SPAA_ Vea No Tahiti_18530811_32.pdf
- Texte
-
i& y
WA II A \ A 11 AIO A TÊTE 1853.
ttT\Hm «VILA
VI MKliA X k %
TE VEA M TAHITI,
ïe taata 'toa . e ere te Ta
vana e le haava , o tei hinaaro i te line hohoa o tei
enei vea. atifa» m aiia e
3'faraiteno na avaeetoru.
Ei haaparare rua i te parau rii api e faufaa liia i lo
Pvaau mai ia Tepilo le nenei uaraii > P iprole.
te mail feinta i roto i le liait laniarii : e ncia i le ni au niahana inalia tua.
PÂJEAl’ EAU Al’ ISO TE IIA I.
EWTOROA H VA.
' Nu lr tiiatui ran a lot.a liaiialinta le Arii valiine o le titan lemia l otaieie, e le Tavana., le Anxalta »> ir Emepera.
l'a faatoroa hia le feia i papai hia te mau ioa
i ran» aenei, nia hoi ;
Hmilia eiltaava noie malaeinaa ra o Papeuriri, ei mono ia Paôvaa o lei laaore hia aenei le
loroa. lia rnaili hia lioi o liautia ma te au i nia
i te lure no le niaili raa.
E aufàu le Taxana, le Aux alia o le Emepera
na teienei tanta loroa i uu larane e loru honere i
le matahili hoe.
Teie. Ei raalira nniloi m> le malaeinaa ra o
Maatea (i MoJtrea), ei mono ia Tailtaere i laaore
hia aenet. E aufati le Taxana, le Auva a o le
Emepera na teienei taata loroa ei utu'a no loua
toron i lia larane hoe ïiànere e vau ahuru i le
matahili hoe.
Mihinoa ei raaiir^muloi noie malaeinaa ra
o l’apara. ei mono ia Patuae, o tei faaore hia le
loroa no te rahi roa ino o loua matahili.
E 'aurait le Tavana, le Auvaha o le Emepera
na teienei laaia loroa ei ufua no lima toroa, i na
farane hoe hanere e jjji/t ahuru i le malahiti hoe.
E papai hia le t phoa o leienei parau loroa i
le liiopoa raa e i te fare loroa o te èè.
Papeete, le 1 no Atete 1853.
Te A rii vqhin o te mau
ferma Éütaitte,
Papaihia: POMARE.
A
Te Tavana, te Auvaha o
te Emepera.
Papaihia: PAGE.
P.»|uihia te hohoa i te fare toroa o te eè,
Te èè o te Tavana,
Papaihia: B r io t .
Ua raxe maiîai roa o l’alu,le i le ohipa o loua
loroa, e lae roa mai nei i teienei mahana. I leie
nei,ra hoi nl> le rahi roa o lona malahiti, te mo
no hia nei oia e telioe taata api, no lé mèa, ua
rahi roa te ohipa i roto i ta ua malaeinaa ra.
APOO RAA IR1TI RAA TU HE.
Mahana 22 no Tiunu 1853.
Perelileni raa no Tairapa.
Area ra ^.t^owo-.fenua toa, i pabu maitai te tia-raa o te feia to
roa. e faataàè'bWfa-tê mhii h .'ira e baalifi i Ve maitai o te taata toa,
te vai raa, c te laoa hoi ale taata nei, etc mau hara rii haihai, teore e rahi le tuia raa tu te maitai o le taala toa; e luu hia ia taua
mau hara r!i haihai ra, na te haava malaeinaa c rave, e o le parau i
faataa hia e ana ra. e oreia e lia ia horo hia. E mca lia roa ta te iri-
O le feia hoo taoa, e te mau
taata e haapao i te liant
roa laoa, e lia ia ia nenei
a!oa hia ta raton mau (Jr»rau faaite i roto i r e - n '1
Ven. ia a o faU mai raton
I farane mi le reni hiie.
aaa’i mai ia fe|iilt> le netiei palau.
li (lire imi raa i te reira vahi, e te faaore ra» mai i te maf liaav'a
taatoa il te leuua i le rave raa i te mau parau huru haihai ; mai le
tamai e faatupu hia e te taata laeroava ra; e te haapau ore o tè iftAu
metua, i tearatai raa mai, i ta tatou mau lamarii i te haapii fart. K
par u rii ia no le maitai atoa hui o te taala toa, o le lia o te IttAVa
niatacinaa, ia faataa lion, oia iiac ilui; note inea tia aro ae oia i le
l'ij'Ppa raa o te mau taala no te malaeinaa e o raton hoi te ite matlai i le huru o ta le haava malaeinaa rave raa i taua ohipa rs ltflUa
roto raa i tuna riri ; e e ore roa hoi le liait e faaherehere iana, ia na
teira oia. oia toa hoi, ia faatia hia ia horo te feia hara no te iYi.ùl
hara rii haihai i te mau liripuna rarahi ra. le faaore ra ia i te mana
0 te haava matacio ia, e e huru ili ia lona muua i le taraau raa i le
maitai i roto i tona malaeinaa. Te lae mai nei te parau a te mau
haava malaeinaa, c te mau tavana toa hoi i te hnu nei, i te mau
mahana tua no teie nei a man parau „ E mea lia ta imi maitai ib“ lo
te Apoo raa i teie atoa nei mau parau. e mai le haamana malle alu
1 te mau turc tahilo, e laalia faahou e t haamana fonhou alu i taua
mau turc ra, na roto i te faatia raa i ïeienet tau irava lure i mûri
nei.
I rava I.
E faataa te haava mataeinaa i le mao pAaii no le mau hara rii
haihai, lei tuu hia lu iana ra c le feia toroa ô le malaeinaa, c éihfiR
ei lioto raa.
I uava 2.
7’e taariro hia nei ei hara rii haihai, te mau hara toa i faaite hia
mai i roto i te mau irava 2, 3, A, 5, 6 e te 7 no te turc V o tç. nye
raa lure lahili nei, note mau ava toa e le hamani raa ; tei faAilé tria
mai i roto i te irava 4 o te lure W i l l no te haapii raa tamani] e
tei faaite hia mai i roto i le irava 8 o le lure XXXII no te mau
ohipa hau.
>’
I ravv 3 .
Te mau haava, te mau mtiloi, c te velahl ilm feia loroa uae rii', te
tia ia horo ia haava hia r.ilou no teie nei mau luira i faaite hia oei ;
no te mea, ia faautua hia tatou ra, e ore atoa le toroa.
*
Teaaloro. E ture maitai roa teie, aita e borna e parau no teienei
turc, e tuu noa tatou i teie i roto i te rima o te kortiite.
T' :"
Perelileni. Ua na roto hia i te ravea, e ua laalia to le Apoo raa;
e tuu atu i teienei turc i roto i te rima o te komile hiopoa turc,
Arahu. Te tu» alu nei au i te hoe ani raa na tu Paea, e tli'a'vVi i
te mau metua e ore e aratai mai i la ratou mau lamarii i te haftpii
raa. '
Tant. Te manao nei au, e aorc roa outou c bio maitai na i ta ta
tou nei mau ture tahilo, e te parau poiri noa mai na ouUnu l'Aiire
oli hoi tena la outou e anl mai na, te haava hia nei te metua e oie.
c lono i tana lamarii i le haapii raa.
l'aete. lfcpdrau lia roa teie i lo 'u manao. c e lure oli mau hoi.
teie ra te hoe vahi ili, ia faauc atu te metua I tana lamaiti c haerç i
te haapii raa, c ua haerc hoi e ri hacrc ê Attira, aita tura i haeVe
i .te vahi i faauc hia ç te metua ; e nafea ra ia? E haava anei * iit i
taua metua ra?
Peretiteni. Ua na rotoi te ravea, e ua faatia lo te Apoo raa taatoa
e hahae atu i taua ani raa ra.
' •
Apoo raa i le mahana 23 no Tiunu.
Peretiteni raa no Tairapa.
Tairapa. Ua faaite oia i to te Apoo raa, e ua maili hia o Papa ei
iriti ture no te malaeinaa ra o Papara, ei mono i tehoc irili ture tahito, otei pohei le mai. c ua faarue i U.iûa toroa noua ra. Ua faatia
roa rouira to te Apoo raa i taua toroa no Papa ra.
Ua faauc attira, te peretiteni ia Ote, tc-auvaha o le konpfel p e
faaite mai ite manao o te komitc hiopoa ture, i niai te parau taire i
tuu hia mai c le hau.
11' T ' ‘‘T l r;
Ole. Te mau nei au i rojo i tau rima i tehoc parau pirç iAtftlAiia
ii e te hau, no te faaore roa riia‘i(e hara rii haihai, eiahafn horo
hia i le liripuna ra, ci te haava mataeinaa ra ra faatlli niai. ïP ïaiiir.
mau hara rii i parau hia ra,,oja huile tacru ava; lefaarupAJfgW te
faaue raa à te feia toroa o te mataeinaa ; c o ie mau mnlua o ta-pre e
tono i ta ratou mau lamarii i te haapii raa. Te manad nei hoi matoü
ê. E mca tia. ia vaiho roa hia tei reira mau hara rii i roto i te rimao
te haava mataeinaa, eiaha ia horo hia mai ite liripuna nei: no te
mca, c hara rii haihai anae tei reiaa, c te iti atoa ra hoi te ulua. A.
horo noa hia'i a hoi le u ïira mau hara rii i le tiripuna ra, riro alura
ei ohipa rahi roa, e te peapea, te aratai raa mai e le imihaere raa
re. P.aha ihora hoi ia i parau hiai
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853