SPAA_ Vea No Tahiti_18530811_32.pdf
- extracted text
-
i& y
WA II A \ A 11 AIO A TÊTE 1853.
ttT\Hm «VILA
VI MKliA X k %
TE VEA M TAHITI,
ïe taata 'toa . e ere te Ta
vana e le haava , o tei hinaaro i te line hohoa o tei
enei vea. atifa» m aiia e
3'faraiteno na avaeetoru.
Ei haaparare rua i te parau rii api e faufaa liia i lo
Pvaau mai ia Tepilo le nenei uaraii > P iprole.
te mail feinta i roto i le liait laniarii : e ncia i le ni au niahana inalia tua.
PÂJEAl’ EAU Al’ ISO TE IIA I.
EWTOROA H VA.
' Nu lr tiiatui ran a lot.a liaiialinta le Arii valiine o le titan lemia l otaieie, e le Tavana., le Anxalta »> ir Emepera.
l'a faatoroa hia le feia i papai hia te mau ioa
i ran» aenei, nia hoi ;
Hmilia eiltaava noie malaeinaa ra o Papeuriri, ei mono ia Paôvaa o lei laaore hia aenei le
loroa. lia rnaili hia lioi o liautia ma te au i nia
i te lure no le niaili raa.
E aufàu le Taxana, le Aux alia o le Emepera
na teienei tanta loroa i uu larane e loru honere i
le matahili hoe.
Teie. Ei raalira nniloi m> le malaeinaa ra o
Maatea (i MoJtrea), ei mono ia Tailtaere i laaore
hia aenet. E aufati le Taxana, le Auva a o le
Emepera na teienei taata loroa ei utu'a no loua
toron i lia larane hoe ïiànere e vau ahuru i le
matahili hoe.
Mihinoa ei raaiir^muloi noie malaeinaa ra
o l’apara. ei mono ia Patuae, o tei faaore hia le
loroa no te rahi roa ino o loua matahili.
E 'aurait le Tavana, le Auvaha o le Emepera
na teienei laaia loroa ei ufua no lima toroa, i na
farane hoe hanere e jjji/t ahuru i le malahiti hoe.
E papai hia le t phoa o leienei parau loroa i
le liiopoa raa e i te fare loroa o te èè.
Papeete, le 1 no Atete 1853.
Te A rii vqhin o te mau
ferma Éütaitte,
Papaihia: POMARE.
A
Te Tavana, te Auvaha o
te Emepera.
Papaihia: PAGE.
P.»|uihia te hohoa i te fare toroa o te eè,
Te èè o te Tavana,
Papaihia: B r io t .
Ua raxe maiîai roa o l’alu,le i le ohipa o loua
loroa, e lae roa mai nei i teienei mahana. I leie
nei,ra hoi nl> le rahi roa o lona malahiti, te mo
no hia nei oia e telioe taata api, no lé mèa, ua
rahi roa te ohipa i roto i ta ua malaeinaa ra.
APOO RAA IR1TI RAA TU HE.
Mahana 22 no Tiunu 1853.
Perelileni raa no Tairapa.
Area ra ^.t^owo-.fenua toa, i pabu maitai te tia-raa o te feia to
roa. e faataàè'bWfa-tê mhii h .'ira e baalifi i Ve maitai o te taata toa,
te vai raa, c te laoa hoi ale taata nei, etc mau hara rii haihai, teore e rahi le tuia raa tu te maitai o le taala toa; e luu hia ia taua
mau hara r!i haihai ra, na te haava malaeinaa c rave, e o le parau i
faataa hia e ana ra. e oreia e lia ia horo hia. E mca lia roa ta te iri-
O le feia hoo taoa, e te mau
taata e haapao i te liant
roa laoa, e lia ia ia nenei
a!oa hia ta raton mau (Jr»rau faaite i roto i r e - n '1
Ven. ia a o faU mai raton
I farane mi le reni hiie.
aaa’i mai ia fe|iilt> le netiei palau.
li (lire imi raa i te reira vahi, e te faaore ra» mai i te maf liaav'a
taatoa il te leuua i le rave raa i te mau parau huru haihai ; mai le
tamai e faatupu hia e te taata laeroava ra; e te haapau ore o tè iftAu
metua, i tearatai raa mai, i ta tatou mau lamarii i te haapii fart. K
par u rii ia no le maitai atoa hui o te taala toa, o le lia o te IttAVa
niatacinaa, ia faataa lion, oia iiac ilui; note inea tia aro ae oia i le
l'ij'Ppa raa o te mau taala no te malaeinaa e o raton hoi te ite matlai i le huru o ta le haava malaeinaa rave raa i taua ohipa rs ltflUa
roto raa i tuna riri ; e e ore roa hoi le liait e faaherehere iana, ia na
teira oia. oia toa hoi, ia faatia hia ia horo te feia hara no te iYi.ùl
hara rii haihai i te mau liripuna rarahi ra. le faaore ra ia i te mana
0 te haava matacio ia, e e huru ili ia lona muua i le taraau raa i le
maitai i roto i tona malaeinaa. Te lae mai nei te parau a te mau
haava malaeinaa, c te mau tavana toa hoi i te hnu nei, i te mau
mahana tua no teie nei a man parau „ E mea lia ta imi maitai ib“ lo
te Apoo raa i teie atoa nei mau parau. e mai le haamana malle alu
1 te mau turc tahilo, e laalia faahou e t haamana fonhou alu i taua
mau turc ra, na roto i te faatia raa i ïeienet tau irava lure i mûri
nei.
I rava I.
E faataa te haava mataeinaa i le mao pAaii no le mau hara rii
haihai, lei tuu hia lu iana ra c le feia toroa ô le malaeinaa, c éihfiR
ei lioto raa.
I uava 2.
7’e taariro hia nei ei hara rii haihai, te mau hara toa i faaite hia
mai i roto i te mau irava 2, 3, A, 5, 6 e te 7 no te turc V o tç. nye
raa lure lahili nei, note mau ava toa e le hamani raa ; tei faAilé tria
mai i roto i te irava 4 o te lure W i l l no te haapii raa tamani] e
tei faaite hia mai i roto i le irava 8 o le lure XXXII no te mau
ohipa hau.
>’
I ravv 3 .
Te mau haava, te mau mtiloi, c te velahl ilm feia loroa uae rii', te
tia ia horo ia haava hia r.ilou no teie nei mau luira i faaite hia oei ;
no te mea, ia faautua hia tatou ra, e ore atoa le toroa.
*
Teaaloro. E ture maitai roa teie, aita e borna e parau no teienei
turc, e tuu noa tatou i teie i roto i te rima o te kortiite.
T' :"
Perelileni. Ua na roto hia i te ravea, e ua laalia to le Apoo raa;
e tuu atu i teienei turc i roto i te rima o te komile hiopoa turc,
Arahu. Te tu» alu nei au i te hoe ani raa na tu Paea, e tli'a'vVi i
te mau metua e ore e aratai mai i la ratou mau lamarii i te haftpii
raa. '
Tant. Te manao nei au, e aorc roa outou c bio maitai na i ta ta
tou nei mau ture tahilo, e te parau poiri noa mai na ouUnu l'Aiire
oli hoi tena la outou e anl mai na, te haava hia nei te metua e oie.
c lono i tana lamarii i le haapii raa.
l'aete. lfcpdrau lia roa teie i lo 'u manao. c e lure oli mau hoi.
teie ra te hoe vahi ili, ia faauc atu te metua I tana lamaiti c haerç i
te haapii raa, c ua haerc hoi e <>ri hacrc ê Attira, aita tura i haeVe
i .te vahi i faauc hia ç te metua ; e nafea ra ia? E haava anei * iit i
taua metua ra?
Peretiteni. Ua na rotoi te ravea, e ua faatia lo te Apoo raa taatoa
e hahae atu i taua ani raa ra.
' •
Apoo raa i le mahana 23 no Tiunu.
Peretiteni raa no Tairapa.
Tairapa. Ua faaite oia i to te Apoo raa, e ua maili hia o Papa ei
iriti ture no te malaeinaa ra o Papara, ei mono i tehoc irili ture tahito, otei pohei le mai. c ua faarue i U.iûa toroa noua ra. Ua faatia
roa rouira to te Apoo raa i taua toroa no Papa ra.
Ua faauc attira, te peretiteni ia Ote, tc-auvaha o le konpfel p e
faaite mai ite manao o te komitc hiopoa ture, i niai te parau taire i
tuu hia mai c le hau.
11' T ' ‘‘T l r;
Ole. Te mau nei au i rojo i tau rima i tehoc parau pirç iAtftlAiia
ii e te hau, no te faaore roa riia‘i(e hara rii haihai, eiahafn horo
hia i le liripuna ra, ci te haava mataeinaa ra ra faatlli niai. ïP ïaiiir.
mau hara rii i parau hia ra,,oja huile tacru ava; lefaarupAJfgW te
faaue raa à te feia toroa o te mataeinaa ; c o ie mau mnlua o ta-pre e
tono i ta ratou mau lamarii i te haapii raa. Te manad nei hoi matoü
ê. E mca tia. ia vaiho roa hia tei reira mau hara rii i roto i te rimao
te haava mataeinaa, eiaha ia horo hia mai ite liripuna nei: no te
mca, c hara rii haihai anae tei reiaa, c te iti atoa ra hoi te ulua. A.
horo noa hia'i a hoi le u ïira mau hara rii i le tiripuna ra, riro alura
ei ohipa rahi roa, e te peapea, te aratai raa mai e le imihaere raa
re. P.aha ihora hoi ia i parau hiai <\ o ratou ana
ra te horo.
M. liriol. E uuia rahi roa la le h ia tnroa, e
iti ae ta te taata ’ toa. la luaia hia hoi tehoe
Ir.ala toron ra, e faau'ua hia ia oia i te utua i ,
fa-ite hia mai e te lure, e e laaore atoa hia hoi
Iona toroa. E mau taata jriri atoa hia hoi te feia
loroa, no te mea, o ratou te aralai uei i te feia
hara i mua i te aro o te haava. No reira hoi
i maniio hiai ei maa upula iti atoa to ratou. O te
pari haavare haere noa I ia hoi ratou, ma le ha
ra ore.
Tura. Te faalia roa nei au i te parau a le ee.
E na reira e liai; e faatia tatou i teie irava.
Faalia roa hia tura taua irava ra, e to le A:ioo raa.
Tamata hia 'tura te tia raa o te ture taatoa na
roto
i te ta- opo raa, e teie te hopea
Irai a 2.
79
iriti ture i lae mai.
No to huru o te mau hara o au ia faariro hia
79
Popo uouo no te faatia. .
«
ei hara rii hai' ui. *
Popoereere no te faahapa.
Tearea. E ore au e faiihapa noa'e i teienei iRiro toa lura ei ture.
rava, te manao nei ra \au tv, e ore roa'lu e lia
Ua nenei Hia teienei litre i te Vea no te Iapâ
noa 'e te liaava raa ile leia metua, o la ratou ta- li i mairi aenei, o la te feia toroa ia e Haapao
marii aore i lae j te liaapii raa. E ore hoi te tainarii no Tahiti tf lia ia faaa*u i nia i te tainarii maitai iHo. g-y-'j ■■ ■ -• ■- --- ------- Te laaile hia Tu nei to te mau mataeinaa ' toa,
papaa ; e ore roa hoi la latoy nei mau tamarii, e
faaroo mai i to tatou reo, ia faaue lna'tu e e e aila roa Tu e maa i roto i te niatele e liovili
haere i te haapii raa. Te faaue hia nei hoi te ta ae. Aita e ia, aila e taro, aila e umara, e aita
toa hoi te mau maa Toa. I teienei hoi tau mamarii e e haere i te haapii raa. la tapuni ra hoi
ratou i mûri ae, ealia ' tura ia ta te metua hara, hana, ua rahi roa mai nei ia le pahi i te lapae
raa mai i Papeete nei, ua i hoi te oire nei i t*v
inaha oia ua faaue ia ratou, e e haere?
Nuutere. la ore te tamarii ia haapao mai i te vêA o i na nia mai i taua mau pahi ra, e inaha
faaue a te metua va, na to metua iho Aia te lia— aita roa tu e maa e hoe iti ae.
pe. Aila ratou i imi rii maitatai i te ravea e faa
Ahea ra ,to Tahiti nei e haapao papu ai i te
roo hia mai ai ratou. Te haere noa nei A hoi laTi mau ravea e laoa Irai ratou. Ua ile papu hoi raman tamarii i le haapii raa, mai te tuutuu ore, tou e, te hoo noa hia nei te maa i te mau maliae e ore roa hoi ratou e paloi noa mai ia ’ u. A- na toa : eaha ihora hoi ratou i ore i afai mai ai i
hiri hoi tatou i pee atoa i te haapao raa a te pa te maa e te ia? 1 teienei ra hoi, a faaitoito maitai
paa, oi ore roa tu ia tatou oi peapea noa’e i ta iho na, a uta mai i le maa, e le ia, e e hoonà
roa hia ia te outoii na rohirohi. Atira le faatau
tatou mau tamarii.
Mare. Te faaitc a!u nei au i to te Apoo raa e o te ravea hoi teie e laoa hiai oulou aloa na.
ua taa e roa ratou, e aita i haapao i te parau i
imi hia. Aila hoi tatou e imi nei i te tia'Taa e te Tc man pahi i lapae mai, mai le mahana2mai
a no A te le.
tia ore raa o te metua, ;a haava hia, no te lono
Tira pili beretane o Maid o f SulpHa, tapena
ore i te tamarii i te h&apii raa. Ua faataa maitai
Beauvais,
mai Port-Philip, mai Panipe.
^
hia hoi tei reira e le tore. O ta tatou ra e imi
Tira
loru
marile
o
Java,
tapena
Heron
mai
nei, o le lia raa, e te lia ore raa i to te Apoo raa,
ia faariro hia teienei mau hara ei hara rii hai Tarifonia mai.
Tira loru marile o George Evans, tapena
hai, e eiaha ia horo hia i te tiripuna ra. Te faatia roa nei ra vau i teienei irava. Ua na reira toa Couillard, mai Tarifonia mai.
Tira loru heretane o Mary-CatHerine ta
mai hoi o Papaiau.
pena
Robertson, mai Niu-Terani mai.
Faalia roa maira to te Apoo raa i te iravn 2.
tapena Ta vita,
Tira pili no llimalara o Etva, tapen
Irava 3.
mai Kimalara mai.
0 te feia loroa ' nae o le hau ra, te au ia ho
Te mau pahi i reva.
ro i te tiripuna ra.
Tira piti beretane o Royalist, tapena Harris
Papaiau. E irava maitai roa teie, e faalia paua reva i Fatuiva.
’
pu roa tatou e liai, eiaha ei parau raa.
Ravaai. E ore au ô faetia i te parau a Papai
Te éè no te Tavana : BRIOT.
au. 0 tahi a hoi huru te taata toa i mua i le lu-
inau ilc i e i te rahi hoi o laiia m m haava raa m , a i faillira hia ia
tana'l*nri i pari hia rn, no le mea, aila c ile i lac mai. Ki le'a iiei ra,
te iMiai) nci malm), e cfaariroi tana mail hara atoa i faaitc liia i nia
nei, ei liararii liaihai. c eiaha eihoro raa.
Piapa. Eila lena lure f t ia ia ’ u, te hinaaro nei ra vau e ia vaiho
noa h;à te lure tahito. la hero paaloa hoi le.taata i hinaaro i te horn
i le tiripuna e liai. Eiaha e opani hia. Tc manao ra hoi oia e, aila nia
i rave maitei hiae te haava mataeinaa. ua faaulua lia era noa hia ra.
e vaiho noa ’ tu pai ia ia boro n.i Mai te mea hoi e, ia vaiho noa hia
tcnanaoliipa i roto i le rima o tc haava ' uaeraa, erah i iate taata e
faautua haere noa hia niai le hara ore.
Nuulcre. Te faalia roa nei au i tc manao o teienei komite. I te
ture faram ra hoi, e ore roa ia e lia ia horo i tc hara rii haihai ; ia
teiaha ra te ulna ra, ia mairi mai tohoe faite i faataa hia, ei reira
tura w
ia) e iMi
liai hi
ia huro.
1? un
na ureira
hoi la talon nei■...•e liai,« ino___reilura
imiu. ia
n .. ’ toa
.............................
•
ra maiJioi te marainarama, e pee atoa tatou ua mûri iho. I teienei
ra hoi.Te ite nei tatou è, te moiiio paaloa ra le mau haava mataei
naa, Ia liaava noa ’ e hoi r iluu i tehoe taata ra, ua hora mai ia i le
tiripuna nei, e ua faaorahia i reira. E eie ra ta’ute pari raa i te ti
ripuna, e e haapao ore la raton ; e mea rave ata rahi ra te aralai raa
mai i te man ite, c tc-fein i pari i taua taata i horn ra. Te faaora noa
hianei^hoi tahi pae. mai te liai ore atu i te m au ite. No reira vau i
faalia roa’ i i teienei turc ; e vaiho te horo raa no e hara rarahi.
lia na reira ' toa hoi te parau a Tcaatoro Faalia roa hia lara te
irava 1 o taua ture ra.
l
I
»
r
i
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853