SPAA_ Vea No Tahiti_18530804_31.pdf
- extracted text
-
*
9IATAIIITI m i
«M H W
y
JISKItA 3 0
4 \ 0 ATETE 1853.
'etaata ’toa , e ere le Ta
vana e te haava , otei hinaaro i le boe hohoa oteienei vea, aufau mai ia e
3 farane no na avae e torn.
TEVEAM IN I,
aaau mai ia Tepito te nenei parau i Papeete.
Ei haaparare raa i te parau rii api e fâ(ifaa hiVi lo
le man feniia i roto i te llau Tamaru; e neiai le man inahana maha loa.
PAEAU PARAU NO TE HAH.
.)1'
O If.(eja,{ïpo laija, e p ipau
tnala e haapao i le tain
raa laoa, <* totHiaiailm-n-M
alpajhiïjU ra^qnfliijrti^irau faaite i roto i re, o'>■'Vêa, ia ailfani tnai •'rÂtim
1 faijane, m) teiU'iii line.
Faaau mai ia^Tjepilu 1« neneiparju.
. 'I ■
I l te mahana 1 no Aiete 1853
ï triie ture.
Ture i fa a lia uoa hia e o te haanvina hia e lae
rida' lu i le mahana e fa a lia papu h ia 'i lehoe'
lare no le haapii rua.
‘ .
_ >'
»âù a
y
hnamnnu hia'i
a»j
J e Tavana, le Auvaha o te Fui pper a ,
P apaihia : PAGE.
*
IBAA A 1 .
Te faaite atu nei te éè o te anvahaiolAepwa i
E aufau le niau melua tamarii i le muni no le.
île
mau taverne màtaeiùaa 'ioa,- eMjeJopu.'ii'jb’apu
îaapii raa hia o ta raton ra man tamarii, tai 50
noa
neiâ le tavana, o :ct»haqte'^Uitt!hi(j^>altaHcenelima (hoe raeara) i lea\ae hoe no le tamaili|
re
i
lo ralou ra- mau malaein<ta ; le faaile aléa
me.
lu nei. i» pia, ia.roohia ' Ri l^ii p ana, na m*I rava 2.
henehe le mari mea ' toa, oia hoi: te haapii raa;
E aufau hia ’ tu laua moni ra i roto i le rima: le aua hau e le aua rii maa a te tpata 1 toa, le
) le haava niataeinaa, e nana e luu i roto i le a- utua fare hoi, e te ma’u ara luru; hi reira Mura
ata vai raa i le moni no roto i le mau aua hau ; hoi ia e itoa' i le itoito,raa o le feia loroa, e le
e faataa hia ra le papai raa i taua na moni ra. ohipa hoi a te taataMoa. Eila e lia iana te faaite
i te mahana e reva1lu ai oia, ua fatata ra.
I rava 3.
E aufau hia1lu ta te mau orometua liaapii ra,
tei ore i larahu hia e le hau, na tarane 12 e
tae noa'lu i le 2oo i le mat .hiti hoe, ma le
faaau maile i nia i te rahi raa o la ralou ohipa.
Et le hopea o na avae atoa e loru e aufau hiai
leienei moni. Na le auvaha o le paeaii tahili e
papai i te ioa o le mau orometua e au ia laaulua
hia, e e faaau hoi i te rahi raa o ta ralou moni
loroa.
I rava T.
PA UAU FAAITE.
1 rolo i le malaeinaa ra o Papeari, le lavana
hia e Pilomai ra, te vai hupehupc,noa ra ia le
purumu e te mauaraturu, aita roa'tu i rave hia;
i riro ai hoi ei mea lia le avau hua raa Mu i taua
tavana ra, e le hui raatira faatau atoa hoi o loua
ra niataeinaa. E ara iho ra ralou. Ua opua ê na’
hoi le lavana, e e laamu haere na roto i te mau
malaeinaa, no le rahi ra hoi o tana ohipa i ore i
lae vave a i, i leienei ra, ua latata roa taua lere
E hîopoa hia te parau no te moni i luu hia 1 nona ra.
roto i teienei afata, i le maumalahili atoa e le
A hio maitai iho na ra to Papeari i (e malaei
hoe komite no roto i te apoo^raa iriti raa ture, naa ra o Papara ; inaha, ua nehenehe roa te haa
mai le rave atoa hia nei hoi i te parau no te mo pii raa, te purumu, e te mau ara luru atoa hoi;
ni e roaa mai no rolo i le mau aua hau.
0 te lavana ra hoi o Tali, o l£ luru mailai hia e
Iana ra mau tamarii i tona nei ruhiruhia raa, le
I rava 5.
faailoito maile ra ia i te mau ohipa a le hau, e
Na te apoo raa irili raa ture iho, e faaau mai- le faaulua ra i le feia faatau. Eaha ihora ra hoi
le i te ravea no te taafaufaa raa i te moni i loe ; lo Papeari i ore i pee atoai i tei reira hio raa
e aufau ei haamauruuru raa i le mau orometua mailai, i ore i faanehenehe ai i le purumu, e i
itoito ra, o tei reira ia ; e aore ra, ei fàarahi raa latai ai i te mau ara turu? E ere ra teienei parau
i le mau peu no te liaapii raa.
1 ta Pilomai anae ra, o te mou tavana ' toa ra,
lei ore i nehenehe to ratou ra mau malaeinaa,
I rava 6.
ia
haapeepee iho ratou i te faanehenahe raa i to
O te mau metua e patoi mai, e e ore'e aufau
ralou
ra mau malaeinaa, a lae alu ai le Tavana.
i leienei moni no te haapii raa, e haava hia ia e
Ole
parau
hoi e faatia hia nei no te itoito rahi o
e faautua hia ma te ’au i le irava T o te ture
to Papara, te riro ra ia ei hanahana no ralou; aXV III.
rea ra lo Papeari ra, ia ore ratou ia faaitoilo
Papeete, te 3o no Tiunu 1853.
maile i leie tau mahana i mua nei, e teiaha roa
Te perétiteni o te Apoo raa iriti raa ture.
ia la ratou utua.
TAIRAPA.
F aatia hia e te À rii v a hine o te mau ferma
T otaiete,
P apaih ia : POMARE.
à
F a a lia hia e te T a vana, te Auvaha
o te Em epera,
P a p a i hi a : PAGE.
N
)
/
f
i
/
1
1
l y
i y
-0
4
PÀRAU FAAVtF.
C
^
i
te feia 'toa i lii haere mai ite muu atini a i
te hau ra, te faaue liia'lu nei ia e e aratai r m p
i taua mau atini ra i le fare vai raa puaahorolenua a le hau, i le mabana 6 o teienéi avaé o Alele nei ; e ei reira hio hia i le mau tapao a le
hau i nia iho, e te au ra ia tapao faahou ra, e lia
reira hia ia.#
0
r
;
,•
■
..
a
n
a
h
.
:j :' t
•'
.
•
« 5
-•••!! •:}
oliijV}'
.
'5
.
■■ ti cwF.
■
:
' I I . H A T
tapena Bennell,
,
. IV*3
•
■ f
Te mau pahi i lapae m ai, mai te ma ha na 28 mai
a no Tiurai.
Tira piti farani o R
mai Ana mai.
*:
.)
>
' ^ .'A n
K* *v
*
Vj i i *•»*•**,
'i
i
1
€■
Te mau pahi i reva.
i
Tira toru farani o Hanals, tapena Rédé, ua
reva i Borabora.
Tira piti peretane o Caroline H ort, tapena
Hort, ua reva i Valparaiso.
.*»
; *•►' *
-V *
•
’
.
• ’
•
...
J. - - . ••s-J. r
-*
■
..
. . . .
9
Te é è no le Tavana : BRIOT.
f
.
.
i d
i
.
:.
•
-
n . . - : , '
; -
i:
•
•
-
•'
1
«
r
-
. V
. i
' »**. • V' A
'.
.
;
U
f
,
'; i
-
.
r
■
.
.
.
;
- .
•
• *
r
i
■
•.
;
•
:
’
.
-
:
*
•
b
J
•
T
.
.
■-
i
.
..
y
■
’■
\
•
■
' y
; :t e
rjj
^
.. j .
•
..
::
•
-
;
.
0
«
,
• ••••
■ / . . «il
,
■
’'
' •
- /
C
.
’
..
^
- ié-
■
•;
u > -
■ ■.
•■ - ■-
r •:
■=..
*1
• •.
:*r‘‘ •
...
.
■-
-
».
/
f
:v: *
.i—
- f ■. J » ? , ; !■ t
:0 » f ( . i p ' } .
■■ :
., .. .. ni ‘
'oôq» ut i .«loi on
»o
* ’
■
■
'
*
- .
:
.
- •*
!
.
'■•r.
/
‘ *
■
_
w
!
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853