SPAA_ Vea No Tahiti_18530602_22.pdf
- extracted text
-
\ \A 2 \o T ll \ !'
HATMini MAH.V
Ictxaln l*iii . e rre tp T:ivan;» o tr hiw’va . u l*>i V*raarn : .c Itno holioa n leicn t t>cu. aufau mai ia t*
'dfaranc nn na nvacctnrn.
Ktaan mai ia Tc.pitn tc n“nei parau i l'apcctc.
Ki haaparuro raa i tt*. paratt rii api e faufaa liia i in
te inan fcnna i roto i tc llan Tamani; e neia i le mau mahana m iha tna.
— ------
*u
PARAIJ PAKAIJ NO TE TIAÏJ.
*
HAAVA HAA A TK A1AU TOOHITI'
*
le Tavana, le Auvalta o le Emepera.
i.\ OK.Y N.V 01-.
Te faaile alu itei malou ia oe i te ohipa la
malou i rave i leienei mahana 20 no Me 1853.
Te peho laaloa ra o Vaifau, tia oti aenei ia matou e te parau atoa a l'e itiau ile, , o leifaa- j
horeo Itia i rolo i le lure, X X X I, i le paeau n, i I
te irava 9, ua haapao m;ilou i le parau a le mau
ite, Outuroa, Olooto ; ua lurioi matou na Yaiaau
vahine, e ua faaere matou ia Apara i taua peho
ra, ua oti roa ia inalou i rolo i leienei fare toroa.
Te faaite alu nei malou ia oe ï te oliipa ta matou i rave i tSienei mahana 20 no Me 1853. Te
fenua ra o Teliara, o tei maro hia e Paepahu
r'aua o Pani, e tupuna to Paepaiiu e parahi tau
to Pani tumu. Ua imi matou i ta raua lau parau,
e ua hope i te imi hia e matou, ua ui matou i le
mau ïte, o Faretiatia, Huaro, Tiaraatoru ; ua parau anae tnai ratou e, no Pani mau leienei fenua. Ua haapuo matou i te lure X X X I, e lep a eau n, e te iriva 9, ua l'aaere matou ia Paepahu*
i laua fenua ra e ua hopoi matou no Pani e te
miti atoa. Ua oti roa ia matou.
Te faaile atu nei malou i te ohipa ta matou i
rave i teienei mahana 21 no Me 1853, te fenua
ra o Paepaetuatirua, o tei maro hia e Tiaraatoru raua o Paele, ua imi matou i la raua tau parau e ta.te mau ile aloa, ua faaite papu mai te
mau ite e, no Vaiho mau, Ua horoa matou
i*taua fenua ra no V aiho.
- ~
T
. ~
-------------'
- 1
tl tv tVia liuo tana. c tc'man
laata c linnpan i tc lani
raa taoa, c lin ia ia ncmn
aloa hia ta ralon maitpaniti faaitc i rntu i rcmci
Veti, ia anfau inai ratim
1 farnne no tc rcni Vmc.
Faan'i mai ia Tepitu te uciiciparan.
-------
feia rahi roa le ile, o lei paran anae mai <\
na Tavi mau. 1 le alura maloii e, e fenon oli
man A ia malou, na hapa roa latia (aata r-.t o
Hota; leie le ioa o l<; mau ile i faaliapa iana,
Teo, Piro, Faraiie, Paalme \ahine, e Ai lane.
Ua oli roa teienei mau ohipa aloa ia rnalou i rolo i teienei l'are loroa.
Te mau Toohilu :
Pupdifna .* T aamii, Ni:rr'ERK,T.\nmm, Haerkotahi.
T airapa, pereiiteni,
M.vn*, auvaha lure.
V aiiia, papai parau.
NO TE MAU HAAPII KAA.
Te faaile hia nei ma le poupou rnhi, e te liaere maile nei le lamarii i rolo i le haapii raa i
te rahi raa. I rolo hoi i le haapii raa i Papaoa
ra, 122 ta tainarii. E tapao ia e; te haere mailo
nei te hinaaro paari e te haapao maitai, i te aano
raa. E peapea rahi roa hoi toieienei hau, c e olo rahi tona, i te pohe raa o M. Fergus (Maita).
E haamanao maitai iiio ra le mau tavana, temau
haava, e le,feia haapii tamarii, e e tia noaj te
Tavana, te rapaau i taua ali rahi no latou ra.
Aita roa le laiara i faatarava hia e Maita ra i horoi hia ; le vai noa mai nei a ra, o e pec maite
hia ia lei reira. Te tia nei hoi i le hau i teienei,
te tauluru rii alu i te mau haapii ra a 'to a ; a rau
aenei boi oromelua baapii tarnarii, i lii mai i te
ofai, le pcni, te luira, le inita e le pepa rio ta
ratou mau haapii raa, e te parau rii taio raaftoa
hoi. E haamanao aloa hoi,te mau irili lureatoa,
e o le mailai o le l'enua nei teie e imi hia nei,ia
paari te ui api, ia nehenehe a muri atu; e eiaha
ralou e haamevemere noa'e i le imi raa e te faalia raa i te lure, e taa maitai ai, e e itoito maitai
ai te mau haapii raa o te fenua nei. E tiaturi
raa maitai to tatou i nia i te maitai o te tenua
nei a muri alu, fanao atoa ’tura tatou i te faaltojto raa i tei reira.
Te faaite atu nei malou ia oe i te ohipa ta matou i rave i teienei mahana 23 no Me 1853. Te
Apoo ra o Vaiau, o tei maro hia e Tematahiapo
raua o Oteole. Ua ui matou i te mau ite, teie ta
ratou parau e, na Tematahiapo mau. Teie na itc i faahoreo hia, o Tiimaiau,Taharai, Taitorea,
Ua faaite hiaf tu hoi te feia* toa e taio i teienei
Tiai, Patu. Ua haapao hia e matou teienei mau
ite i roto i te ture X X X I, e te irava 9. Ua hopoi V ea, e e faaite maite hia ’ tu ratou, ia tae mai te
matou na Tematahiapo o ua faaere matou ia Ote- taoa api, e te nehenehe ra. I teienei ra, le faaite hia’tu nei te taata'toa e , e taoa api teie i
ote.
tae mai nei, o tei hau ê roa i te nehenehe e te
Te faaite papu atu nei matou ia oe e, ua imi unauna. Na Rarai taua taoairoa a mai nei; ua
maite hia aenei e matou te lenua a te haava ra ite hia hoi oia, e ua auiiia e to Tahiti atoa nei.
o Hota, i te ohipa i oti i te mau Toohitu i te fe- E mabere te mau vahine no Tahiti nei, i te faanua iH ia Paobe e te peho fei o Tuituitatoa e ua hiahia roa i ,te »hio raa ï tana mau ahu api mai
hinaaro oia e, e tuu ï rapae, no te raea ra e, e Faranimai ra ;e mea nebcnehe aHae, e te huru
)
>
1V
^
maitalai; e te lioo l*ia nei tV\o Tahiti nei, mai le
tuutmiore. F. mhere eita'eïoroarea^ua pau roa.
Moorea, e'to (e mau mataeinaa rii e ialula mai i
Papeele nei. E rohi â ra e liai, eialia e fiu i tei
reira mau obipa mailalar, no tQinea, e moni rahi foa le roaa 'riei i le fatu o taua mau maa'toa
ra.
Raverahi le malâeiriâa i hapono iriai nei i te
raufara; poupou roâ^&ra hoi te aau i te hoi raa
i le puai e le iloilo o taua mau malaeinaa ra, i
te faatia raa i te faatie raa a le tavana; e itôilO1'
I te mahana 6 o leienei avae, o Tiunu nei, e
rahi atoa hoi lo te mau tavana e te mutoi i te tapoi roa liia'i, e e poiri ai le mahana. E ilea
rave atoa raa i taua ohipa ra. 0 to Punaauia na maitai hia taua poiri raa ra i Papeele, e i Tahilt
tei lae mai, e i muri âe, to Papaoa ia e lo Faaa. atoa hoi, eJMoofeE. Aore â lioi tei rcira peu i
Aore â lo Hitiaa, to Tiarei, e to Mâhaena i lae itea ionei, e inaha, e tau malahiti maoro aenei *
mai, no le mea, tei te atea e taua mau mataei- tei mairi. Ei le bora 7 e te afa e haamalai te lanaa ra, e na le mau pahi rii hoi a te hau e tii a- poi ra hia o te mahana, e i le Iiora 10 e e 8 mitu i taua rauoro na ratou ra. (Ja ineine atoa hoi nuti e pee ai. E ore hoi e rahi roa to poiri o taua f
ta to Paea.
mahana ra, e huru uteute rii maheahea hia ra
Teie mai nei te ^pahi itli ra o T aHÏït , i na Tia- te mahana, e tapoi hia hoi oia e le ava e, o lo
rei mainei, e ua uta mai i na ufi hoe tauatini, tere na ropu mau i leao nei e le mahana.
no roto i le âua hau o taua mataeinaa ra.
Teie le rahi raa o te mau poti i hôe mai j Pateele nei, mai roto mai i te mau malaeinaa i
Tahiti e Moorea, i te avae ra no Me.tei utâ mai
i te maa, te puaa , e le ia i Papeete nei.
ÏG T A H IT I/
Papeete. . . .
Papeuriri. . .
Tautira . . . .
P u eu ..............
Hitiaa............
liarei.............
0 poti opâni,
S
9
4-
0
1
»
)»
»»
»
1 poti oroe.
1
»
0
»
»
0
»
6
))
2
TO MOOREÂ.
Papetoai. . . .
Moruu...........
Kaumi. . . . .
Teavaro. . . .
Tcaharoa . . .
6
2
2
i
i
»
»
»
»
»
5
2
o'
0
V
»
»
3
»
la amui hia ra. . 33 poti opani, 20 poti oroe.
Inaha, e pae ahuru raa |toru atoa poti, i uta
mai i te maa i Papeete nei i teienoi avae; e ta-;
pao ia e, te itoito ra te taata, e te imi ra i te favea e taoa hia i ratou.
*Va rahi roa' toa hoi te ia i uta hia mai e to
/
Teie mai te rauoro a lo Paea, i nanalii i ula
hia mai. Ua itea rioa hia hoi e, e vahi maoro a toa tei reira; no te rahi ra hoi o te iloilo o te
tavana mataeinaa e le hui-raatira, ula hia mainei taua rauoro ra e ratou iho, na nia i le poli
oroe.
Te mau pahi i tapae mai, m,ai te mphana 27 mai
a no Me.
Tira piti o te. Hau Nuuhiva, tomana Boulange,
mai Matuita mai.
Tira piti farani o Adêle, Hapena Daguet, mai
Valapâraiso mai.
Tira piti o te Hau Papeele, tomana Bigrel,.
mai Maatea mai.
,
Te mau pahi i reva.
Tira piti o te Hau o Hydroqraphe, tomana
Parchappe, na reva i Paumotu.
Tira piti beretane o Emily Hort, tapena Sustenarice, ua reva i Rapa.
Te êê no tc Tavana : BRIOT.
:
•r*
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853