SPAA_ Vea No Tahiti_18530519_20.pdf
- extracted text
-
MTAIIITI HAIIAlo taata 'tnn . e erc te T.-'c
vatvi <• tc hnava . o tei hinaaro i tc tmc liohoa o tci*
cnci vca, aufiui mai in c
:i faranc no ua avac etoru.
Fiaau mai ia Tcpilo tc nenei parau i Papeele.
JIAIIA
ME !«'>:»•
II- vi:\!\otaiiiii.
lïi ha’apararê raa i tê parau rii api e faufaa hia'i lo
te tnau fenua i roto i le llau Tamani ; c neia i tc mau mahnna maha loa.
M.fifcKA
o le feia hoo tana, t lc ma 0
laala e haapao i le tavn
raa taoa, c tia ia ia netvca
atoa hia tn ratou mau parau faaite i rolo i rcinci
Vea. ia aufau mai ratou
1 farane no le reniboe.
Faaap mai ia Tepito te neneiparau.
jj! Kaaliraha, e olia <k- i <i Tiraha, e otia ê la Marutua,ailailâlala j h I i. i i I i u , e papetei ropu e 8 etaIlaamtlupulu raa i le Apon raa irili raa lure o eta te maoro i ropu i le alea, laa lu ai o Fualauvi e laa mai ai o Apua *. L’u imi malou i ta raua
•
Icmau fcnua Tolaielc.
lau olia, ua haupao matuu i le olia a Marulua, o
Tona hanahana l'omaro, lo Arii vahinc o le j lei haere mau hia e te. ile, oia lioi o Apumau fonua Tolaielo, e tc Tavana, to Auvaha E - hi lei laahoreohiai rolo i leienei lure, ua faaere
matou i lana olia, ua haapao.maioii i te olia.a
mopora,
Marulua,
uu ere roa Tiraha i rpjo i leienei fare
I lo hio raa i lo faaau raa o lc Hau Tatnaru no
loroa.
>
le mahana 5 no Atolo 1817.
I le hio raa i lo luro X X X III, o lo puc raa
Te faaiteatu nei malou’iu oe i le ohipa ta maiure lahili nei, o lo laaite mai i lo ravea no le
lou
i rave i teienei mahana 13 no Me 1853. Te
maili raa i le foia irili luro no lo Apoo raa iriti
fenua
r<l o Tumaaifenua, o lei maro hia e Haporaa lure,
to
vahine
o raua b Viriamu fa^ani, ua imi malou
Ua faaue c le faaue nei :
i
le
falu
mau
i tapa Jenua ra o Tumaaifenua, e
E haapotuputu to Apoo raa iriti raa lure o te
mau lonua T'^iaiolo, e leTuamolu i l'apeele nei, i na te taala lenua maniho i horoa atu na Viriamu
ei fenua mau nona. Ua imi hia e matou e ua oti
le mahuna 15 no Tiunu 1853.
roa i te haapao hiâ e malou. E ua ere o Hapoto
Papeele, lo 15 no Me 1853.
vahine i taua l’enua ra i Tumaaifenua, e ua hopoi
X a tc A rtt vahine u le inau Te Tavana, lc Auvaha u
matou na Viriamu, ua oli roa ia malou i leienei
fenua Totaietc,
U A r ii Emepera,
mahana
i rolo i le fare toroa.
1‘ iipailiia: POMARE.
fa p a itia : PAGR.
Te mau Toohilu':
Papaihia lc hohoa i tc larc toroa o le cc,
Tc i’c o lc Tavana,,
Pdpâikid: T aa .mt, X li tf. hf .T aPapailiia: lliilor.
,
miRii, H aerf.otahi.
T airapa ,1pereliteni.
K te Tavana, te Auvaha o lo Emepera.
M a r e , auvaha lure.
IA ORA NA O K .
V aiiia, papai parau.
n m T T lir
Te faaile alu nei matou ia oe i te ohipa i rave IH
hia
U ematoui
V iuutuu 1 leienei mahanalO
^ v no Mel853.
vtJV.
0 le Diau tavana e te feia irili ture no te Tua
Te parau haava raa na Teremai lei hopoi hia motu, o tei tapae mai i Papeete nei, i na maha
maii i mua ’i to matou aro e haava ia Tito vahi- na i raairi aenei, na nia i te pahi o te Hau ra o
ne, Teava vahine, Nuutere vahirie, Paea tane, Bydrographe ; ua baaparahi anae hia ia, ralou
Poro tane, e ia Tapela vahine, e orure hau te e loTalou mau taata i rolo i tehoe o na fure toa
'hara i pari bia'i ralou. Ua imi papuhia e matou rarahi i Fareute. Ua maere roa ralou i te hio raa
le parau a Teremai, e ua hope roa i le haapao i le nehenehe o laua na fare toa rarahi ra, o tei
hia e matou e te parau atoa a le mau taata i pa- faatia hia e te mau tahua paari o Tahiti nei, e o
ri hia i taua hâra ra; e ua hope roa i te imi tiiâ tei rairo ei tââUai rahi na te Hau nei, e na te
e matou, e ite atura matou ê : Aita i hara teienei hoo raa’ iôâ hoi.O te mau pahi tomo riu ra hoi,
mau taala, ua oti roa teienei haava raa, ua riro iei tapae nïm i Papeete nei, te tuu ra ia i la raleienei mau taata ei ieia hara ore anae i rolo i tou taoa e te mau peu maitalai atoa i rolo i teiteienei ture.
enei tau fare; te ite ra hoi ratou e, e vai raâ
Te faaile alu nei malou ia oe i te ohipa la maitai ia, e e rave maitai hia te taoa i roto.
matou i rave i teienei mahana.l l no Me 1853, e
•No te pohe raa o Mili Fergus (Maita) i ere ai
haava raa i te vahine rA ia Tauvai, ua haava hia
e matou no te pari raa ia Iriti i te patia puaato- to Tabiti' nei i tehoe turu elaeta maitai. Ua ite
ro. Ua imi matou i tana bara, e aita alura e'au papu hoi oia i ta ratou mau haapao raa^toâ, e
i te ture, ua riro teienei taala o jriti ei laata ha- ua au, tu ia ratou mai te taua au maitai roa ra.
ra ore, haapao alura raatou, i te ture X Y II e te E riro paha ei mea rave ata, te mono raa i tona
irava 1, e te ture X X X I, paeau «, e te irava 4. toroa «hiopoa i temau haapiiraae te aua hau; »
I le atura malou ê , ua hara roa teienei vahine ua au roa hoi'tei reira ohipa iana, no te mea,no
Tauvai, e ua faautua hia ite utua moniGO farane. tona noho raa maoro i Tahiti nei, ua huru papu
roa oia i te reo tahiti, e i ta ratou mau peu. Te
Te faaite atu nei matou ia oe i te ohipa ta imi nei ra te Tavana i teboe mono iana; o^e a matou i rave i leienei mahana 11 no Me 1853, ratai i to Tahiti nei na niâ t te aratai maitai o te
o na otia i maro hia e Marutua o raua e
PAEAU PAKAU ISO TE HAO,
1
maramaraimi, mai hvi faaile pinepine liia ' lu lioi' P Mili Fergus (Maita), haava papaa i iJapeete, raatira hiopoa i le mau aua hau e te mau
e Maita ra.
haapii raa, e e ee lahito f.o le emepera no
lla faaore aenei te Tavana i le utua a le too- Rulia; lairi lia noa U.ia ihora ia i te pohe i te
pae tau taala i ula hia mai, mai leTuamotu mai. mahana faraire i mairi aenei, te 13 no Me i le
f7a faauta hia ratou i nia i te palii o te Hau ra o hora 5 i le a l i i a h i . 1 te 15 oia i tanu hia'i. Ua
Tanemanu, 'o te uta! tu ia ralou i Ana, i rotopu pee hia tona tino, e temau raatira papaa toa i
'i to ratou ra Tetii. No te aroha hoi o Ifc Tavana i Tahili nei> to te mau pabi manua, e te laata'toa
e raverahi, e lae noa’ tura i tevahi tanu raa.Na
na reira hia’ i.
le mau laehau i afai i te tino, e na tehoe pupu r
faehau i faalia i le faahanahana raa faahopea iaNO TE MATK ITÏ.
na. Ua pohe hoi Mili Fergus mai te mihi hia e le
E mea i mailai te maMe i te maa 'i te tapati i taata'toa, tona mau hoa. e to Tahiti atoa nei
mairi aenei. I te mau mahana' toa ra. ua tapae hoi, e laata au rahi roa hia oia no ralou.
mai ia te poti mai rolo mai i te mau mataeinaa
'loa, te poti oroe, te poti opani, e te vaa, i te
Te faaitc tiia’ tu nei i tcicnei, tc rahi raa o te mau poti, i tapae
i Papeetc nei, i tc avae ra o Eperera i mairi acnci, tci uta mai
uta raa mai i te maa iPapeele nei.,€a rahi roa imai
te maa, te ia, ctc puaa, mai roto mai i tc mau matacinaa i Taliiti
te taro, te ufi, te umara, le fei, te meia, te ma - e Moorca, c te fcnua iti ra o Tapuaemane.
iore, i te faauta raa hia mai. 0 to Tahiti atoa
IOA 0 TK M.VTAEINAA.
Potiopani.
Poli oroe.
nei a hoi, o tei ore rob i horoa floa' e i ta ratou
Punaauia. . . .........................
3
. . .
0
Paptira . . . .........................
3
. . .
4
mau puaa no te hoo, i.mutaij e nei, ua hopoimai
2
Papcuriri
. . . . .
0
. . .
ia i leienei, e ua lioo i rolo i te matete.
Afaahiti . . . ..........................
0
. . .
1
Pueu . . . .
.........................
10
. . .
i
Ua rahi roa' tqa hoi le ia maitatai i te ula raa
Tautira. . . .........................
12
. . .
0
hia mai; i laua ipaa ra hoi, e maro raa ia ta lo
Hiliaa. . . .
.........................
1
. . .
3
Tiarei. . . . .........................
0
. . .
1
Tahiti nei, e la tcf papaa, ia roaa mai a te ia ia
Papenoo . . . .........................
0
. . .
1
ratou; eita roa'tu ralou e nounou noa'e i ta
TO MOOREA.
ratou moni, i rahi noa'i a hoi te hoo o te ia i
Papetoai . . . .........................
2
S. .
1
Moruu . . . .........................
0
. . .
1
teienei anotau. No te mau ohipa hoi e rave hia e
Teavaro . . . .........................
2
. . .
0
te hau i Fareule, e i nia i te pahi, i ralii roa 'i
Maatea . . . .........................
1
. . .
0
Haumi . . . .........................
5
. . .
0
temonii tenoaa raa mai i to Tahiti nei; e ore ra
TO TE FENUA Êfi.
ratou e nounou noa 'e, i te roaa raa mai a taua
Tapuacmanu . .........................
3
. . .
1
moni ra, ua pau faahou. O te feia toroa o te hau
taamnihiura. . .
42
| f,
anae ra le ino, i taua rahi raa le hoo o te maa
ra, no te mea, te vai noa nei a ta. ratou moni
Iteahia’ tura ê. e nuiha ahuru ma pitt poti opani, c hoe ahuru
ma ono poti oroa, i tapae mai i te avac i mairi aenei. o tei uta anae
toroa, ma le faarahi ore hia.
i te maa, te ia, te puaa, ctc. E moni rahi roa hoi tei roaa’tu i te
E ere ra e, o to Tahiti anae TieiTeie, e afai mai
fatu o taua ttiau poti ra; e te riro nei tei reira ohipa, ei ohipa faumai nei i ie maa i rolo i te matete, te itoito atoa : faa rahi roa, e faaitoito maitc 4 te taata i te uta raa mai i te maa e
nei ra te papaa i te rave atoa raa i taua ohipa e tiai.
hinaaro hia e te taata'/oa ra; ua uta mai hoi te Te mau palii i tapae mai, mai te mahana 13ma»
iahi rii o teienei mau fenua, i te maa e raverahi,
a no Me.
.ai Raiatea mai, e te mau fenua' toa i raro ae ;
Tira loru no Kili o Mercedes Monles, tapena
epuaatoro e te puaa maohi, i rahi roa'i hoi te Lange, mai Tarilonia mai.
puaa lupai bia i roto i te matete i na mahana i
Tira hoe no Huahine o Ann, tapena Moeino,
mairi aenei. Aila roa{tu ra te hoo i haere noa 'e mai Huahine mai.
i te iti raa, no te mea, te haere nei te feia hoo i
Tira piti farani o Otaha, tapena Lewis, mair
te rahi raa; o te moni nei hoi, ua ore roa ia ua Ana mai.
roaa taiata; te roaa haere noa nei ra i te mau
Tira toru marite o Julia Ânn, tapena Davis,.
taata'toa, no te rahi o te ohipa 6 rave haere hia mai Tarifonia mai.
uei i teienei anotau; e no taua rahi raa o te moPatia ia marite o Gayhead, tapena Wood,
ni ra, rahi atoa! tura ia te hinaaro o te taata i te mai te patia raa ia mai.
tnau peu nehenehe, e te, nahonaho.
Te mau pahi t reva.
Tira hoe no Huahine o Atm, ua reva i HuaUFI, liF I.
E ufi rahi teie e vai nei o tei roaa mai no roto hine.
Tira piti marite o Excel, tei Raiatea.
i te mau aua bau. 0 te taala i hinaaro i te hoo
Tira piti farani o Otaha, ua reva i Paumotu.
ra, e haere tia 'tu ia ia Miti Sansez ra, tc raatira
ava i Papeete, o te rave i taua ohipa ra, ma te
ioa o te komite.
Te^ê no te Tavana : BtllOT.
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853