SPAA_ Vea No Tahiti_18530428_17.pdf
- Texte
-
MAIIITI M A
VIAIIAVA 28 \ 0 EPERERA 1.853.
Te taata 'toa , c cre te T.*• vana e te haara . o tei hinaaro i te hoc hohoa o teienei vea, aufau mai ia e
3 farane no na avac c toru.
Paaau mai iaTepito te ncnei parau i Papeete.
O te feia hoo taoa, e te mau
taata e haapao i te tain
raa taoa, e tin ia ia nenei
atoa hia ta raton mau pa
rau faaitc i rolo i remet
Ei haaparare raa i te parau rii api e faufaa hia'i to
le inau fenua i rolo i le llau Tamara; e neia i te mau muhana maha loa.
PAEAU PARAU NO TE HAÜ.
FAATORQA RAA.
No le l'aalia raa a tona hanahana Pômare, te
A rii vahiné o te mau fenua Totaiete, e te Tava
na, le Auvaha o le Emepera.
lia laaloroa hia teienei mau taata i mûri nei.
O Ririliia, ei mal ira mutoi no te mataeinaa
rà o Paca, ei mono ia Papaiau tei faaore hia te
toroa.
E aufau te Ta vana, le Auvaha o te Emepera
na teienei taata toroa ei ulua no tona toroa i na
farane hoe hancrc e vau ahuru i te matahiti hoe.
trxO Tapurai, ei mutoi no te mataeinaa ra o
Paea.Jei^mano ia Rirohia, tei faaloroa hia ei raatira mutoi. *
O O fai, ei mutoi no te mataeinaa ra no Teahupoo, ei mono ia Mailia, tei pohe acnei.
E aufau te Tavana, le Auvaha o te Emepera
na teienei feia toroa, ei utua no lo ratou toroa i
na farane hoe hanere e piti ahuru i te malahili
hoe.
*
Papeete, 15 no Eperera 1853.
FAAUE RAA.
Mai te au i tei faaite hia mai i te irava 6 no
te ture X X X I o le pue raa lure tahiti nei.
/ t E haapuluputu mai le mau Toohitu i Papeete
mgi i te mahana 5 no Me i mua neï, i te hora 11
>4te poipoi. i te vahi haapao hia no ta ratou paf jfyu raa, e rave i te rave raa piti o ta ratou ohi—
/ pa i teienei matahili 1853.
f l Papeete, te 25 no Eperera 1853.
Te Tavana, te Auvaha o te Emepera,
Papaihia : PAGE.
%
AIMA I”
PARAU FAAITE.
Ua falala roa te aua hau no Papeete nei i te
yfoti roa i le faaapu hia. Ua haere hua te Arii vahine i taua vahi ra, e faaitoito i te feia e rave i
Vjtaua ohipa ra. I iraha te oioi o te tupu raa o te
y j maa i teienei fenua, aore ta te tàhi mau mataei. naa rii vahi i hope i te vaere e te tanu hia, te ii tea hia tura te botupu raa mai o ta tei tanu na i
te matamua, iteafafa raa te repo e te i raa i te
/N-aoere u maa. Te faaite matra teienei vahi ma/ . tamua, e e riro ei auhune rahi, no te manao i*yf toito ralii o te mau tavana e te mau taata toa. E
^7parau rii maitata i rahi roa hoi tei itea hia mai
J farane nou rêuï'hoe*0*1
pa^au ma| |d
nci parau.
le np_
nei no le mau mataeinaa toa; i le mau valu atoa
te faaapu hia ra te mau aua hau, le mai lai ra te
mau purumu, e te rahi ra hoi te mau tamarii i
rolo i le mau haapii raa, te haapii raa hoi no
Papeete nei, ua huru ore roa le tamarii i na mahana i mairi aenei, i teienei ra 110 tamarii haa
pii, e mai te reira toa hoi te huru ia laaau haere
i le mau mataeinaa loa. No te lapae raa mai o
na pahi auahi no Californie, cle piru i vaiho hia
mai e ratou i i roa'i le man ao o le taata ile oaoa.
Te ilea hia nei i teienei leiaufaai roaa mai no le
tapae pinepine raa mai o le pahi e haere mai Araerika e Sydene no te mau taata toa. Aila a i itea hia i nia i to Uitou nei mau’aroa, ei tahalai,
te rahi o te ahu tirjla, e te ahu api. Te leoteo
nei to Tahiti, e ore e lia ia ratou, e na te Hau
anae ra, e imi te ravea e lue mai ai te pahi e
le eeao, te rahi nei to ratou itoilo i te rave raa i
te ohipa, ei faaite raa i te mau taata toa e haere
mai ionei i te rahi raa o te maa. Te rahi nei hoi
la mau vaa laia ; i le mau poipoi atoa, te rahi nei
teia ite tae raa mai i le tuahu’; e rahi roa ra te
hiaamu o te taata tahiti i teienei maa au, e ore e
tae rea i roto i le malete ua pâu roa mai tei te
mau hoo raa»ra. Te itea pabu hia nei teie.iei
’mau mea, e te ite nei te taata loa e e huru api
to Tahiti nei.
PARAU RII API.
Ua ite mai nei te Tavana te parau rii i te ma
hana toru i oti aenei, e e mai huru ê tei roto i le
mataeinaa ra i Papeuriri, e mai rahi, e te rahi
hoi o te taata tahiti i pohe, ua tono oia i te taote no te pahi auahi ra o Phoque i taua vahi ra,
ia ile hua oia i te huru o taua mai ra, e e afai
hoi i te raau rii matamua. O te huru noa iho a
ra ia i le reira mau mea, o te parau te rahi ; ua
rahi roa te malau i te ino ; e parau faarabi hia ra
taua parau ra.
Ua ite mai nei matou i tî parau a le taote. E
mai fevera taua mai ra, e ia inu i te quinine e ia
haapao hia te maa e amu, eita ia e roaroa ua
maitai. Hoe ra vahi taia e te mea ia e haapee
taiata ai, maori râ, te matau noa o le taata ta
hiti, le tupu noa hia e te mai manao noa, e ua
manao e e ore e maoro ua pohe, e mai te parahi ore i roto i to ratou mau fare, ia rurua hia i te
matai maramu, te matai toetoe i te po, e o tei
rahi roa te toetoe raa i teienei anotau, ua haere
ratou r tahatai taoto haere ai i te po i nia i te
peue, mat te fare,ore i nia iho, maori râ te roi
nei, e te horoànoa ia ra 2ou iho i te pohe, mai
te tamala ore i te rapaau ia ratou iho i te raau.
%
l e manao nei malou e no le arohxV*te Tavana e faaore uioi alu i leienei mau hurù manaonao, e e ore c rahi laua ino ra e ore e hopea.
Te feia loroa toa, lei ore i lae Jalu la ratou
moni no na a vue hopea e loru, no le malahili i
mairi aenei, ehaere mai ia ralou i Papeete nei ia
iae i le mahana monire i mua nei, te mahana 1
no Me, e lii mai i la ralou no te malahili 1852.
I le mahana lapali i maki aenei, ua poro hia
te Hau Emepera i Tahiti nei, e i nia toa i te mau
pahi manua i rolo i le ava nei, e ua hau i te loru
o te hanere le harufu raa o te pupuhi no te faahanabana raa. E mca rahi roa le taala i pulupuUi mai i rolo i le aua o le Hau, e faaroo i le
ra. ua o roa le ioa o le aito rahi o Austerlitz e
Iena i rolo i te manao o te mau laala tahili mai
le mea é, o le ioa o te hoe cf lo ratou mau aito
rsrahi. 1 teie râ, eeree, e le manao raa nae ra
le faaoaoa i le aau ; i teienei ioa le Emepera, e
hape hia le ile néi tatou i te hoi raa mai o le hoe
(au-renua hau e ae i to te mau malahili i mairi
aenei, le hoe mana ile mailai hia 'tu, te hoe hau
elaela mailai ae, le hoe hinaaro puai roa 'e , te
lia mailai e le paari mailai.
Te lorono, lei rahi te haati raa hia i le hanahana, te haaparare roa mai nei te hihi i onei io
tatou nei; te hohoa no te mau ruri raa hau, lei
taali, e leilaulurui Farani,teorealura ia; le À poo i hamama noa i rolopu i le mau Tolaiele ra,
le nnani faahou nei ia . Na le hoe félin e aralaiia
leienei parau i te mau vahi aro raa ra. » « la
ora le Emepera. >5 Roohia ihora te taala toa e
le mau laarla tahili i le ruru, e ua pinai atura i
nia i le revu no leienei parau oie Hau Melua, ele
manao rua hanahana no te ui i mairi aenei, ia
ora te Emepera !
Eaha ra leienei mana maere rahi, te faahitimaue noa i le laala e te laalupu mai i le manao
rahi, e i nahaleaano e le maoro o te anotau. Area ra i Europa ra, i te hoi raa mai teienei tapao
no le mau hau rarahi ra, le taata e te hau atoa
i le aueue raa, e mea ilea noa ia ; e riro le laalàHoa i le manao, e ua lia faahou mai le maru
rahi o Napoléon, mai tona mana toa; hape hia
e.’ te ile faahou atura tatou, i to tatou mau nuu i
te haere rua tu mai Pari e Moscou roa.
Area ra i Tahiti nei, tei taa e i Farani i te
.•meumeu taatoa no teienei a ’o, i le hoi raa te
manao i leienei anolau rahi no le parau o to ta»• tou nei fenua ; te vahi maere rahi ia ; e mea mjjü
ali faahou raa e le laamu faahou raa i te taura
e ali mai ai i to matou fenua ; te puta nei le ma
nao raa i roto i te aau o te taala toa. E paeau
mau a Tahiti nei no Farani. e le farii ra i le maramararaa o te fenua rahi lei roaa ianaibo, e o le
lia iana i le horoa haere mai te haapao raa o lo
na iho huru.
I laua mahana tapati taatoa ra, mai te mahana rahi faaarearca
raa ra i teienei oirc; i te ahiahi ua tutui haere hia te auahi ; e amu
raa maa hoi tei te fare o te Tavann, e i reira toa hoi tona hanahana
te Arii vahiné e te tane, oia toa hoi na tonitara haratane e te amerika ; ua inu hia hoi mai te hanahana te ora o tona hanahana o Na
poléon U I, e i te po iho, ua rahi roa te taata i te haere raa mai i te
fare O te Hau. Ua ati le mau vahi atoa i te taata, c aorc roa i haere
vave i te ulua fare-, e ua fatata roa te ao te rui i ore ai te taata c i
ore «i hoi te muhumuhu.
Te êè no te Tavana : BRIOT.
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853