SPAA_ Vea No Tahiti_18530407_14.pdf
- extracted text
-
*
lÀfÂHiTI lAlàTelaita 'toa . e ere te Tavana e te haava , otei hinaaro i te hoe hohoa o tei
enei vea, aufau mai ia e
3 fa ran e no na avaeetoru.
Katau mai ia Tcpito te noaei parau i Papeete.
u v r.w v 7 vu k p i . rk ra i*53.
TE VEA NO TAHITI,
\I8RIU 14
O te feia hoo tana, e te inau
taata e haapnn i te tani
raa taon, e lia ia ia nenei
aloa hia la raton mau paran faaile i roto i reniai
ia aufau mai ratou
Ei haaparare raa i le paraît rii api e faufaa liia'i lo 1Yra,
farane no te rein hoc.
le mau fentia i roto i te tlan-Tamaru;. e neia i le man mahana maha toa. Paaar>mai ia Tepilo te nenci parau.
mataeinaa ra, o te vaere anae ra ia. O leu*, hoi
NO TE MATETE.
hia1lu i to Tahiti nei, le na reira'toa hia
E rave ralti le mau i afai liia mai i rolo i te e'tuparau
nei
ia
Moorea. e rave atoa hoi ratou i lo
malele, o lei imi hia, e tei laaapu hia e lo Tahiti mau ohipai ilolilau
m*i e le lure e tiai.
nei. 1 lo mau poipoi atoa ra hui, te laauta hia () te pahi ra o hia
Jhmont-d't/rciltê,
tei hoo i
mai ra ia te taro, le lei, te vaihaari, te tirnara. e ua «nam e 250 tauatini, e na lapon» hoio hoc
aimte mou ; o lahi pae, e na nia hia mai ia i te poli, ru tauatini i roto i le mataeinaa ra o Teahupoo.
e e na uta noa hia mai hoi lahi pae ; te faaitoito toma ia pahi, e ua rêva i Tarifonia. Aila ra i
aloa nei hoi te mau mataeinaa e falata mai i Pa ua
loua faatomo raa hia, niai to te pahi ra hoi
peete ne», i le tauturu raa lu i te feia taia no oiui
o
Favorite.
feia laatau rahi roa to Taiarapu.
Moorea. i te uta raa mai i te ia, e uavai ai hoi te aore a hoi toETeahupoo
lo tei reira ra mau ma
titan raa a to Papeete nei. O lo Papeaoo atoa laeinaa i faauta mai i te emaa
i Papeete nei ; area,
hoi lui iloito maile, i te uta raa mai i le maa rii ra to Tautira e lo Pneu, le pinepipe
mai m i
papaa i Papeete nei ; e vahi poupon roa hoi na ia to ratou mau poli l le tapae raa'mairoai Papeete
ntulou te faaile raa (A, te faaapu niaite ra to taun nei, i te uta raa mai i,te maa. E vahi poupon râmataeinaa ra, te tanu haere ra i te mau maa rii hi roa hoi tei reira, e te parau noa h a'lu îiei a
atoa, e no taua iloito hot no ratou ru, le rahi tei
tau mataeinaa, e e faaitoilo maile A i te
noa nei ia le ma* rii papaa i roto i te malele, uta reira
mai
i roto i te. malete nei. Té vai
mai te pota, pipi, e tei reira ' toa ra hoi mau noa ou hoii lete maa
moni
i roto i to outou ira mau ri
Kuru maa. Aila ra i rahi rea te puaatoro; e ua ma, e i nalia i te enei,
'■ tura i lia ia outou te
huni ore roa hoi te puaa lupui hia i te afai raa haere mai i teienei vahiailapoto,
hia mai i roto i te malele. E vahi peapea roa la outou maa, e hoo i te pint. i ’te laauta mai i
'tura hoi ia, o tei reira i mairi, inaha hoi, te ra
hi roa nei lahi pacau maa.
E maa hapa iti lei ilea i roto i le V ea no le lapâli i mairi aene,i; ua parau hia hot «A, e 350 la-'
NO TE ANANI.
.fane i roaa mai no te umura no roto i lé aua hau
No faatomo hia aenei le pahi ra o Favorite i i Papenoo; e 330 rate mea mau, o tei roaa m i .
te anani, i Papeuriri, e ua reva oia i Port Philip no na paero umara e 33 i hoo hia. Ua aufau Hia
(Panipe), mai na anani atoa e 300 tauatini i nia- £lu hoi laua moni ra i rolo i te rima o te lavana,,
te haava, e le hui-raalira, mai tei faaue hia ma»,
iho. fc mea oioi rahi roa te faatomo raa i taua hoi
e te ture. O te pae o te luhua ra, ua aufau,
pahi ra ; i roto hoi i na mahana rii hoe ahuru noa
hia’tu
ia i rolo i le lare vai raa moni a le hau. <•
iho, ua faifai hia ia le anani, ua npapa hia i rolo
e2f)4i
hia'tu na taua feia toroa, ra e uliia ,
i te afata, e ua faauta hia hoi i nia i te pahi. No lia hoi opéré
ia
no
ta
tei reira paha ohipa i huru maoro ai le rave raa te tuhaao hce. ratou chipa. Fi60 farane i rolo i isl
i te mau aua hau e te purumu i rolo i lei reira
ra rrau mataeinaa ; i teienei ra hoi, e faaitoilo
paatoa ia lo te fenua nei i te rave raa i tei reira (Parau i irili hia mai no roto i te Vea no Tari
fonia).
ohipa e tiai, no te mea, o te ohipa ia i hau e roa
i te faufafâ ; aore hôi e aua hau ra, aila'toa ia e Ei na mahana matamua o Eperera, e rêva' i
maa eifaaamu raa i to te oire nei, e te mau pa- te pahi auahi api ra o (èolden'Aye i Nin-Holane
hoi e pinepine maile nei i le tapae raa mai (Panipe). Te faaineiue hia nei oiai teienei. E pa
4>àa
onei. Aila hoi 0 purumu ra, eila’toa ia e maitai
oia, e te tere rahi, e e maherei le oioi roa
te haere raa, mai telahi mataeinaa'tu i telahi. hitonaapitere
i Auseleralia.
I le V . no te tapati i mairi aenei, ua faiile E riro hoi
laua pahi rahi ra i le tapae mai i
hia'tu ia ê, ei te mahana 15 o Eperera nei, e Tahiti nei, e hoo
i te maa e te arahu.
aufau hia'i le moni a te feia toroa toa o Tahiti e
Moorea, ua na reira hia hoi, ia ore ia taupupu le Parau no ALI BABA e na eia e mafia ahuru.
mau ohipa ta ratou e rave haere nei. I teienei Iritt hiam»t no roto i te man aamu Arabia, i parau hia e, o m ru
ra, te falata nei taua mahana ra, a haapeepee
na ra, ia oti hoi te mau aua hau, e ei le mahana
15 o teienei avae, e aufau hia'lu ai la outou na Haamala hia i te V,ea no le mahana 3 noFemoni torGa, i Taravao, i Hitiaa, i Papeuriri e i
buare 1853.
\
Papeete. O te ohipa purumu anae alura ia te
tue i roto i vetahi mr.u mataeinaa, e i tahi pae Aralai roa tura tei reira i tona raalira i te pu<T*
y,.
ea
TAUATINI B MA 8 0 E .
M it
niimi Ici «('ira taua fare ra lei lapao hia e ana, ia huru, mai te mauihaa, i le faainonie raa ni rave
liio ra hoi le raatira, e rave rahi te opani fare i raa lu i la raua e imi ra. E tae mau alura taua
lapao liiq, ni atura oia i le taata i lapao e, tei eia i aratai ra, o te .raatira , i le puruu n man i te
hua man ra tana i lapao. Peupèa roa tura taua fare o Ali Baba; hio attira raua ua tapao hae
eia ra, e aita aéra i lia ia parau noa lu, ua pa- re aloa hia le opani i le man fare i pihaiho, mai
rau noa tura ra e : hoe noa iho i lapao hia eau, tei mulaaiho ra te huru. Rii i roa a era te raatira
na \ai alura ra teie aloa nei i lapao, aita roa tu 0 te nana eia, e e laata eia toa i te peapea
noa raa, riro aloa tura mai ta te lahi i rave ra
aui ite.
Moi roa tura le raatira i le vahi Ici reira ton» te huru.
man laata le purahi raa, e ua parau atura oia e, I reira iho ra lo te raatira parmi îaa i tona
e lere faufaa o.e roa lo ratou, e hoi laahou ra i mau taata ia hoi laahou i le aru i taua mahana
a . Bahi aloa aéra lo te laalira o te nana eia riri
le ai u e liai.
K. ia tae laua «ana ,toa Va i lo ralou puliapa 1tei ua mutaaiho ra, no le mea riro atura hoi
raa, l'aaite alura te raatira i le mea i faahoi hia laua laata eia i tono hia ra ei haavare, i te vahamai ai ralou. Faaulna anae atura inlou aloa i vaha raa (u ia ratou, faautua. aloa hia tura taua
taijii taata i lapao i te uputa ra i le ulua polie. taata eia ra mai te lahi aloa i pohe ra te huru.
Aita toa hoi oia iho i faahapa noae i lei reira ulua, no le mea, te parau ra oia e, nana iho le Ei le \ ea no le lapait i mua nei te loe.
hape. Faatoi:omai*ra oia i tana omi, i o lei lapu Te mau pafû i tapae mai, mai le mahana 1 no
hia i reira ra.
Epcre.
No te mea ra e'eitae lia i taua nana ra te vaiho taboo ore noa i le feia i rave ino mai ia ra- Manua farani o Durance, lomuna Vineenl , mai
tou, na lia mai ra le hoe no roto i laua nana eia Maluita mai.
ra, i te parau raa mai e, *oia le haere e rave i Tira piti manua farani o Nuuhiva,' tomana
laua ohipa ra, faatia papu hia mai ra lei reira, i Boulangé, mai Raiatea mai.
reira (o laua laata eia ra haere raa ia Baba Mu- Tira piti farani o Temarie,, tapena Tavi, mai
tafa ra, eua ni onoono raa tu iatta ia faaitemai î Paumolu maite fare o Ali Baba mai la te lahi aloa ra le huru. Pahi auahi nia rite o New- Orleans.
F ua faaile mai ra Baba Mutafa i laua eia ra i Wakeman, mai Taritbnia mai.
le fare o Ali Baba, mai te tapoi hia < a tona ma Palià ia marite o Rodman, tapena Willem,
la. lapao alura laua eia ra i te lapao uteute Ate mai tua mai.
lahi vahi ilea»orehia ia hio. A tnanao ai oia ee Tira piti marite o Excel, tapena Cowin, mai
ravea papueteitea maitai liia ia hio, e aore atu Tarifonia mai.
ra i au i le lapao uouo i mulaaiho ra. Aita ra i Tira Jtoe berelane o Oberon tapena Triscol,
, maoro rca, haere mai ra Mog^ana mai roto mai mai Panipe mai.
i te fare, mai tana ia i na reira i mutaaiho ra, e Tira piti Hawaii o Reindeer, tapena Morisia tae mai oia e ia hio i taua lapao uteute ra. Ua sotî, mai Panipe mai.
imi noa iho ra Mogiana i tona manao no tei reira
Te mau pahi i reva.
tapao uteute, eua tuu ora i te lapao uteute i nia
i te mau opani aloa i te mau fare i pihaiho i le Tira piti farani o Noma, tapena Alexandre,
fare o Ali Baba.
ua reva t Valparaiso.
Taua eia ra, a hoi atu ai oia i roto i te aru i Tira toru beretane o Sarah Hooper, ua reva i
tona ra nana, faaite alura oia i te ravea i rôaa Panipe.
1
iana, ua parau attira oia ia ratou e i te raatira o Tira piti marite o Excel, ua reva i Raiatea.
le nana. eE meaitea noa hia: eoree hape to Ali
Baba fare i le lahi mau paeau fare. Manao aéra
Teéè no te Tavana : BRIOT.
te raatira e tona toa ra mau taata e ua itea te ravoa. Haere alura taua eia ra e te raatira o te
nana eia i roto i te oire, mai tei mataaiho ra le
L\
•
’
•
t ' '
V .; h v '
. t 4
$
r
' i t
Â
S 0
'-L f t f l - - ' . £ ! w
Ü55F 7 .
-
t.
,
t
:■ i • ^
')
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853