SPAA_ Vea No Tahiti_18530331_13.pdf
- extracted text
-
ia ta m ti » aha
M A I I A W 3 1 \ 0 MATI I 8 M .
T rta a la 'lu a, ecre te Tnrana e te haava , otei hinaaro i te hoe hoho* n tei- j
enei t>*a, aufau mai ia e
J farane iio na avan etoru.
.V
'' '
■•
K-taiui mai i» Tepiln te nenei parau i Papeete.
TE VEA m TAIHTI,
0
Ei haaparare raa i te parau rii api e faufaa hia i to
le mau fenua irnto i te tlauTamaru; c neiai te m.iu mnhana maha toa.
PAEÂU lU ltA ll Q T E IÏA li.
FAATOROA h a a .
No to l'aatiu raa a toni han<thana le Arii vahitte o te inau fenua Tolaiete, e le Tavana, le Auvaha o te Arii Emepera.
Ua faaloroa hia o Otare, ei orumelua no te
malaeinaa ra o Toavaro i Aloorea, ei inono la
Terec i faaore Itia aenei.
E aufau atu te Tnvana, le Auvalia o le Arii
Emepera, na teienei laata loroa ei utua no lona
toroa, i na faratte e pili hanere e tnaha ahurti i
(e rnalahiti hofe.
K papai hia te hohoa.o lcicuei parau loroa i te
hiopoa raa e i le lare toroa o te ee.
Papeele, 1 Eperera 1853.
f ? Trti vahine o tr. mau
fenua Totaiete.
Te Tavana, tc Auvaka <>
le A rii Kmrpera.
I ’ap ihia: POM ARE.
Papaikia: PA G E .
Pnpuihi* te hohoa i le fare toroa o te ee,
7V fc n fc Taraua,
Pa/xiihia: Uniot.
PAUAlj FAAITE
Te faaite hia'lu nei te mau haava i rolo i te
mau mataeinaa' toa i Tahili nei, e e faaile oioi
mai ratou i te ioa o le mau tpala'toa i faaulua
hia i roto i To ratou ra mau malaeinaa i teienei
avae o Mati nei; o to Teaharoa ra, e faaile atu
ia ia Atamu; to Tevaiuta ra, e faaite alu ia Y areti, e lo Teoropaa e to Teporionuu ra, e faaite
lia mai ia ionei i te ee o te Tavana nei. E faaue
alu hoi ratou i te mau mutoi e e aralai oioi mai
i taua feia i faautua hia ra i Papeele riei.
Papeete, te 28 no Mati 1853.
.
, .*Te êê o le Tavana,
vi
Papaifiia : BRIOT,
Te faaitc bia' tu nei te mau tavana, te toohitu,
tehaava, e te feia toroa' toahoi i Tahiti e Moorea, e
ei te mahana 15 o leienei avae i mua nei e aufau hia’ tu ai ta ratou raoni toroa; eiaha raaoli
ralou e ru noa raai, e tiai maite ra i taua mahana ra, haere mai ai. Na na auvaha o te tavana i
Teaharoa e i Tevaiuta, e aofau atu i te moni a
te feia toroa i roto i tei reira tau tuhaa.
NO TE MAU PAHIAUAHI MARITE.
1 te mahana faraire i mairi aenei, i te avatea
rnau, i reva’i te pahi auahi marite ra o Monum*ntal-Cily, a piti jaera hoi ona tapati lia i te tu-
HIEBA 13
O le fria hno taoa, e le inau
taata e haapan i tc taui
raa tana. e tia ia ia nenei
atoa hia la ralou mau parau faaitc i rolo i reinci
t’eu. ia aufau mai ratou
1 farane no tc rcni hoe.
Faaao tnai ia Trpito te nenciparitii.
tau raa i Papeete nei. I te ptic noa ra<i ia o le
au auahi i nia, i ilea'i h o i i i a ineine tona tere,
avi roa aera lahalai i te taala ; ua laau hoi le
"ffif e lc poli i faaaii roa i laua pahi 1ere ralti hia
::eralou ra; o le mau valiine hoi noTahili nei, o
lei laahei anae hia t le liare. e leauli, ua tahirihiri atu ia i la ralon mau aitele e le horoi ei tapao no lo ralou aroha ; le faaite paaloa ra hoi le
laala i to ratou aroha i faua feia e reva ra ; o l<*
feia eeao hoi i pulupulu riiaile i nia i le tahun o
laua pahi ra, e ali noae. tia linf.o maira ia ei lapao
i lo ralou aroha; e a lere ti le pahi, e ia liuru
fatata i le ava, ua htiro faahou maira ralou i le
aroha raa mai ia Tahiti nei, e ua na reira loa lu
hoi lo ula nei. No tle lapae raa>tnai boi o laua
pahi ra o Monumênial-Cily, i ilêa'i le faufaa o
Tahili nei, ei vahi lapae raa no le mau pahi e ua
Marile mai le faalere tia i Pampe. E o noa mai
tc pahi auahi i Papecle nei ma le matau or«% i
te mau hora! loa; c ia ri mai i ula ra, aila roa'lu
ra e pecpea raa e hoe ili ae ; e vai miitai noa hoi
te pahi i ula riei, hapehia ê tei rolo i te mau uva
maitatai roa i hamani hia e le. rima laata; e lia
noa i tc raalira e te mau eeao ia baere mai i ula
nei, e rave i ta ralou iho mau ohipa rii. e aare
ra, e faaarearea haere, te ohie noa nei te faauta
raa i le pape; 5 le arahu ra hoi, e tia noa ia ia
tapiri i te pahi i te pae tuahu roa mai tei le leuua papaa1loa ra, e faaula i taua arahu ra.
Te faaile hia nei te taalaftoa, e e tau moni
haavare, lei itea hia i na raahana i mairi aenei, o
tei vaiho hia mai e lahi pae o to tatou mau manahini no Tarifonia mai.
Teie te rahi raa o te mau poli i hoe mai i Papeetc nei, mai roto mai i temau mataeinaa i Tahiti ê Moorea, i te avae ra no Mati nei; tei
uta mai i te maa, te puaa, e tc ia i Papeete nei.
TOTAH ITI.
3 potiopani.
No Papara. . . . . 4 poti oroe,
»
»
0
No Afaahiti. -------- 2
»
»
2
Teahupoo . . . . . 1
»
10
Tautira. . . . . ... 0
»
»
3
Pueu............. . . . 0
»
»
.
.
.
5
1
Hitiaa.............
»
»
0
Papenoo. . . . . . 1
0
»
Papeete. . . . . . . 3
'&z1v*ra
TO MOOREA RAA »
»
»
5
Papetoai. . . . . . 2
»
»
4
Moruu . . . . . . . 0
»
9
5
Teavaro . . . . . . 0
»
»
1
Maatea. . . . • , . o
»
*»
3
Haumi. . . . . . . . 0
,r
Ia amui hia ra. 18
37
\
inalia, e pae ulmru ma pae aloa boti, i uta [ mea e toru ra, e faufaa roa hia'i Itoi o Tahiti a
tnai i te maa i l'apeele tiei i leienei avae ; e ta- inuri nei.
E mea tia'toarahoi ia faaite papu e, o te
pao ia e. te itoito ra te laala, e te imi ra i te rahui-raalira,
oia hoi te mau, fatu fenua i riro ei
vea e taoa liiai ralou.
E malia atoa hoi boti i uta mai i te tnaa, te iloito no le fenua nei; te ile papu anae ra ia e,
b lo ratou raaitai teie e imi hia nei na nia i teiebuaa, le opaa, e te mereni mai Maioro iti mai.
nei ea; te itoito paatoa ra hoi ratou i tc faatia
NO TE TIRIPENA HOKO KAA.
râa i te hau e vai nei; i teienei ra, inaha le tauturu
papu hia nei le niau tavana, e le puai o te
Te faaite liia’ lu nei to Tahiti e to MooreaToa,
leia
iloilo,
ma te pae aloa hia'tu hoi e te opua
e u te feia toa i f»oro mai i te tiripuna horo raa
ra, e muta na ia i le tutt mai i roto i te rima o te raa a le hau. e riro roa ta ratou ei hara matara
mau liaava o taua tiripuna ra, i na farane hoe ore, mai le inea e, no to ratou ra paruparu rahi •
ahuru, ei taime na ralou. E ia oli te ohipa e fio- ino, haaloaruaru alura ralou i le mauravea puai
ro hia mai ra i te iini hia, e ia laaore hia le ulua e laufaa e e hanahana hia ' i le fenua nei.
Ua itwto roa to Papeete nei i te rave raa i te
ra, na na haava ia o tp tiripuna o tuu atu i tehoe
aua
hau, ei na mahana rii hoi i mua nei, e maparau nenei hia i taua taata i horo mai ra, ei lavao e, ua tatara hia taua ulua. Ei temahana 1 no rae roa’ i taua aua ra, e faaapu hia'i e e tanu
hia‘ i; o te vahi ra hoi i toe ra, tei te Âlu&anae
Kperera 1853 e mana'i terenei parau.
fa ia, o oia anae ra hoi te lia ia luu mai i te au1 le mahana pili i mairi aenei, i lulau mai ai hune. Ua itea loa hiâ aenei hoi e. le itoito paate pahi lira pili beretane ra o Sarah Hooper, toa ra to te mau malaeinaa i te rave raa i te obimai Tarifonia mai, e Te reva nei i Auseteralia pa. Eiaha ra te mau tavana ia varea noa na i le
(Panipe) ma na taata eeuo 120 i niaiho. 1 te lu- taoto.
E 350 Farane i roaa mai no te Umara i hatau raa ia hoi o taua pahi beretane ra, ua fa aloa
rnaira te pahi iti f* te hau ra o’ Moorea, mai Pa- pono hia mai e to Papenoo.
penoo maioia, ua faaula mai Ue urr.ara no roto i
Ua faaite raainei te pahi ra o S arah IIooi’F.n,
te aua hau o taua mataeinaa ra. Ua l&pae mai te
Sarah Hoopev i Papeete nei, e hoo i ie maa, e e a reva mai ai oia mai Tarifoniamai, ua ineine
e faauta i te pape; maitai roa'tura ra o Moorea aloa ia tehoe pahi auahi, te luu ra i Panipe, e
i lapae mai, baere oioi maira hoi to taua pahi 1 na Tahiti nei ra te faalere.
beretane ra, e ua faau maira, e e hoo i te umara, o ei hoo hi tura i reira ra, tai piti dara i te Te mau pahi i tapae mai, mai le makana 23 ma
paero hoe. la roaa maira taua moni ra, ei reira
a no Mati. *
*
ia e tuha hia{lu ai mai te au i te lure, e e hapono oioi hia: lu na tuhaa i haapao hia na to te
Tira piti Yarani o O taha , tapcna Louis, mai
mataeinaa. Aita anei tei reira i haapii mai ia ta- Anamai.
tou e, o te ohipa nei â te laoa maitai rahi roa; a
Tira loru Rili o V ictoria, tapena Owen, mai
faaitoito ai hoi te hau.i to Tahiti nei, e e faaapu Valaparaiso mai.
i te mau aua hau, ua na reira ia oia no tona hiTira toru beretane o S araii H ooper , tapena
naaro, e ia taoa hia ratou e ia mataro atoa hoi i L ock, mai California mai,
te mau pau maitalai. Hapehia hoi ê, le tauturu
atoa mai nei te Âlua i teienei hau, i te faaite paTe mau pahi i reva.
pu raa' tu i to Tahili nei, i te faufaa rahi o to ratou haaruperupe raa i to ralou mau fenua, e te
Pahi auahi marite o Moncmental-C itv , tafaanehopehe raa i te mau purumu. Ia ohie roa
pena
Âdams, ua reva i Sidene.
hoi to te mau mataeina ' toa ra haerea mai i PaTira
toru no Kili o V ictoria , tapen Owen, ua
peete nei e liai; tei reira hoi te hoo raa rahi taoa
reva
i
Panipe.
a to te fenua nei. 0 te mau haapii raa, le aua
Tira piti o J osephine, tapena Duhamel, ua
hau, e te purumu, tei reira na tumu mau o te
ruperupe raa o te fenuanei, e e ore roa’ tu te reva i Valaparaiso.
hau e faaea noa'e i le iaaitoito raa’ tu i te mau
tavana e te mau haavâ, e tae noa 'tu i te mahaTe êê no le Tavana : BRIOT.
na e nehenehe roa'i, e e tere maitai ai taua na
/c; A' O&T;
‘i l f
/
___
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853