SPAA_ Vea No Tahiti_18530317_11.pdf
- extracted text
-
UimillTI »AH\
\IAIIA l\ A 17 \ 0 MATI 1
TflHiiU ’loa , e ere te Tavana e tc haava . otei hinaaro i te hne hnhoa n teienei vea. anfau mai ia fc
3 farane no na avae etnrii.
TE VlïA l\0 TAIUTI,
Faaau mai ia Tepitn te n inei parau i Papeele.
Ki haaparare raa i te p’arau rii api e l'aufaa hia'i to
te inau tenua i roto i le Ifau Tamarii : e neia i te mau mahana maha loa.
PAKAU PAKAU 0 TK ITAl
faatoro a raa .
No t<; fjiittia raa a totia hanahana Pomare, le
■Arii tuhine o (e niati fetma Tôlaiett;, e te i ’avana, te Auxaha o lejArii Ivmepera-.
Tfa faaturouiiia o Teiqa, ei orometua no fe
mataejnaâ ra o Aloruu, ei monp ia ila i faaorehia
K nufau te..Ti»vani!, le Auvaha o le Arii Kmepera na teienei t;ia!;i loroa, ei utua no lona lotoa, i na faran; e pili lianere e maha ahuru i te
matahiii hoe.
K pjipai hia te hohoa o teionei parau loroa i
le Itiopoa raa, e i te fare loroa o te
Papeete, I Mati SH.nT.
ï> J r u iv.'>')ie n ir mau
fcaua. Totaietv,
Te Tavami, ic Auvahan
tc Repwpirita,
Papihia: POMARF..
Pâpaihia: PAGF,.
Papaihia le huhna ' tc farc toroa o te êê,
Tt tê 0 lc Tarana,
Papqihia: Hriot.
Te Promelua ra o Terai, no te qialaeinaa ra
0 Yarari i Moorea, ua haava Jiia aenei ia, e ua
faautua hia no le hara faaMiri. Tla faaore liia tona loroa i leienei niahiina 1 no Mati 1853. 0
Tema le orometua no Moruu, e o Pelero le orometua no Hapiti, lc mono ia Terai i te rave raa
1 te ohipa oromelua i Yarari.
Hiopon raa i ic mau malacinaa.
Ua oli aenei la te raalira hiopoa, hio haere
raa i te mau haapii raa, c le aua hau, i rolo i le
ipau mataeinaa i Tahiti nei. E parau faufaa rahi
roa tana i papai mai i le Tavana nei no te huru
o tona tere ; e nenei ntaiie hia »a Itfi reira, e e
hapono hia i rolo i le ntau mataeinaa ‘ toa, ia tuha liaere hia i rolo i le rnau haapii raa. Â liai ai
ra i taua parau ra, o te ore hoi e nenei hia, roaori ra ia hope roa te hiopoa raa i te mau haapii
raa i Papeete e i Moorea, le faaile hia'tu nei ia
vetahi mau peapea i faaite hia mai e te raatira
hiopoa, e o tei opua maite hia e te hau e e faaore roa i teienei â.
No taua hiopoa raa ra ra, i itea'i leienei vahi
huru e : oiaboi, i le mau mataeinaa'toa tei reira te npaupa te faatia raa hta ra, te vai hupehupe noa raia te mau aua hau, e ua faarue hia hoi
te mau haapii ra a ; area ra i te mau malaeinaa
upa*i.pa ore ra, te faaapu maitai hia ra ia te mau
aua hau, e ua rahi atoa hoi te |ipi i rolo i lemau
haapii raa. No te lêre oioi roa raa hoi o te ino e
S\WM H
O te fcia hoo faoa', e le nu«
tanta e haapao i le laui
raa taoa, e tia ia ia ncnci
aloa hia ta ralou rnau parau faaile i rolo i reinci
Yea, ia aufau inai ralou
t farane no te retit hoci
Faaau mai ia Tepito tc neiieiparau.
V
£
te laiala, i lupu mai no r c to i’taua mau upaupa
ra i roto i vetahi mau mataeinaa, te maro rai a
le lamarii rii aore â i taea te 10 e le 12‘ o le
malahili, e e ore ralou e tae i te liaapii raa, no
te mea, no roto ratou i le tipanpa, e le faaile papu ra ralou e, e mea jiii ae na ralou le
te ori
ort i te
haapii. K hara ralii roa ta le inau tavan
avana o t e 7 /
mau malaeinaa, lei reira le upaupa le faa'.upu
raa hia, o ratou aore i patoi atu i te tere r.ia <>'y
taua ino ra, iiihï la le ture hoi i faaue mai ia r a ^
lou. K o le mau metua taye, te inelua vahine, e
te mau haava, o to tauluru atoa' tu i taua mau '
ohipa (aufau ra, e o lei ri ro ei tauluru iiji roto i
10 ralou ra paruparu, e mea lia toa ia ia faahapa
roa liia ralou. I teieriei ra, hoe noa iho â uiea i
11 lau rahihia mai.te le hui-raatjra, oia lioi le laaore roa raa i te upaupa. 0 lehaapii raa ia o te
meu peu peapea, ’o te hupehupe raa ia « le ino
raa to Tahili nei.
F. ore roa ra te hau e haameremere noa'e i
te faai l<; papu raa i le ioa o le mau lavana, o lei
malauhaere noa, e aore i patoi i te tupu raa o
taiia ino ra.
K upaupa lei faalia papu |ua i rolo i le malcteinaa ra o Haapape ; te vai ino roa ra ra le
haapii raa. Faahapa uana roa liia'tura tetatana
0 taua maalaeinaa rae le Auvahji oteHepnpii ila.
Kaha, lehoe’ hoi taata tnai ia Tariirii le hurc, o
(ei ilea |)apu hia tona iiito i mulaa e nei, eaha
ihora hoi i rahi ai Luna hinaaro taiata, i laatia
noa'i oia na roto i lona paruparu, i le parau a
le feia e faaali mai iana, i faaUa'i oia ia faatupu
hia i mua mau i tona mata, lehoc tumu mau no
le mau peu taia a?
E te Tavana hoi no Papenoo ra, o Ori; a ile
noa 'i hoi oia i te ino rabi roa e lupu mai uo rolo i le upaupa; eahaihoraiioiiai ore i roaa 'e ai
tona itoilo, a liaturi ai oia i nia i te lure, i nia i
opua raa a te Tavana, e i nia i te hinaaro o le
hui-raalira, e i ore i patoi atu ai i te faatupu
raa hia o taua haapuluputu raa ta iata ra, i ino ai
le mau aua hau, e i faarue roahia'i t6 haapii
raa? Ia rahi roa ra te faalrapa i le mairi raa i nia
1 teienei taata e tiai, no te mea, e mea ohie roa
te faaapu raa fenua i roto i tona mataeinaa, e lanu noa hoi ratou i te maa, mai te aua ore.
E tia ' loa hoi le faahapa raa ia Peeueue, te tavana no Teahupoo, e peapea rahi roa hoi tei roto i lona mataeinaa.<
Ua pee atoa hoi to Mataoae i lo Teahupoo. Iafaahapa'toa hia Taoahere e tiai.
E peapea rahi roa ra to te 'favana i te faaite
raa e, ua tupu aloa taua peapea, e te ino ra, i
rolo i te mataninaa ra o Papara. E ore mau a
paha e tia ia faahapa'tu i tona tavana no tei rev^
f
V
ÏRAV.V 2,
r;i ino, o oio lioi le laala limooo le mau ainiiau
Ei
te
hora
ono
i
te
poipoi o afa 'i le mati-te, e
i main a<*in‘i, e i teienei, ia pafuparu oia no te
tae
noavAu
i
te
liora
maha
i le aliiahi. E tia noa i
rahi o tona niutahitL r ore atura ia tona iloilo i
te
teia
rnâa
ia
faanehenehe
i la ralou rnaa rnai
leienei e farlo i tei inut.iaiho ra, i tc faatere raa
i te mau ohipa ioira ra. la"r5airi^j«i^aSa faahapa 5 te haruru raa pupuhi mai Ar e liai <1 ra i te ala
la i nia i na haava ia ApaeTu Hurupa. e i nia loa 1' raa o le malete, hoo ai.
Fr vva 3.
hoi i tc Tooliitu ra ia Haereolalii: 0 ratou hoi le
0
te
lomilera
mtiioi
te irni iho iTe ravea no
lauiuru alu i le Tavana e tiai i roto i lana ooipa,
le
faaneheiiehe
raa
i
te
malele.
e rapae auatoa
e i U; hiopoahaere raa, 0 leore e tia rea iana ia
hoi
i
j
opani
liia
le
hoo
raa
râ.
rave i teienei, no te rahi o tona matahiti.
I r Ava 4.
H ara ra te maii lavana mataeinaa'loa e tia’i:
E tia noa ia hoo i le mau puaa’ toa i lupai hia
le hiopoa papu hia irei ratou e le Tavana; te api
nei te fenna laatoa i lona rnata; c ore roa {tu oia ra i roto i te matele, mai le uica e, e puaa mai-‘
e haameremerc noa: e i teftaUipu raa i te parau tai, e ua tupai hia mai te au i le lure.
Ir.vva 5.
lia.
0 le mau faahapa raa 'loa o leienei lau irava^
PAllAU HAAITTi.
i muâ uei, e faaulua hia ia, lera te utua, 10 faTe pinepine roa nei k> le muloi haru haere raa rane na tei hoo*mai, e e 5 farane na tei hoo atu.
i le feia e afai mai i le ia e le mua i te matete, 0
Mai lei faaitc hia : tu nei hoi, i liaapeapea hia
ratou i hoo hâere uoa i ta ralou n aa i te mau
le
feia maa e lc feia hoo ra, e pii ia ratou i
vahi atoa, e aore i ahy hua mai i rolo i te rnalele
lehoe
muloi ei lauluru ia ratou. No te ile ore o
luio ai. Riro alura hoi laua maa ra i na laala rii
le
mau
muloi le ture i haru hiai velahi tau poaila rea noy iho, le t«aa i haapao hia e, ei rolo
li
i
na
raahana
i mairi aenei. I teienei ra, a haeroa i le malele hno ai, te \ahi e pulupu ai le leia
o te liaapao i la ratoo hoo raa na riia i le lure e re noa ntai vnai le matau ore, a afai mai i lc maa
te parau tia. Nojle maua aueina o le feiu e afai e te ia, iarahi mai, ia paia hoi te mau papaa e
mai.i taua mau m;y; ra ? mahere rnau a e no parahi haere i rotopu ia oulou nei, ei reira ia e
reira; no le mea, ahiri hoi e*, e erfe to te maua râhi ai le moni i to outou nci lenua. Tupu rii a ra, e ore ia ralou e imi i le ra'ea e pau rca'i le lura hoi te peapea i le poti no Papeloai inai nei,
faufaa e roaa mai no rolo i le hoo raa hia 0 ta aita ra te fatu maa i ino noa 'e, uo te mea, ua
ratou maa. le ite papu noa ra hoi râtoo e, le taahoi Ma'tvtana moni, e te ia atoa hoi. I teieralii ra te feia i hinaaro i la ralou maa, te liai nei ra, inaha te rahi na le ia i Moorea na, a faauoa maira i rolo i te matele. I le mahana loril uta rnai; e na le mau malaeinaa i Tahiti nei, e
nei i lapae mai ai, leJioe poti no Moorea, ua lo- alïii mai i velahi ae mau maa.
mo roa i le ïa ; no le uiea ra e, hoo hia'tura laua
Te faaile hia 'tu nei to Tâhiti aloa, e ua faaia ra, e te falu maa iho i laliatai, haru hia ihora hurue hia aetiei te ioa loroa 0 te Tavana. I ruuoia e le mau mutoi, oia e te laata' toa hoi i hoo taaiho ra, ua parau hia ia e : « 0 (e Auvaho o le
ma{ i tauaal.\ ra. I <* lapea hia le poTi, e ua faaue *Repupirila ; i teienei ra, teie ia tona ioa tc«oa:
hia tehoe mutoi, e e afai i te I\ i rolo i te mate- « Te Tavana, te Auvaha 0 te Arii Emepera i le
le hon ai. No le mea ra e, itea papu hia ihora i mau fenua Totaiele. »
nniri ae, e ua haru haere noa hia laua !a ra e
te feia i lii i hoo mai, faahoi atura le au*aha o Tc mau palii i kipae mai, mai te mahana 10 ma
a no Mati.
le paeau tahili i taua ia ra, i rolo i te rima 0 te
laata taoa, e le moni atoa hoi i roaa mai no te
Pahi auahi marite 0 Monumental C ityf tapena
hoo raa hia o taua eia ra i roto i le matete.
Adam, mai Tarifonia mai.
Ua faaue aloa hia'tu hoi te mau mutoi, e e
Tira toru berelane o Favorile, lapena Morlitauluru papuatu i le'feia maa, ia tia lo ralou a - mer, mai Niu-Terani mai.
fai raa i le maa e roto roa i te matete. Mai te
lira piti farani 0 M arie-Louise, lapena L e mea e, ia haapeapea hia te feia maa, e le leia i guerne, mai Raiatea mai.
tii i taua maa ra e hoo mai, e pii ia ratou i te
Te mau pahi i reva.
muloi, e na te mau mutoi e haru i taua feia ra,
Tira toru marite 0 Canton, tapena Wing, ua
mai tei laaile hia mai hoi i roto i teie ture, e faareva i Huahine.
i|p hiavtu nei, ia ile paatoa to Tahili e to Moolira toru no te Iïau Tamaru o Dimiont-Durrea e, te tauluru papu nei te hau i te feia maa,
ville,
lapena Lemaire, ua reva i Taravao.
ia ohie ta ratou hoo raa i taua maa ra i roto i te
Tira
toru marite 0 Euphrate, tapena Pearkes,
nratete.
ua reva i Vaihi.
TURENO TEMATETE.
lira piti marite 0 Fides, lapena Hnchman,ua
I rava 1.
reva i Marile.
E ore roa’ tu e tia noa'e ia hoo haere hia te
Te êê no te Tavana : BR.IOT,
mau maaf toa, te moa, e te ia, to Papeete iho
nei, e to te atea e mai, i nia i te mau ea i Faaa
e |Taunoa, e i nia'loa hoi i tepurumuiPapeete.
E pre roa ! tu e lia ia hoo haere hia i tehoe vahi
eae, raaori ra i te matete anae'ta. •
>
.
•
— ‘U - - ’
/
•
v il
•
l*
•
k
•
f
II
^
®
*
4
lli
.w. .. I••! A
l\ » A n 1
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853