SPAA_ Vea No Tahiti_18530210_06.pdf
- Texte
-
MA
M A I I A A A 10 XO F E I» L 'A ! IE
llATAlim MAH.V
I8.r 3.
I p laaln to;< . e crc te T;ivann e U* haava , o loi hinaaro i te lioe. hohoa o trienei vea, aufa.n mai ia e ^
3 faraiie no na avaeetoru.
Kiaau mai ia Tepito te nenci parau i Papeete.
Ei liaaparare raa i le pafau rii api e faufaa hia'i lo
le man femia i roto i te liait Tatnaru; e ncia i le mau niahana maha loa.
TA EAU PA R ALJ NOTE UAL.
fa a to r o a
r a a
.
No lo faalia raa a lorm lianaliaaa S’omare, le
Arii vahiné o le mau femia Toluiele, e le Tava
na, le Auvaha o le llepupirila.
Ua faaloroa hia leienei feia i papai hia i mûri
nei.
Ouuru, ei muloi uo le malaeinaa ra o Faaa,
ei mono ia Taiava, i faaore Itia aeuei no le haa
pao ore.
E aufau le Tavana, le Auvaha oie kepupirila na leienei la afp, ri uiua no loua loroa, i ua
farane e pii i liauere e maha ahuru i le malaliili
hoe.
Ma' ulii, i'i muloi uo le malaeinaa ra o Tall
i n ei mono ia ! loin i faaore hia.
Faaroâu, ei muloi no Tâiuira, ri mono ia
Tainoa, o loi f a a ^ o hiaaee.ei ri raalira muloi.
Tainoa, ei raalira muloi no te malaeinaa ra o
'faillira, ei mono ia Pilohili i faaore hia.
Maiuma, ei raalira me'oi no le malaeinaa ra
o Teahupoo, ei mono ia Tahilo, o lei faaore hia
le loroa no le haapao ore.
Haava, ei muloi no le malaeinaa ra o Teahupoo, ei mono ia Umerc hia, o lei faaoTc liia le
loroa no le paruparu.
Roiniu, ei muloi no te malaeinaa ra o Teahupoo ei mono ia Pihaniu, o lei faaore hia no le
paruparu.
É
E aufau le Tavana, le Auvaha o le Repupirila
na leie aloa nei mau taala loroa, i na farane, lai
hoe hanere e piti ahuru i le malaliili hoe.
E papai hia le hohoa o leienei mau parau lo
roa i le hiopoa raa, e i le fare loroa no le èê.
Papeete, 1 Fcbuare 1853.
Te A rii vahiné o te mau
Te Tavana, te Auvaha o
* fenua l'otaiete,
te Repupirila,
T a p ih ia : POMAKE.
l ’a paihia: PAGE.
Papaihia te hohoa i le fare toroa o te êê,
Te Ci o le Tavana,
P apaihia: B i u o t .
Purau rii no le mau ravea e ili ai le mau mai i
Tahiti nei.
E le raalira papai Yea e/
I rolo i tehoe màa parau i hapono hia Tu e au
i mulaaeinei: ua tamatavauile faailoiloi temanao o le mau papaa e le laata lahili atoa hoi, ia
ore ia rahi lo ratou malau i le fevera aati e vai
ra i tei reira anolau. I teienei ra, le manao nei
au e ua ore roa taua mai ra.
I teienei ra, te ani faahou alu nei au ia oe, e
e nenei il*o i rolo i ta oe na Vea, i vetahi mau
'â^ruTii, ia lia lo’u faaile raa Tu i to te fenua
*F
mmw g
0 te feia hoo taoa, e le innu
taala c haapao i lu laui
raa taoa, e tia ia ia nenei
atoa hia ta ralou mau pa
rau faaite i roto i leiene
Ven. ia aufau mai ratou
1 farane no le teni hoe.
Faaa*i mai 1a Tepito te ne
nei parau.
nei, i velahi mau ravea rii e lin ia hrapaohio ■* ra
lou, ei faaore raa rii i le mau mai i Tahili nei; uo
le mea i leienei anolau ua, le rahi roa nei le rarirari o le fenua, e no le réira e rahi roa'i le mai
i nia i velahi mau huru lino paruparu, e e peapea rahi lo le faute i le hiopoa make rua i te
reira.
I mua mau ae ra i laua mau mai atoa ra. >e
luu nei ia vau i le holele. i f o u hoi lue raa mai
ionei, ail.i roa Tu ia vau i manao nea ’ e e, le
r..hi atoa nei ia mai i T..hili»iiei ; malin hoi i Fanine, e huru hope ma ta le maha o le iu >au Ole
lanla i le polie iatta. ! leienei ta, le ile papu m i
au è, e ua lailo aloa le rahi raa o le mai holele
i Ta ili nei i 1«“i Farniti, 'e oioi roà ra le j.diie
raa o lo Tahili nei i*lei reii a mai*.
Eaha ra nna rahojieien ei polie oioi non raa
0 le taala i lei tei:a mai? Na rolo i velahi tau ra
vea rii, lia rolo hoi i le ao raa rii, e ore anei ia e
lia ia laloti, oie noaTu ai (e f.iaore roa, le faaili
rii ra i laua mai rahi riaria, ia ore hoi ia rahi lui a
le feia e polie iana. O la u ia e lamaia nei i le
rave i leienei, a imi aloa Tu ai i le Imru o le
mau mai rarahi ataa i Tahili nei.'
i Tahili, mai lei le mau fenua Toa ra, e rahi
le vahiné e pohe i teienei mai, e ili le lane; e
mea ohie roa ra hoi le ilea raa hia le tumu o lui
rçira ionei. O le vahiné laliiti nei hoi, ail a roa
ona e a a hu rii ia ahu mai ; no le mea, o le mau
aahu roroa haamairt e oomu hia e ralou nei, e
1uni au ae ia i le ie i le pee haere noa raa i le
mutai, eilàraeau i le ahu mau ; e ore roa Tu hoi
ia oia e maru noa'e i le huru è raa e le mau
malai laa ê, e ilea haere hia i Tahili nei, lalua
noa loa mai ai hoi oia i lona ra ahu lahilo, le
pareu nei.
t
Ua hoi mai nei le Tavana, le Auvaha o le Rcpupirita, mai lona lere i Maluila mai. Ua hoi mai
nei oia, mai le pee hia e loua mau ee, te Tavana
ra oTariirii, e le toohilu ra o Nuulere, o tei aralai aloa hia e ana i Maluila. Ua faahanahana
make mai, e ua farii iaaluralura mai lo Nuuliiva
i leienei tau taala rnana no Tahiti nei ; no le mea
e, e loohilu lelalii, e e lavana hoi lefahi; e no
te mea'toa hoi e, no Tahili nei raua ; le faariro
nei hoi lo Maluila i lo Tahili nei, ei feia i nia
roa'e ia ralou.
I lo ralou ra hoi hio raa, lei nia e roa e ia lo
Tahili, no lo ratou maramarama, te ailo, e lo
mau peu mailalai aloa hoi, Area ra lo Nuuhiva
le huru vai elene noa ra ia. I leienei ra, e faai—
loito mailai lo Tahiti nei, na roto i le ohipa, e lo
haapao raa e au j le^feia i opua make i lelamauN.
i lo ralou lia raa ’ i ma e roa Si lo le mau laala, o ^
le mau fenua e fatala mai nei.
*
v .\
r r
St?
I taliiti nei. i If ioa o te man pnpa.t’ toa c parahi h.icre i roto i lo raFU I AI' FAAITfe
i ton man mataeinn.aa
f*..peete, 8 Febuare I 853.
I lo mouirc i mairi aenci le 7 o lri
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853