SPAA_ Vea No Tahiti_18530210_06.pdf
- extracted text
-
MA
M A I I A A A 10 XO F E I» L 'A ! IE
llATAlim MAH.V
I8.r 3.
I p laaln to;< . e crc te T;ivann e U* haava , o loi hinaaro i te lioe. hohoa o trienei vea, aufa.n mai ia e ^
3 faraiie no na avaeetoru.
Kiaau mai ia Tepito te nenci parau i Papeete.
Ei liaaparare raa i le pafau rii api e faufaa hia'i lo
le man femia i roto i te liait Tatnaru; e ncia i le mau niahana maha loa.
TA EAU PA R ALJ NOTE UAL.
fa a to r o a
r a a .
mmw g
0 te feia hoo taoa, e le innu
taala c haapao i lu laui
raa taoa, e tia ia ia nenei
atoa hia ta ralou mau pa
rau faaite i roto i leiene
Ven. ia aufau mai ratou
1 farane no le teni hoe.
Faaa*i mai 1a Tepito te ne
nei parau.
nei, i velahi mau ravea rii e lin ia hrapaohio ■* ra
lou, ei faaore raa rii i le mau mai i Tahili nei; uo
le mea i leienei anolau ua, le rahi roa nei le rarirari o le fenua, e no le réira e rahi roa'i le mai
i nia i velahi mau huru lino paruparu, e e peapea rahi lo le faute i le hiopoa make rua i te
reira.
I mua mau ae ra i laua mau mai atoa ra. >e
luu nei ia vau i le holele. i f o u hoi lue raa mai
ionei, ail.i roa Tu ia vau i manao nea ’ e e, le
r..hi atoa nei ia mai i T..hili»iiei ; malin hoi i Fanine, e huru hope ma ta le maha o le iu >au Ole
lanla i le polie iatta. ! leienei ta, le ile papu m i
au è, e ua lailo aloa le rahi raa o le mai holele
i Ta ili nei i 1«“i Farniti, 'e oioi roà ra le j.diie
raa o lo Tahili nei i*lei reii a mai*.
No lo faalia raa a lorm lianaliaaa S’omare, le
Arii vahiné o le mau femia Toluiele, e le Tava
na, le Auvaha o le llepupirila.
Ua faaloroa hia leienei feia i papai hia i mûri
nei.
Ouuru, ei muloi uo le malaeinaa ra o Faaa,
ei mono ia Taiava, i faaore Itia aeuei no le haa
pao ore.
E aufau le Tavana, le Auvaha oie kepupirila na leienei la afp, ri uiua no loua loroa, i ua
farane e pii i liauere e maha ahuru i le malaliili
hoe.
Ma' ulii, i'i muloi uo le malaeinaa ra o Tall
Eaha ra nna rahojieien ei polie oioi non raa
i n ei mono ia ! loin i faaore hia.
0 le taala i lei tei:a mai? Na rolo i velahi tau ra
Faaroâu, ei muloi no Tâiuira, ri mono ia vea rii, lia rolo hoi i le ao raa rii, e ore anei ia e
Tainoa, o loi f a a ^ o hiaaee.ei ri raalira muloi.
lia ia laloti, oie noaTu ai (e f.iaore roa, le faaili
Tainoa, ei raalira muloi no te malaeinaa ra o rii ra i laua mai rahi riaria, ia ore hoi ia rahi lui a
'faillira, ei mono ia Pilohili i faaore hia.
le feia e polie iana. O la u ia e lamaia nei i le
Maiuma, ei raalira me'oi no le malaeinaa ra rave i leienei, a imi aloa Tu ai i le Imru o le
o Teahupoo, ei mono ia Tahilo, o lei faaore hia mau mai rarahi ataa i Tahili nei.'
le loroa no le haapao ore.
i Tahili, mai lei le mau fenua Toa ra, e rahi
Haava, ei muloi no le malaeinaa ra o Teahu- le vahiné e pohe i teienei mai, e ili le lane; e
poo, ei mono ia Umerc hia, o lei faaoTc liia le mea ohie roa ra hoi le ilea raa hia le tumu o lui
loroa no le paruparu.
rçira ionei. O le vahiné laliiti nei hoi, ail a roa
Roiniu, ei muloi no te malaeinaa ra o Teahu- ona e a a hu rii ia ahu mai ; no le mea, o le mau
poo ei mono ia Pihaniu, o lei faaore hia no le aahu roroa haamairt e oomu hia e ralou nei, e
paruparu.
É 1uni au ae ia i le ie i le pee haere noa raa i le
E aufau le Tavana, le Auvaha o le Repupirila mutai, eilàraeau i le ahu mau ; e ore roa Tu hoi
na leie aloa nei mau taala loroa, i na farane, lai ia oia e maru noa'e i le huru è raa e le mau
hoe hanere e piti ahuru i le malaliili hoe.
malai laa ê, e ilea haere hia i Tahili nei, lalua
E papai hia le hohoa o leienei mau parau lo noa loa mai ai hoi oia i lona ra ahu lahilo, le
roa i le hiopoa raa, e i le fare loroa no le èê.
pareu nei.
t
Papeete, 1 Fcbuare 1853.
Ua hoi mai nei le Tavana, le Auvaha o le RcTe A rii vahiné o te mau
Te Tavana, te Auvaha o
* fenua l'otaiete,
te Repupirila,
pupirita, mai lona lere i Maluila mai. Ua hoi mai
T a p ih ia : POMAKE.
l ’a paihia: PAGE.
nei oia, mai le pee hia e loua mau ee, te Tavana
Papaihia te hohoa i le fare toroa o te êê,
ra oTariirii, e le toohilu ra o Nuulere, o tei araTe Ci o le Tavana,
lai aloa hia e ana i Maluila. Ua faahanahana
P apaihia: B i u o t .
make mai, e ua farii iaaluralura mai lo Nuuliiva
i
leienei tau taala rnana no Tahiti nei ; no le mea
Purau rii no le mau ravea e ili ai le mau mai i
e,
e loohilu lelalii, e e lavana hoi lefahi; e no
Tahiti nei.
te mea'toa hoi e, no Tahili nei raua ; le faariro
E le raalira papai Yea e/
nei hoi lo Maluila i lo Tahili nei, ei feia i nia
I rolo i tehoe màa parau i hapono hia Tu e au roa'e ia ralou.
i mulaaeinei: ua tamatavauile faailoiloi temaI lo ralou ra hoi hio raa, lei nia e roa e ia lo
nao o le mau papaa e le laata lahili atoa hoi, ia Tahili, no lo ratou maramarama, te ailo, e lo
ore ia rahi lo ratou malau i le fevera aati e vai mau peu mailalai aloa hoi, Area ra lo Nuuhiva
ra i tei reira anolau. I teienei ra, le manao nei le huru vai elene noa ra ia. I leienei ra, e faai—
au e ua ore roa taua mai ra.
loito mailai lo Tahiti nei, na roto i le ohipa, e lo
I teienei ra, te ani faahou alu nei au ia oe, e haapao raa e au j le^feia i opua make i lelamauN.
e nenei il*o i rolo i ta oe na Vea, i vetahi mau i lo ralou lia raa ’ i ma e roa Si lo le mau laala, o ^
'â^ruTii, ia lia lo’u faaile raa Tu i to te fenua le mau fenua e fatala mai nei.
*F
*
v .\
r r
St?
I taliiti nei. i If ioa o te man pnpa.t’ toa c parahi h.icre i roto i lo raFU I AI' FAAITfe
i ton man mataeinn.aa
f*..peete, 8 Febuare I 853.
I lo mouirc i mairi aenci le 7 o lri<*nt‘i avae, i
I'apjaihia . BRIOT.
tapae mai ai te Tavana, te Auvaha o it; Ut‘|m|>i—
rila mai Maluila mai. Aon; roa!l u o ia i pohe
noa ( e i te mai.
Te mau pahi i tapae mai, niai le mahanà 2 mai
* u no Febuuare.
AVIS,
Palia ia ma ri le o Olimpia, lapena Russell, mai
En vertu (le l’arrêté du 2 janvier 1850, n. 29, les Européens ré
le maoa raa ia mai.
sidant dans les districts devront verser entre les mains des chefs
la somme de dix francs*pour la prestation en argent du deuxième
Tira hoc no Huahine o Anne, tapena Hio, mai
semestre de l’année 1852.
Huahine.
Cet argent sera remis parles chefs à M. Lebrun pourTaiarapu,
à M. Adam pour Teaharoa, à M. Vallès pour Tcva-i-uta, et pour
Te mau pahi i reva.
le Pirionuu et Têoropaa, entre les mains du commissaire de police
à Papeete.
Les chefs devront envoyer au directeur du bureau des affaires
indigènes, les noms de tous les résidents européens dans leurs dis
tricts.
Paqpcle, 8 février 1853.
Signé : BRIOT.
NOTICE.
In accordance with the arrête n. 29, of the 2 janvier 1850
the europeans residing in t h ; districts must pay into the hands of
tho chiefs of the respective districts the sum of ten francs, being
the usual amount of money repuired for the repair of roads, for the
last six months ol the year 1852.
This money shall be paid by the chiefs into the hands of M. Le
brun for Taiarapu, M. Adam for Teaharoa, M. Valles for Tcva-iuta, and for Pirionuu andTeoropaa the commissary of the police at
Papeete.
c
( .
The chiefs shall siend to the director of the bureau indigène the
names of all the europeans residing in their districts.
Papeete, 8 February 1853.
Signed : BRIOT.
PARAL FAAiTE.
Mai tei au i tc faaucraa n.29, no lc7 lanuari I 852, e aufau atu
iate man papaa’toa c parahi haerc i roto i tc mau mataeinaa, i rolo i te rima o to mau tavana, i le moni, taï I 0 faranc; o tc moni teic
note hamani raa purumu, no na avae faahopea c ono o tc matahili
I 852.
E tuu atu hoi le mau tavana mataeinaa no Taiarapu i taua moni
ra i roto i te rima o le raalira i Taravao, to Teaharoa ra i roto i te
rima o Alamo, lo Tcvaiuta i roto i te rima o Mili Vareli; e to Pironuo e Tcoropaa i roto i te rima o le tombera muloi i Papeete.
■ E faaile atoa mai hoi te mau tavana mataeinaa I te êè o le paeau
<
r
B
t
Tira piti marile o Vides, Ici Huahine.
Palia ia larani o George, Ici Oahu.
Palia ia marile o Covvper, loi Oahu.
jParau note laoaa GV ORGE ll& Ilh U , lapa
no Papeele, o lei polie aenei, e aore pa
ru u luluu.
E haere oioi mai le mau ai larahu, no laua
GEOUE FISHER ra, mai le afai aloa raa mai i
laotilou larahu :e e ai larahu laua GEORGE FIS
HER no telahi taala, e afai elaela mai la oulou
pepa lapao ia ilea hua hia.
Te fare o te Tonitara Berelane.
Papcele, 18 Tenuare 1853.
Papaihia : G. C. M i l l e r .
Tonilara no te Arii no Berelane
Te êc no le Tavana : BLIOT.
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853