EPM_Vea Porotetani_195012.pdf
- Texte
-
Fe 50
0
Matahiti
Le
TITEMA 1950
‘‘X'i.W"
HO O I TE MATAHITI
HOÊ
:
E OHO TARA.
Gh. VERNIER, Directeur-Gérant.
E pure no fe pô-mafahiti.
E to matou
â !
O oe
Atua,
te Atua
ramarama, aore
raa e
valii iti
lehova, te Atua i vai na, e vai nei, e e vai
moà, te Metua no te maroa'é hirohirouri i roto ia oe, aore hoi e hiirué*e
ora e
noa ae,
te parau mau e te
...
teie matou
e
tiaoro nei ia
oe
i teie rui
hopea no te matahiti nei.
Matou nei, te mou nei ïa mai te aihere
o te fenua ; te pan nei
matahiti mai te manao, aau e pee ra. To oe râ mau
matahiti, e vai à ïa e hope roa a‘e te mau ui atoa ra.
Te haamaitai nei matou ia oe no te mau tapao o to oe aroha
ia matou i te matahiti nei, tei fatata roa i te otarohia i to’na vairaa. Ua omiri roa matou i te mau tapao no tana aroha ra i te
mau taime atoa, Ua faaamu oe ia matou ; ua faakorona oe i to
matou mau mahana i te maitai. I roto i te mau ati ta matou i
farerei, ua ite matou i to rima metua i te tautururaa mai ia ma¬
tou. la haamaitaihia oe no to oe hamani maitai maoro, no to oe
faaoromairaa roa, no to oe haapao tamau i tera ui e i tera ui.
to matou mau
Matou nei râ. te faahaehaa nei matou no ta matou mau hara.
Inaha ! ua fauau matou ma te ino, e ua mairi noa matou i roto
i te ino. Hinaaro noa’i matou i te raye i te maitai, tei pihai iho
te ino ia matou i i-eira. No reira, e horoi hua mai i to matou
hua mai ia matou i ta matou hara na roto i te toto
ta oc Tamaiti herc, no lesu, to maton Faaora.
E i teie nei, a faaineine oe ia matou no teie hora hopea, c tomo ai matou i te tau apî.îa haaraanao matou e : e mea poto te
ino ; tama
taraehara
no
É6USE raOTESTANTE MAOHf
Centre de
&
d’information
PAPEETE
-
(C.DJJ
TAH*TÎ
2
VEA
taime,
POROTETANI
te fatata nei te mahaiia e fâ’tu ai matou i mua i to oe
No reira, ia riro mau matou i te mau
tapao no to aroha;
ia larii m-atou i to reo tei
parau mai ia matou i teie hora hopea e : teie te anotau au ra, teie te mahaiia faaoraraa ; a haru i
te ora mure oi'e. Inaha ! te
pùpù atu nei matou i to matou mau
tino e to matou mau varua ia oe.
Farii ia matou e ta matou
aro.
e
—
—
pure, na roto i te io‘a
no
lesu-Mesia, Amene.
Rapaauraa
a te
aito.
Te hio
noa ra te hoè tamahine fanau tahi e te faufaa rahi i te
lo’na metua vahiné i te taui raa i nia i le ino ; mai te
mea e, te haere ra i te
pararai, no te hoè peapea aau la’na e
haamoe noa ra.
hohoa
O
Ealia
here
e
na te
peapea ta oe e peapea nei, e tau metua vahiné
! A faaite mai na ia‘u !.. — Aita l'â e ravea e faaite hia
mai ai ia’na.
la tae râ i te hoê
pô, faaroo
aéra te tamahine nei
tare, i te pae opani. Eaha tera?
? Faao maira oia, mai te turama i te mori. E eaha
maororaa
i te hoê haruru rahi i roto i te
O
vai tera
ta’na e ite ra? Teie; o to’na metua tane teie e hoi mai ra, na te
fare ava; iia taero roa; te
peretete noa ra. E teie tei faarahi i
to’na maere, maori râ: to’na faarooraa i to’na metua vahiné i te
tapaparaa i teie ati,
nia,
a
haere
riaria i ta
oe
e
!
e
taoto,
—
te omuhumuhuraa e : eiaha na e maniate faaroo to taua tamahine i teie ohipa
o
Rahi roa’tu râ to te metua tane tuotuoraa,
e
te haamaamaaraa ia’na iho.
I reira to te tamahine ite
raa
i te parau mau
riaria rahi
;
ua
taa’tura ia’na te tumu o te mata rearea o to’na metua valiine, e
no to’na
peapea aau. E taero ava, to’na metua ! e ere to’na ho¬
hoa i to te taata. Aue ! aue ! Aita to’na taoto i
topa i taua pô
te rahi
to’na oto i teie parau api manao-ore-hia tei
noa-hia i mua i to’na aro.
E nahea râ? ua pure oia:
no
o
—
Atua e!
a
ra,
tuu-taue— E tau
tauturu mai ia‘u ! A faaora i to‘u metua tane ? A faa-
tiamâ ia’na i teie peu
riaria ! aroha
oe
.i to‘u metua vohine,
a
tuu i te Hau i to matou utuafare !...
I to mûri iho mahana, te
too-toru, i te
amuraa maa,
te metua tane i te parau
râ teie
ohipa i auhia
e
parahi ra to te utuafare nei, ratou
i te tamaaraa avatea. Te tamata ra
i te mau parau rii faahoata, aita roa
te tamahine nei. Te mamu noa ra oia,
VEA
e
te
ore e amu ra.
pai !
—
amu
i to mereti ! Eita !
E
te
ua
e
—
A
amu
i te mai? — Aita hoi!
maru ta‘u i tim i roto
te
Aita
—
mau
ta
reira faahou oia i te tamaaraa ahiahi ; ua
na
atoa, noa’tu te
mau maa
Eaha,
e
oe
e
to‘u metua tane !
:
raua ra-
ai te tamahine nei.
amu
vea e
3
Parau atu ai to’na metua vahiné
—
Madeleine! eaha? te pohe nei
pai i teie tnhaa moa maitai
e
A
POROTETANI
faaheporaa
Madeleine ? eita’nei
oe e
te riri
e
o
Iiaapae 1
te metua tane.
faaite mai i te tumu
o
teie
ohipa i ta oe?
—
Oia mau-, e to‘u metua e! Teie ta‘u i faaoti: ia haere
e haapae au i te maa i to
Haere atura Madeleine i to’na iho piha.
i te pô,
rapae
Aita
to’na metua tane i haere i rapae i taua
reira, e mea anaanatae roa Madeleine i to mûri iho
mai te tamaa maitai hoi.
mau
Teie rà
i
—
rui ra, no
mahana, e
te tamau-faahou-raa te metua tane i ta’na
no
oe
mûri iho mahana.
mau
ohipa inu
e te taero i te mau pô e rave rahi, ua paruparu roa
atura te tino no te tamahine nei, tei haapae etaeta i te maa i
taua
mau
ia’na
tane
mau,
e
mahana .e rave rahi.
: Eaha ? Te
hinaaro
ta‘u metua tane ! la
riaria i ta oe, e
I reira to te
pohe
aau
ore
roa vau
mau
ia tia ia
oe
ia faaore i teie peu
!
te metua
o
Parau roa’tura to’na metua
nei oe i te pohe ? — Oia
—
tane
puta-pùpù-roaraa. I reira
to’na tauahiraa i nia’ i te a‘i o ta’na tamahine, mai te oto rahi,
e mai te parau ia’na e : « E ta‘u tamahine here rahi, e ta‘u
taoâ,
ua vî au ia oe. Eita roa vau e inu faahou hoè noa a‘e
topata ava,
te horeo nei au. A tauturu mai ia‘u i te aro o to Atua o ta‘u e
hinaaro atoa nei i te tavini
...
Taui roa’tura te hohoa
manihini tei matai'ohia i
hau.
Ua hio te Atua
i
o
teie utuafare:
mua ra, e o
ua
tei
teie ati, e te tusia
hoi faahou mai na
ê : te oaoa e te
maue
a
teie tamahine
:
e
ua
faatia i ta’na pure.
E
ao
to te mau metua...
E ao to te mau metua — iti noa’tu â to ratou puai tino — tei
amui ratou ratou iho i te aro o te Atua, ia imi amui ratou i To’na
hasileia ; no ratou taua hasileia ra.
E
tou
ao
to te mau metua tei oto e
mau
ati
:
e
o
tei pure-amui, i roto i to
haamahanahanahia ratou.
■
.
l'iir
T
4
VEA
E
to te
ao
te rima
E
melua
mau
marii
POROTETANI
o
tei
te etaeta. E
e
haapaari i to ralou
roaa
mau
tamarii
ma
ta raton iitua.
to te
mau metua o tei ore i mauruiiru i te faaamui’aa i to
tamarii i te pae tino anac, o tei faatnpn rà i l'olo ia ra¬
ton, i te hiaairaa i te maitai e te j)arantia. Te vai ra te mahaua
ao
raton
mau
màhà roa’i teie hiaairaa.
e
E
to te
ao
E
to te
ao
haa
man
man
to raton
o
e
te
tiafnri i
tamarii ; e
te Atna.
mau
te aroha
tamarii. E ite raton i te
paari
to te feia metua
ao
tei aroha i to raton
o
tamarii i te
o
metua, tei puta to raton aau i te ma e i te hae-
man
hia i te feia ite
E
metua
man
riro atoa teie
e
o
tei
o
man mea
teie nei ao.
faatnpn i teparan han
e
tei hnnaê-
ati noaa'e
ia raton. E tantnrn raton i ta raton tamarii ia riro raton ei tama¬
rii lia te Atna.
E
to te
ao
tantnrn
man
nei, i te
raton ei tamarii
E
metna tei laaoromai
na
no
te hoè ati
reiraraa raton, i ta raton
na
man
parantia ; te
tamarii, ia riro
te Atna.
to te taata tei haamanaô
i te tau i vai hoè noa’i oia —
i te metua vahiné tei tamahanahana ia’na, e i te metua tane tei
ao
—
haajDÜ ia’na.
E
oia
ite^ ia’na — i te tan i vai moemoe noa’i
Evanelia, e, nia te Fatn o lesn, te hoè man taeae, te
tnahine, te hoè man metna vahiné, te hoè man tamarii
te
—
hoè
e
to te taata tei
ao
man
le hoè
E
man
hoa tei here
e o
tei
haapao-mai ia’na.
ntnafare, tei reira le jioheraa te hoè melo, ma te
faaroo i te Fatn i polie ai ra. Te faaea nei raton i la raton man
ohipa. Teie rà, i roto i te ntnafare ta raton i faarne, te pee noa
to te
ao
nei ïa ta raton
E
ao
ohipa ia raton.
ntnafare, tei pan e o tei ere i te pae tino i teie nei
rnpernpe faahou oia i nia i te ra‘i, i te oroà taniaaraa i te
ao
; e
man
to te
Basileia
o
te Atna.
Te buka
Te
moa
ifea faahou mai.
papai nei te hoè oromctna-taiete i Matatatà
e : na aneue
teie tnhaa fenna ta‘n e parahi nei i te man peàpeà ornrehan tei tupn ae iei. Rave rahi te man fare pnreraa tei pan i te
auahi. Teie râ, te hoi iiiaite mai nei te feia tei horo i roto i le
roa
mau nruraau e
E
mea
aore ra,
aroha râ to raton
tei hopoi titi-hia e te feia
veve rahi.
ornru
han.
5
POROTETANI
VEA
Ua piitapù roa to'ii aau i te hioraa i te tahi vahiné l’uau
haereraa mai e farerei ia‘u, i to‘u tiahapa, mai te faatiatia
i te
i te
mau ati ta’na i faaorohiai i te tau i
arepu ai te lenua ; to’na haruraahia i te pô; to’na aratairaahia, na raro noa, i te puhaparaa
atea roa no te enemi ; to’na faaueraahia e pnà i te ahu o te
taata.
E i to’na faatiamaraahia
mai i to’na
ta’na
te
e
utuafare, inaha !
mau
ua
e i to’na hoiraa
te tahi pae ; iia pan
aihei’ehia ta’na man faaapu
nnu
pohe
farani,
roa
tauhaa tare i te eiahia ; ua
to’na tare pureraa i te auahi.
Teie râ te tere mau no teie ruhia vahiné : te haere mai ra oia
e faaite e : ua faaherehere oia i te tahi maa nioni no te hoè taoà
ta’na e hinaaro rahi ra i te hoo, mai te mau avae e rave rahi
mai â... e taua taoà ra, o te hoè ïa Bibilia.
mau
U a lira
E bihilia anei ta
le
oaoa
rima
i te
i te tare orometua nei ? Ahiri outou i ite i
oe
anaanaraa
roroa e
i nia i to’na mata, i te omiriraa
te miomio
(
to’na tau
mai te faatura rahi hoi ) i te buka
mai ia’na ra? Sal. 119/162.
e
moà nei tei itea faahouhia
To îatou Vea.
E
hia
i te
tahi
te mau hoa taio vea e : éiaha e inoino i teie parau : te
nei te moni-vea i nia i te vau (8) tara i te matahiti, ia
matahiti i mua nei, oia hoi 1951. Ua faaitehia te tumu
aenei tau avae, maori ra
:
te
ravea oi'e
faahou
e
pee
afai
tae
i te
ai te
te vea nei, i nia i te faito tahito ( 6 tara ).
mau pau no te vea
( neneiraa, titiroraa, kalena
) e huru faito hoè ahuru tausani tara i te matahiti. — O te
hopoia no
la amuihia te
mau
etc.
huru ïa o te mau vea i teie tau : te maraa nei to raton hoo i nia
Aita râ to tatou i haere puai i nia, ua haere maru. No reira, a
faaoromai i teie ati iti. E ere i te ati rahi. A haapae i te tahi
peu rii faufaa ore, e te hoè mau maa paia ore ( Isaia 55/2 )
ia hoona to tatou Vea, e ia tere noa oia i mua. — Te haamaurimru nei te faatere o te vea i te mau hoa e rave rahi tei taumau
tiirii maitai i te Vea i teie matahiti 1950. la
na
reira faahou
ra¬
ton ite tau
E
api, ei haamauruuru i te Atua tei tauturu atoa ia raton.
haponohia te Kalena no te matahiti 1951 i te avae temiare.
E a'or^a
Ahiri
oe e
no
te
fanauraa (25
hahae mai i te rai
Te fatata mai nei te mahana
te mahana ta le
oaoa
a
e
pou
aita’tu
no
Titema)
mai ai ! (Isaia 64/1 v. m.).
no
te matahiti
nei, oiahoi
melahi i parau atu i te mau liai mamoe e : Eiaha e mata'u !
POROTEÏANÎ
VEA
6
E parau maîtai
Fait partie de Vea Porotetani 1950