EPM_Vea Porotetani_195012.pdf
- extracted text
-
Fe 50
0
Le
Matahiti
TITEMA 1950
‘‘X'i.W"
HO O I TE MATAHITI
HOÊ :
E OHO TARA.
Gh. VERNIER, Directeur-Gérant.
E pure no fe pô-mafahiti.
E to matou
Atua,
e lehova,
te Atua i vai na, e vai nei,
e e vai
â ! O oe te Atua ora e te parau mau e te moà, te Metua no te maramarama, aore roa'é hirohirouri
raa e
valii iti noa ae,
...
i roto ia oe, aore hoi e hiirué*teie matou e tiaoro nei ia oe i teie rui
hopea no te matahiti nei.
Matou nei, te mou nei ïa mai te aihere o te fenua ; te pan nei
to matou mau matahiti mai te manao, aau e pee ra. To oe râ mau
matahiti, e vai à ïa e hope roa a‘e te mau ui atoa ra.
Te haamaitai nei matou ia oe no te mau tapao o to oe aroha
ia matou i te matahiti nei, tei fatata roa i te otarohia i to’na vairaa. Ua omiri roa matou i te mau tapao no tana aroha ra i te
mau taime atoa, Ua faaamu oe ia matou ; ua faakorona oe i to
matou mau mahana i te maitai. I roto i te mau ati ta matou i
farerei, ua ite matou i to rima metua i te tautururaa mai ia ma¬
tou. la haamaitaihia oe no to oe hamani maitai maoro, no to oe
faaoromairaa roa, no to oe haapao tamau i tera ui e i tera ui.
Matou nei râ. te faahaehaa nei matou no ta matou mau hara.
Inaha ! ua fauau matou ma te ino, e ua mairi noa matou i roto
i te ino. Hinaaro noa’i matou i te raye i te maitai, tei pihai iho
te ino ia matou i i-eira. No reira, e horoi hua mai i to matou
ino ; tama
hua mai ia matou i ta matou hara na roto i te toto
taraehara no ta oc Tamaiti herc, no lesu, to maton Faaora.
E i teie nei, a faaineine oe ia matou no teie hora hopea, c tomo ai matou i te tau apî.îa haaraanao matou e : e mea poto te
É6USE raOTESTANTE MAOHf
Centre de
& d’information (C.DJJ
PAPEETE - TAH*TÎ
2
VEA
POROTETANI
taime, e te fatata nei te mahaiia e fâ’tu ai matou
aro.
—
i mua i to
oe
No reira, ia riro mau matou i te mau
ia larii m-atou i to
reo
tapao no to aroha;
mai ia matou i teie hora ho-
tei parau
pea e : teie te anotau au ra, teie te mahaiia faaoraraa ; a haru i
te ora mure oi'e. Inaha ! te
pùpù atu nei matou i to matou mau
tino
e
to matou mau varua ia oe.
pure, na roto i te io‘a no
—
Farii ia matou e ta matou
lesu-Mesia, Amene.
Rapaauraa a te aito.
Te hio noa ra te hoè tamahine fanau tahi e te faufaa rahi i te
hohoa O lo’na metua vahiné i te taui raa i nia i le ino ; mai te
e, te haere ra i te pararai, no te hoè peapea aau la’na e
haamoe noa ra.
mea
Ealia na te peapea ta oe e
peapea nei, e tau metua vahiné
here e ! A faaite mai na ia‘u !.. — Aita l'â e ravea e faaite hia
mai ai ia’na.
la tae râ i te hoê
maororaa
i te hoê haruru rahi i roto i te
pô, faaroo aéra te tamahine nei
tare, i te pae opani. Eaha tera?
vai tera ? Faao maira oia, mai te turama i te mori. E eaha
ta’na e ite ra? Teie; o to’na metua tane teie e hoi mai ra, na te
O
fare ava; iia taero roa; te
peretete noa ra. E teie tei faarahi i
to’na maere, maori râ: to’na faarooraa i to’na metua vahiné i te
tapaparaa i teie ati, e te omuhumuhuraa e : eiaha na e maniania,
a
haere e taoto, o te faaroo to taua tamahine i teie
riaria i ta
oe !
ohipa
Rahi roa’tu râ to te metua tane tuotuoraa,
te haamaamaaraa ia’na iho.
—
I reira to te tamahine ite
taa’tura ia’na te tumu
o
raa
e
i te parau mau riaria rahi ; ua
o to’na metua valiine, e
te mata rearea
no to’na
peapea aau. E taero ava, to’na metua ! e ere to’na ho¬
hoa i to te taata. Aue ! aue ! Aita to’na taoto i
topa i taua pô ra,
no te rahi o to’na oto i teie
parau api manao-ore-hia tei tuu-tauenoa-hia i mua i to’na aro.
E nahea râ? ua pure oia: — E tau
—
Atua e! a tauturu mai ia‘u ! A faaora i to‘u metua tane ? A faatiamâ ia’na i teie peu
riaria ! aroha oe .i to‘u metua vohine, a
tuu i te Hau i to matou utuafare !...
I to mûri iho mahana, te parahi ra to
te utuafare nei, ratou
too-toru, i te amuraa maa, i te tamaaraa avatea. Te tamata ra
te metua tane i te parau
râ teie
i te mau parau rii faahoata, aita roa
ohipa i auhia e te tamahine nei. Te mamu noa ra oia,
VEA
e
POROTETANI
3
te ore e amu ra. — Parau atu ai to’na metua vahiné :
—
A amu
pai ! e Madeleine! eaha? te pohe nei oe i te mai? — Aita hoi!
A amu pai i teie tnhaa moa maitai e te maru ta‘u i tim i roto
—
i to mereti ! Eita !
amu
vea e
E
ua
na
e
to‘u metua tane !
ai te tamahine nei.
reira faahou oia i te tamaaraa ahiahi ; ua Iiaapae
1
te riri o te metua tane.
te mau maa atoa, noa’tu te faaheporaa e
Eaha,
e
Aita mau ta raua ra-
—
Madeleine ? eita’nei oe e faaite mai i te tumu
o
teie
ohipa i ta oe?
—
Oia mau-, e to‘u metua e! Teie ta‘u i faaoti: ia haere
oe
i
i te pô, e haapae au i te maa i to mûri iho mahana. —
Haere atura Madeleine i to’na iho piha.
Aita mau to’na metua tane i haere i rapae i taua rui ra, no
rapae
reira,
e mea
anaanatae roa Madeleine i to mûri iho mahana, e
mai te tamaa maitai hoi.
Teie rà
no
te tamau-faahou-raa te metua tane i ta’na
mau
ohipa inu e te taero i te mau pô e rave rahi, ua paruparu roa
atura te tino no te tamahine nei, tei haapae etaeta i te maa i
tane
mahana .e rave rahi.
ia’na : Eaha ? Te hinaaro
mau,
e
taua
mau
ta‘u metua tane ! la
—
Parau roa’tura to’na metua
nei oe i te pohe ? — Oia
mau
ore ia tia ia oe ia faaore
riaria i ta oe, e pohe roa vau !
I reira to te aau o te metua
tane
i teie peu
puta-pùpù-roaraa. I reira
to’na tauahiraa i nia’ i te a‘i o ta’na tamahine, mai te oto rahi,
e mai te parau ia’na e : « E ta‘u tamahine here rahi, e ta‘u
taoâ,
ua vî au ia oe. Eita roa vau e inu faahou hoè noa a‘e
topata ava,
te horeo nei au. A tauturu mai ia‘u i te aro o to Atua o ta‘u e
hinaaro atoa nei i te tavini
...
Taui roa’tura te hohoa
manihini tei matai'ohia i
hau.
Ua hio te Atua
i
o
teie utuafare:
mua ra, e o
ua hoi faahou mai na
tei maue ê : te oaoa e te
teie ati, e te tusia
a
teie tamahine :
e
ua
faatia i ta’na pure.
E
ao
to te mau metua...
E ao to te mau metua — iti noa’tu â to ratou puai tino — tei
amui ratou ratou iho i te aro o te Atua, ia imi amui ratou i To’na
hasileia ; no ratou taua hasileia ra.
E
tou
ao
to te mau metua tei oto e o tei pure-amui, i roto i to l'iir
mau ati :
e
haamahanahanahia ratou.
■
.
T
4
E
VEA
ao
te rima
E
ao
POROTETANI
to te mau melua o tei
marii
e
haapaari i to ralou mau tamarii ma
te etaeta. E roaa ta raton iitua.
to te mau metua o tei ore i mauruiiru i te faaamui’aa i to
raton mau tamarii i te pae tino anac, o tei
faatnpn rà i l'olo ia ra¬
ton, i te hiaairaa i te maitai e te j)arantia. Te vai ra te mahaua
e màhà roa’i teie hiaairaa.
E ao to te man metua
e
o
tei aroha i to raton mau tamarii ; e
o te Atna.
riro atoa teie man tamarii i te tiafnri i te aroha
E ao to te man metua, tei puta to raton aau i te ma e
i te hae-
haa o to raton man tamarii. E ite raton i te man mea tei hnnaêhia i te feia ite e te paari o teie nei ao.
E ao to te feia metua
o
tei
faatnpn i teparan han e ati noaa'e
ia raton. E tantnrn raton i ta raton tamarii ia riro raton ei tama¬
rii lia te Atna.
E
to te
metna tei laaoromai no te hoè ati parantia ; te
tantnrn nei, i te na reiraraa raton, i ta raton man tamarii, ia riro
raton ei tamarii na te Atna.
ao
man
E ao to te taata tei haamanaô — i te tau i vai hoè noa’i oia —
i te metua vahiné tei tamahanahana ia’na, e i te metua tane tei
haajDÜ ia’na.
E
to te taata tei
ite^ ia’na — i te tan i vai moemoe noa’i
oia — te Evanelia, e, nia te Fatn o lesn, te hoè man taeae, te
hoè man tnahine, te hoè man metna vahiné, te hoè man tamarii
e
ao
le hoè
man
hoa tei here e o tei haapao-mai
ia’na.
E ao to te ntnafare, tei reira le jioheraa te hoè melo, ma te
faaroo i te Fatn i polie ai ra. Te faaea nei raton i la raton man
ohipa. Teie rà, i roto i te ntnafare ta raton i faarne, te pee noa
nei ïa ta raton man ohipa ia raton.
E ao to te ntnafare, tei pan e o tei ere i te pae tino i teie nei
ao ; e rnpernpe faahou oia i nia i te ra‘i, i te oroà taniaaraa i te
Basileia o te Atna.
Te buka moa
Te
ifea faahou mai.
papai nei te hoè oromctna-taiete i Matatatà e : na aneue
teie tnhaa fenna ta‘n e parahi nei i te man peàpeà ornrehan tei tupn ae iei. Rave rahi te man fare pnreraa tei pan i te
auahi. Teie râ, te hoi iiiaite mai nei te feia tei horo i roto i le
roa
mau nruraau e
aore ra,
tei hopoi titi-hia e te feia ornru han.
E mea aroha râ to raton veve rahi.
5
POROTETANI
VEA
Ua piitapù roa to'ii aau i te hioraa i te tahi vahiné l’uau i te
haereraa mai e farerei ia‘u, i to‘u tiahapa, mai te faatiatia i te
mau ati ta’na i faaorohiai i te tau i
arepu ai te lenua ; to’na haruraahia i te pô; to’na aratairaahia, na raro noa, i te puhaparaa
atea roa no te enemi ; to’na faaueraahia e pnà i te ahu o te
taata.
E i to’na faatiamaraahia e te
mai i to’na
utuafare, inaha !
mau
nnu
farani, e i to’na hoiraa
pohe roa te tahi
pae ; iia pan
ta’na mau tauhaa tare i te eiahia ; ua aihei’ehia ta’na man faaapu
U a lira to’na tare
pureraa i te auahi.
ua
Teie râ te tere mau no teie ruhia vahiné : te haere mai ra oia
faaite e : ua faaherehere oia i te tahi maa nioni no te hoè taoà
ta’na e hinaaro rahi ra i te hoo, mai te mau avae e rave rahi
e
mai â...
e
taua taoà ra, o
te hoè ïa Bibilia.
E bihilia anei ta oe i te tare orometua nei ? Ahiri outou i ite i
le
oaoa
rima
i te anaanaraa i nia i to’na mata, i te omiriraa to’na tau
te miomio ( e mai te faatura rahi hoi ) i te buka
roroa e
moà nei tei itea faahouhia mai ia’na ra? Sal.
119/162.
To îatou Vea.
E te mau hoa taio vea e : éiaha e inoino i teie parau : te afai
hia nei te moni-vea i nia i te vau (8) tara i te matahiti, ia tae
i te matahiti i mua nei, oia hoi 1951. Ua faaitehia te tumu i te
tahi aenei tau avae, maori ra : te ravea oi'e faahou e pee ai te
hopoia no te vea nei, i nia i te faito tahito ( 6 tara ).
la amuihia te mau pau no te vea ( neneiraa, titiroraa, kalena
mau
etc. ) e huru faito hoè ahuru tausani tara i te matahiti. — O te
huru ïa o te mau vea i teie tau : te maraa nei to raton hoo i nia
Aita râ to tatou i haere puai i nia, ua haere maru. No reira, a
faaoromai i teie ati iti. E ere i te ati rahi. A haapae i te tahi
peu rii faufaa ore, e te hoè mau maa paia ore ( Isaia 55/2 )
ia hoona to tatou Vea, e ia tere noa oia i mua. — Te haamau-
mau
rimru
nei te faatere
o
te
vea
i te
mau
hoa e rave rahi tei tau-
tiirii maitai i te Vea i teie matahiti 1950. la na reira faahou ra¬
ton ite tau api, ei haamauruuru i te Atua tei tauturu atoa ia raton.
E haponohia te
Kalena no te matahiti 1951 i te avae temiare.
E a'or^a no te fanauraa (25 no Titema)
Ahiri oe e hahae mai i te rai
Te fatata mai nei te mahana
te mahana ta le melahi i parau atu
a
pou
mai ai ! (Isaia 64/1 v. m.).
no te matahiti nei, oiahoi
i te mau liai mamoe e : Eiaha e mata'u !
oaoa
e
aita’tu
POROTEÏANÎ
VEA
6
E parau maîtai <a‘u e faaite atii, o te riro ei oaoaraa no te maii
i nauanei î fanau mai ai te ora no to te ao.
(Luka 2/11)
.
taata’ioa:
.
Imanuela; te Atua iô tatou nei! O le mahana ïa i
tupu ai te parau moe rahi ta Paulo i parau e: E parau moe rahi to te
paieti : te Aiiia i te riroraa ei taata. . .
E tamata tatou i te faaineine ia tatou no taua mahana ra, mai te feruri
i te hoè reo pure aroha rahi na te peropheta ra, na Isaia, e i te huru o to
te Atua pahonoraa i taua reo ra ; ite atu ai tatou i te auraa mau no te oroà
O te mahana ïa
no
Noela.
no
I. Te pii
aroha rahi ta te peropheta e pii nei, na roto i teie
vai ia pii ?
0 le pii aroha ïa no Le hoè nunaa lîtt.
pure, 0 to
i.
O Iseraela taua nunaa tîtî tei hio orama-hia
Isaia. E
e
mea
aroha
mau
to’na iiohoa i te reira tau. 1. a hio’na ia’na i le pae o te Lino: ua moe
to’na tiamâ; tei roto oia i te rima no to’na mau fatu etene. Mai te mahana
i ite ai ratou i te pau no lerusalema e i hopoi-tîû-hia’i i Babulonia, ua
na nia tera ati i tera ati, e e tia noa ia manao e: ua pii noa ratou i to ratou Atua
i te
pii nei. Ua tiai noa ratou i te hoè tapao no te rai mai no te
no
te
aroha
o
te Atua.
2.
—
a
hio
na
mana e
ia’na i te pae o te vanta : e
mea aroha mau. Ua pau to’na Hiero
e to’na oire-moà. Aita e fata tusia
faahou ; aita e oroà moà faahou. Ua purara ratou i te fenùa è ; e te taia
nei to ratou
aau, mai te mea e, ua tapoi te Atua i to’na mata ia ratou, i
pii’ai ratou e : A hio mai na oe, mai te rai mai to oe parahiraa moà e te
nehenehe
tou;
( Is. 63/15 ). oia hoi : a fariu mai ; a faaea mai i rotopu ia ma¬
tamarii
Ei
a
matou
no
oe;
ei metua
oe no
matou; ia monohia te
pouri teiaha ta matou e haere nei e te maramarama umerehiâ no to oe aro¬
ha. A hahae mai i to rai è.
E hoa ino ma e! Te manao atoa nei tatou i te pii
aroha o to te ao, i te
hopea nei. No vai ïa pii ? No te mau nunaa, no te mau' basüeia e
ati noa a‘e te mau fenua, tei parahi i roto i te mataù, e te amahamaha,
le toetoe e te veve, te tamai e te hamani ino. Aita to te taata e tura faa¬
hou; te puai i te pae tino, o te ture ïa. — Ua milioni e ua milioni te
anotau
taata tei
aue
i mua i te
aro
o
te Atua i te aue aroha e ; Ahiri oe
e
hahae
mai ai; a haamaru ai i to matou mau ati.
E ia hio atoa tatou ia tatou iho, i te fenua nei, e i roto i te mau
i te rai, a pou
roita : te tiai nei
e
te ani nei tatou i te Atua i
te faatiamâ ia tatou i to tatou mau
o
te haamou i te hara e te
pa-
te tapao no te rai mai o
ino, o te tamahanahana i te aau oto,
pohe.
IL Eaha te mahana i faatia’i lehova i te pii-aroha no te nunaa-tîtî?
1. / le
mahana ïa ia fanau mai ai te Logo
Oia mau!
mea
maoro
ua
i te ao nei.
pahono atura te Atua i te aue o to’na nunaa-tîtî. — E
hoi to Iseraela tiai raa,
faaoromairaa. — Ua manao paha ota
VE A
e: ua
I
i
te
te taata. E inaha 1 la tae râ i te tau mau ra, ua tono
Atua i ta’iia Tamaiti, na te vahiné i fanau.. ( Gai. 4/4 ).
taua mahana
ra, ua
to te ao e ua toe roa
mai
/
piri roa te mau upuia o te rai; eita te Atua e pahono mai no to’na
riri tahoo i te taiva o
mara
POR OTETAN I
hahae oia i te rai e ua pou mai. I aroha mai oia
i te horoa i ta’na Tamaiti fanau tahi. — l
tiahapa
Logo i o tatou nei e ua itehiâ to’ua hanahana ( loa. 1/14). Ua tupu te tohu; Teie o Imanuela, oia hoi ; te Atua i ô tatou nei.
te
Mai reira mai, to te rai vetearaa, ia au i to
i te rai i te vetearaahia. ( loane 1/55 ) —
piri ;
e
lesu reo : Teie outou a ite ai
E ere atura i te rai-atea, e te rai
rai vetea râ ! e rai îatata ! Imanuela!
Te Atua i piliai
iho, i nia iho, i roto hoi, ia au i te parau a Paulo e;
nia iho i te taata, e tei pihai
Hoè Atua, o te metua no te iaata'toa, e tei
iho i te taata. e tei roto hoi ia outou
( Eph. 4/6 ).
(Kor. S/I8j; te Atua i faaoraraa i to te ao ( loane 3/17 ) ; te Atua i te imi raa i tei moe e i te faaTe Atua i te faafaiteraa i to te
tiamaraa ia’na i te titiraa o te
e
te
ao
na
la’na
hara:; te Atua i te turamaraa i te aau pouri,
faalupuraa i te oaoa i te ora na’na! te Atua i pihai iho ia tatou e tae
hopea. Aore roa e mea e tia ia faataa è ia tatou ia Imanuela.
noa’tu i te
( Hom. 8/38 )
O te reira, e homa, te auraa no te oroà e no te oaoa no Noela. Eiaha
râ tatou e mataitai noa i taua horoa na te Atua ; e
haere rà tatou i Betele-
hema e haamori ia’na, mai te pûpû i to tatou aau la’na. Tomo atu ai tatou
i te tau
Kor.
api e fatata mai nei, ma te hinaaro e te itoito api.
—
Opani : II
9/15.
1. Te mau pereoo iiira i teie tau. Te puai nei te hamaniraa
pereoo-uira ( auto ) i teie tau ; ua tupu iho nei i Paris te hoè tatauraa rahi no te mau fare hamaniraa pereoo
uira.
E 88 fare hamaniraa, tei tuu i te aro o te taata i te mau hohoa pereoo ta ratou e hamani nei i teie tau hopea nei ; 36 fare
farani, 19 fare marite,. 18 fare paratane, 4 italia, 8 no Alemani,
e 2 no Techeko, 1 no Paniora — Te paran hia nei e; e 300
pereoo to te fare hamaniraa “Peugeot” e oti nei i te mahana hoè
e 400 to te fare hamaniraa Renault, huru faito atoa te mau Ci¬
troën,
Ua parauhia râ e: e roaa e 45 milioni pereoo, i Ma¬
rite i te matahiti 1951, oia hoi hoè pereoo i te toru taata.
—
Tau pahi auahi no to tatou pae, Te hamanihia nei
i Farani e
piti tau pahi rarahi ( 10.000 tane ) no to tatou pae, oia hoi lao
te moana Patitifa: o Tahitien te tahi; o
■s,
Calédonien te tahi.
■
YE A
8
P 0 ROTE T-A NI
3. Te arepiirepii o ieie nei ao.
Te peapea noa uei le feniia
Korea. Ua rê hoi te Haii amui ; alla rà le hau i topa. Te manaotamai noa ra te talii pae, mai te tiaturi i te taiituru no te man
mm
communiste tinito, tei faaineine no te hoè
paturaa rahi, ia
faai'oo noa.
Oia’toa, i te fenua Initi-Tinito ( aihuaraaraa t'arani i
faaineine ra to tatou mau
nuii no te
hoè mau
Asia ) te
paturaa uana rahi
tei opuahia e te enemi. — E ua tae te peapea api i te fenua
Thilîet (Asia rope, Asia-Moua ) ta te mau nuu communiste tinito
e tapea nei, mai te hio ore i te mau parau patoiraa na Initia.
E inaha !
ua fatata
te mahana e faahanahana’i tatou i te reo no
te rai mai: Ei hau to teie nei ao ! la ite
auhia-mai te mau taa-
ta-toa.
4. E buka iti api na
E au rahi ïa
no
te iamarii. Ua oti teie ui na le Tamarii.
sapati i te mau paroita no na tu-
te Haapiiraa
haa e ono.
Ua haapiihia
i reira te mau
parau
rarahi i l'oto i te.Faufaa
Tahito, mai te hamaniraa e tae roa mai i te fanauraa no lesu.
E 40
api.
Ua omuahia teie ui-tamarii e te hoè tau pene o tei faaite mai
i te lîuru o te bibilia (te feia tei papai, te mau tuhaa-rahi e te
e
te huru
o
te Atua. )
Ua faaotihia te buka nei e te tahi
mau
parau e au
i te tama¬
rii ia tamau roa ei faufaa vai tamau ; te ture, te auraa, o te ture,
te Fatu, te pure poipoi, taotoraa, tamaaraa, etc. ) —
teie buka iti api i roto i te mau utuafare, e i roto i te rima
te pure a
E
au
no
te mau tamarii haere
5. Buka-aoraa.
râ. Hoè tara.
—
haapiiraa. — E maha tara te hoo.
aoraa tahito; e mau parau tumu
E mau
6. Kalena matahiii 1951.
—
Mai tei matarohia,
te avae i mua te Kalena i te mau
e
operehia i
hoa no te vea Porotetani, ei
tao'a iti faatau aroha.
Moni faufuru i ïe Vea.
Papeete:
M. Atger: 30; M™" Vanbastolaer, 10 — Aime: Mme Alb.
Frogier: 30 — Makatea: Mme Buchin: 25 —■ Vaiaau: Antoiiia, or.: 43 —
Akapa: Hokabuhu: 20.
la amuihia: 158 farane.
MAURUURÜ
Impbimeeib Eue F. JUVENTIN - EüedtjCommandantDestbemaü&Av. Beuat
Fait partie de Vea Porotetani 1950