EPM_Vea Porotetani_195009.pdf
- Texte
-
HOO I TB
MATAHITI HOB : E ONO TARA.
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant,
To tatou Vea
E paraii
api
no
to talou Vea.
Te peapea nei hoi to tatou hoft
Elie Jiiventin i teie parau api : aita roa’tu râ ta’na é ra-=
vea maori râ: o te afai rii à i te moni no to tatou vea i nia i
te hoê moni huru tano, no teie tau. E te haamauruuru nei te
here,
o
Faatere ia’na, no te mea e pau rahi ta’na i nia i teie ohipa.
E nahea te vea nei i teie ati api? E faaitoito ihoâ ! Teie
râ
afaihia te moni-vea i nia, mai te va‘U
tara i te matahiti. Eita râ teie faito iti api e au no teie mau ava‘e ; e ■ faaoromai te vea, ia ore to tatou mau hoa tei ore â i
pee te matahiti nei ia hitimaue-ino. Ei te matahiti api râ e tamau
te
auraa
maramarama:
ai i te moni
e
api.
Eaha’tura te
ravea e
tere noa’i to tatou
faurao nei e tae noa’tu
hopea matahiti ? Teie ; o te aufau ihoâ, mai te taupupu
te feia e rave rahi tei ore â i haamanao i ta ratou utua iti
no te matahiti 19W ( 5 tara ) e to te matahiti 1950. Te faaara
hia nei to Raiatea mâ e na te Perete e faaafaro i to reira tuhaa.
To Tahiti e to Moorea, etc... a aufau atu i te mau orometua;
tei ia ratou te mau tabula. Te tiaturi nei te faatere o te Vea e : e
faaohie outou i ta’na ohipa ia au i te ravea ta’na e faaite atü
i te
ore,
nei. Mauruuru.
A aroha I fo oufou mau
ra
No to te hoê taata-tîtî ereere fariiiraa
to’na fatu ia’na, e ua tiaturi ia’na.
enemi
ia lesu-Mesia, here atu-*
Hahaere atura raua i te
ÉGUSE P80TESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
er(
d'information (C.D.I.)
PAPEETE
-
TAHITI
2
VRa
POROTETANvÎ
-Hiatete, i te vahi hooraa i te
i taua tavini
la‘ii
e
Ua
ra
hoo mai
e :
uo
e
ta‘u
la‘u
mau
hoa,
mau
taata-tîtî, mai te faaue te t'atu
maiti i te
na oe e
fenua
mau
taata-tîtî
faaapiiraa.
reira’tura teie tavini. Teie râ ua ani màrô oia i; to’na
fa tu c ia lioo-atoa-hia mai te hoê taata
ereere, paari roa, e te
polie ma‘i e te paruparu, e mai te ite e: eita roa’tu te hoê maa
lia
ohipa iti e maraa ia’na. Faatia-maere atura te fatu i teie aniraa
liufiiè. Arauae rii iho râ, rahi roa’tura te maere no te
fatu i to’na
liioraa i le huru no to teie tavini utuuturaa i te ruau nei.
la
polie oia i te toetoe, ua tahu te tavini nei i te auahi, e tunu i
le pape
malianahana; ia polie oia i te veavea, ua liopoi ïa oia
ia’iia i te vahi matai e te haumâru
; ia pohe i te poia, ua horoa
i te maa maitai ; i te
pô, e tia oia i nia e hiohio i te huru o te
nei, te maitai ra anei? maite reira noa te huru
tavini faaroo hereraa i te taata iti ereere nei.
Na ô atura te fatu i to’na tavini : e hoa e ! o to oe
ruau
ruau
teie? Ua
hou mai
oe
o
to teie
paha pâpà
paha to’na moe è raa, e inaha, ua ite faaAitn hoi ! ( o te pahonoraa ïa no te tavini
).
to oe paha ïa fetii, e aore ra, o te hoe
pa-
maoro
ia’na !
Eaha râ lir.i! o
lia ïa hoa here no to utuafare ? — E ere afoa !
Aliaiii ! a faaite mai
pai ïa i te tumu i utuutu-liere-noa’i
ia’na?
—
—
oe
A faaroo mai, e tau lâtu I Teie taata ta‘u e here
nei, o tQ‘u
enemi i liau i te rahi! Aita e taata i haniani ino mai
ia‘u,
mai ia’na. Ua faaere noa oia ia‘u. I té tau i
parahi tiama’i au,
na’na mau i haru ia‘u e i hoo atu ei titî.
Teie râ eiaha oe e maere i ta‘u
ohipa ; no te parau ta te Fatu
i pai’au mai ia‘u, i roto i te Bibilia e ; e
hamani maitai outou i
tei haniani ino mai, e e aroha i to outou mau
enemi.... no rei¬
—
-
ïa
aita’tu ta‘u e ravea maori râ
maitai ai teie taata.
ra,
o
te imi i te
mau
ravea’toa
e
E aoraa-parau.
I a’era te tare i te hau'a o taua moni
ra. ioanel2/3.
E liio tatou i teie nei nialiana i te hoê
tusia noanoa : o te tusia ïa a Maria. Rave rahi te Maria i roto i
te faufaa api. Teie
râ Maria ta tatou e farerei nei o te
Maria roo-ora e te
itoito no Betania, te tuahine
tatou farereiraa ia’nav
no
Mareta
paieti
e
no
Lazaro. E toru to
VÊA
3
POROTETANl
Farereiraa matanma: tei Betania. Tei reira Lazare raiia Mareta. Ua tae manihini lesu i to raton ututuafare. Te
Maria i to’na pae avae> no to’na hiaai varua i te pape
parahi
ora.
ra
Pea-
pea rahi râ Mareta ia’na.
Farereiraa piti. l Betania faahou, i te poUeraa o Lazaro. Fa¬
rereiraa toril. I Betania nei û, e ono mahana hou te oroa Pasa.
E tamaaraa ta Simona-Lepera i pùpù ia lesu. Tei reira Lazaro.
I tana oro‘a ra, to.Maria haafatataraa i te pae avae no lesu e
to’na niinii raa i te monoi narati i nia i te upoo e te avae lio
lesu. I aéra te tare i te hau‘a o taua monoi ra. E iini tatou i
te tahi faaauraa no teie ohipa.
I. E faaauraa te hau‘a
atoa,
no
1. E
o
teie monoi tei faaî i te tare
te aha?
faaauraa ïa
te haavare
no
te noanoa parure rahi o te aau paieti e-
ore.
E parau maere rahi te
na te mau vahiné teie
monoi e to’na hauà. E mea nounou ra¬
monoi noanoa ; e e mea hoo rahi.
rahi rà no te monoi, o to’na ia hauà. E taa
noa i te mata te monoi, te hauà râ I Eita e hiohia, eila e omiri hia. Te vahi maei’e atoa o teie hauà, o to’na ïa puai rahi, e
hi
Te vahi
mau
maere
i
rima,
te pee ore. Hoe noa iho topata i nia
te
i te horoi, e inaha ! aita ta te puà e ravea ia pee
e aore ra
i nia
è taua hauà ra.
Te vahi maere â : e taa noa te huru o te tiare i noaa mai ai te
monoi nei, i to’na hauà.
Betania, ua î aéra te fàre i te hauà o teie monoi naradi, e ua hauà to te tare atoa.
E homa I e faaauraa maramarama teie hauà tei faaî i te fare
I onei, i
te noànoà parare rahi atoa o te aau pai¬
tei haapao i te parau a te Atua e i to te
Atua hinaaro. Te huru ïa no Maria nei : ua riro roa to’na aau
ia lesu. Te huru ïa no Paulo, o tei papai i to Korinetia e : ua
riro matou i te Atua, ei hauà noanoa no te Mesia i te feia i faa-r
orahia ( 2 K 2/15 ). E taua hauà noanoa tei itehia i le feia faaroo
mau, e ere ïa no ô mai i ta ratou mau ohipa taa è roa:
no ô râ i to ratou paietr, to ratou mâ, to ratou aroha, e te haehaa, e te haavare ore, e te turà.
no
Simona-Lepera,
eti
e
no
te haavare ore, o
IL Eaha
raa
na mea
tü
e
toru e î ai te fare o to tatou ora-
i te hau'a noanoa o to tatou paieti
1
1. Ei aau hinaaro mau ia lesu / o te ravea matamua ïa e pa¬
ai te hauà nei e e î ai te Tare* E hinaaro la’na ma te aau
rare
atoui ma te Varua atoa. Mai ia Petero tei parau ia lesu, mai
: E te Fatu, ua ite oe e : te hinaaro atu nei au ia oe.
te oto
VE A
4
PUROTETAN'I
2. Ëi tusia aaii tae, te pùpù la'na. O te tusia ïa a Maria. Raverahi te taata tei ore i maramarama maitai i te auraa o te tu¬
sia e O tei parau e: e ohipa maamaa e te auraa ore. Ahio na
ia Iiida tei ohuniu noa i teie tusia a Maria, mai te parau e : ua
mau'a. E iiiaha ! ua riro te mau tusia tei pùpùhia mai te aau
tae, i roto i te Faufaa Tahito, ei mea hau‘a noaiioa ua lehova.
Oia’toa te tusia a Maria uei, e to tatou-atoa-hoi, iioa’tu mai te
i roto i te hioraa taata. Teie
tae mau, e noaiioa rahi to’na.
3. Ei vahiraa i te piha-alabata. 0 te ravea ïa a Maria. Aita
oia i pana noa i te oroi, faatopatapata noa’i : ua haaparari roa
râ, e ua horoa taatoa, i î ai te tare atoa. Oia’toa te taata tei horoa i to’na aau i te Atua, mai te tapeapea ore. E.utua rahi ta’na
i te ao a mûri atu.
Opani. Maseli 4/23.
peu e : e tusia iti e te hohoa ore
râ, mai te mea ua pùpûhia mai te
—
Te
aamu no
te hoê roto moà i Matatâta.
feia tahito, te vai ra i te matamua roa
te, vahi tei reira te roto, i teie tau. A tae rà i te
hoê mahana, inaha ! ua tapae te hoê ruhia tane i taua oire iti
ra, mai te aniani i te hoê maa tauturu maa. Aita roa’tu râ te taata i
farii ia’na noa’tu e maa au‘a iti pape toetoe noa. Hoe noa iho râ
vahiné ruau tei aroha ia’na, e ua horoa i te maa pape e inu.
Reva’tura te ruhia tane nei. Aita râ i maoro roa, hoi mai nei
oia i te oire nei, mai te parau atu i te vahiné ruau e : a tià i nia,
a reva ; a tâarue i teie oire, o oe e to utuafare, no te mea e roohia
teie feia iino i te ati. Tohu atura oia i to taua oire ra e : e ninahia
ratou i te pape toetoe tei ore i horoahia ia’na, e e lâarirohia ra¬
la
au
i te parau a te
te hoê oire iti i
E oia mau atura : ua tupu maite te tohu nei, ia
i te jjarau a teie ruau ( e tahua tahutahu oia ). Moe atura
te oire nei i roto i te hoè roto rahi.
ton ei moo-pape.
au
mahana mai ra, te tiaturi nei te feia tei parahi e
i teie roto e, o ratou te mau huaai no te ruau vahiné
aau horoa e te hamani maitai ; te tiaturi atoa nei râ ratou e, e
mau huaai anae te mau moo-pape no te roto nei, no te mau
taata hamani ino no te oire tahito.
Mai taua
ati
noa
ae
No to ratou râ mata‘u i teie mau moo-pape, o
te pau ratou
i to ratou tahoo, no reira, te pùpù noa nei ratou, i
i te tusia ei haamaruraa ia ratou. E mau moo moà,
hioraa.
Ua mâtau
e
i
roa
teie
mau
moo'i teie
mau
tüsia
e
î té
teie nei â,
i to ratou
mau oro‘a
faatupiihia nei no taua rhau tusia ra. Ua faâroo ana‘e ratou
te pahu, o le mau oriraâj tae noa’tii i le mau himeué e te mau
VEA
rima, i te hiti
apa
o
5
POROTETANl
te roto, e haere mai ïa ratou, mai raro
mai i te roto, i nia i te pae; te mau fanauà moo te ua mua.
Te liaafatata nei ratou i pihai roa iho i le puaatoro-tusia ta te
tahua e tapupu nei na ratou. Ua roaa ana‘e ta te tahi tuhaa
puaatoro, o to’ua ïa hoiraa i raro i te roto, mai te hio oi'e e te
mataù ore i te feia’toa tei matailai i tere ohipa. E peu huru è
rahi mau. E mau moo tahito roa te vetahi : ua liauere to ratou
matahiti ; ua mairi te tahi mau taata i te io‘a o to ratou mau
*
tupuna, i te vetahi mau moo tahito.
*
*
*
Te huru ïa no te mau peu etene e vai noa nei i
rahi. Tei reira te mau orometua no to tatou taiete
taua fenua
faatupuraa
parau no Paris. Te tupu rahi nei te Evanelia i reira i teie tau.
Ua ore atura te mau peapea no te - orure hau no te mat. 1947.
Ua tatarahapa te taata i te mau ino ta téie .orurehau i faatupu
i nia i te fenua. ( aita te mau faaapu raiti i faaapu faahouhia;
ua horo tapuni te taata i roto i te mau ùru raau; ua manii te
ratou i te mau fafauraa parau a te mau tahua
hiohio). Ua hiaai rahi atura ratou i te Evanelia o tei haapii ia
ratou i te ea o te parau mau e no te aroha e no te ora, E oia
mau : na te Evanplia o te Arohd o te Atua, e na te reira anae,
e horoa i te hau i te. mau fenua e pai’ahi peapea nei i teie tau.
Ephesia 2/14.
toto ; ua vare
Te
mau
haapiiraa no fe ati. (loba 42/i-(3).
la faatia te Fatu e ia roohia
to’na ia maitai ta’na e opua ra.
te hoê taata faaroo i te ati,
Te hopea ta’na
aroha ïa. 0 ta loba ïa i ite maitai. Ehia
roto i to’na ati ? E iti paha te pae.
mea
o
hio nei: o te
ta’na i haapii, na
e
haapii oia i. te piiai-hope o te Atua. Ua ite au e, e puai
ta oe i opua ra e tia ia faaore. ( ir. 2 ).
2. Ua haapii oia i te haehaa: ua parau vau i tei oi’e i itea e
au ra; e parau taaè, e ore e taeà, e ore hoi e itea e au. (ir. 3 ).
3. Ua haapii oia e o vai teie e haapii nei ia’na. E faaroo mai
oe itena na, e na‘u e parau atu; e ui noa na vau ia oe, e na
oe e faaite mai ia‘u. ( ir. 4).
4. Ua haapii oia i te faafaufaii ia’na iho. E teie nei te faafaufau nei au ia‘u iho, e te tatarahapa nei au i raro i te repo e te
rehu auahi ( ir. 6 ).
5 Teie te haapiiraa rahi tumu e te hohonu ta te ati i haapii
1. Ua
hope to
oe, e e ore
.
mai ia loba
;
o
ie ite i to’na Fatu. l faaroo-taria
noa’na oia la’na;
POROTET ANl
VEA
6
ite maitai râ oia la’na i teie nei. Ite aènei au ia oe i te ite
taria nei, te hio nei râ ta‘u mata ia oe ( ir. 5 ).
E riro e, ua faaroo paatoa tatou i te parau no lesu-Mesia. E
ua
parau ê râ te parau e : ua ite to‘u mata ia oe / o te reira te opuaraa rahi hohonu ta te Atua e opua nei ia taatia oia e ia roohia tatou i te ati, maori ra: ia ite tatou la’na, ia lesu: eiaha
to’ua io‘a, to’na râ huru roto, to’na aroha faaoreraa hara, to’na
tauturu e to’na ora. Mai ia Paulo tei faaroo na roto i to’na ati
i te reo o Iesu»i te parauraa ia’na: to‘u aroha, atire ia oe.
Te
mana
nei
ra
ie Atua.
tei ferurihia i roto i te tahi tairururaa rahi
apî faaroo i te fenua Helevetia, i na avae i mairi aenei.
E riro te tahi taata taîva i te parau e: manao ê roa to‘u, e
teie taua mana'o ra, maori râ, ia au i ta te papai buka Koheleta :
e mea faufaa ore te mau mea’toa, e mea faufaa ore anae !
Eaha ? te mana nei anei te Atua i teie tau? A hio na i te huru
o teie nei ao? Ua pihaa te orurehau e te inoino i te mau fenua
e rave rahi ;
ua milioni e ua milioni te taata tei faarue i to
ratou mau fenua aia, na roto i te faahepo e te faariaria a te enemi, o tei pohe i te poia e te veve, e o tei tuhi i te taata e te
Atua. A hio na i teie ofai haapohe amui noa i te taata e rave
rahi, e o tei parauhia : te mauhaa tamai atomi ! A hio na i te
mau haavare, e te mau ohipa eia, e te mau ohipa taparahiraa
taata! a hio na i te mau turoriraa, e te iti o te mau faaipoiporaa,
e te rahi o te mau faataaraa, tae noa’tu i te mau peapea e te
mau ma‘i ta te ava e faatupu nei e ati noa ae teie nei ao ! A
hio na i te ati no te mau rave ohipa e rave rahi tei ore roa i
au te utua o ta ratou ohipa e o tei parahi amahamaha noa. ra¬
tou e to ratou mau fatu-ohipa !
A hio na i to te mau faaroo aroraa ratou ratou iho. I te mau
vahi ta‘u e hio nei, mai te mea ra e : o te teoteo e te haavai’e
teie e mana nei ; o Satani teie e faatere nei i teie nei ao I
Parau mau ! E eit? e pau te mau ino no te anotau hopea nei
0 te tumu parau ïa
no
te ui
ahiri
e
faatia-maite-hia to ratou rahiraa. Teie râ, ua tano te tu¬
parau ta teie ui apî faaroo i faariro ei feruriraa na ratou,
oia hoi: Te mana nei rà te Atua. Te mana nei oia, i teie nei
mu
mahana, mai ia’na e mana ra i te tau no leremia, a hopoi titi
hia’i Iseraela, i Babulonia; e aore ra i te faraide, i pohe ai lesu
i nia i te Satauro, a parau ai e: Ua oti !
Te: mana ra^(Ha L te tau i,hamaal-ino-hia’_i. t.e feia faaroo. tere-:
titianot-tei; paruhia ina te taehae i Romaj, e o tei pohe ma te
,
VEA
POROTETANI
7
himene haamaitai i te Atua. Te mana ra te Atua i te tau i hamani-ino-hia’i te mau Hugeno i Farani, a tutuihia’i ratou i te auahi,
a tarihia’i, a hoe ai i nia i
te mau pahi a te arii, no to ratou
faaroo. Te mana ra te Atua i teie tamai rahi i mairi aenei, a
tupu ai te hoê
taratara
na
I tera ui
te
e
mau
mau
amuiraa faaroo i roto i te
mau-auri.
i tera ui,
ua mana noa
te
mau aua
niuuiu
Atua, vai noa’i te
mau
ohipa
"
parau tia ore i to tatou aro, e te hoê mau tapao e rave
rahi no te aau
pio o te taata. Mai te hîtiaa o te râ e tae noa’tu
i te mairiraa o te mahana, ua tausani e ua tausani te
tapao no
to te Atua manaraa : ua hanere te milioni o te feia tei riro ei
ite no te mana o te Atua, na roto i to ratou faaroo e te mau
ohipa parautia e te aroha ta te faaroo e faahotu nei. E e mea
oaoa ia feruri i te tairururaa no teie ui
api faai'oo o tei ore i
farii i te mana o Satani, i te mana râ o te Atua.
Te fahl ufua au maifai.
I te. 24 no tiunu 1950, na roto i te faaotiraa mana na te Peretiteni no te
Haü Repupirita no Farani, ua faarirohia to tatou hoa, o M. Charles Vernier
ei “Chevalier de là Légion d’honneur”
( Fetia hanahana). Te oaoa nei te
aau i teie
tapao nehenehe no to te Hau metua iteraa i te ohipa maitai ta M.
Vernier i rave i Tahiti mâ nei. Na roto hoi i to’na taviniraa i te
Atua, o te
nunaa Tahiti taatoa ta to tatou hoa
peretiteni i tavini. la oti oia i tefaatahinuhia ei orometua i te fenua farani, ua hoi faahou mai oia i Oteania nei
i te pae matamua no te matahiti 1912, e mai reira
mai, ua riro mau te mai¬
tai no te taata Tahiti ei manaonao-noa-raa na’na. Ua faaite atu te
Apooraa
Rahi amui no te mau Ekalesia tahiti ia’na i to’na mauruuru i teie fetia hana¬
hana tei tano maitai i nia ia’na e tei faahanahana’toa i to A.R. taatoa.
J.
Charpier, Pteni
no
A.R. A.
’*.* Ua oti te Apooraa Rahi amui.
au i tei faaite hia e te V.P., ua
putuputu te A.R. i to’na
mau mahana, oia hoi i te 16, 17, 18 no atete
; ua omuahia e te
hoê pureraa-pô i Paofai, tei faaterehia e
Tapao, or. i Haapiti
( Genese 33/15 ) e ua opani atoa hia e te hoê pureraa hanàhâna
e te taata rahi, i te
pô 18 no atete. Ua faatere hia e te Pereti¬
teni ra, e J. Charpier (Dan. 6/26 ).
la
Ua feruri maite teie A.R. i té parau no te mait tuhaa, e no
aua orometua e no te mau orometua ; ua hio atoa i te hoê
mau fifi e ua imi i te ravea e
tupu maite ai te hanahana o te
Atua i to tatou mau pae fenua ; na te rata hâaati e' faatàâ maite
te
i te reira.
*.* E rata na te ara mai.
Tei Paris teie tamaiti, o Olivier Manutahî. No roto oia i te
bataillon i mua ra. Te na ô nei ta’na rata ( 27 no Tiunu
). Teie
y >
VEA
8
POROIETANI
ohipa faahiahia i uiiei : te puai nei te haapaoraa Poroe i Europa taatoa neiTTae aéra i te hoê mahana
i na hepetoma i mairi aenei. E pô taua oroà ra, i Salle Wagram. I reira to taua orometua rahi i te parauparauraa i te iiute hoê
tetani i Faraiii
Paris taatoa i nia i te
naa
auraa mau ito
te Bibilia. Ua mauru-
pô ra, aita ïa e nehenehe ïa parau.
E i reira’toa to‘u ité-iliata-raa i taua orometua faahiahia, to
uru
te taata i taua
nei,
tatou
Marc Bœgner ( te peretiteni no te
o
Apooraa Rahi o
peretiteni mono no te amuiraa o te mau
haapaoraa faaroo teretetiano maori ra hoê ). E taata faahiahia
te mau ekalesia farani ;
to’na terono. Ua ite
i nia i
mau
oe; e au
rà
e :
aita hoê taata
piha rahi (5000 taata) i te taime i parauparau oia.
mau, e e mea hanahana hoi. Aue te faahiahia e !
E mea mahanahana mau te aau ia faaroo i ta’na mau oreroraa.'
I te otiraa ta’na tuhaa ohipa, ua liaere roa vau e farerei tino
ia’na, e ua aroha rima hoi maua, o te mea oaoa mau te reira.
i roto i teie
E taata tura
Parau mai oia
Tahiti hoi
no
e ere
anei
au.
e
e : to outou Metua i Tahiti
oia mau, e parau mau ta oe.
ia’na e to’na mau tuaana ! Mauru-,
Na ô mai nei oia
e :
ua
ite
au
au:
i tae mai i teie pô i mua ia‘u e i mua i te aro o te
hoi i faaroo i teie pô.
nehenehe ia faatia i te mauruuru e te oaoa hoi i taua
pai ia
oe
Atua, mai ta
Eita
nohea hoi to fenua ? Parau atu nei hoi au e
V... Parau atu nei
o
Parau mai nei
uru
e
:
oe
pô ra. Parau atoa mai nei o’na i teie mau mahana i mua nei
e reva oia i Marite mâ ( e farerei i te hoê mau tairururaa rarahi
e i te Peretiteni ia Truman ). No hoi noa mai nei oia na Suisse
mai te oire
ra o
*.* Ë rata
na
Genève.
Matuüa mai: Te
papaî nei Tihonitini, diatono
i Atuana ( Hiva-Oa ) e: ua pohe Tehaupuaura a Tehaamana;
fanau i Raiatea, i Opoa. I Tiurai nei i pohe ai i Taaoa (Hiva-Oa)
E vahiné itoito i te mau ohipa o te faaroo, e tae noa’tu i te
mau orometua ta’na i here e te ratere taatoa. Ua riro oia ei
metua
no
te^aroita taatoa e te mau taata tatorita taatoa.
irava tuaroi i te pô : loane 19/30, e i te hunaaraa ra : Maseti
Ua tairuru mai te mau taata no na haapaoraa e piti.
Ta‘u
27-8.
M”* E.M. 45, MiEirai a Penî
Tevaitoa: Tepa 20. — Maeva: Tau-
MONI TAÜTURÜ I TE VEA: Papeete:
20, Maire 30.
aiua
V.
45.
—
—
la amuitia;
Arue: Paraita 40.
Papetoai: Ariiore
a
—
Reia 25.
Madrüüku.
225 farane.
Impiumbbxb Eue F. JUVENTIN
—
Rue du Comuanoaut Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1950