EPM_Vea Porotetani_195008.pdf
- Texte
-
Te 50
O
te Matahiti
—
ATETE 1950
HOO I TE MATAHITI
I te pae
oe
hopea
Hihi 8.
HOÊ: E ONO TARA.
VERNIER, Directeiir-Gérant.
Ch.
Eaha fa
—
i rahi î fe faahiahia i fe Tiurai ?
o
te Tiurai i Papeete, farerei aéra vau i na
Teie to raton mau
taata too-malia. Te aparauparau noa ra raton.
io‘a: O Raivaru, e o Apootupa e o Tura e o
Tiralia.
—
Ahani
homa I Eaha’tura ta outou e feruri ra ?
e
—
Te feruri
ra
matou i te
ohipa ta matou i faahiahia a‘e i te tiu-
l'ai i mairi aenei.
E
mauruuru roa vau, e
manao,
homa,
e
ia iteite atoa vau i tena mau
i ta outou.
Apootiipa: Teie ta‘u ohipa i faahiahia rahi : o te mau
auaraa vaa
faatiti-‘
ïa. Ua faahiahia roa vau i teie mau vaa roroa e te ta-
rai-nehenehe-roa-hia, i te hoe-raa-hia, mai te papu e te rohirohi
ore, e te hoê mau aito tei mâtau maitai i te ohipa nei, e o tei
entraîné ”-maitai-hia i to raton mau mataeinaa. Feia tino ne^
henehe, e te uaua etaeta, e te aho, maoro. la au i te feia horo,
hoê â o raton revaraa ; araua‘e rii rà, te hemo nei vetahi. I te ho¬
“
râ, ua taa’tura te tahi vaa tere rahi i mua, i mua roa, i te
tapao. To Tautira ïa, Aita ta te tapapa, tei ia’na
aéra te rê. Ua roaa ta’na utua parautia. E ua tausani te mau
yaha i te hurôraa ia’na. Tera te ohipa. ta‘u i mauruuru maitai i
teie Tiurai. Ohipa tahiti mau ! s .
E ae, e Tiraha? Q. te rnau Jiimeiie ïa ta'ii i oaoa maitai. E 0=
hipa au rahi ïa na te taata tahiti, mai mua niai, oia hoi te mau
biopo'araa himene i te Tiurai ; himene tahiti mau, himene papaa,
pea
titauràa i te
.
.
2
VEA
POROTETANI
Ua tamata vau i te faaroo maitai i le mau otoraa a to Tahiti
e a to Raiatea. Ua mauruuru roa vau i te
himeneTahiti a to Mataiea e to Pueu e i te himene
papaa a to Auae. Ua tupu to‘u faahiahia i to Vaitoai'e. Feia himene mau, te mau taata Raiatea.
E
na
Tara ? Hoê
ohipa ta‘u i mataitai mai te fîu-ore ; o to te
pûpû iii-api haere-pùpù-raa, i te poipoi mau o te Tiurai,
oe,
mau
e
mua
i te Tavana Rahi
e
i te feia mana, e i to te oire taatoa.
Te hoê tera
ohipa taaê roa e te nehenehe mau.
I uta, i Ameli to raton faanahoraahia, ia au i te mau
pùpù,
Eclaireurs-scouts, e to ratou mau ahu tapao, te mau
taiete taora-pôpô (tane, vahiné) te mau taiete
tue-pôpô, to Pa¬
peete e to te mau mataeinaa, tae noa’tuhoii te mau aito no te
pereoo-taataahi !
te
mau
I te taime i tai ai te
upaupa, o te haamataraa ïa no to teie
rahi haereraa mai, mai uta i tai roa, e mai te anai mai¬
tai e te pee hoi i to ratou reva. Eita e.
nunaa
hope i te taio, te nina-
te uteute te teatea, te kaki ! E te rahi hoi I e te tino etaeta ! e te mata maramarama. Ua
parau hia e : hoê tausani ra¬
tou! A talîi ra!
mu,
Ua faahiahia
i taua
roa
vau,
o
vau
te taata
tahiti, i fo'u
nunaa
poipoi
ra e i to tatou mau taata mana tei ferui'i maite
i te ravea e maitai ai te tino o to tatou ni
apî. Te oaoa nei au
i te mea e, te haere nei to’u nunaa i te hoê ora
apî. E mai te
mea e tamau noa ratou i teie mau
ohipa faaetaeta-tino, eaha râ
ia te
tahiti i te
mau tau a muri’tu nei !
Raivani. Ua tano ta oe parau, e Tura I Ua faahiahia’toa vau
i te reira huru poroteraa taaè roa, e te hau, i taua
poipoi ra.
Teie râ, ua ferui'i atoa vau i to’u mana‘o i teie ravea e imi hia
lîei
nunaa
te
api o te ui apî. Ua faaroo vau e: te tahi tumu ra¬
ohipa haamaitairaa tino : o te iritiraa ïa i to ta¬
tou ui api i rapae i te mau fare ava, e i te mau vahi tairururaa
hupehupe, ia arearea ratou i te vahi matai e te ateatea. Teie râ
ta‘u i hiopoa i roto i to‘u mataeinaa: ia
tupu te hoê hioraa ra¬
hi tueraa-pôpô, te tae atoa mai nei te
pia, e te uaina, e te ava
paha ! o vai tei ite ? E patana hoo-pia ta te Taiete Rahi. Hoê hohi
ra
no
no
teie
hou
e
ora
mau
haamata'i te tuèraa,
e na
roto i te taime tueraa, e i
mûri mai, e avari noa te hooraa
pia. E
Taiete i te reira ohipa, i ta‘u i faaroo. E
moni rahi paha ta te
ohipa hape râ i to‘u
hioraa, no te mea ua riro taua mau tairururaa ra ei uputa no
te hoê mau inuraa rahi, te tane te vahiné, le ui
api. E hohoa
taero to te mataeinaa taatoa, i te vetahi mau tueraa. Aita’tura
VEA
te
POROTETANl
3
ohipa< nei i tiiea faahou
: te horoa nei te rima aui i ta te ri¬
opani nei. I te hopea ihora uariro te ohipa maitai,
tei imihia no te ni api, ei uputa faaheeraa i te tahi pae i mûri
atau
ma
e
roa.
Tiraha. Te haamanao nei au i ta Paulo,
Korinetia. Te moto nei au i tau tino ia vî
aposetolo i papai i to
(l Kor. 8/27). Te au-
teie moto raa i te tino, e faaetaeta ïâ ia’na; e faariro ia’na
ei tavini maitai no te mau ohipa maitatai, e haavî ia’na. E
ere râ te tino n^ei i. te hoe fatu maitai. E aravihi rahi to’na i te
raa no
i-uùruùraa ia tatou i roto i to’na mau tapea. Mai te mea aita
te tino no teie ui api rahi e haavîhia nei na roto i te hoê mau
ture etaeta ( te val nei te hoê mau pupu tue popo tei haapae roa
i te mau maa taero) ua moto ïa ratou i te matai ; motoraa faufaa-ore I Tueraa faufaa-ore !
Raivarii. Teie râ tei hau i te maitai: ia haamanao to tatou ui
api
e: o
mau no
te tino nei te hiero
te man
tino i nia i te
no
te Varua-Maitai ! Teie te
ohipa faaetaetaraa i te tino
mau
faahemaraa,
na
:
roto i’te
ia upootia
mana o
auraa
roa
te
te Varna
te Atua. E
ohipa rahi mau te reira taputoraa, aita e tuutuurâ to tatou mau aito ia haapao i te reira tautooraa,
e riro ïa ratou mai te tahi taata moto roo rahi tei
pohe haama noa i te tahi aenei motoraa, no te mea ua faarue oia i te
entrainement. Eiaha râ to tatou ui api ia na reira. la maitai te
tino e te Varua’toa na roto i te tauturu a te Atua ; ei reira e fauo
raa.
la
ore
faa mau hia’i te fenua i te
ui api.
ohipa haamaitairaa tino
Tatararaa
o
to tatou
Irava.
Mareko 5: 18, 19 v.m. — Ua parau maitai maira taua taata
i uruhia e te demoni ra e: et piliai atoa iho oia ia’na. Aita râ
lesu i faatia’tu.
I te pae hopea no te pene maha no te Evanelia a Mareko, e
i te pene pae, te farerei nei tatou i na ohipa taaè l'oa e piti, e
ite ai tatou i te mana no te Tamaiti a te Atua: 1 To’na faaueraa i te miti e te matai : 2 To’na faaueraa i te Varna faufau no
te hoê taata demoni. E tamata tatou i te hi‘o i teie parau 23iti
nei, oia lîoi te aniraa
re
a
te taata demoni ia lesu, e te tumu i
o-
ai lesu i faatia’i i te aniraa.
l Eaha
te tumu rahi i parau
maitai ai taua taata ia lesu
eipihai atoa iho oia ia’na ?
1. Tona hinaaro ore i te faarue i to’na Faaora. — E riro te ta¬
hi pae i te parau e : no to’na matau i te tahoo a to Gadara. Pae:
mau
POROTETANI
VEA
4
hoi. I te hioraa to Gadara e, ua ora’tura teie
ino ta ratou mau aere puaa tei horo pupara noa
te roto, e ua polie roa i reira, e riro e, ua matau paha
mau
rau
e ua
te
demoni
i roto i
ratou i
lesu ; teie râ, e riro e, ua riri atoa ia’na, e e opuatahoo td ratou i te taata i faaorahia, ahiri oia i faaea i to’na
mana no
raa
iho fenua.
•
i te parau e : no to teie
te hoi faahou mai ratou i roto
E riro atoa te tahi pae
taata matau i
rei¬
taparù ai i te Fatu. Teie râ te tumu rahi: hinaaro ore
i te faarue i to’na faaora. Eaha e ore ai? Ua na reira Ruta ia
Naomi, tei hamaui maitai ia’na; ua ua reira te tamaiti fanau-matapô ia lesu; oia’toate hapepa ta Petero raua o loane i faaora
i lerusalema. Oia’toa te taata demoni nei, tei mau i l'oto i te tapea riaria no Satani. E nahea oia i te taata o tei faatiamâ ia’¬
na i te mana o te pô ? E parahi oia i pihai iho i to’na metua
api o tei aroha mai ia’na; e arue, haamaitai oia ia’na. .0 te au
atoa ïa ia tatou, te feia haa rahi tei luatiamahia e lesu i te zugo a te hara, e ati tatou la’na mai te hiuaaro-ore i te faarue
te
ra
mau varua
iino
o
ia’na,
no
oia i
la’na.
faatiai i te aniraa nei ?
faaora hia ra ei tapao vai tamau no te
II Eaha’tura te niea i ore ai lésa i
i. la riro taua taata i
mana
faaora
no
lésa, i ôna ihora.
Te maere nei paha tatou i te manao etaeta o te Fatu ! Eiaha ïa !
E orometua paari râ. Te tuu nei oia ia’na ei tiarama i to’na iho fe¬
nua. E fenua taata taaè e te peapea; e fenua taata nouuou faufaa
o teie nei ao ; ua riro to ratou aau i ta te tino ; aita e j^oiaraa i
te mau mea tahuti-ore. Te oto nei ratou i napuaa e piti tausani tei mauà i te roto. Aita râ to ratou e mata no te hi‘o i te
semeio varua ta lesu i rave, maori râ to teie taata fanau faahouraa i te hoê ora api maere rahi. No reira, e vaiiho lesu
ia’na ei ite no’na i rotopu i to’na iho fenua. E faatia to’na vaha,
e haere tp’na âvae na. nia i te mau èà e te mau aivi; e ueue
oia i te huero o te Evauelia. E riro 'e, ua hamani ino hia oia!
Atira noa’tu : i roto ite ati e taa’i to’na hohoa api, e to’na atiraa i to’na Fatu. E au ia tatou ia na reira’toa. Mat. 5/17.
Te hoê hororaa na fe mau porofelani e
vai i Paniora.
Ua faaite aenei te V.P i te ati rahi no te mau porotetani e
vai i Pauibra. Ua hamani ino hia te hoê pae o to- ratou mau
fare pureraa, ua haruhia ta ratou; mau pipilia i te
mau
vetahi_
hapeapeahia ta ratou rqau pureraa,-e ua opanihia ta
ratou mau. liaapiiraa i te .vetahi a niau.vàhi; 'eita.ta ratou’màu
faaipoiporaa tivila e faatiahia’i te tahi mau oire, etc. ,. Ua rnana roa te faaroo tatorita i reira, e ua.'tâuturu noa te Hau tevalu;
ua
*
VEA
5
POROTETANI
ohipa. Aita ta’na e paporotetani i te mau
faaterehau paniora, ia haamaruhia te ture, e ia faatiamâhia to
ratou faaroo, mai tei mâtauhia i te mau fenua maramarama (Farani, Paratane, Marite... ) Aita râ i pahonohia mai.
No reira ratou i faatae ai i ta ratou hororaa api ia Franco iho,
te faatere mana no Paniora, mai te ani ia’na ia faatiamahia ra¬
tou, ia au i to ratou tiaraa tivila paniora mau, e ia au hoi i
tei faaterehia
nua
e
Franco, i teie
mau
toiraa etaeta. Ahia a‘enei hororaa ta te mau
ratou faaroo evanelia.
to
Teie ie hoê
la
paruruhia
tahito
re
mau
e
te
e
aniraa
na
raton:
te ture to ratou mau .fare pureraa, te mau fafare api, i te mahana e tomohia’i e i mûri
mau
mai.
la faatere ratou i ta ratou mau pureraa mai te haapeapea ore
hia e te feia imi-peapea. la faatiahia ta ratou mau pureraa i
roto i te mau fare noa, ia ore te tahi fare huru au a‘e, ia itea.
la nehenehe ia l’atou ia nenei, ei faufaa ana‘e no ta ratou mau
ekalesia, te bibilia, e te mau buka himene, e te mau buka no
te faaroo, mai te faatura hoi ratou i te mau haapaoraa faaroo e
vai nei. la nehenehe ia ratou ia haapii i ta ratou mau tamarii
mau haapiiraa faaroo. la faaturahia te faaroo o
tamarii i roto i te mau haapiiraa a te Hau. la nehene¬
he i te mau melo no te mau Ekalesia ia faaipoipo i ie pae Hui¬
la. la nehenehe i te mau taata porotetani ia faaohia i te mau
fare ma‘i mai te faahepo ore ia ratou i te pae faaroo. la nehe¬
i ta ratou iho
te
mau
nehe i te
mau
porotetani
e
noho i te mau aua faehau e aore
i te mau fare auri, ia titau i te mau orometua porotetani ei
faaitoito ia ratou. la nehenehe ia ratou ia faatere i to ratou mau
hunaraa ma‘i, i roto i te mau aua hunaraa i faataahia, mai te
ra
ite papu e:
ino etc...
eita ta ratou mau tanuraa e faainohia e te hamani
rahi nei tatou, i to tatou taioraa i teie mau aniraa
aroha rahi i te mea e : te vai noa nei â te hoê mau fenua i EuTe
maere
ropa tei ore â i faatiamâ i te haapaoraa porotetani.
Ahiri o Rutia mâ e to ratou pae, eita ïa tatou e maere rahi ;
to ratou iho â ïa hinaaro ia mou te mau faaroo i ô ratou..
0 Paniora râ ! E
no
o
Italia atoa hoi I E
teie tau fenua. Aita râ te mau
mea
aroha
roa
poi’otetani paniora
te pouri
e peapea
nei; te oaoa nei i te mea te hamani ino hia nei ratou no fe Fa^
tal E pure tatou ia faatiamâhia ratou e te ture fenua. :Te tupu
nei râ te faaroo evanelia i reira e e rahi atu â.
VEA
6
Episetole
POROTETANI
Faulo i fo Philip!
na
( Tatararaa
:
Tuhaa II )
[E hio tatou, i teie ava‘e, i na haapiiraa hopea
Episetole e haapii nei ia tatou. ]
—
o
te hitu ïa e te va‘u
—
ta..teie
*
^
VII. Te
E
-
ere
*
haapii nei teie Episetole ia tatou i te Oaoa.
ua mairihia teie episetole i te episetole no te oaoa ?
mea e, te parau nei Paulo ia tatoU': te oaoa nei au;ia
anei
Mai te
oaoa’toa outou ! Aita’nei Oiitou i tamata t te taio i te rahij'aa o
teie reo oaoa i roto i teie rata iti ? E toru to tatou farereiraa
i teie reo i te pene hoê; e hitu i te pene piti ; e piti i te pene
toru; e maha i te pene maha ; ia amuihia: hoê ahuru ma ono ïa.
E te vai atoa nei te reo: poupou, haapoupou...
E na,vai teie faaueraa e: e oaoa i te Fatu, e parau faahou â
oaoâ outou? Na te hoê taata paari, ruhiruhia, e te mau
auri ! Na te hoê taata faaruehia, hamani-ino-hia, tei ravai roa te
vau, a
pariraa,
mau
ua
1 to’na
Te
aau
e o tei tae
i te oaoa,
i te hopea
e ua
o
to’na hororaa. E inahal
manii.
te taata faaroo, e
faaueraa ïa! Eiaha te arearea.noa;
ohipa papaù roa ïa, no nia è ; te oaoa tumu râ ta te faaroo
mau e faatupu nei mai te hoê huero monamona rahi. Eiaha’toa
oaoa o
e
te
oaoa o
teie nei ao; te oaoa râ e te tura; te
paieti tei tiai i te Fatu, mai te tiuturi
e:
oaoa
o
te feia
te pihai iho nei te
Fatu I
Eaha’tura te haapiiraa e au ia tatou i teie mau parau? Teie
E homa e, e te mau orometua, e te mau diatono, e te feia faa¬
roo. e I A faaore i te mata rumaruma e te oto ! Eiaha ei reo oto 1
eiaha e ohumu noa, mai te mea ra e, aita e maitai i roto i te
aau
taata ;
aita
e
e
faaroo
;
aita
e
aroha, aita
e
hau !
o
te ino
ana‘e, e te feii, e te tairoiro e te haavare, e te manuia ore,
ravea ore o te Evanelia.
e
te
Haamana’ô i te auraa no te reo : Evanelia; parau oaoa ie auraa.
E: vea tatou no te parau oaoa e aita’tu, o tei tuu i te ora e te
maramarama, e te hau i roto i te aaii o te taata oto, tupu atu
ai to’na tiaturiraa api. Aue ïa vea e, mai te mea te faahapa nei
to tatou hohoa e ta tatou mau parau i tàua oaoa o te feia faa¬
roo mau e I
VIII. Eita
i roto i te
hope ia tatou te mau haapiiraa e vai noa nei â
Episetole. Teie râ te hopea, o to Paulo ïa hinaaro
e
-jahi i.to’.na FatuJ
0. te tumu ïa no to’na
,
oaoa e
oromai. A hi‘o na i te hoê
mu i to’na Fatu :
no
mau reo
ta’naitoito:
e no
to’na faar
tapao no taua here rahi .tu¬
VEA
POROTETANJ
7
Ta‘u iho nei, ia ora vau ra ( ei tura
ïa) no te Mesia ! E ia po¬
lie ra, e riro ïa ei maitai no‘u. Eaha ïa maitai ? 0 to’na ïa
parahiraa i pihai iho i te Mesia, mata e e mata. Te
tapao ta’na
e titau nei, i teie hororaa o te faaroo ta’na e lioro nei: o te
Mesia ïa, ia noaa; ia mau roa i roto i to’na aau : Te Mesia oia
hoi to’na Varua ora.
Tei ia Paulo hoi te mau unauna o te ite, no te ture, no te ’
tiaraa teitei, no te parautia e roaa i te Ture. Ua faariro râ oia
i te reira ei pehu, ei vari, i te maitai rahi i te ite i te Fatui i faarue ai oia i te mau mea’toa, ia noaa mai te
Mesia, e te puai o ;
to’na tiafaahouraa te apitiraa i to’na mau ati. Eiaha râ mai te
mea
raa
hoê
e, ua noaa ;
i te
mau mea
roa
i mûri
râ
e
mea
ta’na
e rave
te titauraa’tu i tei
nei
.•
te haamoe-
mua.
E homa e! Ei parau hopea ïa teie
haapiiraa: te here, te hiia lesu ma te aau, e te Varua e te
puai, e la’na ana'e l
lesu te tumu no to tatou ora! lesu, i te ora-noa-raa i roto,
naaro
i nia, i pihai iho ia tatou; lesu, i te faaue noa raa, i te faaitoito noa raa, i te rauti noa raa ia tatou ; lesu, i te
tupu-noa-raa
i te rahiraa, e tatou hoi i te hoiraa i te itiraa ; lesu, to’na Ha-
nahana, ta’na Ekalesia, to’na Basileia,
te hirohirouri-ore
e
o
ta tatou ïa
e
tautoo mai
polie noa’tu.
I to lesu faatia faahouraa ïa Petero, tira’tu ai ta’na aniraa ia’na :
te rahi na to hinaaroo ia‘u i teie? E ua pahono oia: E te Fatu
ua ite oe e : te hinaaro atu nei au ia oe ! Hinaaro
maoro, hohonu,
hinaaro
ora e
na
te
pohe i faaoti.
Oia’toa Paulo nei, e ta’na parau i te mau orometua no
sia e no Asia-iti, tei putuputu i Mileto :
Ephe-
Aita vau i nounou i to’u ora, mai te mea e, e mea tao‘a ia‘a
iho; ia faaoti râ vau i to’u hororaa ma te oaoa, i te faaite hua'tu i te Evanelia
ra
i te aroha
o
te Atua.
Parau rll
1.
Apooraa Tuhaa
Ua faaotihia
-
apî.
Apooraa Mahî Amui.
ei te 8
no atete ( mahana 2 ) te
Apooraa no te Tuhaa I,’^
Papeete, ei te 9 no atete ( mahana 3 ) to te Tuhaa IJ. Ei te 15 no atete
( mahana 2 ) te pureraa omuaraa no te Apooraa^Rahi, ei te 18 ( faraide ) te
pure faaotiraa.
2. Niuraa fare putuputuraa i VaUape (Pora-Pora).
Te papai mai nei Tariu, orom. i Vaitape e: ua haamauhia te niu no te ta¬
re api i opuahià e te amuiraa
Hagai, i te 5 noTiunu 1950, i raro ae i^te pee:
i
retiteniraa no M. Jacot. or. perete no te Tuhaa IV. Na te tere-me i iaaterd^
i te ohipa. Na Tunui, or. te aoraa ( Hagai 2/4).; ua faaitoito oia i te
pupu tamuta e to’na pae; i te orometua e to’na e
pae; i te fenua taatoa. Na te.mutoi
araaü tuu i te ofai niu i to’na vairaa, mai te haamanahia
e
te Perete. Oro'a
VËA
8
ianahana
raa e
roa.
POROT
ETANI
Ua amui mai to te fenua taatoa: Faanui,
Anau,
e na
amui-
Vaitape. Na Hagai i farii i teie manihini taatoa. O Vehiaorai
Hinarai Taea te tamuta tauturu, e to’na mau rima. — FaaHagai, i te ohipa nei !
tom no
te tamuta
itoito, to
rahi ;
3. Te hoê
mau
ati aroha rahi i teie tau.
e : hoê ahuru milioni tinito teie e pohe nei i te poia i
puai o te vai-puè, i te tahi mau tuhaa, ua ninahia te fenua
i te pape; ua painu te mau puaa, ua ino te mau faaapu. O te paa-raau e te
matie ta ratou e amu haere nei. Te pohe rahi nei râ te tamarii, e te taata
paari. E te iti hoi o te mau ravea tauturu a te Hau. Tei roto te fenua tinito
Ua' ite anei tatou
teie tau? No te
taatoa
i te anoi rahi
te veve.
e
Ua ite anei tatou e: hoê ahuru ma piti milioni purutia tei faarue — na
roto i te faahepo no Rutia, no Polone, e no te Hau Techeko — i to ra¬
tou faaearaa tahito i taua mau fenua ra. üa tiahihia ratou i te fenua Elemani mau, mai te faaroo-ore i to ratou mau reo-oto e ta ratou mau taparuraa.
Ua faarue ratou i to ratou
mau
fare,
e
te mau
faaapu,
e
te mau nànà puaa...,
puhapa-amui nei ratou i te hoê mau vahi api, mai te veve, e te raveaore, e te ohumu hoi. Te hinaaro nei ratou i te ohipa, eiaha i te aroha. Aita
râ e ohipa.
Ua ite anei tatou e : e piti ahuru ma vau tausani tamarii heleni, tei haru-eiâ-noa-hia e o tei faautahia e te mau nuu no Bulugaria, e no Alebania,
i to ratou mau fenua. Te tupu nei i te fenua Heleni, i roto i te man utuafare e rave rahi, tei papaihia e leremia : e reo tei itea i Rama, te mihi e te
oto rahi roa o Rahela i te otoraa i ta’na tamarii ; eita e nâ, no te mea, aita
nei ratou (1er. 3/15).
Ua ani onoono te Apooraa no te mau nunaa e ia faahoihia taua mau ta¬
marii ra i to ratou mau metua. Aita i pahonohia mai. Ani atoa iho nei Helevetia, e na’na e haaputu i a ratou e e faaamu i to’na iho fenua. Aita’toa
,e pahonoraa.
4. — Te taiohia nei i roto i te Vea Oteania no te 29 no Tiurai 1950, i
na parau i mûri nei: 1. Ua ani te mataeinaa no Punaauia e ia opani-roa-hia
te mau fare-ava i taua mataeinaa ra. E faataehia taua aniraa i te Tavana
Rahi, e na’na e faaara i te taatoa o te mau fare-ava i Punaauia e: e faatia
e
te
etaeta hia te mau ture no te mau
fare-ava, mai teie atu nei mahana; 2. ua
ani
auvaha (Sénateur), M' Lassalle-Séré, i te Apooraa Rahi Fenua, e
ia faaau-maitai-hia te mau ture no te mau fare-inuraa maa-taero i Tahiti nei.
to tatou
Tiai tatou, i te
hopea
no
teie tau parau 1
Moni faufuru i fe Vea.
,
Popeefe.' Mahuru Paea 5. — Mahtna: Outu 70.
Ninie Ebb 70.
—
Punaauia: Q. Poroî
;.Ô.^
•
là amuihia
:
150 farane.
liCpaiMBBiE Eue F. JÜVENTIN
—
Mauruuni.
Rue du Oommàsdast Destebmau.
i
Fait partie de Vea Porotetani 1950