EPM_Vea Porotetani_195007.pdf
- extracted text
-
HOO I TB MATAHITI
HOÊ :
E ONO TARA.
Ch. VERNIER, Directenr-Gérant.
Te oro'a no te HamSraa (14 no Tiurai).)
E ava‘e hanahana rahi te ava‘e Tiurai i Farani, i Tahiti mâ
ao taatoa nei. Eaha te tumu ? Teie : no te mea te
haamana'o nei tatou i te ohipa rahi tuiroo tei tupu i Paris (Fa¬
nei, e i te
rani), i te 14 no Tiurai 1789, oia hoi i to te fare-auri “ La Bas¬
tille ” parariraa i te itoito vî-ore o te feia’toa tei mau noa i raro
a‘e i te zugo tavini e i te mau huru tîtîraa e tae roa mai i taua
mahana ra. — I taua mahana te roaaraa ia ratou te rê faitote Tîaihâraa mau.
O ta te mau fenua i hi‘o-nounou
noa no ratou iho; e ua roaa maite atura. 0 Farani râ to ratou atei‘a hanahana i taua vahi ra.
E faahanahana Tahiti i taua mahana faatiamâraa i te taata.
E tiamâraa rapae ïa. E haamana‘o râ te feia faaroo e, tira’tu
ai tiamâraa mau,* maori râ te tiamâraa roto, ta lesu i parau e :
na te Tamaiti putou e faatiamâ ra, ua tiamâ mau ïa (loane
8/36).
ore no
—
la tae râ i te oro‘a no te Tiurai, e farerei â tatou i te mau
üü e rave rahi. .0 vai mâ ratou ? 0 teie ïa feia e peretete haere
hoâ, no te rahi 6 to ratou inuraa,
e
te hautiraa. Te vare nei
ratôu e: e féia tiamâ mau, e te faa- hanahana liei i te oro‘a o
te Tiamâraa. E inahâ! e ütî mau ratou no te mau liona uuru,
e ua
pau ia ratou.
Aitâ ratou i ite i te tiamâraa roto ta lesu e faatiamâ mau nei.
Üa ô ana'â te Varua no lesu i roto i te aau, e aùaù ïa Oia i reira
^ iwau yarua üno i rapae; e faaoré Oia i te titîraa a te ha-
ra; e e Taàtupü Oia J te hoê ora âpî, e au
i te Atua è i te Varua
Ta’nâ 'fâûiàîtf. 4îàaihâua*ô maite tatou i te reira, i teie tau
miübànà i mua hei.
o
ÉGLISE PROTESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
ei d’Infarnsation
(C.D.I.)
PAPEETE - TAHITI
VEA
2
POROTEtANÏ
Tei la’na te Tamaiti ra,
taman maite na i te tiamâ
e
eiaha ia
mau
tel la’na iaua ora ra. E tena, e tapea
ta te Mesia i faatiamâ mai ia tatou nei
faahoii i te ziigo tqvini ra (Gàl. 5/1).
Te Bibilia e te màu Porotefanl.
[ lia faaoti te Apooraa Eahi no te màu Ekalesia tarant e :
e faarirohia te
Sabati matamua no Tiunu, i te mau matahiti atoa, ei Sabati no
E riro ïa te Bibilia ei parau tumu no te mau â'oraa a te mau
te Bibilia,
orometua i,
taua Sabati ra ]
1.
—
Te tiatiiri nei te mau Porotetani i te Bibilia.
perepitero e te oro¬
i te hoê
Atua — ia
au i tei papailiia i roto i te mau buka no te Faufaa Tahito e no
Faufaa Api — ei aveia hoè roa e te hape-ore no te faaroo e no
Aore ratou e tapapa nei i te Ekalesia, i te
metua, e i te lioê epikopo, e aore ra i te lioê Pope-arii e
Paterearelia ; te tapapa nei râ ratou i te Parau a te
te haapaoraa
(morale).
porotetani e: tira’tu ai auvaha e auia
Bibilia, maori râ; te Varua-Maitai. Aita ratou e liaa-
Te tialuri nei te mau
tatara i te
nei i te mau taata maramarama roa tei tamata i te imi i te,
te mau Parau i Papaihia, ia au i tei roaa mai ia ta¬
tou, i nia i te mau otaro parau tahito. No to ratou tiaturi raa p :
e au i to tatou oraraa cheresitiano te hoe ite hohonu no te Bibi-,
lia, no rcira ratou i iriti ai i te Bibilia nei i roto i te reo tu¬
mu no te mau fenua ; e ua haapii ratou i te taata i te taib i taua
Parau ra. I Tahiti nei, o te ohipa matamua ïa ta te mau orome¬
tua misiouari i rave, i to ratou taeraa mai : e iriti maite i te Bibi¬
lia ei reo tahiti e e haapii i te taata i te taio i te parau.
Te bibilia tei taiohia i raro ae i te faatereraa o te Varua-Mai¬
tai, o te niana ïa, aita’tu, no te taata faaroo.
2.
Te tiaturi nei te mau Porotetani i te Evcinelia.
Evaneliâ, e reo heleni ïa: parau apî oaoa te auraa. 0 te pa¬
rau oaoa ïa no te Atua, no te taata, no te hara, no te faaoreraa
hara, no te ora, no te pohe e no te ora a mûri atu.
Teie te parau oaoa no te Atua, maori râ oia to tatou Metua. 0
te io‘a here rahi liia ta letu e mairi nei i te Atua.
Teie te parau oaoa no te taata : e tamaiti oia na te Atua ; ua
hamanihia ia au i to te Atua hohoa ; tei ia’na te maiti i te maitai e te ino; ua fanau râ oia no te ora mure-ore.
Teie te parau oaoa no te hara e te faaoreraa hara: mai te mea
e faî tatou i ta tatou mau hara i te Atua, mai te tatarahapa haa*
pae
auraa mau o
—
VEA
POROTETANl
3
parautia To’na e te haapao ; e faaore mau oia i ta ta¬
hàra mai te tamâ i ta tatou mau hapa atoa. Na te Atua
vare-ore, e
tou
mau
nei i roto i te taata. E teie faaore-roa-raa i
Aita te faaoreraa hara e lioo
hia nèi i ta tatou mau ohipa maitatai, e i ta tatou mau liaapaeraa, e i te pure a te feia-moa, e i te mau parau a te perepitero
teie ohipa e rave tia
te harà ra, e mea horoa-noa-hia ïa.
e
i ta te orometua. 0 te horoa maere rahi ïa e te taaè roa ua te
Atua i te taata. O te Atua anae tei faaora. Aore roa e taata c ora
ia’na iho, i to’na iho itoito. Eita’toa e ora i te Ekalesia. Eita e
ora i te mau oroa. 0 te Atua aiia‘e tei tia ia faaora ia tatou.
Teie te parau oüoa no te ora, maori
to te taata tîtîraa i to’na mau manao
râ : e hopea te vai nei rio
iino, e ta’na mau Jiape. E
tia ia’na, na roto i te aroha o te Atua, ia haamata faahou i te
hoê oraraa api, i raro nei, o -te riro ei mea faufaa rahi no’na e
to’na taata tupu.
Teie te parau oaoa no te polie e no te ora a mûri atir. e ere
le
pohe i te hoperaa o te mau mea’toa. Parau mau rà hoi : o te
hopea ïa no ta tatou ohipa i te ao materia nei. I te poheraa rà,
o to te taata ïa puâraa mai te tiare, e to’na iteraa i te hopea hanahana no to’na tupuraa. Te pohe nei — ia au i te Bibilia — o to tatou
ïa heeraa mai teie atu nei oraraa i te tahi atu oraraa. la haere ta¬
tou i te Atua ua faaapîhia ïa tatou, no te mea Oia te ora. Te
paari rohirohi nei te taata o tei taa-è i te Atua; tei haere rà i
te Atua, e faaapîhia ïa.
Te à'oraa no fe ava'e Tiurai.
Üa uuru maira te boê liona apî ia’na. Tei nia maira te
Varna o lehova ia’na; ua hahae atura oia i taua liona ra,
mai te mea e, e pinia puaaziiho ( Te mau Tavana i4j5,6. )
Te faatia nei teie nei pene 14 no te mau Tavana i te hoê ohipa
taa-è, roa ta Samasona i rave, e o tei riro ei hioraa na tatou i
teie tau. E hio tatou i te enemi tei vî ia’na, e te ravea i vî ai.
farerei i te èà-tia ? 0 te hoê
rahi te ati ta Samasona i farerei no ô mai i
te taata, e i te mau Philiseti ; i ônei rà, e taehae ïa. E ere i te
hoê luko e i te tahi alope, o te arii râ no te mau taehae. E liona !.
Tei nia i to’na èà, e te haere tia mai ra ia Samasona e haehae
I. Te ati rahi ta te aito nei i
ïa liona. E rave
ia’na.
Âhiri Samasona e ere i te aito, ua horo ïa; ua paiuma ïa i nia
Aita râl Ua tiai i taua taehae ra, e aro ia’na.
i te- tahi tumu raau.
VEA
4
POROTETANI
E aroraa riaria, e ite hia’i te ora e te pohe. Eita e ore : e pohe
O vai râ te pau? O vai te upootia?
te tahi, e e ora te tahi !
E homa e, aita’nei e liona i nia i te èà o te feia faaroo? Ua
rahi. Teie o Satani, ta Petero i parau e: te hahaere nei to outou enemi o te diabolo mai te liona uuru ra, i te imiraa i te taata
e
pau ia’na (II Pet. 5/8).
Ua farerei lesu ia’na i te medebara, i Getemane, i niai te Sâtauro
vaha, ta te rima, te ahaoraraa). Teie te mau hautiraa e te mau faahemaraa, i
te pae i uta e i te pae i tai no te puriimu. E ara i te puai o taua
Teie atoa teie nei ao, (ta te mata, ta te
aha o te
mau
/1.
taehae ra.
Te ravea i vî ai te liona nei ia Samasona?
—
1. Te Varna
o
te Atua, tei nia ïa ia’na,
puai o taua Varua ra, to Samasona ïa hahaeraa
huru ; ua fati e ua taa na
taa o te liona. E hapehia e: e pinia puaaniho. Tapao ïa e: ua
ô ana‘e te Varua no te Liona no luda i roto i te taata, e puai
taaè to’na. la patoi oia i te liona uuru ma te faaroo turori-ore,
aore roa e mea e ore e tia ia’na. No reira lesu i upootia’i i nia
Na roto i te
i te taehae nei, mai te ohipa hauti te
i te mau faahema; no reira Paulo i papai ai: E tia ia‘u te mau
mea’toa, Z ïe Mesia o tei tantum mai.
Te patoi-ra anei tatou i te mau liona uuru ma te faaroo
turori-
ore? mai te hinaaro papu i to l’atou pohe? Aita’nei tatou e hauti
rii nei ia ratou, mai te mea ra e, e pinia rii puaaniho noa ratou?
Eiaha e tiai
e ia
ai ! Ua
i reira ra ma te Varua ora no
taero tatou i te niho o te liona, a patoi
faura aha‘e te faahema, a patoi
lesu, tei riro la’na te rê o teienei ao ra.
Te huru o fo fe Afua faaoreraa i fa fafou mau hara
•
■
•
-
Ua feruri rii anei oe i te hoê mau faaauraa vitiviti e te faahlahia tei faaauhia i roto i te Bibila, no te aroha o te Atua i te
fàaoreraa i te hara a te taata hara tei tatarahapa.... e o tei hitiàaro i te rave i ie mau ohipa è au i te tatarahapa?
1. Ta loba faaauraa:
To‘u nei mau pio, ua pau i ie ruuruu-
hia e oe ; e ua tapirihia tam nèi mau hara i roto i te pute (iobâ 14/17).
hara ra, e riro
îâ niai te Mono ; e ia ùraùrâ nôà’tu niaû té faaiô ra, e riro ïa
Inai te vavai te teateâ (1/18). Üa faaorehia e. au to mau hara
2. Ta Isaia... .* la uteute roar ta outou mau
e'tâ oè pàràû iho ihaV' te maRii'ëpèe tà
.ùa faaora mki'Koi ôé i tà‘u varüa i té pôhé,
e ua faariiè oe ï ta‘u iiiaü hârà atba riéi i'hturi i to tiia rà (38/17):
3. ta Davida... .• E parai oe i ta‘u nei inati hàrâ ! E horoi
hua mai oe ia‘u i to‘u nei ino ! Tama Ymé.' ihaî iâ‘u i ta‘u néi
hara (Salamo 51/1-2). E horoi 6e ià‘ü, e uouo roa â‘èi*k vau !
to te hiona ( 51/8).
4. Ta Mika...: E faarue paatoa oê i ta ràtou hara, i raro
roa i te moana (7/19).
5. Ta Hosea... : \]a ruri-é-hia ta‘u riri ia raton; e tîaréhia
hoi Iseraela mai te lili ; e toro hoi to’na ad rtiai ’ià' Lebahona.
6. Ta lesu.... : A hopoi mai na i te aku-pû 'nidîtai fd, e faàahu mai ia’na nei; a oomo hoi i te tàpea i tô’rià rima, e te
tamaa i ta’na avae ; e tiï hoi ! té kafa faàümu rà. e patia, e
amu hoi tatou i te maa, é oaoa hoi tàtou: O tà‘u‘tàmâiti iiei
hoi, i pohe na, è ua ora mai iiéi ; i moè nâ, é uà itea mai
nei (Luka 15/22-24).
mai te âta é ore ra,'
(44/22). rriaha !
7. Ta Paulo... ; Ua oti i te faàoréhla ta oütou mau hâra’tôa ;
paraihia hoi te tùre i papaihia rio tatou ; . . .bia i patiti i te
( Eolosa 2/13-14 ).'
ua
reira i nia i ta’na satâuro
Episéfôle lia Paiillo
phtilpl
( Tatararaa ; Tuhaa II )
[E hio tatou, i teie ava'e; i’tépae e’te ono o te Haapiiraal» teie Episetole e haapii nei ia tatou, j
■
*
*
*
V. E haapüraa-fetii atpa te pae o te haapüraa no te Epketqle nei, maori
râ, ta ite tatou i te faaoromai i te- ifi e i te rahi, te naval e te navalore, i te pae tino nei.
I roto i te penemabâ, le oaoa rahi nei Paulo, i te mea e, ua tauturu
faahou mai to Philipi ia’na i te tauturu-tino. Te parau nei râ oia e: e ere
râ no te ere i parau ai au nei: ua ite hpi au i, te faaoromai i te mau^
mea’toa i roohia mai ai au,nei. E tia ja'u te iti e e tia ia‘u te'mea rahi,
i te paia e te poia, tetaoa rahi e te veve. E tia ià‘u te màù'meâ’toa i te
Mesia o tei tauturu mai (4/13 ). E ere râ mai te thea e, te titau nei au
i te taoa ( 4/17 ) ; àita râ e raeâ toe ia‘tr ftèi V îia rahi mai hci ; üà navâi
roa
ta‘u>
nëila tàtpü I'rëirâ3^ teië':^! ^ la iriélhé tëratfü’
tavini 6 te,.Àtua i tè haapa^b f toTatou tpî6‘â^ltfâi îeTifuà-ôreî îl'filBlâTÔ’l
Eaha ta Paùip ë haapn
VEA
6
POROTETANl
noa-hia, ei hanahanaraa o te Fatu. 2. E mai te mea, ua tia i te feia faaroo (te mau ekalesia), ia horoa ia ratou te hoê tauturu, ia farii ratou i
taua tauturu ra, ma te oaoa, ma te haamaitai i te Atua ; eiaha ma te pipiri,
mai te here ra i te feia tei tauturu mai. Mai te mea, ua hinaaro te tahi
tavini
te Atua i te toroa-orometua no te
o
ava'e atoa, e parau peapea
tauturu ta’na e roaa i te mau
ïa; o Satani te tumu no taua orama ra. Mea
eiaha roa ei tauturu, e ua ora te varua i te ohipa o te toroa,
.i te tauturu,
.e ua pohe-te varua. Eiaha râ te tavini o te Atua e ta.
pitapi i ta’na e amu, e e inu, e e ahu ananahi. E mata na râ oia i te imi
i te basileia o te Atua e i te faatupu i te reira, e na te Atua e faanàvai
i to’na oraraa i te pae tino nei.
maitai a‘e,
..
.
.
J
VI. Te haapiiraa pae, e haapiiraa
Mai ,te mea e, te parau
hia
te mârô
ma
te teoteo
e
rahi ïa ; o te haehaa o te aau.
nei Paulo ia tatou : eiaha roa ei mea ia rave
faufaa-ore. Ei
aau
haehaa râ, i te mana'o
haamaitairaa’tu, te tahi e te tahi, eiaha ia’na iho.
/ hèa
e
ia letu i
hi'o ai
mua
te aau haehaa
no
e
puta’i to tatou aau i taua vahi ra ? Te tuu nei Paulo
haapii mai ia tatou i te huru mau
i to tatou aro, e na’na e
e
au
ia tatou,
la hoê â o ontou huru
aau e to
lesuü
ia tatou te reira parau faahiahia rahi (2/5*11 ).
O te pa¬
to^Iesu faahaehaaraa e to’na faateitei-raa-hia.
I tia noa ia letu ia faaea i nia i te rai, e taoa rahi ta’na i reira; te
mau ateributi o te Atua : te mana, te hanahana, te tura, te moà, te paarihope, te ite-hope... tei la’na; Ua faito Oia i te Atua ! Hoê â raua ! Hoê
Ua
mau aau
rau
ïa no
noa
â toroa.
A faaue mai ai to’na Metua ia’na, e haere oe
i te ao, e haapa'u i to'na
hinaaro, ^. .âita Oia i teoteo i to’na toroa ; aita i mârô e; ua faito te toroa !
Ua parau râ e : Teie au, e ta‘u Metua, te haere nei au e faatia i to Oe
hinaaro. Haapae ihora i to’na oraraa-Atua, to’na ora i te rai ra, to’na tino*
Varua.
Fanau mai ra i roto i te tino taata nei : 1 tiahapa mai nei
i ô tatou nei, e ua ite tatou i to’na hanahana, mai te hanahana
Teie te piti:
te Logo
e
au
ra:
e
i te Tamaiti fanau-tahi
aiu
aruaru
e
a te
ta paruparu,
tei arataihia i te vahi
Atua. To’na huru i roto i taua tino taata
e tavini
tuaroi ore. O te tavini o lehova
hapa'o maite e tae noa'tu i te
pohe-satauro ra. E tamaiti noa iho hoi oia, i ite oia i te auraro i to’na
ra mau pohe ( Heb. 5/12). Ua faaoromai i te satauro, aita i haapa‘o i
te haamâ, i te maitai i tuuhia mai i mua i to’na aro (Heb. 12/2 ).
E ao to tei haehaa te aau, no ratou te basileia o te Atua. O tei faa*
haehaa ia’na iho, e faateitei*atoa-hia ïa. I roto ia lesu-Mesia iho i haa*
pa‘Q .ai te Atua-Metua i teie ture. Aue ïa faateiteiraa e.! A hi'o na : 1.
Mai te ,menema mai i nia i te fenua; 2. Mai te fenua nei i nia i te rair
o
tupairaa ra ;
ua
^^EA
1
POROTETANi
3. Mai te rai i nia i te terono o te Atua ; 4. E te i‘oa apî, te i'oâ riilna hoi,
te i'oa
arii-faatere, te i‘oa no te rê o te aau haehaa : o Fatu!
te fenna nei. Fatu
no
Fatu
no
110
te rai
e
Fatu no
pohe.
Hade ( i raro a‘e i te fenua), oia hoi no te
to te rai. la faî ratou paatoa e: o letu te Fatu, ha-
nahana’tu ai te Atua Metua ra. I nia è roa i te mau
arii, e te feia mana,
nei
mea’toa
te puai e te rahi, e te mau i'oa’toa i faahitihia i nia nei^ eiaha i teie
ao anaè ra, i te ao atoa râ a mûri atu; e ua tuu hoi i te mau
e
haapa‘0 hoi ia’na ei upoo i niai te mau
(Eph. 1/21-22)No tatou atoa teie haapiiraa. Ua ite èna tatou e, o te haehaa te èà e te
uputa o te hanahana. E ara, o te parauhia tatou i te feia aau teitei, tei teoteo i to ratou ite, e i te imiraa i te arueraa no te taata i E haapae te
pipi no lesu i te teoteo; e faaino te aau teitei i te Mesia. la itehia râ to
nei i
raro
a‘e i ta’na avae, e ua
mea’toa i te Ekalesia nei
tatou haehaa e te taatoa.
:
Parau rii apî.
L — Tetahi niau hoa iei tiihia mai e iepohe. (Aita teie parau i
no
ô i te Vea
Tiunu).
O Teriitauaea a Eota, oia hoi o Tehapai, tamuta i Anau ( Pora-Pbra ) te tahi. Ua mâtau roa to Raro ia’na, no te mea ua tuu oia i to’na itoito e to’na
paturaa fare pureraa e te fare putuputuraa. Na’na
Anau, tei oofcihia teio’a ra : la tae to oe ra /««m; na’na te fa¬
re
pure i Maroe e i Parea (Hüahine); oia’taa te fare amuiraa no te Pupu II
i Vaitape, oia hoi lerusalema. Ua oti roa, a'ta râ i tomo hia.
To’na tere i Huahine, maori râ: e faaoti i te fare pure i Parèa, I reira tona roohia raahia e to’na ma’i. Ua pohe roa oia i Tefarerii i te 13 no Me, e
ua tanuhia, mai te hanahana rahi i Parea iho,. i mua mai i te fare pure, i te
14, e te mau orometua no te tere-mé. Te faaite nei to Parea, e to Vaitape
( Pupu piti) i to ratou aroha tumu iâ Tehapai v., e i to’na utuafare taatoa, na
roto.i te Vea nei.
■
.
I te 17 no Me, ua tanu atoa hia i Arue Tirahori a Teave paoti-rouru i
Papeete, E aito no te Tamai matamuâ-’(l914). No teie roa nei to’na monoraà iâ Urarii Micheli, i nia i to’na tiarâa diatonp. la tamahanahana te Atua
i te màu' fetii e i na paroita no teie jme hoa.
1I.-I te 15 no Tiunu, te tomoilahia te fare paroita, o Kiriata-Araba, i
Teahupoo. E oroa nehenehe roa o tei îaatupu i rte anaanatae o te taata.
Rave rahi te mau manihini i titauhia e tei tae atu, noa’tu te ûa rahi tei mairi
i te
poipoi. Aita râ te ohipa i fifi e hoê iti a’e.
Na te Tavana Rahi na M. Anziâni, tei apee atoa hia e te Peretiteni no te Apooraa Rahi Fenua, e te Tavana-oire i Papeete, ' P taviri i te opani, i mûri a‘e î na
hilïiene uo Taunoa e no Teahupoo iho, e te hoe âpàraupàrauraa na te auya»
anaanatae i te mau ohipa
te fare pure no
^
I.,—^
8
.
.
..
V.ÊPOROTÊÎANl
ha. Na te^ mau orometua fe mau tuhaa i roto, Ua haamauruuru Marapia or.
i te feia’toà tei tautùrü i tëie fare, mai la na tamutà tae noa’tü i tei horoa
' te
màu tauhaa. Üa aroîia te P°‘ o te Tuhaa II i te feia manff; e na Verenie or,
raa
te aoraa-tatararaa i le auraa no teie io’a Kiriata-Araha, e te huri*
i nia i teie fare paroita nehenehe rahi. Ua faahiahia te mau taata i te
mau
himene no Taunoa, no Vaîrao e no Teàhupoo.
E,3Q0 manibini i parahi
■i nia i te airaa maa, i te haamataraa o .te pae tino. E ia pti, -ua hoj faahou
te feia mana i roto i te fare, e farerei i na himene taaè maitna to Vairao. üa
atoa; te ..Tf, Eahi, mai te faaitoito i te paroita e te huirtaata i te tnau
ohipa'toa e roaa’i te autahoe e te maitai o te fenua.JS.jmeneraa e e aufaüraa
i.,te pô.j. e p tuaroi hpi e ao noa a’e,
l^reraa. taaê tei tupu i .te fare pure i Paofai i te 18 no Tiunu, ei
f^hanahapj raa i te reo yî-ore a te Général de Gaulle i te 18 no Tiunu 1940,
a na ô ai oia e : «,üa
pàu Faraui i te tahi aroraa, aita râ oia i pau i te Ta*
orero
ji
■_
,
.
.
mai nei ! »
Na Verenie, P'*' te aoraa, mai te huri, i nia i teie oro’a, i te reo a loane*
Teie hoi te mea « vî ai teie nei ao, o .ta..oatoiiJa faaroo. Ua tae mai te Ta:
Bahi e te mau mana’tpa i .ta.ua pureraa ra.
IV. — Tere iaamu i Saiatea ma. E rata na Atonia, or, i Vaiaau.
vana
,i
t
^
TeTaatia.nei oia, i ^ phipa çaM l|pi^hap,a
tupu T.teie tere-mê i raro ae
i te Peretiteni ra ia M. Â-Jacot, e to’na mau rima. Rave rahi te mau vahi
,
;
J
:
.,,j.
,
;,,y
hioraa tei bip hia i,t;^.mau paroita, mai, te tuu.i ,te mau rê. Mai teie .te huru:
rê np je ruperupe o te Paroita; e rê no jte mau fariiraa i, te fare-pure
.ej tp pae-,tin,o;, e rê ..to,.te|t]:tau papu np te mauparau-tâmau; e rê no te mau hi*
mene.,.,^-ppe atpa. fenua. ^eie ite, hppeaio te hiopôaraa: 1. No te ruperupe:
|Ja rô,Tevaitoa,.TiYa, .ÇlaaYai, Uturpa, Maupiti. 2. No te tainau i te mau parau no tetnê;
,yaiaau,,,Faaah.a, Haavai. $• No te hiopoaraa i té mau himene:
Poutoru, Tevaitpa Avera. 4. No te farii raa i te pae-tino: Vaiaau, Tevaitoa,
.Haapfl,.Ü.tefo*r.
â.îa e, ua topa rii te aufauraa, te ohipanei râ, te faa«
e
,,
tupu npa bla nei ïa, Tp patu noa hia héî té inau fàre-pure e te mau fare amuiraa i te, Tuhaa IV npi. là haapao mau a te mau pirata i té inau parau
tel
® *9 tatéu ftBSir
'•
■'
'-îSlùï*
c
i;
Molli fautufUuJJe Vc«.
Papétffo^.-'M®* Ni vTaea 100, X.
iE»cet]!Æ* il.Q».cM“«iM®Sl®téfau 20. —
Pirat: Teina 5. — JfoAtm.v R. N. 20.;!.iœc{iilSïifca<eu A;SàtM;<^Qii
-
14' --- Jîifctfea; -Tateà or. 100.
Ifc ainuibiat 22.0 farane.
:,c
■
*
*
*
^laheanuu
Fait partie de Vea Porotetani 1950