EPM_Vea Porotetani_195006.pdf
- extracted text
-
HOO I TB MATAHITI HOB:
B ONO TABA.
Ch. VERNIER, Directeur-Gérant.
Eaha hoi to tatou oraraa nei? (lak. 1/14).
E uiraa iti mana‘ona‘o rahi teie. E au maitai ïa i te taata matsÿPO
i te faaahaaha i to ananahi ra parau, o tei ore i
mana'o e, aore hoi
tatou i ite i te parau e tupu i te raahana hoê nei. E au ia tatou, î to
taime i mua nei, ia haamana'o e : 0
tei ia’na te parau ia tatou, e tei ia ta»
tatou faaauraa i te parau no te
te Atua te Fatu no te taime,
tou te tiaturi ia’na.
Eaha hoi to tatou oraraa nei ?
E mea aro ïa e te maere rahi —
To tatou fanauraa, to tatou tupuraa e to tatou poheraa, e parati âro
ana'e ïa ia irai. Te mau parau atoa no to tatou oraraa nei, e mea
itea ore ia tatou ia paheru. E mea maere rahi te ora ! Ua taaê hoi to
tatou haman'r_:ahia. Sal. 139/13-16.
Eaha hoi to tatou oraraa nei? E mea horoa hia mai ïa
Atua iho tei horoa mai i te ora, e te ahb e te mau mèa’toa.
— 0 te
Uahaa»
puai oia i te aho ora i roto i to tatou apoo ihu, riro aéra te taata ei
taata ora. O to tatou ora hoi te Atua, e o te maoro ïa o to tatou ra
pue mahàna.
Eaha hoi to tatou oraraa nei ? E terèraa ïa — E feia ratere ana'e
tatou. E pitl hoi vahi e haere hia nei, te ao e te pô. Te tere nei te ta*
hi pae na te êâ e tae atu ai i te ao, area rà te tahi pae, te hahaere
nei ratou na te ëà e tae atu ai i te pô. E te haere nei tatou i hea ? I
te oire nui mau anei ? I te vahi pouri e te ahoahoa anei ? Ei ratere
ana'e tatou no te ao. E tatua i to tatou tauupu ia itoito, e ia fahao
i te hàerea.
.
■
Eaha hoi to tatou oraraa nei ? E taime huru rau ïa. E rave rahi
É6USE PROTESTANTE MÂOHI
Centre de Documentation
et d’Inforntatlon (C.D.I.)
PAPEETE
-
TAHITI
VEA
2
POROTETANl
hoi te huru o te parau i tupu i nia ia tatou mai te :^nauraa mai â
tae noa’tu i te pohe. Ua ite tatou i te tâu maitaj e te tau ino, te tau
e
e
tupu ai te maitai e te tau e tupu ai te ati, te tau oaoa e te tau oto.
Ua haere tatou na te èâ papu e na te èà puupuu atoa. Ua ite ta•tou i te mahana vero e i te mahana marû. Ua tere maitai to tatou
pahi i nia i te miti mania, e ua fatata'toa i te tomo i te miti fetoitoi. E parau huru rau ta to tatou oraraa nei.
Eaha hoi to tatou oraràaa nôi? E-tao'a maitai rahi ïa i tuuhia
mai ia haamaitaihia ra. Ua faariromai te Atua ia tatou ei tiaau i to
tatou nei oraraa. Te faàino nei te tahi pae i taua maitai ra, te huru
ê nei ïa i ta ratou mau hara; te parai nei ratou i to te Atua hohoa i
nia iho ra. Area rà te tahi pae, te tiai maitai nei ïa i taua tao.‘a ra,
te tiaturi papu nei ia letu ia tamâ-roa-hia ïu, iaanaana maitai teho-
"hoa O te Atua i nia iho. Te faariro nei ratou i to ratou oraraa ei ora¬
paieti e te faaroo, e te itoito i te Fatu. la riro tatou ei tiaau mau
raa
"
e
ia tii mai te Fatu i te taoa i tupuhia mai, ua mauruuru ïa oia i ta
tatou haapaoraa.
Eaha hoi to tatou oraraa nei ? E taoa tamataraa ïa. Te tamata mai
nei te Atua ia tatou, ia tia to tatou huru i te parahiraa i teie nei ao.
î la itea e, e riro anei tatou ei feia faaroo i ta’na parau, e aore anei ?
•;
“Eiaha e vare, e ore te Atuae roaa i te haavare ; ta te taata e ueue
P
ra, O ta’na’toa ïa e ooti..Gai.
f
6/7-8.
G tei faaroo i te Metua ra e ora mure ore to’na, e tei ore e faaroo
(loa. 3/36). Ua tuuhia tatou i roto i
te ô-vine ra ia itea to tatou hoturaa. la hotu te suke ra, e tahitihia
ô ïa raau i Parataito i nia i te rai. la ore râ té suke ia hotu, e tapu-èj hia ïa e e hurihia i roto i te auahi.
Purune, or.
*■
ra, e noaa ïa te pohe mure-ore
-
f-
Tomoraa-pifi no “Siloama”, i papeefe.
,i -
Hoê ahuru ma hoê ava‘e to. te fare-pureraa no Paofai (Papeete)
vaiiho-raa-hia, no to te Apooraa diatono o te Paroita faaotiraa e:
ua
7
tae te
tau
no
te tataîraa ia’na ; no
reira, ua faatumuhia te mau
pureraa i te fare-putuputuraa no Galilea, i Manuhoe, mai ia Tiunu
c :t949 mai e tae roa mai i te 7 no Me 1950. Tei roto i taua area ava‘'e
ï ;,'to te mau tamuta tima e te mau tamuta raau
îi
c
.
i te
ohipa rahi
lianahana, i raro a'e i te faatereraa no Koringo, or. i Papeete,
E raveraa rahi mau; e raveraa tura e te maniania-ore, e te paari,
e te anaanatae.
Mai te mea e, ua faahope ratou i to ratou aravihi e
e
raveraa
te
fô ratôu paieti
i nia i teie ohipa, ta te Tomite rahi faatere i pûpû i to
VÊA
POROTETANi
3
ratou rima. Na taua Tomite te mau faufaa i imi, na roto i te mau au-
fauraa
a
te
mau
amuiraa,
e na roto
hoi i te tahi hooraa rahi titeti e
te taviriraa.
Te taata tei tomo i te hiero nei, i teie mahana, e riro oia i te vare e;
o teie fare i hautiliia. Mai-te mea
e, e fare
aita roa’tu te hoê tuliaa
raau
ihoâ, ia au i te liohoa
o te
fare tei faatiahia e Verenie metiia e
O
tei tomohia i te matahiti 1908. Ua tauihia
te
mau
haamaramarama. B
râ, maori râ na patu e
api roa te tahua-tima^ te mau pou,
te mau rao, te aroaro, te mau raau taupee, te mau punu. Ua pau hoê
m.ilioni; e ua toe e 30,000 tara no te fare-oe tei ore â i ravehia.
Ua tomohia’tura te hiero faaapî roa-hia nei i te sapati oroà, i te 7
no Me. Hora ahuru i te avatca, ua ruru te
paroita e te mau manjhini
i rapae, i te pae i tai ; tei reira te Tavana rahi, te Députe no te fenua, te Peretiteni iio te Apooraa Rahi fenua,
te Tavana oire, e te
tahi pae hui arii. I te otiraa te tahi paraparauraa poto ua Koringo,
e a himenehia’i te himene tomoraa, i reira’toa to te Tavana Rahi ta¬
viriraa i te opani no “ Siloama ” nei; e ua tomo te taata ia au i te
mau
mea
faanahoraa i faanahohia.
I mûri iho i to
Koringo, or. faaitei'aa i te tahi mau parau apî no
apî, faatere ihora M. Rey-Lesoure, Peretiteni, i te pae papaa, mai te tapiti te amuiraa himene a
Rey-Lecure i te himene to¬
moraa. I to rovaraa o te mau mana i rapae, ua haapaohia te pureraa
avatea (Tapao, or.), o te mau papetitoraa (J. Charpier, Peretiteni), e
te oroa euhari ( Verenie ), mai tei matarohia.
E mea anaanatae roa te taata ; e ua pihaa faahou mai te oaoa i te
taime ahiahia, i te aufauraa-Me a te mau tamarii o te Paroita, e te ma-
teie hiero
nuia rahi.
Episefole na Paulo i fo Philipi
( Tatararaa ; Tuhaa II )
E hio tatou i teie mahana i te toru
e
te maha o te
haapiiraa
ta teie Episetole e haapfi nei
mau
i te feia faaroo : te mau orometua, te
diatono, te feia ekalesia, etc...
III.
Te haapii mai
nei teie Episetole ia tatou, ia tura roa te to-
ro‘a, ia mo'a, e ia liapa ore to tatou mau haerea.
la riro outou ei feia hapa-ore e te
ino-ore, ei tamarii nâ te Atuà,
faainoraa, i rotopu i teienei u/i pio e te mârô ; ia anaana
maite outou, i roto ia ratou, mai te mau tiarama o te ao nei,
i te mau faaiteraa’tu i te Parau Ora :22/13-l6.
aore e
VEA
4
POROTETANI
la itea to outou marû i te taata’toa :
4/5.
É teienei, e au mau here e, te mau mea haavare-ore ra, te mau
mea au maitai ra, te mau mea tia, te mau mea yiivii-ore, te mau
ihea poupouhia ra; te mau mea roo maitatai ; te vai na te tahi
maitai
e
te tahi mea haamaitai ra, e
haamana'o i taua mau mea
rà:’4/8.
E te faahio-tia nei Paulo i nia i te hea aveia ? Te faahio nei
i
nia ia’na, i nia i te feia e pee ia’na ; i nia râ hoi i te Mesia.
È au mau taeaè, ei pee atoa outou na ia'u ; e hio maite hoi i
fdia e na reira^toa
ra ;
o
matou râ hoi to ratou hioraa.
Ta te tahi paeau haerea, e mea è ïa ; o ta'u ïa i faaite pinepine
âtu ia outou ; e te faaite atu nei hoi au ia outou ma te roimata, e
e enemf ratou no te satauro o
Te
mau mea
te Mesia :
ta outou i ite, ta outou
ta outou i hio mai ia‘u
Aue ïa aveia el
..
3/17.
i farii, ta outou i faaroo,
nei, a rave ïa ; 4/9.
.Te hio atoa
ra
hoi oia i to’na iho aveia : o le
Mesia.
E au mau here e, aore hoi au i mana'o ia‘u iho nei e : ua noaa ;
hoe râ a‘U mea e rave nei, te haamoèraa i te mau mea i mûri,
e
te titauraa’tu i te mau mea i mua. Te nenei tia’tu nei au i te
tapao, ia roaa te berabeio..., ia noaa te Mesia.
È te hui faaroo e ! Faaitoito tatou i teie haapiiraa 1 E te mau
orometua, tae noa’tu i te mau diatono. Afea e tia’i ia tatou ia
përau i ta tatou mau amuiraa, mai te taiâ-ore : ta outou i ite ia
ïà matou nei ( oia hoi, te huru rapae ) ; ta outou i farii ( pia hoi
té mau haapiiraa); ta outou i faaroo (oia hoi te mau a.'oraa, te
mau parau, te roo ora ) ; tatou outou i hio (oia hoi te mau haerea,
,
te mau hohoà e roaa i te mata, i te vahi taata e i te vahi taata-
i te sapati e i te mau mahana o te hepetoma ; i te fare e
i nia i te purumu, i te faaapu e i nia i te truck i te tere i te
oire rahi, etc.e rave ïa, e haapa‘o l
ore,
Ei aveia tatou
na
roto i to tatou ite i te Earau a te Atua.
la
pouri te tiai, e maitai anei te nànâ i reira? la aratai te
matapô i te matapô, eita anei e hià apipiti i roto i te pou-ohu?
Ei aveia tatou na roto i te hapa-ore e te ino-ore. la hapa ta¬
tou i te aro o te nànà, eita^nei te mamoe e hapa i reira ? la faahapa te tiai i te ture o te sapati, eita^nei te mamoe e faahapa’toa
ra ?
ïa taiva te tiai i te
i taua ture
ai i tê
na
mau
vahi
reira’toa ?
mau
arearearaa
putuputuraa i te pae faaroo, a horo
no teie nei ao, eita’nei te mamoe e
VEA
IV. Teie te maha
o
5
POROTETANI
lehaapiiraa. Te 'haapii nei teie episelole ia ta¬
haapao i te mau ohipa no to tatou toro'a
tou ia itoito tatou i te
faaroo. Ei itoito tuutùuore.
E parau oto ta Paulo i ite i Roma, e ati noa a‘e. Te papai nei
oia i to Philipi e : ua fatata oia i te tono ia Timoteo ia raton; e
tapea rü â rà oia ia’na, i pihai iho ia’na, e haapao ia’na, no te mea,
le irai nei hoi te mau taata i ta tatou ihora, aore i ta lesu-Mesia ta,
E ati rahi teie, ia riroriro rii maite talon i te reira faahema,
oia hol te faahema no te
mau
fanfaa
o
teie nei ao, i te umeraa
ia tatou i rapae i te reni afaro o to tatou toro'a mau. E parau ràhi ta Ezechiela i te liai tei ore i tiai maitài i te oire, i nia i te pa-
tu, e 0 tei vaiiho noa i te enemi ia tomo mai i roto i te oire e
haru i te taata. Eaha rà hoi oia i na reira ai ? ua vareà anei i te
taoto?
ua
fiu anei i te ara.
Area lesu, e mea
ê ïa. Ua riro oia i te ohipa a to'na
Metua.
i te itoito i te tare ( utua fare ) o to’na metua. üa
oto oia i te hioraa i te rahi o te auhune taata e te iti o te feia ooti !
Ua riro
roa
haapao ïa i te hinaaro o tei tono mai ia’na ; o te
i te Evanelia o te tàtarahapa ora, ia ora te taata’toa. E toru
noa iho matahiti to’na raveraa i ta’na ohipa ; .e mea poto roa ;
no reira aita oia i haaparuparu, i te mau faahemaraa à Satani ;
aita i hio i mûri. Ua tia ia’na te parau i to’na Metua, a polie ai :
Ua oti te ohipa ta oe i homai ia‘u ia rave!
Te huru atoa ïa no Paulo I Aue ïa hioraa e ! Mal te mahana i puta’i to’na aau i te ora e i te-haiiahana e vai i te Mesia, ua riro roa
oia i te taviniraa i taua Fatu ra. Aita e aueuëraa ! aita e ati, aita
e peapea rahi, aita e faahemaraa, e hee ai to’na itoito e to'na oaoa
i te ohipa. E ati rahi to’na ia ore oia ia faaite i te Evanelia. Tae
noa’tu i te hopea, ua tô oia i te toroa o te faaroo ; e tei to’na poheraa i nia i te reni, i faahol ai oia i te ‘o‘e i roto i te vehi.
No tatou teie faaararaa, i te tau hopea nei. E ara ia ore to ta¬
tou hinaaro matamua ia moe, ia haere i te itiraa, i te mea e, o
ta tatou iho ta tatau i haapao, eiaha i ta te Fatu.
Ta’na maâ, o te
poro
To IseraeSs (Epheraima)
faaauraahia e Hosea-
ïa i roto i te tuhaa no te mau
peropheta nainai ; o te peropheta hopea râ no te basileia no Iseraela ( 10
opu ) hou te pauraa no taua basileia ( oia hoi no Samaria ) ia Salamanesera.
Ua ite tatou i te huru no to’na here rahi i to’na pupu taata (Epheraima),
O Hosea nei, o te peropheta matamua
VEA
6
ta’na
O
ite
e
ra
POROTETANl
Ua ite atoa tatou i to’na mau
râ ei ravea na te Atua no te faariroraa ia Hosea
i te hororaa i te pohe.
ati utuafare, o tei riro
peropheta no’na.
parauhia oia i te peropheta no te aroha mau, no te huru o ta’na
mau piiraa aroha taa è roa ia Iseraela, ia hoi mai oia ia lehova. E haere
mai, tatou e hoi ia lehova: 6/1.
Te tahi râ vahi taa-è no teie perophèta, o ta’na ïa mau faaauraa taa-è ia
ei
Ua
leseraela. Teie te vetahi :
/.
—
E au Epheraima
Mai te hoê
i te uuairao vare noa e te ite-ore (7/11).
iti aroha e te paruparu, tei rere haere noa i tera pae
manu
( Aiphiti) e i tera pae (Asura) mai te papu-ore, mai te haapûraa-ore, eo
tei pau i te imi manu i te hopea.
2.
E au Epheraima i te hoê asini oviri i tnoèmoè ra (8/9).
Ahiri oia mai te hoê asini rata, e tia i pihaiiho i to’na fatu, mai te amu
maitai, e mai te tavini maite ia’na. Aita râ ! Te horo nei oia i te roedebara,
na mûri i te hoê mau fatu apî, e te papu-ore to’na nohoraa.
3.
E au Epheraima i te puaatoro ufa faaratahia ra, e mea au na’na
—
—
ia taahi i te sitona. O to’na ïa huru mau i te matamua, a riro ai
lehova ei
ufa, i te tau no Mose, i te medebara. I teienei râ,
te pohe. Oia mau ! Ahiri Ephe¬
raima i tavini i te Atua, ua paia ïa -oia i te maa a to’na Fatu. Ua hinaaro
râ oia i te tahi zugo è, e te teiaha, i nia i to’na àî. E teie te maa apî ta
to’na fatu apî (te mau idolo) e faaamu nei ia’na : te matai ( 12/1 ).
fatu no.taua puaatoro
ua
arote taua puaatoro i te ino, e ua ooti i
(7/8 v.m.)
E pane ama pae hoê noa ! Ua vai ota noa te paeau rahi !
4.
—
E au Epheraima i te pane aore i faaniahia ra
Eaha râ te
ravea
e ama
i te auahi? Ua tupu
taatoa’i oia, i roto e i rapae? la faaniahia i nia
ïa auahi i te mahana o lehova (te pau no Samaria).
O te mahana tatarahaparaa ïa
( loane 3/2 ).
Eaha vau e roohia mai al i teie nei mau mea 7 (Jer. 13/22).
Hepetoma Mo'a (Eperera), ua mataitai tatou, e ua amui atoa hoi
pohe, i te pae o te tino e i te pae o te varua, ta lesu i faaoromai no tatou, te feia hara. E au atoa ia tatou i feruri rii i te auraa no te
mau pohe ta tatou atoa e faaoromai nei, i te pae tino e i te pae o te va¬
rua. la haapii mau â te Varua o te Atua i te tumu i roohia mai ai tatou
I te
i te
mau
i tera ati e i tera ati ta tatou e mana‘ona‘0 nei.
au i te mau taata ma'i e puhapa noa nei i te fare-ma‘i
i to tatou mau hoa here i Orofara e i Reao ; i tera metua va-
Te haamana'o nei
i Papeete ;
1
POROTETANl
VEA
hine apî, tei tiihia mai ta’na tamahine iti e te pohe ; i tera taata apî tei
laoto i nia i to’na roi-ma'i, mai mua mai, e o tei aue i te mamae, mai te
faaea ore, no to te mauiui rahi tamauraa i roto i to’na tino. E ua manii
to’na roimata i te aro o te Atua, i te ani-huaraa la’na e : E aroha mai Oe
ia‘u, e te Atua e ! Eiaha Oe e tahoo ia‘u! Ua ite au e : e au i ta‘u mau
hara teie utua teiaha rahi, i taaviriviri noa’i au i nia i to‘u nei roi, mai te
ite-ore i te hauraa o to'u nei ati. Aroha mai râ Oe ia‘u ! Faaore i to‘u
rahi !
Ei reira vau e pûpû ai ia Oe i te tusia haamaitai, mai te
pûpu roa ia'u iho e i to'u utuafare, no Oe ana'e, e tae noa’tuito'u hopea.
mamae
—
imi i te tahi mau tumu
i te uiraa mana'ona'o a
E parau aroha mau teie! E au râ ia tatou ia
i roohia’i tatou i te tahi mau ati teimaha, ia au
leremia
e:
Eaha vau i roohia mai ai i teie nei mau mea !
Eaha te tumu o to'u ma'i 2
rahi ? E toru a'e
o
to'u ati ?
o
teie pohe maoro e te mamae
pahonoraa ta tatou e hi'o :
1/ E utua te pohe, te ma'i, te mauiui tino e te Varua, no ta talou iho
hara, e aore ra no te mau hara tupuna.
mau
Te moè rahi nei teie parau ia tatou : E tupu â te huero ta tatou e ueue
nei i raro i te repo, noa’tu mai te mea e huero titania. E e ooti tatou, e
aore ra to tatou fetii
taata inu
ava e :
i ta’na vahiné
e
o
tamarii, i ta teie huero e faahotu mai. Te vare nei te
to’na noa iho tino ta’na e hamani ino nei ! A hio na râ
i ta’na tamarii : te ooti atoa nei ratou i te hoturaa o te
hara a teie taata ; te oto noa nei te vahiné, te taparahihia nei ; aita to te ta¬
marii e ahu, e ua iti te maa. Ehia tamarii tino tupu ino roa, no te peu inu
ava
to ratou metua ? Oiâ’toa te taurearea taiata
a
tei topa i roto i te ati
ma'i, e o tei horoa i to’na ma'i i to’na hoa ?
Eaha’tura te tumu
utua
mau
e
vare,
ïa
e
o
te ati
o
teie taata ? Ta’na iho hara haapa'o-ore !
taua ati ra no ta’na hara, ia au
i te reo faaararaa a Paulo : eiaha
eita te Atua e roaa i te haavare; o ta te taata e ueue nei, o ta'na’toa
ooti !
( Gai. 6/7 ).
Nahea’tura oia i teie ati? E tatarahapa
la’na e: E aroha mai Oe ia'u
E tuu atoa oia i te mau
to’na
E
e
i mua i te aro o te Atua ! E pii
hara rahi.
te Atua, i te taata
tapao no te tatarahapa màu, mai te taui roa i
haerea.
mau
2/ E reo no ô mai i te Atua, te ati.
parauhia i te mau ati e tupu nei i nia ia tatou e: e
ta tatou mau hara, no te mea te ite nei tatou i te hoê
mau taata paieti rahi i te tairi-atoa-raa-hia e te ati. Eaha’tura te auraa o teie
ati ? E mau reo titauraa ïa, no ô mai i te Atua. E riro e, ua mâuà noa
ta’na mau titauraa e rave rahi : te reo o ta’na mau tavini ; ta tatou mau fauEita mau
mau utua
e
tia ia
anaè ïa
no
faa rii ; te hanahana o te mau ohipa a te Atua
i te ao nei. £ riro e, ua
POROTETANl
VEA
8
taria, e ua pô to tatou mata i taua mau tapa'o marû. No
maitai e rave ai i te tahi arenio no te aua o te utuafare, i roto i to’na rima, ei umeraa ia tatou ia’na, i te vahi tei reira taua
arenio iti aroha, i ô mai i te pape tei faataa-è ia tatou ia’na. Eaha loba i tairihia’i? No ta’na mau hara anei ? Aita! la riro râ to’na mau ati ei hanahanaraa no te Atua; ei faahohonuraa i to’na faaroo ; ei faatumuraa i to’na
luri
noa
to tatou
reira te tiai
mamoe
tialuriraa i nia i
te
pàpà mau.
3/ Ë riro atoa te ati ei maitai. Ehia taata faaroo tei îaaoromai i te
mau pohe, no tq ratou hinaaro i te amo atoa i te teimaha o te ino e vai
i roto t teie nei ao, e o tei riro ei tumu no te poheraa no teTamaiti a te
Atua i nia i te Satauro. Te
faaoromai nei tatou i te ati no to tatou hinaaro
i to tatou aau na roto i taua ati ra. Te faa¬
hinaaro i te faatia i te pohe o te Mesia i roto i to tatou nei tino, ia au i ta Paulo i papai i to Kolosa; Teoaoa
nei nu i to‘u nei pohe ia outou i teienei, e te faatia nei au i te pohe i
te Mesia nei i toe ia'u i to''u nei tino, no to’na ra hoi tino, oia hoi te
Ekalesia nei ra ( 1/24 ). Eiaha râ hoi maite mea e, te faaravai ra to tatou
mau ati e faaoromai nei, i te pohe taraehara no te Mesia, no te haamatararaa i te hara a to te ao. Ua ravai roa ia lesu iho, e la’na anaè, oia hoi
i to’na iho pohe tusia i nia i te Satauro.
E te feia’toa tei roohia e te ati, a haamana'o outou e : te urne nei te Atua
ia outou la’ha ra, i taua mau ati ra. Eaha’tura te auraa no te mau ohipa
poiri ta te tahi pae e tapapa nei, e e riaria nei, i to ratou imiraa i te auraa
i te haapae ia tatou iho e i te tamâ
oromai nei tatou i te ati no to tatou
no
te
mau
ratou. Te na ô nei te Fatu: E haere mai outou
feia’toa tei teimaha i te hopoia, e na’u outou e faaora.
ati i roohia’i
ia‘u nei, e te
Parau riî
—
apî.
MAU BIBILIA NAINAI. —
UA TAE MAI TE
10 tara e fahi.
Poroi noa mai :
*
*
*
-
Ua hoi faahou mai üfMarcelle Crumière, tuati i Orofara. Inaha !
oia i Farani i te matahiti 1946, e ua tamau noa oia i to’na toroa i
Paris. Teie râ, no to’na aroha i to tatou mau hoa rii pohe ma‘i e vai i Oro¬
1,
ua
—
reva
fara, e no to’na hinaaro i te tavini faahou ia ratou, no reira oia i hoi mai ai.
la turu mai te Atua ia’na e ia î to’na aau i te oaoa i teie taviniraa.
*
MONl TAUTÜRU I TË VE‘A. — Papeete: Teura Aunoa 70,
Uzia 25, M. Léon Doom 10. — Tikahau: Aline Mahana 100.
la amuihia ; 205 farane.
.
Puhara
Mauruuru.
iMPaiMEBiE f.t.tb F. JUVENTIN — Rue du Commandant Destbemad.
Fait partie de Vea Porotetani 1950