EPM_Vea Porotetani_195004.pdf
- extracted text
-
Te 50 O te Matahiti
Hihi 4.
EPERERA 1950
1/I6ua
ii
HOO I TE! MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÉ : E ONO TARA.
Directeur-Gérant.
Sabati Tiafaahouraa (9 no Eperera)
Tapea’tura râ raua ia’na, na ô atura: E FAAEA NA TATOU
( Luka 24/29 )
.
Ahiri te mau pipi aore i tapea onoono la’na i taua ahîahi ra, a
ai te mahana, aita ihoâ ïa lesu i tomo i to raua fare. Ua parahirahi noa’tura ïa raua, mai te hoê tau taata tei rohirohi roae tei
mure
paruparu te aau i te haamanaoraa i te
i farerei i te èà-tia ra, e aita e hopea.
Teie râ, te taparu puai
farereiraafaahiahia taraua
nei raua i teie ratere ite-ore-hia, ia tomo
mai i to raua fare ; te tapea nei ia’na, ia faaea mai i ô raua ra.
E
inaha ! tei to ratou faaearaa i nia i te amuraa maa, e tei to teie ra¬
tere maere rahi vahiraa i te pane e te tuuraa ia raua ra, i te reira
taime to raua ite-mata-raa i te hanahana no lesu, tei tiafaahou mai,
e te
hoperaa o to rauâ oaoa. I reira’toa to raua hororaa, mai te ana-
anatae rahi, i lerusalema, e faaite i te parau apî nei i te mau
pipi a
lesu.
I teie nei raua e ite ai i te oaoa mure-ore i te parahi tamau raa i roto i to raua aau. Eaha hoi te anaanatae ? Maori ra, o te Atua i roto
i te aau!
i tera
tau e i tera tau, no reira ratou i faaoromai ai i te mau ati riaria o te
hamani-ino — tae noa’tu i te maniiraa toto — ma te himene i te mau
No to te mau pipi no lesu iteraa i te Atua i roto i te aau,
hiraene o to ratou faaroo.
E tau hoa e ! te hinaaro nei anei oe e ia vî teie nei ào ia oe ?
naaro
te hi-
nei anei oe e ia upootia oe i niâ i te mau mea o teie nei ao
ÉGLISE PROTESTASTE MACM!
Centre de Documentation
et
d’Infort^Qtion (C.D.l.)
PAPEETE - TAHITI
( to’na lîoâiiôü, tà%a mau faahemaraa, to’na mau feiiraa, to’na miimii
? ) Te hiiiaaro nei anei oe i te ite i te oaoa o te iaviniraa ?
e ia tamau te oaoa i roto i te aau ?
Na ô la : a tâpea, a taparu onoono i te Fatu ora, ia f .aea na i ô oe
i rOto i to ütuafare, i roto i to aau, i to oe mau tere, i ta oe mau
Inaha hoi : Tei pihai iho oia ia oe, e tae noa’tu i te hopea o
ra,
opuaraa;
teie néi ao.
Te faraide-pohera;».
E tài'ü
Metua, e taaore mai i ta raton hara,
aorehoi Fsdou i ite i ta raton e rave nei (Luka 23/34
Mai te Sapati 2 no Epererâ,
efaahanahana te Ekalesia no lesu i te ao nei i
te mau po’he no to'na Patu, e to’na upootiaraa. I te 7 no Eperera, e tutonu te Ekalesia i to’oa mata i nia i to’na pohe-tusia
( Faraide^Polieraa ) : e i te 9 no Eperera, e umere te Ekalesia i
Ua tae tatou i te Hepetonaa-Mo'a.
tae noa’tu i te 9,
to’na Tiafaahouraa.
E faaineine tatou i to tatou
aau
no
taua na oro'a
rarahi ; e
piliaiiho i taua hepetoma ra, ma te rurutaina;
e vahi mo‘a teie. A taa’i te
mau pohe ta-Iesu — te taaia tei mataro i te oto — i laaoromai,
i taua hepetoma ra, e hi‘o-poto tatou i te hoê no na reo e hitu
ta’na i parau i nia i te satauro, oia hoi te reo no ta tatou- nei
haatatata tatou I
e
tatara i te tamaa i to tatou avae ;
irava.
I.
Te hoê ohipa maere
i nia i te Satauro ?
rahi ta lesn i rave, a vai ai oia
1.
O to’non ïa pure,raa no
ta’na mau enemil
Oia, ia au i to’na toro‘'a Arai i rotopu i te Atua e te
taata. Area râ hoi, ua haapao maile Oia i taua toroa ra na roto
i te mau mahanam to’na oraraa tino, i teie nei ao. O te auraa
raaramarama ïa no ta’na mau ohipa, e ta’na mau a'oraa : e fàafaite i to te ao, i te Atua ; e urne i te taata i te Atua ra. I te pae
hopea 0 tô’na oraraa, ua pure Oia no ta’na mau pipi, e no ta’naT na reira
Ekalesia. A taio i ta’na pure-tahu'a (loa. XVII). 1 te rai ra, te
na reifa nùa nei Oia : e tia to tatou tei te Atua raTa tatou râ vahl
e maere
rahi nei ia lesu, o to’na ïa haapa'o-
maite-raa i taua toroa arai ra,
i
i te taime riaria e te mauiui rahi^
patitihia’i Oia e ta’Via mau enemi, i nia i te Satauro. Te maere
nei
mau
tatou i to’na aniraa i to’na Metua ia faaorehia te hara a te
faebau
roma
tei
baapa'o, mai te riaria-ore, i te faaueraà a
VEA
POROTETANl
3
Pilato, e i te hara a te mau ali-Iuda tei tauturu i ta ratou ohipa.
Ei
tapa‘0 ïa e: e taala parautia mau teie ! O te Tamaiti teie na
Atua, O tei ore i haapa'o i ta te taata, oia hoi i te riri, e te lahoo, e te hamani ino. Ua haapa'o râ i ta’na iho ture aura \ tuu
i ta’na mau pipi: e aroha’tu i to outou mau enemi ; e faaora’lu
i tei tuhi mai ia outou; a pure hoi i te feia e parau ino mai e
hamarii ino mai ia outou (Mat. 5/43-44). O te Mesia mau teie ta
ïsaia i tohu e : e ua hopoi Oia i le hara a te taata’toa,e r.a,ve rahi,
te
e
na’na hoi i lia i le feia rave hara ra
II. Eaha te tumu
Te ite-ore
1,
o
maere
(53/12).
rahi no teie aniraa ?
lana mau enemi i ta ratou e rave va !
Te haere nei i
te rahiraa to tatou maere i teie nei ■.aniraa-, ia
faaroo tatou i to’na tumu, maori râ : to ratou pouri i te ohipa ta
ratou e rave nei. Ua pouri paha te.ma,u faehau roma ; te haapa'o
ra.
ratou i te fuaueraa, mai te taa ora to ratou mana/o 4 te homau ote taata ta ratou i patiti i nia i te raau .tarava.
bo'a
Te mau ali-Iucla râ I eaha ? te
pouri mau râ anei ratou-4 ta ra;.tp.u ohipa e rave ra? Aita’nei ratou i ite e : o te Tamaitirtete a te
Atua, i te mau semeio ta’na i raye, î taina mau .ajoraa, 4 do’na
Hanahana, e i to’na hara-ore ?. E ere anei o ratou tei pii jâ iPilato
A faasatauro la’na? Ei nia ia,matou
e i tamâtQUjpauitamaçii to’na toto e vaiai? Oia mau! e mea maere to lesUiFeo-pure:
..aita- ratou i ite i ta ratou erave nei.
.e:
...
Teie râ, eiaha to tatou etaeta ia hau i to.te.Fatu.
Te^dhaapii nei
.Qia ia tatou i te faaoromai e te aroha, i teie reo. rE ipamu .mau
"râ hoi; aita te paeau rahi .o te ati-rluda i ite e: o Jesu te Mesia
rpau i tohuhia ra. O te paeau iti roa teie'fai ( te fairaa parau a
Petero'e:
o
jiiraa râ,
ua
Oe te Mesia, te Tamaiti
no te
Atua orarta ! ;Te ra-
tlaturi ratou; e taata hara mau, e peropheta: haavare teie e faasalaurohia ra.
Haraite-ore! ....ia;auii te pa¬
—
rau
.e
^
a
Petero i roto i te Ohipa 3/17:
ore â ite
I teienei.râ, ...u’a .ite au e,
to outou e to outou hui raatira, i na reira^ ; e tatara-
;hapa râ outou. E te tauturu nei Paulo i teie rnana'o : Ahiri hoi
ratou i ite ra, e ore ratou e,faasatauro i te Fatu o te ao
netia
«
ra'( I Kori-
2/8 ).
Eiaha tatou e faatia roa i teie feia; aita mau ratou i hinaaro e
i farii i le ora; teie râ, teifaaitenei te fFatu ito’na aroha, e lae
noa’tu i te hopea, i teie aniraa maere.
E faaore mau hia râ ta ratou mau hara i te mahana 'Penele-
kose; ua tatarahapa ratou i reira; ua matar'a ta'ratou hara,
horoahia ïnai te Varua-Maitai ia ratou i reira.
e ua
VEA
4
E hoa ino mâ e, a
to tatou Fatu,
na
POROTETANI
%
feruri maite i te aroha e te faaoromai no
ei hioraa e ei haapiiraa
i teie Hepetomo-Mo‘a,
tatou.
No te oro‘a Euhari.
Te hinaaro noi Te Vea Katorika no te ava'e Mati ( api 4,5,6) e ia
i teie matahiti mo‘a, no te mau taeaè teretitiano (te
porotetaui ) tei roohia e te hape. E teie te tahi hape ; o tatou, te
feia porotetani i Tahiti nei, o tei pouri i te auraa mau no te reo a lesu
i Ta’na mau pipi (i to’na faatiaraa i te oro'a Euhari): a rave, a amuj
rahi te pureraa,
mau
O
ta'u lino leie.
piti râ vahi ta Te Yea Katorika e maere nei. Teie te tahi : o to
orometua porotetani, tei tae mai i Tahiti i te matamua, faa¬
tiaraa e ia monohia te pane o te oro'a, i te maiore. Teie te piti : o to te
faaroo porotetani faariroraa i te pane e te uaina hoi ( i te oro'a Euhari )
ei faaauraa parau noa, ei tapa'o noa no te tino e no te toto o lesu.
Oia mau ! Aita roa te porotetani, i Tahiti nei, i maere e e maere nei,
i te parau matamua, oia hoi ; to te mau misionari faatiaraa e ia mono¬
hia, i te oro'a Euhari, te pane i te maiore. No te aha hoi ? No te mea;
e mea varavara roa te faraoa, e aore ra, alla roa e faraoa i to tatou
mau fenua tumu, i to ratou tau. Eaha te tau i tae ai, e i tumu ai te fa¬
raoa i Rapa, i Raivavae, i te Tuamotu, e i te mau vahi atea? Te ere
nei â paha te tahi mau motu i te reira maa tumu, i teie nei â ! ! E no
to ratou ereraa i te faraoa, e mea au anei e ia ere roa atoa te mau ekalesia tupu api i te oro'a Euhari? No x’eira, no to te mau misionari hio¬
raa e : 0 te maiore
oia hoi te maa tumu a te taata tahiti — te maa
E
te
mau
—
huru au a'e i te faraoa
—
te maa tumu
a
te taata papaa — no reira
ratou i faatia’i e ia monomono noa te maiore i te faraoa, i te oro'a Eu¬
hari, i roto i te mau ekalesia tei ere i te faraoa mau.
Aita te aau o te hoê noa a'e porotetani i maheaitu i taua vahi ra, i
taua mau anotau ( e i. teienei â), no to ratou hinaaro rahi i te amui i_
to lesu pohe-tusia, i taua oro'a ra. I teie râ tau hopea, ua tumu te pane
mau i te oro'a Euhari, no te ravai o te faraoa i te mau vahi atoa.
No te piti râ o te parau, aita ihoâ tatou e tiaturi nei e : e tino màu
no lesu, te pane ta lesu e mau ra i te rima, e ta’na i vavahi e i opéré
i ta’na mau pipi, i mûri a'e i to’na parauraa e: O ta‘u tino teie.E parau varua ïa ! Ahiri e tino mau te pane nei, e e toto mau te
uaina nei, ua riro ïa te parau a lesu ei parau auraa-ore, e e parau riaria hoi, ia au i te feruriraa a te tahi pae pipi, tei parau ia letu e ; e pa¬
rau
riaria teie, e itea ia.vai râ?
VEA
5
POROTETANI
Ehia’tura tino to letu, i taua amuraa maa hopea ? Ua iti te ahuru, mai
to mea ua vavahihia e ua operehia taua tino no
lesu. E ehia’tura milioni
lesu-Mesia, mai te mahana i opéré ai te mau perepitero katorika i teie pane (hosata) i to ratou mau taeaè ? E parau râ i te huru
è rahi e te auraa-ore no tatou, teie parau.
Ua aroha lesu i taua mau pipi, tei maheaitu to ratou aau ; no reira
Oia i parau atu ai ia ratou : no te varua te ora ; aita o te tino e faufaa.
Te parau la‘u i parau alu ia outou nei, e varua ïa, e ora ici
tino no
reira ( loa. 6/63 ).
tapa'o haamana'oraa te pane nei, i te tino no Tesu, ia au i te
iho : O ta‘u tino teie e horoahia na outou ; e na reira outou
ei mana'oraa ia‘u (Luka 22/21 ).
E
reo no lesu
O ta Paulo
e
haapii atoa nei i to Korinetia :
....
e na reira outou
inu anaè i teie
au‘a, ua faaite â ïa outou i te pqhe o te Fatu, e tae noa mai Oia ra
(I Kor. 11/24-26). *
'
.
O te haapiiraa maramarama ïa na te te Parau a te Atua. E au ai ia
tatou ia pure onoono i te Atua no to tatou mau taeaè, ia ite atoa ra¬
tou i te hapa rahi o teie haapiiraa e to’na tumu-ore i roto i te Parau a
ei mana'oraa ia‘u. Ua amu anaè outou i te paue e ua
te Atua.
Episefole na Paulo I fo Philipi (Tatararaa)
[Ua faaite a enei tatou e : e episetole tatuhaa atâ teie. Mai te mea ra e, e va'u Pa-
ratafa tumu. Ua hi‘o a'enei tatou i te paratafa hoê e te piti. ]
3.
—
Te a'o nei Paulo i to
ei aau haehaa
Philipi: ei aau hoé, ei aau faaoromai,
( 1/27-2/11).
Evanelia o te Mesia...... e te mau
te aau hoê, i te faaitoito atoa-raa i te parau ra i te Evanelia. E
teienei, e maa itoito tei te Mesia nei, e maa mahanahana to te aroha, e
maa auraa to te Varua, e maa aroha aau e te hamani maitai, faanavai mai
ô to‘u nei oaoa, i te tahoê maiteraa i to outou mana'o, ma te hinaaro
hoê, e ma te amui-atoa raa o to outou aau i te haapaoraa i te parau hoê....
la hoê atoa o outou huru aau e to te Mesia ra, to lesu, ... .tei faahaehaa maite ia’na
e o ta te Atua i faateitei roa e i haafatu i nia i te
h
au
râ ta outou parauraa i te
papu, e
mau
mea’toa nei.
4. Te faaitoito
nei Paulo i to Philipi ia haere â ratou i mua i roto
ohipa, ei faataaraa ia ratou iho no te Mesia (2/12 13 ).
E rave faaoti hua i to outou ora ma te mata'u e te rurutaina. E rave
i te mau mea’toa mai te ohumu-ore e te mârô-ore ; ia riro outou ei feia
hapa-ore e te ino-ore.
i te
,
VEA
6
5.
Te faaite
POROTETANl
nei Baulo i te parait no Timoteo e no Epapherodito
(.2/19-3/1).
Te tiaturi nei oia e: e tono vave oia ia Timoteo ia raton ra,
ia ite
raton. Aita’tn to’na e hoa tnmn, i pihaifho
ia’na, e an ia tiaturihia. Are‘a, te tiaturi nei oia e, e tae hna’toa oia ;i
Philipi. 1 teienei râ, te tono atn nei oia ia Epapherodito ia raton rà. 1
pohe noa na oia i te ma‘i, mai te ta‘i noa i te ai a.
E tena na, e farii mai onton ia’na i te Fatn nei, ma te oaoa, e ia tura’|n
oia ta onton, no te mea i fatata oia i te pohe i te ohipa a te Mesia nei,
aore i haapa'o i to’na iho (2/29-30).
6. Te mârô uana nei te Aposetolo i te mau ati-Iuda — e te mon
ati iuda faaroo paha — tei hinaaro i te piri i te Tare a Mose ( 3/2 ; ,4/1.).
E ara i te nrî, i te ' man rave ohipa iino, i te feia i tâpûhia ( peritomehia). O onton te feia i tapn-man-hia, o tei haamori i te Atna ma te
yarna, o tei oapa i te Mesia ra ia lesn, e aita roa e turniraa (e tiatnriraa)
oia i te mau parau rîi apî no
i le tino nei,
nei te hoê ati-Inda e au ia
E te faaite nei Panlo e : Mai te mea te vai
1 peritomei te opu o Beniamina, e Hebera
ria te Hebera; e i te haapaoraa i te Ture ra, e Pharisea ïa ; i fe haapaoraa i te itoito ra, na hamani ino ïa oia i te Ekalesia (3/5 6 ).
Teie râ, o taua mau laoa na’na ra, na faariro ïa oia ei pehu i te Mesia
nei, ia nooa mai ia’na te Mesia, ia ite oia.ia’na, ,e te apitiraa i to’na
mau ati, e te faaauraa’tu i to’na ra mau p.ohe ( 3/8-10).
O te tapa'o ïa ta’na e titan nei ; eiaha râ e, na noaa taua tapa‘0 ra, e
jia oti nehenehe roa to’na hororaa. Teie râ ta’na ohipa e rave nei : te horo
nei oia mai te haamoè i tei mûri, e te titauraa i tei mua, mai te nenei
(ia’tu i te tapa'o, ia noaa te utua (berabeio).
la pee mau â to Philipi i to raton Aposetolo, e ia tamau raton i tovxa
tou mata i nia i te feia e na reira’toa. O Paulo to raton hi'oraa! E niM
è râ to te tahi pae haerea. E enemi raton no te satauro o te Mesia ; feia
tei teoteo noa i ta te tino ; te opu to raton Atna; te pohe râ to raton ,ho
pea. Tei ta teie nei ao anaè ta raton e haapa'o nei, e ta raton e liai oei.
Are'a Paulo e to’na pae, e ta raton parau, no te ao ïa, e le liai atoa-nei
raton i te ora no reira mai i te Fatn ra ia lesu-Mesia, e na’na e faahnrUfè
i to tatou tino haehaa, ia hoê atoa huru i to’na iho tino maitai rahi.
«ne
faateoteo ia’na iho i le tino nei, o Panlo taua ati-Iuda ra.
hla oia i te rui va‘u ra, e ati-Iseraela,
,
7. Te tapiti nei Paulo i ta’na a‘oraa, ia hoê â parau e ia maitai
(mo'a} to ratou oràraa { 4/2 9 ).
Te a'o nei au ia Euodia e ia Snnetuhe ia hoê â a raua parau i te Fatn
nei.... A oaoa i te Fatn! Eiaha e ahoaho i te mau mea’toa nei. A. titan
e a haamana'o i te mau mea poupouhia ra..
.
.
,8. Te haatpauruuru nei
(4/10-20).
Paulo i to PhiUpi no ta ratou mau horoa
VEA
POROTETANl
E luhaa faahiahia rahi afoa teie; ua
7
amui te haamaitai e te tura rahi.
titau nei râ vau ia
hopeahia ta outou parau (ia itehia tehoturaa), ia riro ei màitai no oütou.
Aita râ e mea toe ia‘u i teienei; ua rahi mai nei, ua ravài roa ta‘u. Tëi
ia'u mai nei hoi te taoa, no ô na mai ia outou na, i haponohia mai e
Epapherodito ; e tauturu hau‘a noànoà ïa, e tusia mauruuru rahi e te
E
râ mai te mea
ere
i ehia
te Atua ra
e
e
te titau nei au i te taoa ; te
( 4/17-18).
«
O te huru ïa
noa
anaana
bütoü ! e parau
P'auTo e:
rama
no
mai i te
e ama
»
hoê taura auro, tei
atoa, oia hoi te taura o te oaoa. E oaoa
teie episetole, ter na rotohia e te
mau pene
faahou â vau: e oaoa outou. Ua parauhia, i te episetole a
auâhi tei roto ia ratou atoa. I rôto râ i tdë, e niaràma-
rahi tei roto ia’na.
Te poheraa no Tairnïoa a Pïh:afario«,
Ua pohe roa teie hoa here i te pô, i te 6 no Mati, e ua huuahia ite
akiahi, i te 7. O Petero Micheli te tahi i‘oà i to’na, e o Urarii to’ha
i‘oa faaipoipo ; 15 matahiti to’na mauraa i te toroa Tavana no Arue,
té mataeinaa- arii no Tahiti. Ua mono oia ia Ariiaue Pômare ; e ua ite
te Hau-metua e te huiraatira i te huru o to’na faatereraa i taua toroa
ra.^
E mea itoito.
Teie râ, ua faatere atoa
oia i to’na toroa faaroo mai te anaanatao
te tuutuu-orê, mai te mau tau maoro i mau ai- oia i taua to¬
roa ra.
No to’na maramarama, e te paari o ta’na mau ferurîraa, no
to^na mâtau maitai i te huru o te taata, no to’na ite i te reo farani,
e no to’na'’toa reo anaanatae e te itoito ite rautiraa i te taata..., no
reira oia i maiti vave hia’i ei diatono no te parôita no Arue, e el aüva-
rahi,
e
ha i te Apooraa no te Tuhaa I, e ei auvaha no te Apooraa Rahi, tae
noa’tii i te Tomite Tamau. Ua mâtau te mau paroita e te hoê mau fenua
i rapae
(Rurutu mâ, Nuu-Hiva mâ, Raiatea mâ) ia’na. E tâata
tumu no te fenua e no te faaroo tei moê iho nei, mai te faaea i te ohipa.
tapapa i te oro'a hunaraa tei faaterehia e na
peretiteni e te mau orometua no na paroita fatata. Na Brémond, J.
Charpier e Verenie te ohipa i té fare-pure, e na Koringo i tepaeapoo.
Üa orero atoa Teriieroo i te hoê oreroraa faâtupu oto.
O vai te tia i nia ei mono i teie aito o te paieti? Ua tuu oia i toma
puai hopea i nia i to’/ia /crfe-pîtreraa, ia « Eetia-Poipoi-Anaana », tei
faaapî-ïroa*^hia. O ta’na là parau tutuu hopea i ta’nà paroita, i to’na
fèüii rahi, e i to’na mataeinaa. —- Te aroha néite'“ Vea” nei ia ürarii V., e ite mau huaai na Urarii tane.
E taata rahi roa tei
VËA
8
POROTETANl
Parau rii
apT.
Te aroha tumu nei te Vea Poroieiani i to ta¬
hoa tei ineine i te reva’tu i Farani, na nia i te pahi ra, ia El Sudan.
1.
Monsieur et Madame Gha^ael e te utuafare. — Mai te raahana mai â
i tae mai ai raua i Papeete nei, ua amo itoito raua i. te paroita papaa, ia
E mau parau aroharaa. —
tou pue
—
Bethel; e ua ruperupe taua nànà ra i ta raua faatereraa. Ua tauturu maite
raua i ta tatou mau haapiiraa Viénot. E rahi roa te feia e oto i raua.
2.
Madame Gharpier e na tamahinerii too-toru. — Hoe aliuru ma iioe matahiti to’na faaea tamauraa i Papeete nei, mai te hoi-ore i te aia. Te tiai nei
na metua e na tamarii îa’na. E ohipa rahi roa ta M"’® Gharpier i rave i rotopu ia tatou, mai te itoito tuutuu-ore, mai te haehaa, e te anaanatae. —
atoa
—
3. — Mademoiselle Gilbert. — E piti ahuru ma maha matahiti i teie nei,
to’na haapiiraa i ta tatou mau tamarii, i Papeete e i Eaiatea. Aita
mana‘o i paruparu i te ohipa a te Fatu. E au râ ia’na ia hoi at^^ i te
tiai te Atua ia ratou paatea, i teie tere, e i te mau vahi ta rîéf^t e haere e e
faaea i te fenua papaa. — Sal. 23-1. —
to’na
aia. la
te Mesia. — I te 2 no Atopa i mairi aenei ( e sapat
haamata te hoe ohipa faatupuraa parau taaè
roa, i nia i te fenua taatoa ia au te faaotiraa na te apooraa Rahi no te mau
Ekalesra, i Marite. E hope taua ohipa ra i te 31 no Titema 1950. E amui e
37 milioni taata faaroo ( porotetani ) i to ratou itoito e ta ratou mau ravea ei
faatupuraa i te Evanelia i Marite iho, i tera oire e i tera oire, i tera fare-haapiiraa ei tera fare-haapiiraa, ia roaa te taata e rave rahi i te Mesia, i teie matahiti.
Te imi nei te mau paroita’toa i ta ratou mau ravea no taua ohipa hanahana rahi. E te manuia nei. I te oire i Los Angeles, te vai nei te hoe orometua taaè o tei ao i te Parau a te Atua, i roto i te hoe fare rahi i‘e. E iti
te ahuru tausani o te taata e faaroo ia’na i te pô hoe. Ua parauhia e : e piti
hanere e pae ahuru tausani taata i teie nei, i Los Angeles tei haere e faa¬
Te fenua Marite... no
oro'a ïa i Marite taatoa ), ua
roo
i ta’na
mau aoraa.
Tapons. — Ua ani Mac Arthur, te generala rahi marite tei
i teie tau e ia operehia hoe ahuru milioni bibilia nainai
( Faufaa Api ) i Tapone. I to’na hioraa, ua haamahiti te Atua i te hoe upùta
taaè roa i taua fenua i teie tau. Na roto i na matahiti e pae hanere, aitâ ïa
uputa i iritihia, mai tei teie tau. No reira teie opereraa Evanelia ta’na e ani
Te hibilia i
faatere ia Tapone
nei. Ua teatea te auhune.
Moni faufuru I fe Vea.
Papeete: M“® E. 1,50, M“® R. 70, Terai Faremiro 25, L‘ Fanaurai 70, TeTau 25, M“® W. Adams 70, Tara Colombel 20, M“® M. Frogier 50. —
Pirae: L. T. 10. — Tiarei: Tetua Faua 40. — Vairao: Tu Puaita or. 20.—
Teàhupoo: Marama or. 10, Tahiarii v. 10. — Arue: Hiti v. 30. — Malcatea: Seno d" 10, Terii d" 10, Fred Tauotaha 5, Roland 5..— ApataM:'MP*
Â. P. 10. — Puamau: Henry Fiu 70. — üluroa: M”*® Chevalier 20.
eeva
la amuihia : 581,50 farane e te raera.
Mauruuru,
Impkimebib Eijb F. JÜVENTIN — Rdb du Commandait Debtrbmau,
^
Fait partie de Vea Porotetani 1950