EPM_Vea Porotetani_195002.pdf
- Texte
-
Te 5Ô
te
0
Matahiti
FEPÜARE 1950
-
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
Hihi 2.
-
B ONO TARA.
:
Ch. VERNIER, Directeur-Gênant.
Te aroha
a
te hoê tuaaita.
I té tahi a'enei matahiti, no te rahi o te ûa, ua haono te hoê pape
e ua ninahia te fenua e ati noa a‘e. Hahare ihora na taa:arii
rahi
e hio-mataitai i te huru o teie vai pu‘e e to’na teitei. E inaaa !
mairi atura te teina i raro i te pape, e riro atura. I te hipraa te tuaana i te reira ati hepohepo rahi, aita to’na raana'o i feaa-piti, E no
te mea hoi ua ite maitai oia i te au, ou'a’tura i raro i tè pape :iei,
toopiti
mai te tapapa i te teina iti e painu ra. Aita i maoro, roohia iPcra
oià e te tuaana, e ua maraa i te pae pape. Teie rà, i te taime I -Jin
atu ai te tuaana i te teina iti nei i te rima o te feia tei horo mai e tauturu i teie
ati, i reira to te tuaana vai paruparuraa, e to’na riroraa I
to’na parsmoraa.
Tau ava'e i mûri iho, te haere ra te metua tane e te teina iti i o?û
mai, e farerei i te menema o te tuaana. I reira to’na parauras, g ;
Eita roa e moe te ohipa itoito a to tatou tamaiti ! Ua pûpû oia i to’na
ora no to’na aroha i to’na teina. E eita’toa e moe i te teina iti z:aî
e : no te aroha faaherehere ore o tô’na tuaana, i vaiora noa’i ois I,
te pape e
teie mahana.
E hohoa teie aamu no te aroha o tei pûpû ia’na iho. E haaputa
teie huru aroha i te aau taata. Uarahi ïa huru aroha, i te tamai rahi
i mairi aenei, e e riro e, te moe roa’tura la huru aroha ia tatou e ora
nei. Teie râ, e rahi atu â te aroha no to tatou Fatu, o tei pûpû i to'na
ora no
to’na
mau
enemi (Rom. 5/10).
Ê6USE PROTESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
et
d’information (C.D.I.)
PAPEETE
-
TAHITI
2
VE A
P 0 RQ T E T A
RI
,
Noela i Makjates).
Te val
tahiti i
raa
nei ,te mahanahana i te aaq,
noa
haerehia
e maua o
Verenie
iho nei.
mure
v.
no
te hoê tere tel
i Makatea i te pae hopea o te ma-
Te tumu
o
te
tere:
o
te
tomo faahou-
ïa po
te fare-pureraa tel tàtài maitai hia e te Paroita, e te
faiereiraa hol, i te paroita rahi no teie fenua. Ua omuahia teie
tomoraa, e te oroa no te arbre de Noël (aito turamahia) o tel
tupa i te pô, i te 24 no Titema. Ua mauruuru te Peretiteni i te
rahi
o
ie
tamarii
mau
e
te orometua
f
te
rahi
a
mau
na
no
te
haapiiraa Sapati tel haapii maitaihia
to’na mau tauturu, Uaàpi te fare putuputuraa
amuiraa tel tae atoa mai e mataitai i teie oroa oaoa
te
e
mau
taa'i ta te
tamarii. E
mau
piti himene reo farani tei himenehia,
amuiraa. Na te Peretiteni te tatararaa i te au-
no teie raau turamahia, e te faauraa i te maramarama ta te
Tamaiti a te Atua 1 faatupu i roto i te aau o te taata, i to’na
fanauraa mai i Betelehema.. E opereraa rahi puohu monamona
tei operehia i te pae hopea o te ohipa nei.
raa
I te 25
Titema, i te taime avatea, te tupuraa ïa no te piti
ohipa, oia hoi te tomoraa piti no te fare pureraa (Beteiehema). Eita e moe te hanahana rahi o teie oro'a. I te putuputu¬
raa 0 te mau amuiraa i rapae, ua orero o Terii a Heimau, or. i
te huru o te ohipa tei rave itoito hia e te mau diatono, tae noa’tu
i te paroita. E
ohipa rahi. Aita ratou i faaoromai faahou ite ino
no tauà tare ra : ua mâ roa te
peni i rapae e i roto; ua riro ïa ei
no
D'te
tahitohitoraa
ei faainoraa
na te taata ; no reira ua tia ratou e
(i roto, i rapae, i nia). Oia’toa te aua: na
opani, auri-tupai (na Seno, diatono). Te mau patu aua, te fare
putuputuraa, te fare orometua, hoe à raveraa.
I te otiraa te himene taviriraa (Rurutu) o te tomoraa ïa e te
tapaparaa na amuiraa e va‘u i to ratou mau parahiraa parai api
hia, Faaterehia’tura te pureraa e te Peretiteni, tae noa’tu i te mau
bapetitoraa (14 tamarii) e te oroa euhari. Ua taio-tatara maitai
atoa Terii, or. i te mau ture no teie fare-pure, tei feruri maite
hia e te Apooraa diatono ei tura e ei hanahana no teie hiero.
I te ahiahi 0 taua Sapati-Noela, ua farerei atoa te Peretiteni i
te tahi raau-noela tei faatupuhia e te Taiete-Maatea, na te mau
tamarii taatoa o teie fenua. E oroa itl ora roa, e te rahi o te mau
peu rii tei operehia i te tamarii. Mai te hoe oroa utuafare te
ua rave
roa 1
e
te fare
huru i te hioraa. Ei faaite i te here o te Paoti rahi
toroa 0 te Taiete nei, i te tamarii no te mau rave
ïaiete.
e no
te feia
ohipa
a
te
'VÈA
Ua farérei atba té Peretiteni i
katea* i teie’tau
'
to Rarotoa mâ
:
3
POROTETANl
na amuifaa 6 tei puhapa i Ma(Mauke, Mangaià, Aîiu), to Ru-
Tu h aa IV e to Tahiti hoi. Ua faaïtoîto bia ia ratou
haamaürüuru tatou i to'ratou fatu i te pae tino nei, e to ra¬
tou Fàtu Ràhi i te pae o te Varua, e ia anaana to tatou faaroo
Tte àro o te taata e rave rahi e vai i Makatea.
rutu ma, tô te
la
Hou to
-
moraa
taeraa i
tare i Tërna'o. E
Makatea,
piti tau
ua
pupu e
tupu àtoa te hoe oro'a to»
vài
ra
| Tema'o, lerusalema,
IV; uà tahoê raua, e hamani i te tahi tare puîupùtüraa no raua, e oia mau atura. Tomohià’tura-laua fàre ra
0 Tamara, i te Sabati Tl no Titema 1949 i te hora 10 1/2 i te
poipoi ; ua'lae mai te pae o te Taiete, te pae o te Hau, e te mau
manihini e rave rahi. la oti te pae varua, ua haapalbhib tp pae.
tino, e i te ahiahi o te tùaroiraa ia.
la vai mai â-te aroha o te Atua i nia' i tauaTare ra.
e
'
maua
te Tuhaa
-
Tafararaa
E borô'a rà ia ontou i Te
irava.
Atua ( Rotna 6/13)
v. r,
i to Roma i te Episeloleïa o tei hau i te nehenehe
e i te faufaa i te mau episetole a Paulo. No reira i tuuhia’i bia
ei omuaraa no te tuhaa episetole,! roto i te Faufaa Apî, noa’tu
hoi e: o te ono teie episetole, ahiri i taiohia na nia i te matahiti
i papaihia’i.
Ua mairihiaTe episetole na Paulo
Turo. Mai te mea ra e, o te episetole
•Eaha to te feia faaroo feruriraa, i na reiraT ratou? Teie; te
aposetolo i reira i te ravea hoê roa e ora’i te taata.
o te faaroo ïa. E tiahia te taata parautia i te
faaroo. Parau mau hoi! ua na reira Habakuka (2/4); ua na reira
lesu. Teie râ, na Paulo te reira parau rahi hohonu i tatara maite
i roto i te episetole nei.
T roto râ i te pene ono, te parau nei Paulo: eita e ravai te faarob hoa, tnâi të ràea aita e taüiraa aau, e e haapaeraa i te hara ;
e horoa râ outou i te Àtua; o te parau turnü ïaeau ia apitihia
tatara nei te
E taua
ravea ra :
i'4e faaroo.
*tatou^
Aposétolo ?
I. Ta
e
ite hoa hei i teie feaixeraa onbono
feia tei haapa'o i teie faaùeraa.
ua horoahia tatou i te Âtua, e to tatou pue me-
E mea varavara roa te
E riro
paha e,
a te
VEA
POROTETANI
tu?- ; eiaha râ o tatou iho tel horoa la tatou i te Ataa. E rtro e,
e rave rahi te mau metua vahiné tei euhe i te euhe a Hana i
te lia ô raa I te Atua e : la horoa mai Oe i te tahi tamaiti na‘u,
e üoro'a ïa yau ia’na na Oe! Oia mau ! ua bapetitohia taua tamarii ra, ua arataihia i te mau pureraa, i te mau haapiiraa faarcc... O ratou — te mau metua
tei horoa ia tatou ; tntourâ,
paha ïa i horoa ia tatou iho i te Atua.
E i’iro atoa e, ua opua tatou i te horoa ia tatou i. te Atua i te
ta'-ii mahana taa-è, i mûri iho i te tahi a'oraa haaputa aau; i mûri
iho ! te tahi ati-utuafare ; i te tahi ora rahi taa-è. Aita mau râ
i l\Z:'0‘à ! Mai ia lakoba i Betela : ua opua i taua opuaraa ra ; ua
uiri
itc /il tatou e : e 20 matahiti i pau,
i horoa ia’na iho.
mai taua mahana
ra, e
aitâ
oia
paha e, uapupu mre noa te tahi pae ia ratou i te Atua ;
râ i na reira. TJa mana'o paha ratou e: ua farii ratou i
te Atua, no te mea, e toroa faaroo to ratou. Aita râ e tauiraa
mau i to te taata hioraa; aita e haamâraai te mau mea tia-ore;
ua cniui faahou i -te paieti-ore, e i te mau peu o teie nei ao.
E l'iro
alu-
ij
mau
,
E
Aposetolo tiaororaa rahi ia tatou ?
horoa-faarue-roa ia tatou i te Atua.
To te
Eaha
mau
te horoaraa ia’na iho i te Atua? E ere ïa i te ho¬
îspeapea; e horoa'te tahi rima, e tapea râ te tahi! O te pûpù-roa-raa râ ia’na iho i te tahi fatu è, mai te tapea ore. O te
roa
faa-ere-roa-raa ia'na iho 1 te tahi taoa,
mai te horoa faarue
i taüa taoa ra na te tahi è. Te tumu ? No le hereraa mau
aau ;
no
roa
o
te
te hinaaro mau l te tavini i te fatu apî.
E, eaha ta te Aposetolo e ani nei i to Roma e horoa roa ? O to
raiou ïa mau tino, ia au i te reo e: eiaha hoi la horoahia to
ooJou tino no te ino i te parautia-ore ; a horoa râ ia outou iho
tino ei mauhaa na te Atua i te parautia.
12/1. O to ratou atoa ïavarua. Eiaha i te upoo ana'e,
i i: Atua, e to outou
A
r
io atoa
te ite e no te maramarama ;
i te aau râ, te vaioia’toa te varua, te vairaa no te paieti, no
te iaaroo, no te mata'u 1 te Atua. A horoa’toa i ta tatou mau
hari. ia’na. O te reira te huru o teie horoaraa mau, o tei auhia
e te Atua. la na reira tatou i teie tau api, i to tatou haamana'oraa i te mau horoa’toa ta te Atua i horoa noa ia tatou mai te
oia boi te vairaa
raa ao
no
te aroha mau;
lapmpea-ore (loa. 3/16).
POROTETANI
VEA
Te aroha
a
5
fe ho§ mefua vahine.
E tamaiti haapaoraa ore ta te hoê metua vahine e te oto rahi na’na !
I te tahi ahiahi, ua inu hua taua tama nei i te ava, e ua taero roà.
no te mea, e taero-imi-peapea te huru o to’na taero, aita i maoro,
taputoraa rahi tei tupu i rotopu ia’na e to’na mau hoa, i te fare-ava.
I to’na faahoiraahia i te fare, e hohoa riaria roa to te taata nei :
ua tapoihia to’na tino i te toto e i te vari ; ua mahaehae to’na
aahu ; huru au a‘e oia i te tahi puaa, eiaha rà i te hoê hohoa taata.
Te feia’toa tei hio ia’na, ua horo ê ïa mai te riaria.
E mea è râ to’na metua vahine. I to’na hioraa i ta’na tamaiti, ua
tapapa roa ia’na ; ua horoi maite, mai te marû, i to’na mata marearea ; ua tunu i te pape, e faahopu ia’na ; ua ta-monoi i to’na mau
pêpê, mai te omuhumuhu noa e : aue oe, e ta‘u tamaiti e !
Aue te aroha o te hoê metua vahine e ! E pee te riri i te aroha
mau ! Aita e fifi e otohe ai te aroha-metua ! Faarue noa’tu te mau
taata ia tatou, eita te metua vahine e faarue.
Eita râ te aroha o te hoê metua vahine e tia ia faito — e hoê iti
a‘e — i te aroha o te Atua, o tei hau i te ite taata nei. E tia i te tamarii a te Atua ia parau e : faarue noâ ta‘u metua tane e ta‘u me¬
tua vahine ia‘u, ei reira lehova e rave mai ai ia‘u (Sal. 27/10).
E
e
i te peropheta ra ia Isaia, teie to te Atua reo ia Iseraela taimoè anei te aiu i te metua vahine mau iho ; e aita’tura e ite
i te aroha i te tamaiti no to’na iho opu ? e. e moê â la ia’na. Eita râ
oe e moê ia'u (49/15).
la
au
va ; e
Te ite ra anei oe i te reira aroha ? Te oaoa ra anei oe i te reira ?
O te aroha ïa ta te Atua i faaite mai i teie nei ao hara, na roto i
ta’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe tei faaroo ia’na ra, ia roaa
râ te
ora mure-ore
(loan, 3/16).
Te episefole na paulo i fo
Philip! ( Tatararaa ).
[ I roto i te Vea no Tenuare, ua farerei a'enei tatou i te tahi mau huru no to teie
Ekalesia haamauraahia e no to'na mau melo ; e feruri tatou i te tahi atu â mau paràu
no teie Ekalesia. ]
faufàa rahi anei teit? E hape tatou ia mana'o e: e
teie nei ao. E ere roa !
la faahiti mai Paulo i roto i te episetole i to Korinetia i te mau « Ekalesia no
Makedonia », o Philipi ta’na e mana'o rahi nei ; e teie ta’na parau no taua
Ekalesia ra : E teienei, e au mau taeae, e faaite atu matou ia outou i te
maitai a te Atua i horoahia mai i te mau Ekalesia i Makedonia nei ; e
ua manii noa to ratou oaoa, i rahi noa’i to ratou veve e te pohe rahi, i te
/. E Ekalesia
Ekalesia faufaa rahi teie, i te pae o te mau taoa o
VEA
6
.
rahi
o
roa
i tei tia ia ratou ra, e e
veve
to ratou horoa. O
te feia faaroo i
vau
hoi te ite, e o ratou hoi tei hinaaro i te ho-
rahi atu â I (II Kor, 8/1-3). No reira, e feia
e e vahiné veve atoa o Ludia.
Makedonia,
E Ekalesia üoito i te
2.
POROTETANl
faaoromai i te ati.
—
E hape atoa tatou ia
Ekalesia hau teie, e te peapea-ore. Aita i maoro, e rave rahi
to’na tamataraahia e te ati hamani-ino. Te faahiti nei Paulo i te reira ati
mana‘0 e:
ia’na
e
hoi
“
e
faaitoito nei i to
tei
i te
Philipi
o
tei
rave
i te ohipa o te Evanelia, oia
te Evanelia ”
( 4/3 ). 1 roto i te II Korinei to’na faaearàa i Makedonia — te na ô nei oia i te
pene 1/9-10 e; E mana'o pohe to matou i roto ia matou iho, ia ore ma¬
tou ia tiaturi ia matou iho, i te Atua râ, i tei faatia i tei pohe ra, o tei
faaora ia matou i taua pohe rahi ra, e te faaora noa nei â hoi ; o ta ma¬
tou hoi e tiaturi, e na’na e faaora ia matou. No reira, te vai noa ra taua
tia
:
—
o
aro
aroraa o
ta’na î papai
ati hamani-ino i taua Ekalesia
3.
ra.
Here rahi to Paulo l taua Ekalesia
Te vai
ra, i rotopu ia Paulo e i taua Ekalesia i Phiiipi ra, le hoê taura puai taa-è, i te
taamuràa ia raua. Aita roa e maa ata iti, e hoê iti a‘e, i te haapouriraa i
to raua atiraa, e to raua hereraa te tahi i te tahi. 1 roto i te toro'a rave
atâ e te fifi rahi a te Aposetolo, ua riro Philipi nei ei haapûraa ora e te
mahanahana. I reira to’na hororaa, i to’na haapeapearaahia i Korinetia; i
reira to’na tiairaa
mai te mana‘ona‘0 rahi
i te mau parau apî no ô
mai i taua Ekalesia patoi parau e te orurehau hoi (Korinetia). E i to’na
ineineraa e haere i lerusalema
i te oire e haruhia’i e e taparahihia’i,
e pohe noa’tu hoi — ua hinaaro oia i te tapapa faahou ia Philipi, no te
oro‘a tiafaahouraa, i rotopu i to’na mau here.
—
ra.
—
mau
—
—
4. Tei hea Paulo a papai ai oia i teie episetole? la mana'o noa taJou, e rave rahi to’na papairaa i taua Ekalesia ra, ia au i ta’na parau e : e
ere i te mea ha'umani na'u ia papai faahou atu i taua parau ra ia outou
na, ee parau ora hoi ia outou (3/1). Teie râ, e episetole faahiahia taa-è
e
te faito-ore ta tatou !
Tei Roma Paulo
torio
(4/3), oia hoi: te puhaparaa
nei hoi i te
E
papai ai. Te faahiti nei oia i te parau no ie peraino te mau faehau tiai-arii. Te faahiti atoa
utuafare o Kàisara (4/22).
a
fifi rii ia faaite papu
maitai i te taime mau i papaihia’i teie epi¬
setole, i roto i te area no na matahiti e piti tei faahitihia e te buka hô te
■mau Ohipa, ao to Paulo faaearaa i Roma, pohe atu ai. E riro râ e: ua
papaihia ïa i te pae matamua no te haavâraa a Paulo, i te hoê tau T tia¬
turi ai Paulo e, e faaliamâhia oia, no te mau parau faaherehereraa ia Paulo
ta Fetito, tavana, e ta Julio, raatira-hanere, i faatae ia Kaisara e i te mau
ihaayâ, ei haamarûraa i to ratou mana'o.
mea
VEA
7
POROTETANl
I te taime i
papal ai Paulp, te tiaturi tumu ra oia e : e hoi atu oia i
Philip! (1/25-26). Te tiaturi ra oia e: cita e maoro, e itehia’i te hopea
O to’na haavâraa, i na ô faahou ai oia: o Timoteo ta‘u e mana'o nei e e
tono atu ia outou na, ia roovau a‘e, ia ite a'e na râ vau i te parau
no'p iho (2/23). Teie râ, e mea huru è atoa te mau ohipa haavâraa:, e
mea tere i te haamataraa ; tâupupu roa’i i te hopea.
A taa’i te reira mau parau, ua papu tatou e, tei Roma Paulo, mai mua
rii maij a papai ai i teie episetole. Aita to Philip! i faaroo vave i to’na
taeraa’tu i taua oire rahi ra ; aita’toa ratou i ite vave i to’na naval ore rahi.
i te pae tino. A faaroo ai râ i te reira, ua pau faahou te tahi taime huru
roa no te haapatuputuraa i te tahi
faufaa moni ei tauturu ia’na. E i te
roaaraa o taua faufaa ra, i reira to ratou tonoraa’tu ia Epapherodito, mai
te a‘o maitai ia’na ia parahi maite oia i pihaiiho ia P^ulo, ei tauturu ia’na
i ta’na mau ohipa Evanelia. Ua tae mau Epapherodito i Roma, e ua pohe
i te ma'i i reira. I to’na itoito faahouraa, ua faahoi Paulo ia’na i Philiph
E mea roa te reira mau ohipa ; no reira te mana'o e: ua papaihia teié
episetole i te hopea no te matahiti 62, e aore ra i te pae matamua no te
matahiti 63) e piti matahiti hou te poheraa no Paulo.
Te vai atura.
To tatou Vea.
Teie te parau vpi: Mai te ava'e fepuare atu nei te taio, teie
atura te hoo o to tatou Vea Porotetani : e ono tara î te ma-,
fahiti.
Eita roa te mau hoa no te vea e maere, note mea ua mana'o
hia e, ei te ava'e no tiurai 1949 e haamata’i teie utua. Ua faaherehere râ te faatere ia ratou e tae roa mai i teie matahiti apî.
Eita râ
E
e
vea ; e
nehenehe faahou.
â i te moni rahi ia hio tatou i te hoo
ere
ia faito hia hoi i te hoê
pe toetoe,
a te taata.
mau
te tahi atu
o
mau
haamauaraa faufaa-ore (pa¬
avaava,) e i te mau ohipa è atu, e pau noa’i te moni
A
haaputu râ i te mau parau no te vea nei.i roto i te aau (sal.
119/ ). Eaha outou e horoa’i i te ario i te mea maa ore ? (Isaia 5S/2).
Faaltoito 1
vaiho
no
te aufau mai i teie nei
omuaraa
nanahi. Horoa i te orometua
matahiti, eiaha e
a hapono mai i
e aore ra
te faatere.
Tei aufau aenei e pae tara, atira ïa ; e ua faaafaro
i te ono, te reira’toa ïa. E mea'mauruuru roa ïa.
E haamaitai atoa hia te feia e tauturu-noa mai, ia
te
vea
nei i te tahi pae taata ravea ore,._
ratou i nia.
hapono hia
8
VEA
POROTETANI
Parau rii
1.
—
apT.
Ua faautuah.ia to tatou metua v., o Mcyreau vahiné, i te hoê utua
hanahana, o tei parauhia : les palmes académiques (no te pae au o te mau
haapiiraa). E iti te 50 matahiti i teie nei to’na toroaraa i to’na itoito na te
tamarii, mai ia’na’toa i lioroa
2.
Ua
na
te mau
paroita.
nahia oia i
te hoê pipi-vahine no Heremona ; o Samuela Raapoto
e te afa to’na poheraa i te ma‘i ; e aita i roaa. Ua huPapara, i te 19 no Titema. Te haamana'o nei te aua orometua i
teie taeae
i to’na
—
pohe
roa
vahiné. Hoê matahiti
3.
—
e
utuafare, i te
aro o te
Ua oti M. et Mme Jacot i
Atua.
haamauhia ei Peretiteni faatere i te
te
Tuhaa maha, i üturoa
(Raiatea) i te 22 no Tenuare.
fepuare e haamata faahou ai te mau haapiiraa Viénot i Papeetè. Tei opua i te tuu mai i te tamarii ei pensionnaires, a papai oioi mai
i na faatere (Mme Rey-Lescure i te haapiiraa tamahine ; M. Levin i te haa¬
piiraa tamaroa).
5.
Ua tomohia te fare pureraa api no te faaroo momoni i Papeete, i te
Sapati 22 no Tenuare. Rave rahi te mau orometua tei faaite i te auraa mau
4. Ei te 6
no
—
no
teie fare
6.
o
te Atua.
E tupu te apooraa no te
Tuhaa hoê i Papeete i te mahana piti, i te
i te 23. la faaite atea te mau orometua i
na
ohipa faaapiraa diatono.
7.
E rata na Arahiti or. i Auti (Ruruiu) : Ua farerei oaoa aenei matou
i te Tavana Rahi i to’na tere na teie pae feuua. E sapati to matou mahana
fariiraa ia’na i Auti. Ua rave au i te tahi pureraa no ratou, ei fariiraa i to
21
—
e to te Tuhaa II
Peretiteni i te huru o te mau
no
fepuare,
—
tatou
T’R.
no
te
mea e
sabati-mo‘a. E
faatura-maitai-raa i taua pure ra.
mea oaoa
to matou aau i to te T.R.
Irava faaitoito: Sal. 118/24; II Tim. 2/1.
MonI faufuru I fe Vea.
Papeete: Tetua Teraiteuru 50, Aimata v. 50, Tamatoa Brander 25, Teui25, Mihirai a Peni 25, M. Y. 75, Nohorai v. 10, Rereao v. 25, M'
L. C. 15, Mme P. 25, Ariiourama 25, Raiarii Wolher 25, Mme Bêtham 25,
Amaru v. 25, Mme Anatole Drollet 40, Simone Maraeura 25.— Pirae: Tuahine 20.
Faaa : Pepe v. 15, Teunu or. 50. — Papara : Teihotu or. 30. —
Makatea: Mme Hills 60, Mme Golaz 25, Léon Domingo 50, Tairua 10.
M. Gooding 75, Mme Buchin 75, Tutehau 75.— Atuana: Mme Triffe 50’—
Taaoa: X 25.— Uturoa: Mlle M.P. 45.
natua v.
—
la amuihia:
TufPTtTMuniTB
1.095 farane.
FUTB F. JÜVENTIN
.
—
Mauruuru.
EUK DU COMMANDANT DESTEBMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1950