EPM_Vea Porotetani_195002.pdf
- extracted text
-
Te 5Ô 0 te Matahiti
-
FEPÜARE 1950
HOO I TE MATAHITI
HOÊ :
-
Hihi 2.
B ONO TARA.
Ch. VERNIER, Directeur-Gênant.
Te aroha a te hoê tuaaita.
I té tahi a'enei matahiti, no te rahi o te ûa, ua haono te hoê pape
e ua ninahia te fenua e ati noa a‘e. Hahare ihora na taa:arii
rahi
toopiti e hio-mataitai i te huru o teie vai pu‘e e to’na teitei. E inaaa !
mairi atura te teina i raro i te pape, e riro atura. I te hipraa te tuaana i te reira ati hepohepo rahi, aita to’na raana'o i feaa-piti, E no
te mea hoi ua ite maitai oia i te au, ou'a’tura i raro i tè pape :iei,
mai te tapapa i te teina iti e painu ra. Aita i maoro, roohia iPcra
oià e te tuaana, e ua maraa i te pae pape. Teie rà, i te taime I -Jin
atu ai te tuaana i te teina iti nei i te rima o te feia tei horo mai e tauturu i teie ati, i reira to te tuaana vai paruparuraa, e to’na riroraa I
te pape e to’na parsmoraa.
Tau ava'e i mûri iho, te haere ra te metua tane e te teina iti i o?û
mai, e farerei i te menema o te tuaana. I reira to’na parauras, g ;
Eita roa e moe te ohipa itoito a to tatou tamaiti ! Ua pûpû oia i to’na
ora no to’na aroha i to’na teina. E eita’toa e moe i te teina iti z:aî
e : no te aroha faaherehere ore o tô’na tuaana, i vaiora noa’i ois I,
teie mahana.
E hohoa teie aamu no te aroha o tei pûpû ia’na iho. E haaputa
teie huru aroha i te aau taata. Uarahi ïa huru aroha, i te tamai rahi
i mairi aenei, e e riro e, te moe roa’tura la huru aroha ia tatou e ora
nei. Teie râ, e rahi atu â te aroha no to tatou Fatu, o tei pûpû i to'na
ora no to’na mau
enemi (Rom. 5/10).
Ê6USE PROTESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
et d’information
(C.D.I.)
PAPEETE - TAHITI
2
VE A
P 0 RQ T E T A RI ,
Noela i Makjates).
Te val noa nei ,te mahanahana i te aaq, no te hoê tere tel
haerehia e maua o Verenie v. i Makatea i te pae hopea o te ma-
tahiti i
raa
mure
iho nei.
Te tumu
o
te
tere:
o
te
tomo faahou-
ïa po
te fare-pureraa tel tàtài maitai hia e te Paroita, e te
faiereiraa hol, i te paroita rahi no teie fenua. Ua omuahia teie
tomoraa, e te oroa no te arbre de Noël (aito turamahia) o tel
tupa i te pô, i te 24 no Titema. Ua mauruuru te Peretiteni i te
rahi
o ie mau
tamarii no te haapiiraa
e
te orometua e to’na
f
te
rahi
a
mau
Sapati tel haapii maitaihia
tauturu, Uaàpi te fare putuputuraa
amuiraa tel tae atoa mai e mataitai i teie oroa oaoa
mau
te mau tamarii. E piti himene reo farani tei himenehia,
taa'i ta te mau amuiraa. Na te Peretiteni te tatararaa i te auna
no teie raau turamahia, e te faauraa i te maramarama ta te
Tamaiti a te Atua 1 faatupu i roto i te aau o te taata, i to’na
fanauraa mai i Betelehema.. E opereraa rahi puohu monamona
raa
tei
operehia i te pae hopea o te ohipa nei.
no Titema, i te taime avatea, te tupuraa ïa no te piti
D'te ohipa, oia hoi te tomoraa piti no te fare pureraa (Beteiehema). Eita e moe te hanahana rahi o teie oro'a. I te putuputu¬
raa 0 te mau amuiraa i rapae, ua orero o Terii a Heimau, or. i
te huru o te ohipa tei rave itoito hia e te mau diatono, tae noa’tu
i te paroita. E
ohipa rahi. Aita ratou i faaoromai faahou ite ino
no tauà tare ra : ua mâ roa te
peni i rapae e i roto; ua riro ïa ei
I te 25
tahitohitoraa e ei faainoraa na te taata ; no reira ua tia ratou e
roa 1 te fare (i roto, i rapae, i nia). Oia’toa te aua: na
ua rave
opani, auri-tupai (na Seno, diatono). Te mau patu aua, te fare
putuputuraa, te fare orometua, hoe à raveraa.
I te otiraa te himene taviriraa (Rurutu) o te tomoraa ïa e te
tapaparaa na amuiraa e va‘u i to ratou mau parahiraa parai api
hia, Faaterehia’tura te pureraa e te Peretiteni, tae noa’tu i te mau
bapetitoraa (14 tamarii) e te oroa euhari. Ua taio-tatara maitai
atoa Terii, or. i te mau ture no teie fare-pure, tei feruri maite
hia e te Apooraa diatono ei tura e ei hanahana no teie hiero.
I te ahiahi 0 taua Sapati-Noela, ua farerei atoa te Peretiteni i
te tahi raau-noela tei faatupuhia e te Taiete-Maatea, na te mau
tamarii taatoa
peu
o
teie fenua. E oroa itl
ora
roa, e te rahi o te mau
rii tei operehia i te tamarii. Mai te hoe oroa utuafare te
huru i te hioraa. Ei faaite i te here o te Paoti rahi e no te feia
toroa 0 te Taiete nei, i te tamarii no te mau rave ohipa a te
ïaiete.
'VÈA
POROTETANl
Ua farérei atba té Peretiteni i
na
3
amuifaa 6 tei puhapa i Ma-
katea* i teie’tau : to Rarotoa mâ (Mauke, Mangaià, Aîiu), to Ru-
'
IV e to Tahiti hoi. Ua faaïtoîto bia ia ratou
haamaürüuru tatou i to'ratou fatu i te pae tino nei, e to ra¬
tou Fàtu Ràhi i te pae o te Varua, e ia anaana to tatou faaroo
Tte àro o te taata e rave rahi e vai i Makatea.
rutu ma, tô te Tu h aa
la
Hou to
-
taeraa i Makatea,
moraa tare i Tërna'o.
ua
tupu àtoa te hoe oro'a to»
E piti tau pupu e vài ra | Tema'o, lerusalema,
IV; uà tahoê raua, e hamani i te tahi tare puîupùtüraa no raua, e oia mau atura. Tomohià’tura-laua fàre ra
0 Tamara, i te Sabati Tl no Titema 1949 i te hora 10 1/2 i te
poipoi ; ua'lae mai te pae o te Taiete, te pae o te Hau, e te mau
manihini e rave rahi. la oti te pae varua, ua haapalbhib tp pae.
tino, e i te ahiahi o te tùaroiraa ia.
la vai mai â-te aroha o te Atua i nia' i tauaTare ra.
e
'
maua
te Tuhaa
-
Tafararaa
irava.
E borô'a rà ia ontou i Te Atua ( Rotna 6/13) v. r,
i te Episelolei te nehenehe
e i te faufaa i te mau episetole a Paulo. No reira i tuuhia’i bia
ei omuaraa no te tuhaa episetole,! roto i te Faufaa Apî, noa’tu
hoi e: o te ono teie episetole, ahiri i taiohia na nia i te matahiti
i papaihia’i.
Ua mairihiaTe episetole na Paulo i to Roma
Turo. Mai te mea ra e, o te episetole ïa o tei hau
•Eaha to te feia faaroo feruriraa, i na reiraT ratou? Teie; te
i reira i te ravea hoê roa e ora’i te taata.
ïa. E tiahia te taata parautia i te
faaroo. Parau mau hoi! ua na reira Habakuka (2/4); ua na reira
lesu. Teie râ, na Paulo te reira parau rahi hohonu i tatara maite
i roto i te episetole nei.
T roto râ i te pene ono, te parau nei Paulo: eita e ravai te faarob hoa, tnâi të ràea aita e taüiraa aau, e e haapaeraa i te hara ;
e horoa râ outou i te Àtua; o te parau turnü ïaeau ia apitihia
tatara nei te aposetolo
E taua
ravea ra :
o
te faaroo
i'4e faaroo.
*tatou^ e ite hoa hei i teie feaixeraa onbono a te
Aposétolo ?
E mea varavara roa te feia tei haapa'o i teie faaùeraa.
E riro paha e, ua horoahia tatou i te Âtua, e to tatou pue meI. Ta
VEA
POROTETANI
tu?- ; eiaha râ o tatou iho tel horoa la tatou i te Ataa. E rtro e,
e rave rahi te mau metua vahiné tei euhe i te euhe a Hana i
te lia ô raa I te Atua e : la horoa mai Oe i te tahi tamaiti na‘u,
e üoro'a ïa yau ia’na na Oe! Oia mau ! ua bapetitohia taua tamarii ra, ua arataihia i te mau pureraa, i te mau haapiiraa faarcc... O ratou — te mau metua
tei horoa ia tatou ; tntourâ,
paha ïa i horoa ia tatou iho i te Atua.
E i’iro atoa e, ua opua tatou i te horoa ia tatou i. te Atua i te
ta'-ii mahana taa-è, i mûri iho i te tahi a'oraa haaputa aau; i mûri
iho ! te tahi ati-utuafare ; i te tahi ora rahi taa-è. Aita mau râ
i l\Z:'0‘à ! Mai ia lakoba i Betela : ua opua i taua opuaraa ra ; ua
uiri
itc /il tatou e : e 20 matahiti i pau,
mai taua mahana ra, e aitâ
oia i horoa ia’na iho.
paha e, uapupu mre noa te tahi pae ia ratou i te Atua ;
alu- mau râ i na reira. TJa mana'o paha ratou e: ua farii ratou i
E l'iro
no te mea, e toroa faaroo to ratou. Aita râ e tauiraa
i to te taata hioraa; aita e haamâraai te mau mea tia-ore;
cniui faahou i -te paieti-ore, e i te mau peu o teie nei ao.
te Atua,
mau
ua
ij
To te Aposetolo
,
E horoa-faarue-roa
Eaha
mau
tiaororaa rahi ia tatou ?
ia tatou i te Atua.
te horoaraa ia’na iho i te Atua? E ere ïa i te ho¬
e horoa'te tahi rima, e tapea râ te tahi! O te pûpù-roa-raa râ ia’na iho i te tahi fatu è, mai te tapea ore. O te
roa îspeapea;
faa-ere-roa-raa ia'na iho 1 te tahi taoa,
mai te horoa faarue roa
i taüa taoa ra na te tahi è. Te tumu ? No le hereraa mau
aau ;
no
o
te
te hinaaro mau l te tavini i te fatu apî.
E, eaha ta te Aposetolo e ani nei i to Roma e horoa roa ? O to
raiou ïa mau tino, ia au i te reo e: eiaha hoi la horoahia to
ooJou tino no te ino i te parautia-ore ; a horoa râ ia outou iho
tino ei mauhaa na te Atua i te parautia.
12/1. O to ratou atoa ïavarua. Eiaha i te upoo ana'e,
i i: Atua, e to outou
A r io atoa
oia boi te vairaa no te ite e no te maramarama ; i te aau râ, te vai-
vairaa no te paieti, no
te iaaroo, no te mata'u 1 te Atua. A horoa’toa i ta tatou mau
hari. ia’na. O te reira te huru o teie horoaraa mau, o tei auhia
e te Atua. la na reira tatou i teie tau api, i to tatou haamana'oraa i te mau horoa’toa ta te Atua i horoa noa ia tatou mai te
raa ao
te aroha mau; oia’toa te varua, te
lapmpea-ore (loa. 3/16).
VEA
5
POROTETANI
Te aroha a fe ho§ mefua vahine.
E tamaiti haapaoraa ore ta te hoê metua vahine e te oto rahi na’na !
I te tahi ahiahi, ua inu hua taua tama nei i te ava, e ua taero roà.
E no te mea, e taero-imi-peapea te huru o to’na taero, aita i maoro,
rahi tei tupu i rotopu ia’na e to’na mau hoa, i te fare-ava.
I to’na faahoiraahia i te fare, e hohoa riaria roa to te taata nei :
e taputoraa
ua
tapoihia to’na tino i te toto e i te vari ;
ua
mahaehae to’na
aahu ; huru au a‘e oia i te tahi puaa, eiaha rà i te hoê hohoa taata.
Te feia’toa tei hio ia’na, ua horo ê ïa mai te riaria.
E mea è râ to’na metua vahine. I to’na hioraa i ta’na tamaiti, ua
tapapa roa ia’na ; ua horoi maite, mai te marû, i to’na mata marearea ; ua tunu i te pape, e faahopu ia’na ; ua ta-monoi i to’na mau
pêpê, mai te omuhumuhu noa e : aue oe, e ta‘u tamaiti e !
Aue te aroha o te hoê metua vahine e ! E pee te riri i te aroha
mau ! Aita e fifi e otohe ai te aroha-metua ! Faarue noa’tu te mau
taata ia tatou, eita te metua vahine e faarue.
Eita râ te aroha o te hoê metua vahine e tia ia faito — e hoê iti
a‘e — i te aroha o te Atua, o tei hau i te ite taata nei. E tia i te tamarii a te Atua ia parau e : faarue noâ ta‘u metua tane e ta‘u me¬
tua vahine ia‘u, ei reira lehova e rave mai ai ia‘u (Sal. 27/10).
la au i te peropheta ra ia Isaia, teie to te Atua reo ia Iseraela taiva ; e moè anei te aiu i te metua vahine mau iho ; e aita’tura e ite
i te aroha i te tamaiti no to’na iho opu ? e. e moê â la ia’na. Eita râ
oe e moê ia'u (49/15).
Te ite ra anei oe i te reira aroha ? Te oaoa ra anei oe i te reira ?
O te aroha ïa ta te Atua i faaite mai i teie nei ao hara, na roto i
ta’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe tei faaroo ia’na ra, ia roaa
râ te ora mure-ore (loan, 3/16).
Te episefole na paulo i fo Philip! ( Tatararaa ).
[ I roto i te Vea no Tenuare, ua farerei a'enei tatou i te tahi mau huru no to teie
Ekalesia haamauraahia e no to'na mau melo ; e feruri tatou i te tahi atu â mau paràu
no teie Ekalesia. ]
E hape tatou ia mana'o e: e
teie nei ao. E ere roa !
la faahiti mai Paulo i roto i te episetole i to Korinetia i te mau « Ekalesia no
Makedonia », o Philipi ta’na e mana'o rahi nei ; e teie ta’na parau no taua
Ekalesia ra : E teienei, e au mau taeae, e faaite atu matou ia outou i te
maitai a te Atua i horoahia mai i te mau Ekalesia i Makedonia nei ; e
ua manii noa to ratou oaoa, i rahi noa’i to ratou veve e te pohe rahi, i te
/. E Ekalesia faufàa rahi anei teit?
Ekalesia faufaa rahi teie, i te pae o te mau taoa o
VEA
6
rahi o to ratou horoa. O
.
POROTETANl
vau hoi
roa
i tei tia ia ratou ra, e e
veve
te feia faaroo i
te ite, e o ratou hoi tei hinaaro i te ho-
rahi atu â I (II Kor, 8/1-3). No reira, e feia
Makedonia, e e vahiné veve atoa o Ludia.
E Ekalesia üoito i te faaoromai i te ati.
2.
—
E hape atoa tatou ia
Ekalesia hau teie, e te peapea-ore. Aita i maoro, e rave rahi
to’na tamataraahia e te ati hamani-ino. Te faahiti nei Paulo i te reira ati
mana‘0 e:
ia’na
hoi :
tia
e
faaitoito nei i to Philipi o tei rave i te ohipa o te Evanelia, oia
“ o tei aro i te aroraa o te Evanelia ” ( 4/3 ). 1 roto i te II Korinee
ta’na î papai
i to’na faaearàa i Makedonia — te na ô nei oia i te
pene 1/9-10 e; E mana'o pohe to matou i roto ia matou iho, ia ore ma¬
tou ia tiaturi ia matou iho, i te Atua râ, i tei faatia i tei pohe ra, o tei
faaora ia matou i taua pohe rahi ra, e te faaora noa nei â hoi ; o ta ma¬
tou hoi e tiaturi, e na’na e faaora ia matou. No reira, te vai noa ra taua
—
ati hamani-ino i taua Ekalesia
3.
ra.
Here rahi to Paulo l taua Ekalesia
Te vai
ra, i rotopu ia Paulo e i taua Ekalesia i Phiiipi ra, le hoê taura puai taa-è, i te
taamuràa ia raua. Aita roa e maa ata iti, e hoê iti a‘e, i te haapouriraa i
to raua atiraa, e to raua hereraa te tahi i te tahi. 1 roto i te toro'a rave
atâ e te fifi rahi a te Aposetolo, ua riro Philipi nei ei haapûraa ora e te
mahanahana. I reira to’na hororaa, i to’na haapeapearaahia i Korinetia; i
reira to’na tiairaa
mai te mana‘ona‘0 rahi
i te mau parau apî no ô
mai i taua Ekalesia patoi parau e te orurehau hoi (Korinetia). E i to’na
ineineraa e haere i lerusalema
i te oire e haruhia’i e e taparahihia’i,
e pohe noa’tu hoi — ua hinaaro oia i te tapapa faahou ia Philipi, no te
oro‘a tiafaahouraa, i rotopu i to’na mau here.
—
ra.
—
mau
—
—
4. Tei hea Paulo a papai ai oia i teie episetole? la mana'o noa taJou, e rave rahi to’na papairaa i taua Ekalesia ra, ia au i ta’na parau e : e
ere i te mea ha'umani na'u ia papai faahou atu i taua parau ra ia outou
na, ee parau ora hoi ia outou (3/1). Teie râ, e episetole faahiahia taa-è
e
te faito-ore ta tatou !
Tei Roma Paulo a papai ai.
Te faahiti nei oia i te parau no ie peraioia hoi: te puhaparaa no te mau faehau tiai-arii. Te faahiti atoa
nei hoi i te utuafare o Kàisara (4/22).
torio (4/3),
E
mea
fifi rii ia faaite papu maitai i te taime mau i papaihia’i teie epi¬
setole, i roto i te area no na matahiti e piti tei faahitihia e te buka hô te
Ohipa, ao to Paulo faaearaa i Roma, pohe atu ai. E riro râ e: ua
papaihia ïa i te pae matamua no te haavâraa a Paulo, i te hoê tau T tia¬
turi ai Paulo e, e faaliamâhia oia, no te mau parau faaherehereraa ia Paulo
ta Fetito, tavana, e ta Julio, raatira-hanere, i faatae ia Kaisara e i te mau
ihaayâ, ei haamarûraa i to ratou mana'o.
■mau
VEA
7
POROTETANl
I te taime i
papal ai Paulp, te tiaturi tumu ra oia e : e hoi atu oia i
Philip! (1/25-26). Te tiaturi ra oia e: cita e maoro, e itehia’i te hopea
O to’na haavâraa, i na ô faahou ai oia: o Timoteo ta‘u e mana'o nei e e
tono atu ia outou na, ia roovau a‘e, ia ite a'e na râ vau i te parau
no'p iho (2/23). Teie râ, e mea huru è atoa te mau ohipa haavâraa:, e
mea tere i te haamataraa ; tâupupu roa’i i te hopea.
A taa’i te reira mau parau, ua papu tatou e, tei Roma Paulo, mai mua
rii maij a papai ai i teie episetole. Aita to Philip! i faaroo vave i to’na
taeraa’tu i taua oire rahi ra ; aita’toa ratou i ite vave i to’na naval ore rahi.
i te pae tino. A faaroo ai râ i te reira, ua pau faahou te tahi taime huru
roa no te haapatuputuraa i te tahi
faufaa moni ei tauturu ia’na. E i te
roaaraa o taua faufaa ra, i reira to ratou tonoraa’tu ia Epapherodito, mai
te a‘o maitai ia’na ia parahi maite oia i pihaiiho ia P^ulo, ei tauturu ia’na
i ta’na mau ohipa Evanelia. Ua tae mau Epapherodito i Roma, e ua pohe
i te ma'i i reira. I to’na itoito faahouraa, ua faahoi Paulo ia’na i Philiph
E mea roa te reira mau ohipa ; no reira te mana'o e: ua papaihia teié
episetole i te hopea no te matahiti 62, e aore ra i te pae matamua no te
matahiti 63) e piti matahiti hou te poheraa no Paulo.
Te vai atura.
To tatou Vea.
Teie te parau vpi: Mai te ava'e fepuare atu nei te taio, teie
atura te hoo o to tatou Vea Porotetani : e ono tara î te ma-,
fahiti.
Eita roa te mau hoa no te vea e maere, note mea ua mana'o
hia e, ei te ava'e no tiurai 1949 e haamata’i teie utua. Ua faaherehere râ te faatere ia ratou e tae roa mai i teie matahiti apî.
Eita râ
E
ere
e
nehenehe faahou.
â i te moni rahi ia hio tatou i te hoo
te tahi atu
o
mau
ia faito hia hoi i te hoê mau haamauaraa faufaa-ore (pa¬
pe toetoe, avaava,) e i te mau ohipa è atu, e pau noa’i te moni
vea ; e
a te
taata.
A haaputu
râ i te mau parau no te vea nei.i roto i te aau (sal.
119/ ). Eaha outou e horoa’i i te ario i te mea maa ore ? (Isaia 5S/2).
Faaltoito 1
te aufau mai i teie nei
omuaraa
vaiho no nanahi. Horoa i te orometua
matahiti, eiaha e
a hapono mai i
e aore ra
te faatere.
Tei aufau aenei e pae tara, atira ïa ; e ua faaafaro ratou i nia.
i te ono, te reira’toa ïa. E mea'mauruuru roa ïa.
E haamaitai atoa hia te feia e tauturu-noa mai, ia hapono hia
te vea nei i te tahi pae taata ravea ore,._
8
VEA
POROTETANI
Parau rii
apT.
1. — Ua faautuah.ia to tatou metua v., o
Mcyreau vahiné, i te hoê utua
hanahana, o tei parauhia : les palmes académiques (no te pae au o te mau
haapiiraa). E iti te 50 matahiti i teie nei to’na toroaraa i to’na itoito na te
tamarii, mai ia’na’toa i lioroa na te mau paroita.
2. — Ua pohe roa te hoê pipi-vahine no Heremona ; o Samuela Raapoto
vahiné. Hoê matahiti e te afa to’na poheraa i te ma‘i ; e aita i roaa. Ua hunahia oia i Papara, i te 19 no Titema. Te haamana'o nei te aua orometua i
teie taeae e i to’na utuafare,
i te aro o te Atua.
3. — Ua oti M. et Mme Jacot i te haamauhia ei Peretiteni faatere i te
Tuhaa maha, i üturoa (Raiatea) i te 22 no Tenuare.
4. Ei te 6 no
fepuare e haamata faahou ai te mau haapiiraa Viénot i Papeetè. Tei opua i te tuu mai i te tamarii ei pensionnaires, a papai oioi mai
i na faatere (Mme Rey-Lescure i te haapiiraa tamahine ; M. Levin i te haa¬
piiraa tamaroa).
5.
Ua tomohia te fare pureraa api no te faaroo momoni i Papeete, i te
Sapati 22 no Tenuare. Rave rahi te mau orometua tei faaite i te auraa mau
—
no
teie fare o te Atua.
6. — E tupu te apooraa no te Tuhaa
hoê i Papeete i te mahana piti, i te
21 no fepuare, e to te Tuhaa II i te 23. la faaite atea te mau orometua i
na Peretiteni i te huru o te mau ohipa faaapiraa diatono.
7. — E rata na Arahiti or. i Auti (Ruruiu) : Ua farerei oaoa aenei matou
i te Tavana Rahi i to’na tere na teie pae feuua. E sapati to matou mahana
fariiraa ia’na i Auti. Ua rave au i te tahi pureraa no ratou, ei fariiraa i to
tatou
T’R.
no
te
mea e
sabati-mo‘a. E mea oaoa to matou aau i to te T.R.
faatura-maitai-raa i taua pure ra.
Irava faaitoito: Sal. 118/24; II Tim. 2/1.
MonI faufuru I fe Vea.
Papeete: Tetua Teraiteuru 50, Aimata v. 50, Tamatoa Brander 25, Teui25, Mihirai a Peni 25, M. Y. 75, Nohorai v. 10, Rereao v. 25, M'
L. C. 15, Mme P. 25, Ariiourama 25, Raiarii Wolher 25, Mme Bêtham 25,
Amaru v. 25, Mme Anatole Drollet 40, Simone Maraeura 25.— Pirae: Tuahine 20.
Faaa : Pepe v. 15, Teunu or. 50. — Papara : Teihotu or. 30. —
Makatea: Mme Hills 60, Mme Golaz 25, Léon Domingo 50, Tairua 10.
M. Gooding 75, Mme Buchin 75, Tutehau 75.— Atuana: Mme Triffe 50’—
Taaoa: X 25.— Uturoa: Mlle M.P. 45.
natua v.
—
la amuihia:
1.095 farane.
.
Mauruuru.
TufPTtTMuniTB FUTB F. JÜVENTIN — EUK DU COMMANDANT DESTEBMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1950