EPM_Vea Porotetani_194912.pdf
- Texte
-
Te 49 0 te
Matahiti
—
HOO I TE
Ch.
O fe mau
TITEMA 1949 —
MATAHITI
VERNIER,
papu e
HOÊ: E PAE TAEA.
Directeur-Gérant.
fae noa’fu
(Mataio
i fe hopea ra,
24/13)
oîa te ora
i te hoê apooraa rahi ;
paatoa mai. Ani atura oia ia ratere.
manu taehae i te meia haapau i te hoê pupu raihora ratou, aita hoê i ora mai.
purara haere i nia i te one.
Aita faufaa ! ua ora hoi to ratou
te Diabolo, i te tahi mahana,
tei reira ta’na mau vea-tono, ua tae
tou ia faatiâ mai î te huru o to ratou mau
Parau maira te tahi : Ua faaara vau i te mau
debara, e ua tuu vau ia ratou, ia hàru e
tere, feia teretitiano. E inaha ! pau
E, tera to ratou mau ivi marô, ua
I reira to te Diabolo parauraa :
e
mau varua !
Parau atura te piti : Ia‘u ra, ua
Roohia’tura te hoê pahi -- tei î roa
hio ra. Ua tomo te pahi, e ua paremo
Aita e faufaa ! ua ora hoi to ratou mau
Diabolo !
Teie ta te toru o te vea-tono: Ia‘u
ua
Ua faatupu
Hihi 12.
faatupu vau i te pa-faapiti i tûa.
i te teretitiano — i taua puahio»
te mau taata’toa.
varua ! Ua na reira te
nei,
tamata maite au, na roto
!teretitiano, E
mai te mea e, ua
a'era te mau fetia-pô no Hade i te hoê hiraene oaoa !
teie na Lutero. Teie râ, e ere anei e hopea teie ? Ho¬
matahiti ? Ava'e hopea ? Eaha to ananahi ? Eaha te huru o te
matahiti api e fatata mai nei ?
ahuru, i te faataoto i te hoê taata
vau ! te taoto noa nei to’na varua
I reirâ to te Diabolo umereraa i te oaoa ! — e
i na matahiti hoê
inaha ! ua manuia
faaaraara
E aamu noa
pea
2
VEA
POROTETANI
E
ore roa e tia i te
hoê ia haapapu mai*! E ara rà
tatou ! Eiaha
taoto! E faaineine tatou i te
farerei i te hopea
raatahiti, e i te tomo
i te matahiti
apî, mai te mata-ara e mai te faatia i te
reo no te aito
ra, no Paulo : i tô na vau i
te tôraa maitai o te
faaroo....
i mau
maite na vau i te
parau.
e
E a'oraa
la tae
no
te oro‘a panauraa
(25
no
Titema).
a‘enei râ i te tau mau
ra, ua tono maira te
Atua i ta’na
Tamaiti, na te vahiné i fanau, i rare a‘e i
te Ture, etc
(Gai. 4:4
roa
5).
la fanau mai te tamaiti
matahiapo a te hoê arii, e hopoihia mai te ô
na’na. E oaoaraa rahi ïa na te
fetii arii e na te basileia atoa.
E ia tae i
to’na mahana
fanauraa, i tera matahiti e i tera matahiti, e riro noâ laua
oro'a ra ei oaoaraa na
te fenua. Oia’toa
tatou, i teie mahana i te tumu i
putuputu ai te Ekalesia, o to’na ïa hinaaro i te
faahanahana i te Tamaiti-
Arii,
e
aita’tu, tei fanau
tei riro ei oaoaraa
taua oire iti ra e
e
tahopu i
na
i
Betelehema
to te
I. Eaba mau
e
2.000 matahiti i mairi
a'enei, eo
mau liai mamoe tei
haere i
E mai te
pûpû i te ô na’na, oia’toa tatou, mai haere
taua Tamaiti-Arii
I. O te tau ïa
ao.
te tau
no
te
ana'e tatou
ra.
e
parauhia nei, i te irava nei ?
Mesia, tei tohu ateahia e te mau
peropheta.
E tia ia tatou ia
parau e : te Faufaa Tahiio ra, o te anotau ïa
i tohuhia’i
e i tiaihia’i te
tau o te Mesia
; te Faufaa Apî râ, o te tau ïa i
tupu ai e i
ite mata-hia’i taua tau ra
o te Mesia.
Eaha te tumu i tohu ai e i
tiai ai te Faufaa Tahito i te
tau o te Mesia?
No te hara a Adamu raua
o Eva. Ahiri raua
aita i ofati i te Ture a te
Atua i roto i te ô i
Edene, aita’tura ïa te tau o te Mesia i ferurihia. No
taua hara râ e ta’na
utua, oia hoi te pohe tei parare i nia i te mau
taata
atoa, no reira te Atua i faatupu ai i te hoê
Faaora,
o te faati'amâ i te ao
i taua utua ra. Aita râ
te tau o taua Faaora i
tupu vave. Ua tiai noa Iseraela i te tupuraa o te mau
tohu no Imanuela. E inaha! i
te hoperaa te
mau tau,.
fâ maira te Mesia.
.
.
.
JJ. Eaha tei
ite-hua-hia i te tupuraa o te tau o te
Mesia ?
1. Ua ite-hua hia te
aroha hau è no te Afiia-Metua.
Are'a râ hoi, te ite-noa-hia
nei te mau
tapa'o no te aroha o te Atua.
Eita te faito o taua aroha ra e
roaa ia feruri. Ahiri e inita
te moana, e e
pepa te rai taatoa, e e tuira te mau àèho
atoa, e e papai-parau rima vitiviti te taata’toa, eita roa’tu ïa
e ravai te
inita, te àèho, te parau e te papaiparau, no te tuatapapa i te aroha o te
Atua.
VEA
Teie râ, a
hi‘o na i te
3
POROTETANl
ino rahi o te
feia i arohahia mai: ua
taiva ra-
utuafare, ua amui i to ratou
i tamau i to’na riri-tahoo. la tae roa a'era
râ i te tau mau ra, ua tono maira oia i ta’na Tamaiti. ... Te tumu i na
reira’i ? No to’na aroha ia tatou, e to’na hinaaro i te faariro ia tatou ei
tamarii tavai. E aroha te Atua ! Ua itea to te Atua aroha ia tatou nei, o
Atua i tono mai i ta’na Tamaiti i te ao nei, ia ora tatou ia’na ( Il loa. 4/1 ).
Ua ite-hua hia te aroha hau è no te Tamaiti a te Atua,
Aita i tia ia’na ia parahi noa i pihaiiho i to’na Metua i te ao ; ua ite-
tei hamani maitai mai,
enemi. E inaha! aita lehova
tou i
faarue i te
ua
te
2.
hia râ to’na
aroha ia tatou,
i te mea e: e
taoa rahi ta’na; no
tatou râ,
no’na ra (II Kor.
8/9 ). Ua pou mai oia ei maramarama no te pouri, ei faatiamâ i te tîtî,
faataoa i tei veve, ei haapii i tei maua, ei faaora i tei pohe. . . .
Ua ite papa hia te haehaa hau è no te Tamaiti a te Atua, i te fai raro a‘e i te tare.
fanau i roto i te phatene; aita to’na ihora i farii ia’na. Aita to’na e
te nehenehe ia haapa'o atu te taata ia’na ; aita to’na e hoho'a,
atu ai tatou ia’na (Isaia53/2). Ua tavini maite ia tatou e tae
riro mai
nei ei veve,
ia rahi to tatou
taoa i taua veve
ei
3.
nauraa
Ua
huru, e
hinaaro
pohe satauro.
E homa e ! Te huru ïa o
haere anaè tatou e hi‘o i te
haapa'o la’na.
noa’tu i, te
Te parau a
Mai
taata. A
to tatou ora i te tau i fanau mai ai oia.
Logo na te Atua i te riroraa mai ei
fo fafou
Afua, e fia ïa
(Isaia
40/8).
i fe vaî-ma!feraa
hoê. Rave rahi te
tapao faaite : o te buka o aita’tu, i teie nei ao. Ua upootia i te mau hamani ino ; ua parare oia i te mau valii atea roa, aita’tu. Tei roto oia i
tumu no te mau fenua o rave rahi roa. Teie te tau i taio-rabi-hia’i
oia, i maramarama rahi ai te taata ia’na. Aita e buka o mua a‘e ia’na.
te aha'tura te Bibilia i riro ai ei Buka Rahi taa-è roa ?
No to’na koêrâa 1
noa’tu teie buka i te hoê buka tahito roa, tei papaihia i roto i
è-è e toru, e na papai-buka e maha ahuru e tiahapa... ; ore
noa’tu
pau hoê tausani e vau hanere matahiti, mai te tau o Abetae roa mai i te tau o te Apokalupo a loane ; noa’tu te mau
parau i faatiahia i taua buka ra ( o pehe, e a'oraa, e parau paari,
tuatapaparaa, e turc tivila, e ture teremoniale, e ture morale, e aamu,
parabole.... ), noa’tu te reira, te vai noa ra to’na hoêraa.
I te mau
fenua’toa, o te
te reo
e
No
1.
Ore
na reo
e: ua
rahama e
huru
e
e
Bibilia te buka numera
4
VEA
Te tumu parau
rahi
PüROTETANI
buka
o taua
ra, o te taata ïa, ( maori râ,
Tesu, te Tamaiti a te A.taa ). Te farerei nertatou i te taata ma hoê,
to’na
paruparu, to’na itoito, to’na faaroo e to’na rê. Haamana'o
ialakoba, ia
Davida, ia Elia, ia Petero, ia loane, ia Paulo. Ote Varna o te Atua
O
tei
roto i tcie buka
na
taatoa, i te tahoêraa ia’na.
2. No lo’na maramarama
rahi I
No to’na maramarama,
rau
lioi
mau
e
te vai nei te
:
taa noa i te tahi tamaiti to’na auraa. Pa¬
tahi mau vahi fifi rii e te
pouri
; to’na râ
tumu-parau rarahi, e mea maramarama roa ïa, mai te mau aamu
no
losepha, e to Daniela, mai te Salamo 23 ( o lehova to‘u tiai...
),
e na
mau
parapole
no
te tamaiti tei haere i te fenua
roa, e
ria hiunani maitai.
3. No te mana rahi o ta’na
E
ere
no
te taata Sama¬
parau!
te Bibilia i te hoê buka
noa ;
0 te
mai te hoê huero ora tei tanuhia i
te repo
teie buka i te rima o te taata. E
hoê râ Mana. Ua riro oia
maitai, itemahanai tuuhia’i
tupu ta’na ohipa i roto i te varua taata.
Noa’tu to’na iritiraahia i roto i te hoê reo
è, cita te mana
e taui. E
faatupu râ oia i ta’na ohipa i roto i te aau o
taata toa.
Are'a râ
O te tumu
la’na,
mau
ïa
roaa mai ra
teie parau
no
oraraa
hoi, te hanahana rahi
moe
nei.
o
teie parau
huru
te mau
taa-è
o te Bibilia: o lesu
Mesio. ïa.
Te feia’toa tei pûpû i to ratou ora
ia ratou te
hau, te oaoa. Ite atura ratou i te auraa
o
to’na
mana.
iti mana‘ona‘o rahi, oia hoi
:
te
auraa mau no
te
faaapîraa diafono.
I te ava'e Tenuare no te matahitl
apî (1930), e faaapî te mau
no ta ratou mau diatono. E au i te feia faa¬
roo, e i te feia maiti atoa no te mau
paroita, ia hi'o i te hoê
mau huru no teie toroa faufaa
rahi, ia maiti ratou mai te ma¬
ramarama mau. Te tahi tumu no te ora
e no te anaanaraa o
te
ora o te hoê
paroita, tei roto ïa i te huru o ta'na mau
diatono,
e no to ratou ati-maite-raa i
to ratou
paroita i te hoê pae
E ani tatou i te Atua ia
faaapîhia i te
te
te
to ratou toroa ; ia haamana'o atoa
e: te tiaturi nei te mau paroita, i teie
hohonu
no
diatono apî
mau ite
apî e te maramarama, e te
te mau paroita e ia haere i
mua.
mau
i te hoê
ara
auraa
orometua, ei tino hoê.
haamana'o te mau diatono tahito o
Te pure
nei te diatono
no
tau,
ia
faaroo-anaanatae,
to’na orometua,
VEA
5
POROTETANI
maitai, eita to'na aau e anaanatae, eita’toa
manuia, ia vai hoê noa oia. E riro e, e mea varavara to’na farereiraa i to’na mau hoa rave-ohipa mai ia’na,
hoi te mau orometua no ta'na tuhaa. Eaha ihora to’na aau e ore
ai e paruparu ai, e to’na tipi e ore ai e mania’i ia ite oia eî
Eita te orometua e
ta’na
ohipa e
oia
oia
ana‘e, hoê roa, teie e amo nei i te mau ohipa o te paroita.
taui râ to’na hoho‘a ia ite oia, i roto i ta’na paroita, i te hoê
taeaè mana'o itoito e te faaroo-ora, i te tiaraa i nia, e te
amuiraa ia’na, e amo atoa I ta ratou tuhaa i roto i te paroita
Ua amui atura ratou ei hoê, ma te oaoa, e ma te pure te
tahi
te tahi, e ratou atoa no te nànà. Te rave nei hoi, te tahi
tahi, i te ohipa, ia au i ta’na iho mau ravea rii taa-è ; te
nei rà ratou atoa i te ora varua note paroita. E taua amoere ïa i roto i te apooraa diatono ana'e (hoê apooraa
ava'e), i roto râ i te farereiraa moè no te pure. Te pure nei
orometua no ta’na paroita, i to’na iho fare ; ua ite râ oia e :
pure atoa neï ta’na mau diatono ( oia hoi ta’na apooraa ), no
E
mau
nei.
no
e
te
amo
raa
ra, e
i te
te
te
orometua, Ua roaa ïa to’na anaanatae
E aveia te diatono- no te Paroita taatoa.
ere te paroita i te hoê faaauraa-upoo noa;
ta ratou
â.
E
apî.
e ohipa ora
râ.
nei, i nia i te
râ paha te hoê pae
sabati, e te amuimui
puta’i to ratou
e ara faahou ai ratou i to ratou taoto-varua ? E riro e :
te huru no te oraraa o to ratou aveia, oia hoi o to ratou diaE iti paha ta te a'oraa a te orometua tupairaa ia ratou ; e
rahi râ to te hoho'a-oraraa o ta ratou diatono ; oia hoi: to'na
tuutuu-ore-raa i te pure, to’na haapa'o maitai, to’na mâ,
to’na oraraa-faaroo mau, to’na haavare ore, ta’na parau-hoê, to’na
aroha ia vetahf-è, to’na aau-tauturu. E avei'a ora ete hi‘o-1103hia
te mata. Aue ïa faaitoitoraa na te orometua e !
mana'ona'o nei te diatono i te u‘i apî.
iti paha to te orometua ravea i te u‘i apî ; e rahi to te diate mea te noho nei oia i rotopu ia ratou ; te farerei noa
amuiraa tane, vahiné, tamarii, e ora
fenua. Porotetani hoi ratou — porotetani noa
rahi, taiva, faatau pureraa, faatura-ore i te
noa i te mau ohipa o teie nei ao. Eaha te mea e
O te
hoê ïa
aau, e
0
tono.
e
haere
e
3. Te
E
tono, no
mahana; te tau'a-parau nei ia ratou;
rii vitiviti e te au maitai hoi, ia ana¬
net i ta ratou ohipa; te faaitoito nei,
nei i nia i te leni maitai. Oia’toa i te ta¬
mai te mana'o-ore e: eita e au i
nei, i tera mahana e i tera
te Imi nei i te mau ravea
anatae to ratou aau ; te faaau
te tauturu nei, te urne
marii : te haapii nei ia ratou,
to’na toroa
tua
i te
haapa'o ia ratou..Te feruri nei oia e
ratou, no to’na here-tumu-raa ia
i te parau no
ta’na orome¬
ratou atoa.
y
C'
(
6
VEA
Te amo nei te diatono i te mau
4.
E mata
e
oia i te tare
ara
ia tura, ia
oia
POROTETANl
ore
ia rave-ino liia
ta’na amuiraa i te
hopoia i te pae tino,
putuputuraa
no
mau
o
te lahi mau
no te paroita,
ta'na amuiraa, ia ma,
ohipa è. E feruri
haamaitairaa,
atoa
e le mau tataîraa
no
te fare pureraa, e e faaitoito oia i ta’na
amuiraa, ia roaa-ohie noa
te mau ravea e oti ai. — Oia’toa te mau
aufauraa e faatupuhia :
e tauturu oia i to’na orometua i te
rautiraa i le taata.
Te vai atura te hoê mau vahi hi’oraa rahi no
te toroa diatono
( te
aupururaa i te mau manihini, te farerei i te mau
ma‘i, etc.. ).
Atira ïa ! la haapa'o maite noa oia i na huru
rii i faataahia i
nia nei, e mea maitai roa ïa.
Opani : O te feia hoi i rave maitai na i te toroa diatono
ra, e
vahi maitai tei noaa ia raton, e te itoito rahi i te
faaroo
i
te Mesia
ra ia Icsu ( l Tim.
3/13 ).
Te
mau
ofaro parau mo‘a tei
ite-apî-hia.
Ua faatia a'eiiei te Vea nei i te
parau no to te hoê mau otaro parau
roa e te faufaa rahi itearaahia i
te fenua no letu, i te tahi a'enei
tahito
matahiti. Te mana'ohia nei e, no te matahiti 200
e aore ra 300 hou letumau otaro ra. E hitu melera te roa no te
otaro
Mesia te tahi pae o taua
te
a
peropheta
Isaia. Aita i hope te otaro no te
Genese, e no te
Leviliko, etc.. Ua ite atoahia te hoê mau himene
hebera, tei parauhia e: e au ratou i te mau Salamo, no te faahiahia. Oia’toa
te hoê buka; teie to’na upoo
parau; “E aroraa i rotopu i te mau tama-
Deuteronomi,
rii
o
ra,
no
e no te
te maramarama
e
nei teie buka i te huru
piti
o
te mau tamarii no te
pouri
te faanahoraa no te mau
o
”. Te haamaramararaa
nuu
te u‘i hou lesu Mesia.
Te huru
o
to teie
1947, i te tumu
mau
otaro parau
no te hoê mato
tahi tau kilometera i
itearaahia : I
tarere, i te pae
ati-lseraela, i te
te pae
no te
hopea no Atete
Miti-Pohe, i te
raro i leriko, te iteraa te hoê
tiai-mamoe apî — tei
imi i te hoê puaaniho moè — i te hoê
apoo iti menemene, i roto i te
mato. I to’na fâaoraa na roto i teie
apoo, e ana hohonu ta’na e iteite ra.
Taora’tura oia i te tahi ofai na roto i taua
apoo ra. .., e inaha ! faaroo
atura oia i te hoê peu i roto i te ana : mai
te mea e, te papari ra te hoê
farii rahi araea.
Aita oia i
haapa'o i te reira. Tau mahana i mûri iho, hoi mai nei oia
hoê hoa iti no’na ; tomo atura raua i
ro*o i te ana, e i reira to raua
iteraa, i nia i te repo, i te hoê mau hue-araea ta raua i paheru, mai te tiaturi
e : e toaà moè te vai ra i
roto. Aita roa e auro i roto, ; e
pueraa otaro
parau râ, tei vehi-maitai-hia i te ahu. E 8 otaro rii ta raua i rave
(e 4
ta te tahi e e 4 ta te ;lahi
), e ua tamata raua i te hoo i te reira i na
e
te
VEA
moni
piti paunu paratane, i
Riro atura te
e
Aita râ i farii.
te hoê taata haaputu peu tahito i Betelehema.
tahi pae i te hoê fare haapiiraa, e te tahi
monati i lerusalema.
pae i te hoê fare
Ua paheru faahouhia
hoê
mau
7
POROTETANl
te ana, e ua
tuhaa otaro motumotu,
itehia te hoê atu â niau
tel rave maitaihia.
otaro e te
Tei Paratane roa te
tahi pae i teienei.
No hea mai teie mau
ïa no
te mau
pa-
otaro : Te mana'ohia nei e : no te tau
luda Makabaio. I roto i taua ana ra to’na tapuniraa i te hoê pae o
buka mo‘a o to’na tau, ia ore ia pau i te tamai. Moè è atura taua
rau i te mau u‘i i mûri mai.
E hia parau no te Faufaa Tahito ta teie mau otaro,
haamaramarama mai ? Te vai ra te mahana e faaroo ai tatou i te
Te faahiahia nei râ tatou i te Porovida no te Atua o tei faatere
tei ite-apî-hia, e
reira.
i te mau
mea’toa i teie
nei ao.
Tâirururasi
orometua-
i tei ferurihia a'enei e te Apooraa
tairururaa orometua i Papeete, mai te
i te monire, i te 28 no noema i mairi
tua tahiti tei tapapa i teie putuputuraa
toaraa: 10 to te Tuhaa I, e 8 to te Tuhaa
te Tuhaa IV ( Raiatea mâ), e 1
I “ Ebene-Ezera ”, te fare amuiraa a te
rururaa. Ua haamatahia te mau putuputuraa
la
au
Rahi, ua
faatupu-faahou-hia
faraide, i te 25 e tae noa’tu
a'enei. Rave rahi te mau orome¬
faufaa rahi. Ua roaa e 35 te taaII, e 4 to te Tuhaa III, 12 to
orometua-tauturu no te Tuhaa VI.
Rurulu, te tupuraa o teie tai¬
poipoi e te hoê pureraa, na
te tahi peretiteni. E ua feruri-maite-hia, i tera mahana e i tera mahana,
( poipoi e te ahiahi, e i te pô atoa hoi ), te hoê mau parau tumu tei omuahia
te mau peretiteni.
Teie te tahi tumu parau rahi tei ferurihia : To letu Ariiraa, ia au i te
Faufaa Tahito e te Faufaa apî (M. Chazel). Te mau vea o te arii ( Verenie). To letu ariiraa i roto i te Ekalesia e i roto i teie neiao (.VI. Char-
te hoê
e
mârôhia (M. Charpier). Te tiai mdVarua-Maitai ( M. ReyLescure),
a te mau orometua, e te raaramaori râ te mau himene tei himenehia te mauorometua, ma te tae o te aau. Ua oaoa roa tetino orometua
i teie rururaa ; ua tupu te parau o te papai Salamp e : inaha hoi te mai¬
tai
te poupou ia parahi atoa te mau taeaè mai te au maite.
Na te oro'a euphari i faaoli i teie farereiraa rahi i te ahiahi monire. E
i te mahana piti te purararaa. I teienei, ua hoi te mau tavini o te Atua i ta
ratou mau paroita mai te itoito apî e te varua apî.
pier). Ua
feruri-atoa-hia te tapa'o e
maitai, te peropheta e te taliu'a, te
etc... E mea ora roa te mau feruriraa
marama hoi.
Te tahi vahi taa-è o teie tairururaa,
moe
e
e
y
.V
VEA
POROTETANl
Parau rii apT.
1. Te
haniani-ino noa nei te Gommuniste i te
faaroo.
Te faaite nei te hoê niuniu tei na Berlin mai
(oire-pû no Eremani) e ; Te
hamani-ino noa nei te feia mana communiste i te mau
fare-pureraa porotetani
e vai ra i Eremani
( i te paeau Rutia ). üa vavahiliia te hoê mau fare-pureraa
e te hoê mau
fare-paroita tei pêpêhia i te anotau taraai, ta te mau parôita râ
i opua i te tataî no te iti o te ino.
Aita i faatiahia. Oia’toa te mau
haapiiraa faaroo : ua
opani-roa-hia i roto i te mau fare haapiiraa. Üa tapeahia te
hoê mau orometua e rave rahi no ta ratou
mau
faatupu
te mau
nei te
atoa te communiste i
a‘oraa-patoi-communiste. Ua
te
arepurepuraa i te taime pureraa, i roto roa i
Eita’tura te pureraa e oti. Ore noa’tu te reira, te î noa
fare-pureraa.
fare-pureraa i Eremani.
mau
2. Te ava-taero i te
fenua aïhuaraau farani.
o Oteania”, numera
89, i te parau i mûri nei: 1
te apooraa no te Union
Française, i Versailles ( Farani ), ua tupu te hoê
putuputuraa taa-è tei peretitenihia e René Boisdon, e'tei reira’toa M. Aujou*
lat, papai-parau piti no te Faaterehau Rahi no te mau Aihuaraau-Farani.
I reira to te auvaha
ra, to M. La Gravière tatararaa i na ture apî e toru
Taiohia i
teie
e
ferurihia nei
hia, tei hoohia
e
feruriraa hohonu
Te
mau
mau
roto i te “
a
te Apooraa, no te mau ava-taero tei faaôhia e o tei hamatei inuhia i te mau fenua aihuaraau no Farani. la oti te
te
Apooraa, ei reira
nei tatou i te
mauruuru
auvaha’toa
e
o
Vea
taua
mea e :
Apooraa,
orometua-député ïa,
no
e
faaoti-roa-hia’i.
o
M. La Gravière tei maitihia
e
te
i teie tau ture ; no te mea, o La
Gravière nei, e
e orometua-porotetani i Paris. Taata itoito roa i te imi i te mau ravea e
tupu ai te mâ e te ora ( tino, varua ) o te
mau taata maohi tei
parahi i rare a‘e i te maru no te réva farani. Ohipa rahi
ta’na i rave a‘'enei no te
patoi i te mau hoho'a-tinema mâ-ore.
3. Te mau haapa'oraa faaroo i Oteteraria ( Australie ).
la au i te hoê ratere, M. J.
Chegarey, tei papai i te hoê mau tuatapaparaa
parau no taua fenua ra ( Vea o Oteania, numera 88 ), te vai ra i Oteteraria
e omua
1.300.000 tatolita. la amuihia te mau amaa
porotetani, e roaa ïa e 4.086.
000 ( maha milioni e tiahapa ) ; 23.000 ati-luda.
4. I te hopea no te matahiti 1948, ua neneihia te Bibilia
( te tahi mau tuhaa e aore ra te Faufaa Apî ) i roto i na reo è-è 1.108. Te bibilia taatoa
râ,
ua neneihia ïa i roto i na reo è-è 188.
Ua faaau Lutero i te Bibilia i te hoê aihere-noanoa. Te rahi o to oô ôroôroraa ia’na, te rahi atoa ïa o te parareraa o to’na noanoa. Teie te
parau a
Douglas Mao Arthur (te tenerala rahi marite tei faatere ia Tapone i teie tau):
A faaroo mai i ta‘u parau ; I te mau
pô atoa — noa’tu to‘u rohirohi — te
taio nei au i te Parau a te Atua, hou to‘u taotoraa.
5. Ua parari te pahi tira-piti, o “Denise”; no te mahitiraa o te hoê
iri,
ua
tomo oioi
ino. E i to
te
pahi nei ; ai i taea-roa-hia te fenua. Aita
hopea, taùehia’tura te pahi i nia i te âau.
roa
Imprimerie Elie F. JüVENTXN
—
râ
Papeete, Tahiti.
e
taata i
te 49
0
te
TITEMA 1949
Matahiti
'OA/v£! /y MA-OMa.
HO O I TE
MATAHITI HOE: E
Ch. VERNIER,
la ora na
8
PAE TAEA,
Directeur-Gérant.
i te Matahiti
Apî.
hoa taio-ve‘a e
matahiti apî tei taeahia e
nei te “Ve'aPorotetani - i to’na mau
noa'tu i to ratou mau utuafare, i teie
tatou, no te aroha o te Atua.
Te aroha'toa hei i te mau orometua, i te mau
o
i te hui-faaroo taatoa. la itoitd e ia anaanatae outou
nànâ, i te fa'iraa i te Evanelia o te ora, e i
Te aroha’tu
tae
tiai te Ekaleisa, é
i te tiairaa i te
tehaapa'oraa i to te Atua
mahanahana râ té
Eiaha e rohirohi i te parau œaitai, ia
taviniraa i te Atua.
ora na te u‘i apî, te feia taurearea : Eiaha e
hinaaro.
aau i te
la
vahavaha i to ou*
Haamana'o i tei hamani mai ia outou, i to outou apîraa
ra, aita i tae te mau raahana üno ra. Eiaha e totova i to outou tins 5
haapae i te mau raea e ino ai te aau e e vii.viiai te tino. laoaoa mau
outou. E au te oaoâ i to outou apîraa,. E% oaoa ma râ! Ei oaoa tei
tou
apîraa.
i te aau, oia hoi i te pü no te aroha ; ei oaoa o te
ore, e mata'u i te mata o te Atua, no te viivii-ore o taua oaoa ra
A ^ata‘u i te Atua mai to outou apîraa mai â ; a
ea
faatumuhia i roto
la’na ;
1
tavini
ei reira e papu roa'i to outou oaoa ! Eiaha e tiai i te paariraa.
anei oe i te paariraa ?
nateteia paari! No te aroha
paariraa o ^ tino. E tau aroha hoi,
:E tae
hinaaro
o te Atua i taeahia’i e oe te
ia ferurihia te huru no te tahi
taata paari. O te tau ïa no te mau ati haihai e no te mau ati
teiaha o te oraraa nei : te iti nei te mau ravea, te mohimohi nei ta
mata, te païupara nei te avae, te ore nei te mau feruriraa hohonui
la ora
mau
y
.V
VEA
POROTETANI
te fatata mai nei te apoo o te pohe. Teie''râ, e piti huru taata paari :
te haamana‘0 nei te mana'o i te tahi pae tei tamau noa i te taivaraa
aau hoi ; tei
fare-metua), no to’na
haaputu-ore-raa i Ta’na Parau i roto i to'na aau i to’na vai apîraa;
ua vai hoê noa ïa taua taata paari ra. E mea aroha rahi. Te vai nei
râ te tahi huru taata paari tei parahi-hau-noa, no to’na ite e ; ia tuuhia to’na fare repo tiahapa i rare, e fare to’na tei te Atua ra, e te
vairaa mure-ore i te ra‘i ra. Ua rahi mau ïa hoho'a taata paari i
i te Atua ; tei ore i ite la’na i roto i te fare e
ore i tiai i te ai‘a mau ( te ra‘i o te Atua, te
roto i te Parau
a
te Atua.
i roto i te
Faaitoito.
—
te fenua ! Te tiaturi nei te hui-taata o te
parautia e no te hau. A here i te fenua
i te hereraa tia ; ia vî te ino e te mau'peu hairiiri e otohe ai te fenua
i mûri ; ia upootia te mau ohipa mâ i roto i te mau utuafare.
la
ora na
fenua ia
te
feia
mana o
outou ei rima no te
la haamaitai te Atua i te TavanalRahi e te mau Apooraa tei feruri i te mau ravea parautia e parahi-hauti-ore ai tatou ma te hau.
la ora’toa o Farani, to tatou Hau-Metua ; ia riro mau
tua 0 te aratai i to tatou mau fenua i te tiamâraa mau.
E ia outou atoa
te aroha no ô mai ia lesu-Mesia,
na
oia ei orome-
i teie matahiti
To outou hoa: Te “ VEA POKOTETANI ”
apî.
E parau
tahito
■
1 to Tahiti
haamori
noa
:
Ts peh@ a Taaroa...
\
parahiraa i roto i te pô, hou te taeraa mai te Evanelia, te
ra
te taata tahiti i te mau atua e rave rahi. To ratou
râ tei
Taaroa ïa. Oia tei tiaturihia ei atua mataoia i hamanihia. Te vai noa ra
oia mai te matamua mai, oia hoi mai te pô mai. Ua parau maitai te tahi
hau i te rahi
raua
e
e
i te mana,
o
ei atua rahi, mai te mea ra e, aore
pae e: oia te tupuna no te mau atua o tei tupu mai
oia tei hamani i te taata, e te fenua, e te mau puaa.
i mûri a‘e ia’na, e
Taaroa i te hamaniraa i te mau mea’toa, i ta Otomoni
( E orometua tuiroo o Otomoni i Tahiti nei i mutaa iho.)
Teie te parau no
metua faatereraa.
Ua faaea mai o Taaroa, e maa taime huru maoro. i roto i
ta’na apu Rumia. Ua au roa ïa i te hoe huero moa i te mene-'
a
.
pouri vai tamau. I retra
ra, aita e mahana, aita e maramarama, aita e fenua, aita e
niou'a. Te vai tarapape noa ra te mau raea’toa. Aita e taata, aita
e puaa, aita e ûri, aita e mea ora, aita e miti, aita’toa e pape
maaro. E ua na reira noa,
e mirioni noa’tu te tau, mai te pô
y'iu'i îpai,
mene
'
:
'
4
e
te ohu noa
ra
ïa i roto i te
VEA
hopea rà, ua pata
parari, e ua ou‘a oia
I te
lia
3
POROTETANI
te apu, i te hauti o
i rapae. Tia’tura oia
Taaroa i roto, e
i nia iho i ta'na
raro?
pii atura oia e: O vai tera i nia? O vai tera i
Aita e reo i pahono mai. O vai teie i mua? O vai tera i mûri?
Alla rà e reo i pahono mai, maori ra e : o te pinai o to’na iho
reo i na tera valu mai e tera vahi mai; parau atura Taaroa :
e te mato e !
a nee mai oe i onel ; aita rà te raato i nee mai
ia’na ra. Na ô mai rà oia e : E te one e! a nee mai oe i onei ;
apu e ua
i nee a tu ia’na ra.
No reira. ua faatupu Taaroa i to’na riri i te tia noa*raa
iho i to’na apu, no te mea aita ta’na parau i haaapao
riro atura oia i taua apu na’na ra ei mato e ei one.
Taaroa riri i maru. No reira, ua rave oia i to’na tuainoo
nairaa mou'a, e to’na ivi aoao ei aivi i tera pae e i tera
to’na ra aau ei ata.
aita rà te.one
i nia
hia. FaaAita ra to
ei papae. e
oia i to’na rima e to’na avae ei faaetâeta
maiuu i te rimarima e i te manimani avae
ei poa i‘a ; e to’na huruhuru, ua riro ïa
o
I mûri a'e, ua rave
fenua, e to’na
te
i
ei
ei aihere te
O to’na upoo ana'e lei vai mo‘a ia'na ihora ; area ra te loea
to’na tino, ua riro ïa ei oura, e ei puhi no te mau anavai e te
miti. No te veavearaa o to’na toto, ua reva ïa ei faauteute i te
rai
ei faatupu i te anuanua. Te ora noa ra o Taaroa i reira ;
iho à, e ua riro oia el fatu no te mau mea’toa ra. E
rahi te mau atua i faatupnhia e ana ; tel mûri roa mai râ
pùpû e
fenua.
0
e
mau
ona
rave
hamaniraa hia. »
Te huru ïa no teie peha tahito. E mea maramarama a'e râ te parau
hamaniraa o teie nei ao, ia au i ta .Mose, i roto i te Oenese, pene
to te taata
te
Nîuraa e fomoraa
E
e
i
I.
fare-pufupuïuraa.
1948): I te ahiahi
fare-putuputuraa apî
oro'a nehenehe roa mau e te
mahana raumai e te maitai. Rave rahi te mau manihini tei amui
te paroita hoi. Tei reira’toa na orometua too pae. Na A/l. R
faatere i te mau ohipa. Te tuhaa matamua, ua haapa'ohia ïa
Haamaitma ofai-tihi i Papeete
mahana ra i haamàuhiaü te
te amuiraa Siona-Tapu i faatia. E
/.
no
ta
no
taua
(18 no Noema
ofai-niu no te
to
fare-pure
faaterehia
Siona-Tapu. la oti te a'oraa a
te piti o te tuhaa i pihai iho
A4. Reyi te niu o
VEA
ringo
hia
POROTETANÏ
i taio i te [jarau tapa'o tei oomohia i rbto i te vairaa i haapa^oNa M. Rey-Lescure te haamauraa e na Teunu te pure
or.
te ofai-tihi.
no
haamauraa.
la oti te
te
ohipa,
mau
parahi te
ua
manihini
mau
airaa-niaa tei faaineine maitaihia
mau
e
e
to te paroita i nia i
to te amuiraa. (Ja
pihaa
noa
te
faito. Eita e moè i roto i te aau te hoho'a o te ohipa i ravehia ; eita’toa e moè i roto i te taria te otoraa himene nehenehe roa mau
tei faaauhia e Fereti. I te pô, ua haapa'ohia te ohipa toe ei tauturu i te paturaa o te tare apî, e ua manuia roa.
1 taua pô ra, ua manii te ûa ei
haamaitai e’ei faahotu ; ua manii noa atoa te hinaaro o te aau horo'a mai
aita
oaoa,
e
..
te anaanatae rahi.
la haamaitai mai, e ia aroha mai. e ia haamanuia mai te
raa
teie tare
o
A rohi
outou
i
Te Hoa-Tumu
»
to’na i‘oa.
te u‘i
apî o te mau paroika e to te mau pupu, a horo'a i to
to outou itoito i te pae avae no lehova ( Neh. 2: 18 v.h.
58.
Na Koringo, or.
e
puai
e
5 Ko.r, 15 :
2.
apî.
Tomoma-fare i Vaitape • Pora-Pom (25
lere i taua oro'a ra, ei mono i te
Raanui, Atonia
eo
Tunui
e 32 avae
i te
or.
Peretiteni,
Atopa 1948); Tei faaorometua ra: o Tunui,
no
o na
Tumatarii.
E tare rahi patu
te roa,
Atua i te ohipa,
te amuiraa Galilea (Pupu IV): e 92 avae I
Ua opuahia teie fare i te tau i faatere ai
ofai,
na
i te
aano,
paroita Vaitape. Ua faaterehia
e na
diatono
ra o
Tamaiti raua
o
Teriitaria, mai te tauturu maitaihia e Francis Sanford raua o Marii, I te
9
no
e
Raauri
Atete 1943 i haamauhia’i te ohipa.
pohe ai taua
A
raua o
na
diatono faatere,
Teuru. 1 te 3
no
ua
monohia ïa
e na
diatono apî,
Atete 1947 i haamata’i te ohipa, na roto
(Sal. 127
1-2). Te mau rima ta-
i te pure a
Tariu
muta: Areti
Mataihau, Tehapai Tinorua, Temarii Buchin, e tae noa’tu i na
tamuta
teie
na
:
o
pae
Ua tomohia ïa fare i te 25
te
or.
o Hinarai Taea e o Tefaaora Buchin, e tae
Raparii Ruarei e o Manarii Itaata. Ua ravehia
mahana e 50, oti roa a'era. Huru faito e maha ahuru
rima tauturu:
ohipa i roto i na
tausani tara.
ma
Teuiarai
Daniela:
te pupu
no
noa'tu i
raua o
no
Atopa i
mua
i te aro o te feia mana e
paroita atoa. Na te rrtono tavana-hau, M. Sarciaux, i taviri i te opani_
or. i te huru o teie fare; na Atonia te bibilia i haa-
Ua hohora Teuiarai
niau, e na
ïa.
E
mau
mâufuuru
nüîa
roa. ’
Tunui te a'oraa (Mat. 4: 18
19). Te
himene faahiahia tei faaroohia. E
i te pae
üno. I te pô,
e
au
e
pure hopea, na Raanui
500 manihini tei haa-
putuputuraa rahi, e te hoê aufauraa ma-
VËA
5
POROTETANl
Tomoraa-fare i Avéra ■ Raiatea (2 no Noema ig48): E fare tîmâ,
24 avae. Ua opuahia i te ava'e Atete 1925. Ua haaputu maite-hia te
moni e te mau tauhaa e oti ai. E 60 mahana i te raveraa, oti nehenehe
atura, i raro a‘e i te faatereraa no Tunui or. O Tuteanüanua te diatono ;
O Teaue a Ahupu te raatira. O Teraimatatea a Tino te tavana tei tauturu
puai i teie ohipa. O Maraetefau a Teehu té tamuta ; o Tua Tehea te tamuta-tauturu ; te amuiraa te rima. — 12.349 tara tei pau.
1 te 2 no Novema, i te avatea, i tomohia’i. Na te Tavana-Hau te opani
i taviri. To Tiva, to te paroita, e te mau papaa no Uturoa te raanihini.
Na orometua tei tae mai: Raanui, Tumata, Atonia, Samuela. Na Raanui
te a'oraa (Gen. 14 : 18 ). E mea nehenehe roa. Ua auvaha-noa-hia te Ta¬
vana-Hau. Mahanahana te aau, i te pae varua e i te pae tino atoa hoi. E
i te pô, e tuaroi e e aufauraa-tauturu ia au i tei mâtauhia.
3.
32
X
Ei taùïururaa i
(2-8
no
Hspefoma-Purtraa
Tenuare 1949)
piti parapole i nia i te pure: Te haam parautia-ore e te
parapole no te Eliarisea e te telona. Luka 18 : 1-14.
Te pure matamua e au ia tatou ia pure i mua i te Atua, o te pure
maitairaa ïa (Sal. 103 .■ 1 - 2) Teie râ, te vai atoa nei te tahi mau vahi e
riro ai ta tatou mau pure ei pure mau. Inaha ! te haapii nei te Patu i
taua na vahi ra ua roto i na parapole e plti nei.
E
haa-
I.
—
Te pure tamau.
Luka i8 : i - 8
Aue
paruru ; aita’toa e ravea i te pae tino nei, e tei haapeapea-noa-hia e te
a) A hio na i te vahiné ivi i ô le haava parautia-ore. —
aroha rahi : e vahiné ivi, ua pohe roa to’na hoa ; aita to"na
teie vahiné i te
e
enenii tei hinaaro e ia faufaahia ratou i to’na paruparu ; e ua
i te mau haava ia riro to’na fare e aore ra to’na maa fenua,
ta’na moni iti e aore ra ta’na tamâiti. Teie à te huru o to’ua ati : maori
rà te haava ta’na i horo ; e haava aau aroha ore ; aore roa e haapao
i te hinaaro o to Atua, e to te taata’toa hoi. Aita roa i tia ia’na e
tiahia teie vahiné no to’na taparuraahia e ta’ua mau enemi- e
hoe mau
horo hoi ratou
nei
ia faafeia faufaa
rahi
e
te mana...
te marô i taua
maniania o teie
vahiné nei, inaha,
vahiné itoito e te tuutuu ore, o tei ore i fin i
ofai ! B i te hopea ihora, o te haava tei fiu i te
vahiné. No to’na hinaaro i te hau, e i te faaatoa i te
te faatia nei oia i ta’na parau.
Teie rà
haava aau
VEA
6
POROTETANl
b) A liio na i to tatou Metua i te ao.
—
Te faaoti nei lesu i teie
tatou feruriraa. Eita e ore ; e ati to to mau
te mau ati no te oraraa
te mau enemi manao ino e te hamani ino ; e to raton tei liau : o te enemi ïa o to ratou
mau varua, te diabolo. Teie rà, e baava parautia to ratou haava; o to
ratou ïa Metua, e to ratou Faaora; o te Atua toi î i te aroha e to Lamani
matai. No roira, mai to mea ua faatia to baava parautia ore i te vahiné
ivi nei, no to’ua fiu i te maniania a taua vahiné ra, e rahi roa’tu ïa te
Haava maitai e te parautia i te faatia i to’na mau taata herehia, o tei tiaoro maito ia’na i te rui e i to ao, mai te faaea ore. Eita oia e faaroaroa;
ua rahi rà anei te reira mau huru taata i to fenua nei ?
mai to faatupu i to
taata i maitihia e te Atua :
aamu
,
te tatarahapa. Luka i8 : 9-14.
nei te Atua i te pure tamau, cita roa oia e
pure teotéo, oia hoi te pure o to taata teifaaahaaha ia’na
II.— Te pure no
Mai te mea, te mauruuru
mauruurui te
iho i to’na
aro.
a) A hio na i t taata tei faaahaaha ia’na
iho. E pharisea %a\
hiero, e faateitei noa oia i to’na
mata. Ua mauruuru noa oia ia'’na iho c i ta’na mau ohipa. A hio na i
ta’na mau tumu arueraa, ta’na e vauvau nei i te aro o te Atua : c cro au
mai teie e mai tera ! Te rave nei au i teie e i tera. Ua purç, mau anei
E taata faaturahia hoi ! la tae oia i to
tei faataa è ia’na iho i te Atua ?
b) A hio na i te taata tei oto no ta’na
teie taata, o
hara. E lelona la.
E taata faainohia e te feia maitatai ; e tia noa i mûri, mai te pio noa
to’na mata iraro ; te papai nei i to’na ouma i te peapea ; e iti ta’na parau ; ore noa’tura te poto o to’na reo, e -parau rahi roa ! Eaha ïa parau
hope : te mauiui no ta’na mau hara, to’na haehaa, to’na tatarahapa haavare ore ; to’na mamuraa i te taata tupu (aita e faainoraa) ; to''na hinaaro
reira le
pure mau. O to vai atura te pure ta to Atua e faatia nei ? o te pure ïa
no te feia tei tiaturi i te parautia e i te aroha o te Atua ; o tei pii ia’na
ia faaorehia ta’na
i te
mau
hara, to’na tiaturiraa i te Atua. Aue ! 0 te
taime atoa, e ma to ratou aau taatoa.
hepetoma-pure. Te haapao maitehia
ohipa i roto i te mau Ekalesia porotetani e vai i te ao nei. Te
tuuhia nei ei ohipa matamua roa, i te matahiti api.
Te haapao maite hia nei i roto i to mau paroita no Paris, ia au i ta ma¬
tou i ite maitai. Ua ani mai te amaa farani no te amuiraa faaroo o tei
faatere i te Hcpetoma-Pure i Paris e ia faatiatia matou, i to ratou aro, i
te huru o to te mau paroita tahiti haapaoraa i te Hepetoma-Pure. Ua
oaoa roa ratou i te ite raa e :
e ohipa tumu teie e te haapao maitai hia
iô tatou, mai niua roa mai. Ua ite roa tatou e : e maitai rahi varua ta te
la haamaitai mai te Atua i teie
nei teie
POROTETANl
VÈA
1
ta’na Ekalcsia, ia au i te mau pure onoono no
taata. Tcie rà, e riro e, te inanao nci te tahi paeau
rahi e : e rava'i noa te mau pure o te Hepotoma-Pure no te matahiti
taatoa. Hoe noa iho hepetoma ite matahiti, tirara’tu ai ! B manao liape
roa ïa. la au i te parapole no te Haava parau tia ore, ei pure tuutuu ore,
i te ao e i te pô ; ei pure tamau i te mau hepetoma e i te mau avae, e
uinii nei i nia i
Atua
e
to’na
mau
pupu
' Teie te auraa o teie p£irau : faaitoitoito tatou i te faatia maitai i te pureraa felii e i te pure amui atoa. Te vai ra anei io tatou, té lioe paroita tei faataa i te tahi ahiahi, i le kepeloma, no te feia faaroo tei hinaaro i te putuputu no te pure ; oia hoi no te faataeraa i te Atua i te mau
haamaitairaa, te mau faahaehaaraa, e te mau aniraa e au ai. Ua tupu
aenei te reira mau “huero sinapi”, e ua ore rii atura. B ere rà i te tapao maitai ! O vai te orometua, o vai te paroita o tei hinaaro i teie omuaraa matahiti, i te faatia i ta’na “Huero sinapi^’, oia hoi te hoe amuiraa
iti no te feia tei hinaaro i te amui no le pure. E tapao maitai roa ïa !
E tau to te Atua mata e to’na tarîa i nia i te reira putuputuraa faufaa
maitai ai.
rahi !
Nahe^ i fe
A himene ma te
E
himene?
haamaitâi i rotoilo outou aauileFatuiKol 3:
ohipa au rahi na te
taata tahiti te
16 v.h.)
himene. Tira’tu ohipa mauruuru
haapii i
Tiahime¬
faaroo.
maitai roa’i te
Nahea
pô i tapeahia’i
23-26 ).
Te himene nei raua,
E tauo anei ia raua ia himene ? luaha hoi, i
taeraa i taua fare tapearaa ra, aita to raua e hoho'a faahou ; ua tupai
hia, ua pêpê, ua tahe to raua toto, ua mahaehae to raua aahu. E tei roto
i te hoê piha iti pouri e te haumi, i rotopu i te vetahi atu mau mauauri parau teiaha e te reo viivii. Te aha nei râ raua? Te oto nei anei? Te
mutamuta nei anei? Te faaiuno nei anei? Aita roa! te himene nei. Te hi¬
nei i te oaoa. la ô mai te oaoa o te Fatu i roto i te aau, e himene te
ore noa’tu te ati ; ia au i tei papaihia i te Mat. 5: 11-12.
2. Ua mau-aau noa te mau irava no te mau himene. — Aita a raua e
buka-himene i te rima, e te pouri hoi ! Aita râ e peapea ; ua mau-aau-noa te
jjiau Salamp e te mau himeae ta raua e himeue ra. Oia'toa tatgu ! Te mam
tamarii e na to tatou mau taata api, maori ra: te
te mau himene api. I te mau oro‘a no te Ekalesia (Eanauraa, Poheraa,
faahouraa, Pentekose, matahiti api, etc.. ) te himenehia nei te hoe mau
ne faaauhia
navenave roa ei arueraa i te Atua. E e mea au hoi ia
Teie râ, te taa ra anei i te feia himene te hoê mau vahi e
himene, e e faufaahia’i te taata i te reira? No reira teie upoo parau:
i te hhnene ? E hi‘o rii tatou i nia ia Paulo raua o Sila, i te
raua i te auri i te oire i Makedonia ra, i Philipi ( Ohipa XVI :
na
to tatou mau
1.
to raua
raua
mene
aau,
—
is:-
POROTETANl
VEA
8
aau
■
anei te
ra
mau
irava
no
to
mau
hiniene ta tatou e liimene nei ?
taata, i te taime liimeneraa, tei hiiueue ril noa,
aita te mau irava i niau maitai i te àau.
raua
ia Paulo
raua
e
mau
I
ore
no
tahi pae e
mea
feruri nei e e oaoa
to reira noa te vaki tei
e, o
hia i te
niai te papu-ore, no te mea
i ic hoê mau himanc auraa maramarama maitai. ■—■
o Sila !
Te ite ra anei to tatou mau taata i te auraa
te liimene ta ratou e liimene nei ? E riro e, o te otoraa reo noa ta te
3. Ta himana ne.i
Eita
E hia
himeneraa,
e
ia oaoahia
nei i to liimeneraa. E mea- liape ïa, mai te
imihia. Te parau râ o ta irava, ia feruri-atoae
te taata.
— 1 taua pô ra, te faaroo maitai ra
Paulo raua o Sila. E mea maramarama roa
to raua reo, e ua riro
himeno mai te tahi a‘oraa, la na reira’toa tatou, ia,
au i te faaararaa a Paulo : la ore hoi ia taa te oto o te pû, na vai e faaineine
ia’na iho e haere i te tama‘i ? ( I Kor. 14: 8 ).
faaroo-maüai-hia nei ta liimene.
4. Te
te
mau
mau-auri i te hiniene
a
faaiianaliana i to Atua. — O te tumu mau ïa
i te parau a Paulo i to Kolosa : E te mau mea’toa
ta outou 0 rave ra, a rave ana‘e ïa ma te i‘oa o te Fatu ra o lesu, ma te
haamaitai i te Atua ra, i te nietua ia’ua ra ( Kol. 3 : 17 ).
Ua riro ana‘e to tatou mau varua, i te himeneraa, e tae mau â taua mau
hiniene ra i te terono o te Atua, e e oaoa te mau melahi no te ra‘i. No te anaanatae rahi o te aau o te mau mau-auri i te hiniene a Paulo mâ, i taua rui
ra, aita ratou i niana'o i te horo ; ua riro roa.
5. Ta himana nai raua ai
no
hiniene,- ia
ta raua
au
parau
1.
—
la
au
rii api.
i tei tiaturihia : ua tae mai i
Tahiti nei
o
Mademoiselle Bé¬
Hiiüiliiiiilmiiüii
guin, orometua liaapii taiete, na nia i to pahi farani ra, ia Eridan. Ua
niatau maitai oia'i te ohipa liaapii, mai mua roa mai. Te aroha’tu nei. te
Veai tei hoi'mai
ma
to io‘a o te
Eatu.
E riro te liau i te topa maito i rotopu i te mau ati luda e te mau
feniia nunaa arabia o teihaapôapea ia ratou i te feaua Kanaana. E riro
lerusalema i te faariro hia ei oire taa è, o te faaterchia e te Hau amui.
2.
—
.3.— Ua
faatupuhia te hoe amuiraa api no te feia’toa tei
haapiihia i
haapiiraa Vieuot, i Papeete nei. Te tumu no teie
amuiraa, e tauturu i taua mau haapiiraa ra, e i te tahi atu à mau ohipa
e au i to tatou ui api, i Papeete nei.
4.
Te papai mai nei Tempe, orometua i Petuna, i te mauruuru no
te paroita i te huaai tamarii na Temarii v. a Tefaatuturirai no Pirae e no
Tutaumatariiohiro a Tinirau o tei tàuturu i to ratou hiero’ e opuahia nei,
roto i ta tatou mau
w
—
e
5.000 farane.
I te ava'e i mm nei te moni tauturu
Impriffierie Eue F; Jtybnxisî
—
i te Ve'a.
papeetb, ta-HIU,
■■'N- ■
Fait partie de Vea Porotetani 1949