EPM_Vea Porotetani_194912.pdf
- extracted text
-
Te 49 0 te Matahiti
—
HOO I TE
Ch.
O fe mau
TITEMA 1949 —
Hihi 12.
MATAHITI HOÊ: E PAE TAEA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
papu e fae noa’fu i
fe hopea ra, oîa te ora
(Mataio 24/13)
rahi ;
oia ia rataehae i te mehoê pupu rahoê i ora mai.
to ratou mau ivi marô, ua purara haere i nia i te one.
te Diabolo parauraa : Aita e faufaa ! ua ora hoi to ratou
!
atura te piti : Ia‘u ra, ua faatupu vau i te pa-faapiti i tûa.
Diabolo, i te tahi mahana, i te hoê apooraa
tei reira ta’na mau vea-tono, ua tae paatoa mai. Ani atura
tou ia faatiâ mai î te huru o to ratou mau tere.
Parau maira te tahi : Ua faaara vau i te mau manu
debara, e ua tuu vau ia ratou, ia hàru e ia haapau i te
tere, feia teretitiano. E inaha ! pau ihora ratou, aita
Ua faatupu te
E, tera
I reira to
mau varua
Parau
puahio»
tei î roa i te teretitiano — i taua
paremo te mau taata’toa.
Aita e faufaa ! ua ora hoi to ratou mau varua ! Ua na reira te
Roohia’tura te hoê pahi -hio ra. Ua tomo te pahi, e ua
Diabolo !
roto
tereti
t
i
a
no,
E
!
mai
e, ua
a'era te mau fetia-pô no Hade i te hoê hiraene oaoa !
teie na Lutero. Teie râ, e ere anei e hopea teie ? Ho¬
matahiti ? Ava'e hopea ? Eaha to ananahi ? Eaha te huru o te
matahiti api fatata mai nei ?
vea-tono: Ia‘u nei, ua tamata maite au, na
ahuru, i te faataoto i te hoê taata
! te taoto noa nei to’na varua
I reirâ to te Diabolo umereraa i te oaoa ! — e
te mea
Teie ta te toru o te
i na matahiti hoê
inaha ! ua manuia vau
faaaraara
E aamu noa
pea
e
2
VEA
POROTETANI
E ore roa e tia i te
hoê ia haapapu mai*! E ara rà
tatou ! Eiaha
taoto! E faaineine tatou i te
farerei i te hopea
raatahiti, e i te tomo
i te matahiti
apî, mai te mata-ara e mai te faatia i te
e
aito
Paulo : i tô na vau i te tôraa
maitai o te faaroo.... i mau
maite na
ra,
reo no
no
te
vau i te parau.
E a'oraa
la tae
no
te oro‘a panauraa
(25 no Titema).
a‘enei râ i te tau mau
ra, ua tono maira te
Atua i ta’na
Tamaiti, na te vahiné i fanau, i rare a‘e i
te Ture, etc
(Gai. 4:4
roa
5).
la fanau mai te tamaiti
matahiapo a te hoê arii, e hopoihia mai te ô
na’na. E oaoaraa rahi ïa na te
fetii arii e na te basileia atoa.
E ia tae i
to’na mahana
fanauraa, i tera matahiti e i tera matahiti, e riro noâ laua
oro'a ra ei oaoaraa na
te fenua. Oia’toa
tatou, i teie mahana i te tumu i
putuputu ai te Ekalesia, o to’na ïa hinaaro i te
faahanahana i te Tamaiti-
Arii, e aita’tu, tei fanau i Betelehema e 2.000
matahiti
tei riro ei oaoaraa
taua oire iti ra e
e
na
to te
ao.
E mai te
mau
liai
i
mairi a'enei, eo
tei haere i
mamoe
pûpû i te ô na’na, oia’toa tatou, mai haere ana'e
tatou
tahopu i taua Tamaiti-Arii ra.
I. Eaba mau
I. O te tau ïa
te tau
no
te
e
parauhia nei, i te irava nei ?
Mesia, tei tohu ateahia e te mau
peropheta.
E tia ia tatou ia
parau e : te Faufaa Tahiio ra, o te anotau ïa
i tohuhia’i
e i tiaihia’i te
tau o te Mesia
; te Faufaa Apî râ, o te tau ïa i
tupu ai e i
ite mata-hia’i taua tau ra
o te Mesia.
Eaha te tumu i tohu ai e i
tiai ai te Faufaa Tahito i te
tau o te Mesia?
No te hara a Adamu raua
o Eva. Ahiri raua
aita i ofati i te Ture a te
Atua i roto i te ô i
Edene, aita’tura ïa te tau o te Mesia i ferurihia. No
taua hara râ e ta’na
utua, oia hoi te pohe tei parare i nia i te mau
taata
atoa, no reira te Atua i faatupu ai i te hoê
Faaora,
o te faati'amâ i te ao
i taua utua ra. Aita râ
te tau o taua Faaora i
tupu vave. Ua tiai noa Iseraela i te tupuraa o te mau
tohu no Imanuela. E inaha! i
te hoperaa te
mau tau,.
fâ maira te Mesia.
.
.
.
JJ. Eaha tei ite-hua-hia i
te
tupuraa o te tau o te Mesia ?
1. Ua ite-hua hia te
aroha hau è no te Afiia-Metua.
Are'a râ hoi, te ite-noa-hia
nei te mau
tapa'o no te aroha o te Atua.
Eita te faito o taua aroha ra e
roaa ia feruri. Ahiri e inita
te moana, e e
pepa te rai taatoa, e e tuira te mau àèho
atoa, e e papai-parau rima vitiviti te taata’toa, eita roa’tu ïa
e ravai te
inita, te àèho, te parau e te papaiparau, no te tuatapapa i te aroha o te
Atua.
POROTETANl
VEA
hi‘o na i te ino rahi o te feia i
Teie râ, a
3
arohahia mai: ua taiva ra-
i te utuafare, ua amui i to ratou
i to’na riri-tahoo. la tae roa a'era
râ i te tau mau ra, ua tono maira oia i ta’na Tamaiti. ... Te tumu i na
reira’i ? No to’na aroha ia tatou, e to’na hinaaro i te faariro ia tatou ei
tamarii tavai. E aroha te Atua ! Ua itea to te Atua aroha ia tatou nei, o
te Atua i tono mai i ta’na Tamaiti i te ao nei, ia ora tatou ia’na ( Il loa. 4/1 ).
2. Ua ite-hua hia te aroha hau è no te Tamaiti a te Atua,
Aita i tia ia’na ia parahi noa i pihaiiho i to’na Metua i te ao ; ua ite-
tei hamani maitai mai, ua faarue
enemi. E inaha! aita lehova i tamau
tou i
rahi ta’na; no tatou râ,
no’na ra (II Kor.
8/9 ). Ua pou mai oia ei maramarama no te pouri, ei faatiamâ i te tîtî,
ei faataoa i tei veve, ei haapii i tei maua, ei faaora i tei pohe. . . .
Ua ite papa hia te haehaa hau è no te Tamaiti a te Atua, i te fa-
hia râ to’na
riro mai nei
aroha ia tatou, i te mea e: e taoa
ei veve, ia rahi to tatou taoa i taua veve
3.
nauraa i
raro a‘e i te tare.
to’na ihora i farii ia’na. Aita to’na e
huru, e te nehenehe ia haapa'o atu te taata ia’na ; aita to’na e hoho'a,
hinaaro atu ai tatou ia’na (Isaia53/2). Ua tavini maite ia tatou e tae
i roto i te phatene; aita
Ua fanau
pohe satauro.
E homa e ! Te huru ïa o to tatou ora i te
haere anaè tatou e hi‘o i te Logo na te
haapa'o la’na.
noa’tu i, te
tau i fanau mai ai oia. Mai
Atua i te riroraa mai ei taata. A
Te parau a fo fafou
Afua, e fia ïa i fe vaî-ma!feraa
(Isaia 40/8).
buka numera hoê. Rave rahi te
tapao faaite : o te buka o aita’tu, i teie nei ao. Ua upootia i te mau hamani ino ; ua parare oia i te mau valii atea roa, aita’tu. Tei roto oia i
tumu no te mau fenua o rave rahi roa. Teie te tau i taio-rabi-hia’i
oia, e i maramarama rahi ai te taata ia’na. Aita e buka o mua a‘e ia’na.
No te aha'tura te Bibilia i riro ai ei Buka Rahi taa-è roa ?
I te mau fenua’toa,
o te Bibilia te
te reo
koêrâa 1
Ore noa’tu teie buka i te hoê buka tahito roa,
na reo è-è e toru, e na papai-buka e
1.
No to’na
tei papaihia i roto i
maha ahuru e tiahapa... ; ore
noa’tu
ua pau hoê tausani e vau hanere matahiti, mai te tau o Aberahama tae roa mai i te tau o te Apokalupo a loane ; noa’tu te mau
parau i faatiahia i taua buka ra ( o pehe, e a'oraa, e parau paari,
tuatapaparaa, e turc tivila, e ture teremoniale, e ture morale, e aamu,
parabole.... ), noa’tu te reira, te vai noa ra to’na hoêraa.
e:
e
huru
e
e
4
VEA
Te tumu parau
PüROTETANI
rahi o taua buka ra,
o te taata ïa,
( maori râ,
Tesu, te Tamaiti a te A.taa ). Te farerei nertatou i te taata ma hoê,
to’na
paruparu, to’na itoito, to’na faaroo e to’na rê. Haamana'o
ialakoba, ia
Davida, ia Elia, ia Petero, ia loane, ia Paulo. Ote Varna o te Atua
O
tei na roto i tcie buka
taatoa, i te tahoêraa ia’na.
2. No lo’na maramarama
rahi I
No to’na maramarama,
rau
mau
lioi :
e taa noa i te tahi tamaiti to’na auraa.
te vai nei te tahi mau vahi
fifi rii e te
Pa¬
pouri ; to’na râ
tumu-parau rarahi, e mea maramarama roa ïa, mai te mau aamu
no
losepha, e to Daniela, mai te Salamo 23 ( o lehova to‘u tiai...
),
e na
mau
parapole no te tamaiti tei haere i te fenua roa, e no te taata
ria hiunani maitai.
Sama¬
3. No te mana rahi o ta’na
parau!
E
te Bibilia i te hoê buka noa
; 0 te hoê râ Mana. Ua riro oia
ora tei tanuhia i te
repo maitai, itemahanai tuuhia’i
teie buka i te rima o te taata. E
ere
mai te hoê huero
tupu ta’na ohipa i roto i te varua taata.
è, cita te mana o teie parau
e taui. E
faatupu râ oia i ta’na ohipa i roto i te aau o te mau huru
Noa’tu to’na iritiraahia i roto i te hoê reo
taata toa.
Are'a râ hoi, te hanahana rahi taa-è
o te Bibilia:
moe ïa o to’na mana.
Te feia’toa tei
O te tumu
o
lesu Mesio. ïa.
pûpû i to ratou ora
la’na, roaa mai ra ia ratou te hau, te oaoa. Ite atura ratou i
te auraa
no teie
parau iti mana‘ona‘o rahi, oia hoi : te auraa mau
no te
mau
oraraa
nei.
faaapîraa diafono.
I te ava'e Tenuare no te matahitl
apî
(1930), e faaapî te mau
paroita i te hoê pae no ta ratou mau diatono. E au i te feia
faa¬
roo, e i te feia maiti atoa no te mau
paroita, ia hi'o i te hoê
mau huru no teie toroa faufaa
rahi, ia maiti ratou mai te ma¬
ramarama mau.
ora
e
o
te hoê
Te tahi tumu no te ora
e no
te anaanaraa
paroita, tei roto ïa i te huru o ta'na mau
o
te
diatono,
to ratou ati-maite-raa i to ratou
orometua, ei tino hoê.
E ani tatou i te Atua ia
haamana'o te mau diatono tahito o te
no
faaapîhia i te auraa hohonu no to ratou toroa ; ia haamana'o atoa
te mau diatono apî e: te tiaturi nei
te mau paroita, i teie
tau,
i te hoê mau ite
apî e te maramarama, e te faaroo-anaanatae, ia
ara te mau
paroita e ia haere i mua.
Te pure nei te diatono no to’na
orometua,
VEA
5
POROTETANI
eita to'na aau e anaanatae, eita’toa
manuia, ia vai hoê noa oia. E riro e, e mea varavara to’na farereiraa i to’na mau hoa rave-ohipa mai ia’na,
hoi te mau orometua no ta'na tuhaa. Eaha ihora to’na aau e ore
ai e paruparu ai, e to’na tipi e ore ai e mania’i ia ite oia eî
Eita te orometua e maitai,
ta’na ohipa e
oia
oia
ana‘e, hoê roa, teie e amo nei i te mau ohipa o te paroita.
taui râ to’na hoho‘a ia ite oia, i roto i ta’na paroita, i te hoê
taeaè mana'o itoito e te faaroo-ora, i te tiaraa i nia, e te
amuiraa ia’na, e amo atoa I ta ratou tuhaa i roto i te paroita
Ua amui atura ratou ei hoê, ma te oaoa, e ma te pure te
tahi
te tahi, e ratou atoa no te nànà. Te rave nei hoi, te tahi
tahi, i te ohipa, ia au i ta’na iho mau ravea rii taa-è ; te
nei rà ratou atoa i te ora varua note paroita. E taua amoere ïa i roto i te apooraa diatono ana'e (hoê apooraa
ava'e), i roto râ i te farereiraa moè no te pure. Te pure nei
orometua no ta’na paroita, i to’na iho fare ; ua ite râ oia e :
pure atoa neï ta’na mau diatono ( oia hoi ta’na apooraa ), no
E
mau
nei.
no
e
te
amo
raa
ra, e
i te
te
te
apî.
orometua, Ua roaa ïa to’na anaanatae
â. E aveia te diatono- no te Paroita taatoa.
E ere te paroita i te hoê faaauraa-upoo noa; e
ta ratou
ohipa ora râ.
nei, i nia i te
râ paha te hoê pae
sabati, e te amuimui
puta’i to ratou
e ara faahou ai ratou i to ratou taoto-varua ? E riro e :
te huru no te oraraa o to ratou aveia, oia hoi o to ratou diaE iti paha ta te a'oraa a te orometua tupairaa ia ratou ; e
rahi râ to te hoho'a-oraraa o ta ratou diatono ; oia hoi: to'na
tuutuu-ore-raa i te pure, to’na haapa'o maitai, to’na mâ,
to’na oraraa-faaroo mau, to’na haavare ore, ta’na parau-hoê, to’na
aroha ia vetahf-è, to’na aau-tauturu. E avei'a ora ete hi‘o-1103hia
te mata. Aue ïa faaitoitoraa na te orometua e !
mana'ona'o nei te diatono i te u‘i apî.
iti paha to te orometua ravea i te u‘i apî ; e rahi to te diate mea te noho nei oia i rotopu ia ratou ; te farerei noa
amuiraa tane, vahiné, tamarii, e ora
fenua. Porotetani hoi ratou — porotetani noa
rahi, taiva, faatau pureraa, faatura-ore i te
noa i te mau ohipa o teie nei ao. Eaha te mea e
O te hoê
ïa
aau, e
0
tono.
e
haere
e
3. Te
E
tono, no
mahana; te tau'a-parau nei ia ratou;
rii vitiviti e te au maitai hoi, ia ana¬
net i ta ratou ohipa; te faaitoito nei,
nei i nia i te leni maitai. Oia’toa i te ta¬
mai te mana'o-ore e: eita e au i
nei, i tera mahana e i tera
te Imi nei i te mau ravea
anatae to ratou aau ; te faaau
te tauturu nei, te urne
marii : te haapii nei ia ratou,
to’na toroa
tua
i te haapa'o ia ratou..Te
i te parau no ratou, no
feruri nei oia e ta’na orome¬
to’na here-tumu-raa ia ratou atoa.
y
C'
(
6
VEA
POROTETANl
Te amo nei te diatono i te mau
4.
E mata
hopoia i te pae tino, no te paroita,
oia i te tare putuputuraa o ta'na
amuiraa, ia ma,
ia tura, ia ore ia rave-ino liia no te lahi mau
ohipa è. E feruri atoa
oia e ta’na amuiraa i te mau
haamaitairaa, e le mau tataîraa no
te fare pureraa, e e faaitoito oia i ta’na
ara
amuiraa, ia roaa-ohie noa
te
mau
ravea
e
oti ai.
Oia’toa te
aufauraa e faatupuhia :
i to’na orometua i te rautiraa i le taata.
Te vai atura te hoê mau vahi hi’oraa rahi no
te toroa diatono
—
mau
e tauturu oia
( te aupururaa i te mau manihini, te farerei i te mau ma‘i, etc.. ).
Atira ïa ! la
haapa'o maite noa oia
nia nei, e mea maitai
roa
i
huru rii i faataahia i
na
ïa.
Opani : O te feia hoi i rave maitai na i te toroa diatono
ra, e
vahi maitai tei noaa ia raton, e te itoito rahi i te
faaroo
i
te Mesia
ra ia Icsu ( l Tim.
3/13 ).
Te mau ofaro parau mo‘a tei ite-apî-hia.
Ua faatia a'eiiei te Vea nei i te
parau no to te hoê mau otaro parau
roa e te faufaa rahi itearaahia i
te fenua no letu, i te tahi a'enei
tahito
matahiti. Te mana'ohia nei e, no te matahiti 200
e aore ra 300 hou letumau otaro ra. E hitu melera te roa no te
otaro
Mesia te tahi pae o taua
te
a
peropheta ra,
Isaia. Aita i hope te otaro no te
Genese, e no te
Ua ite atoahia te hoê mau himene
no
Deuteronomi, e no te Leviliko, etc..
hebera, tei parauhia e: e au ratou i te mau Salamo, no te faahiahia. Oia’toa
buka; teie to’na upoo parau; “E aroraa i rotopu i te mau tama-
te hoê
rii
o
te maramarama
te mau tamarii no te
pouri ”. Te haamaramararaa
te faanahoraa no te mau nuu
e
nei teie buka i te huru
o
ati-lseraela, i te
piti o te u‘i hou lesu Mesia.
Te huru o to teie mau otaro
parau itearaahia : I te pae hopea no Atete
1947, i te tumu no te hoê mato tarere, i te pae no te
Miti-Pohe, i te
tahi tau kilometera i raro i
leriko, te iteraa te hoê tiai-mamoe apî — tei
imi i te hoê puaaniho moè
mato. I to’na fâaoraa
na
Aita oia i
i
i te hoê apoo
iti menemene, i roto i te
hohonu ta’na e iteite ra.
roto i taua apoo ra. .., e inaha ! faaroo
roto i te ana : mai te mea e, te papari ra te hoê
Taora’tura oia i te tahi ofai
atura oia i te hoê peu
farii rahi araea.
—
roto i teie apoo, e ana
na
haapa'o i te reira. Tau mahana i mûri iho, hoi mai nei oia
hoê hoa iti no’na ; tomo atura raua i
ro*o i te ana, e i reira to raua
iteraa, i nia i te repo, i te hoê mau hue-araea ta raua i paheru, mai te tiaturi
e : e toaà moè te vai ra i
roto. Aita roa e auro i roto, ; e
pueraa otaro
parau râ, tei vehi-maitai-hia i te ahu. E 8 otaro rii ta raua i rave
(e 4
ta te tahi e e 4 ta te ;lahi
), e ua tamata raua i te hoo i te reira i na
e
te
VEA
moni e
7
POROTETANl
piti paunu paratane, i te hoê taata haaputu peu
Riro atura te tahi pae i te hoê fare
Aita râ i farii.
tahito i Betelehema.
haapiiraa, e te tahi
monati i lerusalema.
pae i te hoê fare
Ua paheru faahouhia
hoê
te
te ana, e ua itehia te hoê atu â niau otaro e
rave maitaihia. Tei Paratane roa te
tuhaa otaro motumotu, tel
mau
i teienei.
mai teie mau otaro : Te mana'ohia nei e : no
luda Makabaio. I roto i taua ana ra to’na tapuniraa i te
buka mo‘a o to’na tau, ia ore ia pau i te tamai.
rau i te mau u‘i i mûri mai.
tahi pae
te tau ïa no
hoê pae o te mau
Moè è atura taua pa-
No hea
no te Faufaa
E hia parau
Tahito ta teie mau otaro, tei ite-apî-hia, e
i te reira.
tei faatere i te mau
mai ? Te vai ra te mahana e faaroo ai tatou
Te faahiahia nei râ tatou i te Porovida no te Atua o
mea’toa i teie nei ao.
haamaramarama
Tâirururasi orometua-
faatupu-faahou-hia
25 tae noa’tu
orome¬
35 te taaTuhaa III, 12 to
Tuhaa IV ( Raiatea mâ), e 1 orometua-tauturu no te Tuhaa VI.
Ebene-Ezera ”, te fare amuiraa a te Rurulu, te tupuraa o teie tai¬
Ua haamatahia te mau putuputuraa poipoi e te hoê pureraa, na
tahi peretiteni. E ua feruri-maite-hia, i tera mahana e i tera mahana,
( poipoi e te ahiahi, e i te pô atoa hoi ), te hoê mau parau tumu tei omuaperetiteni.
tahi tumu parau rahi tei ferurihia : To letu Ariiraa, ia au i te
Faufaa Tahito
te Faufaa apî (M. Chazel). Te mau vea o te arii ( Verenie). To letu ariiraa i roto i te Ekalesia e i roto i teie neiao (.VI. Charla
i tei
au
ferurihia a'enei e te Apooraa Rahi, ua
orometua i Papeete, mai te faraide, i te
e
i te monire, i te 28 no noema i mairi a'enei. Rave rahi te mau
tua tahiti tei tapapa i teie putuputuraa faufaa rahi. Ua roaa e
toaraa: 10 to te Tuhaa I, e 8 to te Tuhaa II, e 4 to te
te hoê tairururaa
te
I “
rururaa.
te
hia e te mau
Teie te
e
mârôhia (M. Charpier). Te tiai mdVarua-Maitai ( M. ReyLescure),
orometua, e te raarahoi.
Te tahi vahi taa-è o teie tairururaa, maori râ te mau himene tei himenehia te mauorometua, ma te tae o te aau. Ua oaoa roa tetino orometua
i teie rururaa ; ua tupu te parau o te papai Salamp e : inaha hoi te mai¬
tai
te poupou ia parahi atoa te mau taeaè mai te au maite.
Na te oro'a euphari i faaoli i teie farereiraa rahi i te ahiahi monire. E
i te mahana piti te purararaa. I teienei, ua hoi te mau tavini o te Atua i ta
ratou mau paroita mai te itoito apî e te varua apî.
pier). Ua feruri-atoa-hia te tapa'o e
moe maitai, te peropheta e te taliu'a, te
etc... E mea ora roa te mau feruriraa a te mau
marama
e
e
y
.V
VEA
POROTETANl
Parau rii apT.
1. Te
haniani-ino noa nei te Gommuniste i te
faaroo.
Te faaite nei te hoê niuniu tei na Berlin mai
(oire-pû no Eremani) e ; Te
fare-pureraa porotetani
( i te paeau Rutia ). üa vavahiliia te hoê mau fare-pureraa
e te hoê mau
fare-paroita tei pêpêhia i te anotau taraai, ta te mau parôita râ
i opua i te tataî no te iti o te ino.
Aita i faatiahia. Oia’toa te mau
haapiiraa faaroo : ua
opani-roa-hia i roto i te mau fare haapiiraa. Üa tapeahia te
hoê mau orometua e rave rahi no ta ratou
mau
a‘oraa-patoi-communiste. Ua
faatupu atoa te communiste i te arepurepuraa i te taime pureraa, i roto roa i
te mau
fare-pureraa. Eita’tura te pureraa e oti. Ore noa’tu te reira, te î noa
nei te mau
fare-pureraa i Eremani.
hamani-ino noa nei te feia mana communiste i te mau
e
vai ra i Eremani
2.
Te ava-taero i te mau
fenua aïhuaraau farani.
Taiohia i roto i te “ Vea o Oteania”, numera
89, i te parau i mûri nei: 1
te apooraa no te Union
Française, i Versailles ( Farani ), ua tupu te hoê
putuputuraa taa-è tei peretitenihia e René Boisdon, e'tei reira’toa M. Aujou*
lat, papai-parau piti no te Faaterehau Rahi no te mau Aihuaraau-Farani.
I reira to te auvaha
ra, to M. La Gravière tatararaa i na ture apî e toru
teie e ferurihia nei e te
Apooraa, no te mau ava-taero tei faaôhia e o tei hamahia, tei hoohia e o tei inuhia i te mau fenua aihuaraau no Farani. la oti te
feruriraa hohonu a te Apooraa, ei reira e faaoti-roa-hia’i.
Te
mau
mauruuru
nei tatou i te
mea e :
o
M. La Gravière tei maitihia e te
auvaha’toa no taua
Apooraa, e omua i teie tau ture ; no te mea, o La
Gravière nei, e orometua-député ïa, e
orometua-porotetani i Paris. Taata itoito roa i te imi i te mau ravea e
tupu ai te mâ e te ora ( tino, varua ) o te
mau taata maohi tei
parahi i rare a‘e i te maru no te réva farani. Ohipa rahi
ta’na i rave a‘'enei no te
patoi i te mau hoho'a-tinema mâ-ore.
3. Te mau haapa'oraa faaroo i Oteteraria ( Australie ).
la au i te hoê ratere, M. J.
Chegarey, tei papai i te hoê mau tuatapaparaa
parau no taua fenua ra ( Vea o Oteania, numera 88 ), te vai ra i Oteteraria
1.300.000 tatolita. la amuihia te mau amaa
porotetani, e roaa ïa e 4.086.
000 ( maha milioni e tiahapa ) ; 23.000 ati-luda.
4. I te hopea no te matahiti 1948, ua neneihia te Bibilia
( te tahi mau tuhaa e aore ra te Faufaa Apî ) i roto i na reo è-è 1.108. Te bibilia taatoa
râ, ua neneihia ïa i roto i na reo è-è 188.
Ua faaau Lutero i te Bibilia i te hoê aihere-noanoa. Te rahi o to oô ôroôroraa ia’na, te rahi atoa ïa o te parareraa o to’na noanoa. Teie te
parau a
Douglas Mao Arthur (te tenerala rahi marite tei faatere ia Tapone i teie tau):
A faaroo mai i ta‘u parau ; I te mau
pô atoa — noa’tu to‘u rohirohi — te
taio nei au i te Parau a te Atua, hou to‘u taotoraa.
ua
5. Ua parari te pahi tira-piti, o “Denise”; no te mahitiraa o te hoê
iri,
tomo oioi roa te pahi nei ; ai i taea-roa-hia te fenua. Aita râ e taata i
ino. E i to hopea, taùehia’tura te pahi i nia i te âau.
Imprimerie Elie F. JüVENTXN — Papeete, Tahiti.
TITEMA 1949
te 49 0 te Matahiti
'OA/v£! /y MA-OMa. 8
HO O I TE
MATAHITI HOE: E PAE TAEA,
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
la ora na i te Matahiti
Te aroha’tu nei te
tae noa'tu
Apî.
“Ve'aPorotetani - i to’na mau hoa taio-ve‘a e
i to ratou mau utuafare, i teie matahiti apî
tei taeahia e
tatou, no te aroha o te Atua.
i te mau tiai o te Ekaleisa, é
i te hui-faaroo taatoa. la itoitd e ia anaanatae outou i te tiairaa i te
Te aroha'toa hei i te mau orometua,
i tehaapa'oraa i to te Atua
œaitai, ia mahanahana râ té
nànâ, i te fa'iraa i te Evanelia o te ora, e
hinaaro. Eiaha e rohirohi i te parau
aau i te taviniraa i te Atua.
Eiaha e vahavaha i to ou*
Haamana'o i tei hamani mai ia outou, i to outou apîraa
ra, aita i tae te mau raahana üno ra. Eiaha e totova i to outou tins 5
haapae i te mau raea e ino ai te aau e e vii.viiai te tino. laoaoa mau
outou. E au te oaoâ i to outou apîraa,. E% oaoa ma râ! Ei oaoa tei
la ora na te u‘i apî, te feia taurearea :
tou
apîraa.
te aroha ; ei oaoa o te
e mata'u i te mata o te Atua, no te viivii-ore o taua oaoa ra 1
A ^ata‘u i te Atua mai to outou apîraa mai â ; a hinaaro e a tavini
la’na ; ei reira e papu roa'i to outou oaoa ! Eiaha e tiai i te paariraa.
faatumuhia i roto i te aau, oia hoi i te pü no
ore,
:E tae anei oe i te paariraa
?
paari! No te aroha o te Atua i taeahia’i e oe te
paariraa o ^ tino. E tau aroha hoi, ia ferurihia te huru no te
mau taata paari. O te tau ïa no te mau ati haihai e no te mau
teiaha o te oraraa nei : te iti nei te mau ravea, te mohimohi nei ta
la ora nateteia
tahi
ati
mata, te païupara nei te avae, te ore nei te mau feruriraa hohonui
y
.V
VEA
POROTETANI
Teie''râ, e piti huru taata paari :
te fatata mai nei te apoo o te pohe.
te haamana‘0 nei te mana'o i te tahi pae tei tamau noa i te taivaraa
i te Atua ; tei ore i ite la’na i roto i te fare e i roto i te aau hoi ; tei
i tiai i te ai‘a mau ( te ra‘i o te Atua, te fare-metua), no to’na
haaputu-ore-raa i Ta’na Parau i roto i to'na aau i to’na vai apîraa;
ua vai hoê noa ïa taua taata paari ra. E mea aroha rahi. Te vai nei
râ te tahi huru taata paari tei parahi-hau-noa, no to’na ite e ; ia tuuhia to’na fare repo tiahapa i rare, e fare to’na tei te Atua ra, e te
vairaa mure-ore i te ra‘i ra. Ua rahi mau ïa hoho'a taata paari i
ore
roto i te Parau a te Atua.
Faaitoito.
—
la ora na te feia mana o te fenua ! Te tiaturi
nei te hui-taata o te
fenua ia outou ei rima no te parautia e no te hau. A here i te fenua
i te hereraa tia ; ia vî te ino e te mau'peu hairiiri e otohe ai te fenua
i mûri ; ia upootia te mau ohipa mâ i roto i te mau utuafare.
la haamaitai te Atua i te TavanalRahi e te mau Apooraa tei feruri i te mau ravea parautia e parahi-hauti-ore ai tatou ma te hau.
la ora’toa o Farani, to tatou Hau-Metua ; ia riro mau oia ei orometua 0 te aratai i to tatou mau fenua i te tiamâraa mau.
E ia outou atoa na te aroha no ô mai ia lesu-Mesia,
i teie matahiti
To outou hoa: Te “ VEA POKOTETANI ”
apî.
E parau
tahito : Ts peh@ a Taaroa■
1 to Tahiti
haamori
noa
...
\
parahiraa i roto i te pô, hou te taeraa mai te Evanelia, te
ra
te taata tahiti i te mau atua e rave rahi. To ratou râ tei
Taaroa ïa. Oia tei tiaturihia ei atua matai hamanihia. Te vai noa ra
oia mai te matamua mai, oia hoi mai te pô mai. Ua parau maitai te tahi
hau i te rahi
raua
e
e
i te mana,
o
ei atua rahi, mai te mea ra e, aore oia
pae e: oia te tupuna no te mau atua o tei tupu mai
oia tei hamani i te taata, e te fenua, e te mau puaa.
i mûri a‘e ia’na, e
Taaroa i te hamaniraa i te mau mea’toa, i ta Otomoni
( E orometua tuiroo o Otomoni i Tahiti nei i mutaa iho.)
Teie te parau no
metua faatereraa.
Ua faaea mai o Taaroa, e maa taime huru maoro. i roto i
ta’na apu Rumia. Ua au roa ïa i te hoe huero moa i te mene-'
a
.
pouri vai tamau. I retra
ra, aita e mahana, aita e maramarama, aita e fenua, aita e
niou'a. Te vai tarapape noa ra te mau raea’toa. Aita e taata, aita
: e
puaa, aita e ûri, aita e mea ora, aita e miti, aita’toa e pape
maaro. E ua na reira noa,
e mirioni noa’tu te tau, mai te pô
y'iu'i îpai,
mene
'
'
4
e
te ohu noa
ra
ïa i roto i te
VEA
3
POROTETANI
i roto, e
oia i nia iho i ta'na
apu e ua pii atura oia e: O vai tera i nia? O vai tera i raro?
Aita
reo i pahono mai. O vai teie i mua? O vai tera i mûri?
Alla rà e reo i pahono mai, maori ra e : o te pinai o to’na iho
i
tera valu mai e tera vahi mai; parau atura Taaroa :
te mato e ! a nee mai oe i onel ; aita rà te raato i nee mai
ia’na
Na ô mai rà oia e : E te one e! a nee mai oe i onei ;
hopea rà, ua pata te apu, i te hauti o Taaroa
parari, e ua ou‘a oia i rapae. Tia’tura
I te
lia
e
na
reo
e
ra.
i nee a tu ia’na ra.
No reira. ua faatupu Taaroa i to’na riri i te tia noa*raa
iho i to’na apu, no te mea aita ta’na parau i haaapao
riro atura oia i taua apu na’na ra ei mato e ei one.
ra
Taaroa riri i maru. No reira, ua rave oia i to’na tuainoo
panairaa mou'a, e to’na ivi aoao ei aivi i tera pae e i tera pae. e
to’na ra aau ei ata.
aita rà te.one
i nia
hia. FaaAita to
ei
oia i to’na rima e to’na avae ei faaetâeta i
maiuu i te rimarima e i te manimani avae
pùpû e ei poa i‘a ; e to’na huruhuru, ua riro ïa
o
I mûri a'e, ua rave
te
ei
fenua, e to’na
ei aihere te
O to’na upoo ana'e lei vai mo‘a ia'na ihora ; area ra te loea
to’na tino, ua riro ïa ei oura, e ei puhi no te mau anavai e te
miti. No te veavearaa o to’na toto, ua reva ïa ei faauteute i te
rai
ei faatupu i te anuanua. Te ora noa ra o Taaroa i reira ;
iho à, e ua riro oia el fatu no te mau mea’toa ra. E
rahi te mau atua i faatupnhia e ana ; tel mûri roa mai râ
fenua.
0
e
mau
ona
rave
hamaniraa hia. »
Te huru ïa no teie peha tahito. E mea maramarama a'e râ te parau no
te hamaniraa o teie nei ao, ia au i ta .Mose, i roto i te Oenese, pene
to te taata
I.
Nîuraa e fomoraa
fare-pufupuïuraa.
Noema 1948): I te ahiahi
ofai-niu no te fare-putuputuraa apî
Haamaitma ofai-tihi i Papeete (18 no
mahana ra i haamàuhiaü te
ta te amuiraa Siona-Tapu i faatia. E oro'a
/.
no
E
e
taua
nehenehe roa mau e te
mahana raumai e te maitai. Rave rahi te mau manihini tei amui
to te paroita hoi. Tei reira’toa na orometua too pae. Na A/l. R
haapa'ohia ïa
te mau ohipa. Te tuhaa matamua, ua
Siona-Tapu. la oti te a'oraa a A4. Reyfaaterehia te piti o te tuhaa i pihai iho i te niu o
i faatere i
fare-pure
VEA
POROTETANÏ
ringo or. i taio i te [jarau tapa'o tei oomohia i rbto i te vairaa i haapa^ohia no te ofai-tihi. Na M. Rey-Lescure te haamauraa e na Teunu te pure
haamauraa.
la oti te
ohipa, ua parahi te mau manihini e to te paroita i nia i
pihaa noa te
oaoa, aita e faito. Eita e moè i roto i te aau te hoho'a o te ohipa i ravehia ; eita’toa e moè i roto i te taria te otoraa himene nehenehe roa mau
tei faaauhia e Fereti. I te pô, ua haapa'ohia te ohipa toe ei tauturu i te paturaa o te tare apî, e ua manuia roa.
1 taua pô ra, ua manii te ûa ei
haamaitai e’ei faahotu ; ua manii noa atoa te hinaaro o te aau horo'a mai
te
mau
mau
airaa-niaa tei faaineine maitaihia e to te amuiraa. (Ja
..
te anaanatae rahi.
la haamaitai mai, e ia aroha mai. e ia haamanuia mai te Atua i te ohipa,
raa
teie tare
o
A rohi
apî.
i Te
Hoa-Tumu » to’na i‘oa.
te u‘i
apî o te mau paroika e to te mau pupu, a horo'a i to
puai e to outou itoito i te pae avae no lehova ( Neh. 2: 18 v.h.
5 Ko.r, 15 : 58.
Na Koringo, or.
e
outou
2. Tomoma-fare i Vaitape • Pora-Pom (25 no Atopa 1948); Tei faalere i taua oro'a ra, ei mono i te Peretiteni, o na orometua ra: o Tunui,
Raanui, Atonia eo Tumatarii.
ofai, na te amuiraa Galilea (Pupu IV): e 92 avae I
aano, Ua opuahia teie fare i te tau i faatere ai
Tunui or. i te paroita Vaitape. Ua faaterehia e na diatono ra o Tamaiti raua
o Teriitaria, mai te tauturu maitaihia e Francis Sanford raua o Marii, I te
9 no Atete 1943 i haamauhia’i te ohipa.
E tare rahi patu
te roa,
A
e
e 32 avae
i te
pohe ai taua na diatono faatere,
Raauri
raua o
ua monohia ïa e na diatono apî,
Teuru. 1 te 3 no Atete 1947 i haamata’i te ohipa, na roto
Tariu raua o Teuiarai or. (Sal. 127 : 1-2). Te mau rima taMataihau, Tehapai Tinorua, Temarii Buchin, e tae noa’tu i na
tamuta no te pupu Daniela: o Hinarai Taea e o Tefaaora Buchin, e tae
noa'tu i na rima tauturu: o Raparii Ruarei e o Manarii Itaata. Ua ravehia
teie ohipa i roto i na mahana e 50, oti roa a'era. Huru faito e maha ahuru
ma pae tausani tara.
i te pure a
muta: Areti
Ua tomohia ïa fare i te 25
te
no
Atopa i mua i te aro o te feia mana e
paroita atoa. Na te rrtono tavana-hau, M. Sarciaux, i taviri i te opani_
or. i te huru o teie fare; na Atonia te bibilia i haa-
Ua hohora Teuiarai
niau, e na
ïa.
E
mau
Tunui te a'oraa (Mat. 4: 18 19). Te pure hopea, na Raanui
himene faahiahia tei faaroohia. E
au
e
500 manihini tei haa-
mâufuuru i te pae üno. I te pô, e putuputuraa rahi, e te hoê aufauraa manüîa roa. ’
VËA
POROTETANl
5
Tomoraa-fare i Avéra ■ Raiatea (2 no Noema ig48): E fare tîmâ,
24 avae. Ua opuahia i te ava'e Atete 1925. Ua haaputu maite-hia te
moni e te mau tauhaa e oti ai. E 60 mahana i te raveraa, oti nehenehe
atura, i raro a‘e i te faatereraa no Tunui or. O Tuteanüanua te diatono ;
O Teaue a Ahupu te raatira. O Teraimatatea a Tino te tavana tei tauturu
puai i teie ohipa. O Maraetefau a Teehu té tamuta ; o Tua Tehea te tamuta-tauturu ; te amuiraa te rima. — 12.349 tara tei pau.
1 te 2 no Novema, i te avatea, i tomohia’i. Na te Tavana-Hau te opani
i taviri. To Tiva, to te paroita, e te mau papaa no Uturoa te raanihini.
Na orometua tei tae mai: Raanui, Tumata, Atonia, Samuela. Na Raanui
te a'oraa (Gen. 14 : 18 ). E mea nehenehe roa. Ua auvaha-noa-hia te Ta¬
vana-Hau. Mahanahana te aau, i te pae varua e i te pae tino atoa hoi. E
i te pô, e tuaroi e e aufauraa-tauturu ia au i tei mâtauhia.
3.
32
X
Ei taùïururaa i
Hspefoma-Purtraa
(2-8 no Tenuare 1949)
i te pure: Te haam parautia-ore e te
parapole no te Eliarisea e te telona. Luka 18 : 1-14.
Te pure matamua e au ia tatou ia pure i mua i te Atua, o te pure haamaitairaa ïa (Sal. 103 .■ 1 - 2) Teie râ, te vai atoa nei te tahi mau vahi e
riro ai ta tatou mau pure ei pure mau. Inaha ! te haapii nei te Patu i
taua na vahi ra ua roto i na parapole e plti nei.
I.
Te pure tamau. Luka i8 : i - 8
a) A hio na i te vahiné ivi i ô le haava parautia-ore. — Aue
teie vahiné i te aroha rahi : e vahiné ivi, ua pohe roa to’na hoa ; aita to"na
paruru ; aita’toa e ravea i te pae tino nei, e tei haapeapea-noa-hia e te
hoe mau enenii tei hinaaro e ia faufaahia ratou i to’na paruparu ; e ua
horo hoi ratou i te mau haava ia riro to’na fare e aore ra to’na maa fenua,
ta’na moni iti e aore ra ta’na tamâiti. Teie à te huru o to’ua ati : maori
rà te haava ta’na i horo ; e haava aau aroha ore ; aore roa e haapao nei
i te hinaaro o to Atua, e to te taata’toa hoi. Aita roa i tia ia’na e ia faatiahia teie vahiné no to’na taparuraahia e ta’ua mau enemi- e feia faufaa
E piti parapole i nia
—
e
rahi e te mana...
Teie rà vahiné itoito e te tuutuu ore, o
tei ore i fin i te marô i taua
ihora, o te haava tei fiu i te maniania o teie
vahiné. No to’na hinaaro i te hau, e i te faaatoa i te vahiné nei, inaha,
haava aau ofai ! B i te hopea
te faatia nei oia i
ta’na parau.
VEA
6
POROTETANl
b) A liio na i to tatou Metua i te ao. — Te faaoti nei lesu i teie
mai to faatupu i to tatou feruriraa. Eita e ore ; e ati to to mau
aamu
taata i maitihia e te Atua :
te mau ati no te oraraa , te mau enemi ma-
tei liau : o te enemi ïa o to ratou
varua, te diabolo. Teie rà, e baava parautia to ratou haava; o to
ratou ïa Metua, e to ratou Faaora; o te Atua toi î i te aroha e to Lamani
matai. No roira, mai to mea ua faatia to baava parautia ore i te vahiné
ivi nei, no to’ua fiu i te maniania a taua vahiné ra, e rahi roa’tu ïa te
Haava maitai e te parautia i te faatia i to’na mau taata herehia, o tei tiaoro maito ia’na i te rui e i to ao, mai te faaea ore. Eita oia e faaroaroa;
ua rahi rà anei te reira mau huru taata i to fenua nei ?
nao
ino e te hamani ino ; e to raton
mau
te tatarahapa. Luka i8 : 9-14.
te Atua i te pure tamau, cita roa oia e
mauruurui te pure teotéo, oia hoi te pure o to taata teifaaahaaha ia’na
II.— Te pure no
Mai te mea, te mauruuru nei
iho i to’na aro.
a) A hio na i t taata tei faaahaaha ia’na iho. E pharisea %a\
E taata faaturahia hoi ! la tae oia i to hiero, e faateitei noa oia i to’na
mata. Ua mauruuru noa oia ia'’na
iho c i ta’na mau ohipa. A hio na i
ta’na mau tumu arueraa, ta’na e vauvau nei i te aro o te Atua : c cro au
mai teie
e mai
tera ! Te rave nei au i teie e i tera.
Ua purç, mau anei
teie taata, o tei faataa è ia’na iho i te Atua ?
E lelona la.
E taata faainohia e te feia maitatai ; e tia noa i mûri, mai te pio noa
to’na mata iraro ; te papai nei i to’na ouma i te peapea ; e iti ta’na parau ; ore noa’tura te poto o to’na reo, e -parau rahi roa ! Eaha ïa parau
hope : te mauiui no ta’na mau hara, to’na haehaa, to’na tatarahapa haavare ore ; to’na mamuraa i te taata tupu (aita e faainoraa) ; to''na hinaaro
ia faaorehia ta’na hara, to’na tiaturiraa i te Atua. Aue ! 0 te reira le
pure mau. O to vai atura te pure ta to Atua e faatia nei ? o te pure ïa
no te feia tei tiaturi i te parautia e i te aroha o te Atua ; o tei pii ia’na
b) A hio na i te taata tei oto no ta’na hara.
i te mau taime atoa, e ma to ratou aau taatoa.
hepetoma-pure. Te haapao maitehia
i te mau Ekalesia porotetani e vai i te ao nei. Te
tuuhia nei ei ohipa matamua roa, i te matahiti api.
Te haapao maite hia nei i roto i to mau paroita no Paris, ia au i ta ma¬
tou i ite maitai. Ua ani mai te amaa farani no te amuiraa faaroo o tei
faatere i te Hcpetoma-Pure i Paris e ia faatiatia matou, i to ratou aro, i
te huru o to te mau paroita tahiti haapaoraa i te Hepetoma-Pure. Ua
oaoa roa ratou i te ite raa e :
e ohipa tumu teie e te haapao maitai hia
iô tatou, mai niua roa mai. Ua ite roa tatou e : e maitai rahi varua ta te
la haamaitai mai te Atua i teie
nei teie ohipa i roto
1
POROTETANl
VÈA
i te mau pure onoono no
Tcie rà, e riro e, te inanao nci te tahi paeau
rahi e : e rava'i noa te mau pure o te Hepotoma-Pure no te matahiti
taatoa. Hoe noa iho hepetoma ite matahiti, tirara’tu ai ! B manao liape
roa ïa. la au i te parapole no te Haava parau tia ore, ei pure tuutuu ore,
i te ao e i te pô ; ei pure tamau i te mau hepetoma e i te mau avae, e
maitai ai.
' Teie te auraa o teie p£irau : faaitoitoito tatou i te faatia maitai i te pureraa felii e i te pure amui atoa. Te vai ra anei io tatou, té lioe paroita tei faataa i te tahi ahiahi, i le kepeloma, no te feia faaroo tei hinaaro i te putuputu no te pure ; oia hoi no te faataeraa i te Atua i te mau
haamaitairaa, te mau faahaehaaraa, e te mau aniraa e au ai. Ua tupu
Atua e uinii nei i nia i ta’na Ekalcsia, ia au
to’na mau pupu taata.
aenei te reira mau “huero sinapi”,
pao maitai ! O vai te orometua, o
e ua ore rii atura. B ere rà i te ta-
vai te paroita o tei hinaaro i teie omua-
hoi
hoe amuiraa
maitai ïa !
matahiti, i te faatia i ta’na “Huero sinapi^’, oia
te
iti no te feia tei hinaaro i te amui no le pure. E tapao
roa
E tau to te Atua mata e to’na tarîa i nia i te reira putuputuraa
raa
faufaa
rahi !
Nahe^ i fe himene?
A himene ma te haamaitâi i
E
rotoilo outou aauileFatuiKol 3: 16 v.h.)
ohipa au rahi na te taata
tahiti te himene. Tira’tu ohipa mauruuru
haapii i
Tiahime¬
faaroo.
maitai roa’i te
Nahea
pô i tapeahia’i
23-26 ).
Te himene nei raua,
E tauo anei ia raua ia himene ? luaha hoi, i
taeraa i taua fare tapearaa ra, aita to raua e hoho'a faahou ; ua tupai
hia, ua pêpê, ua tahe to raua toto, ua mahaehae to raua aahu. E tei roto
i te hoê piha iti pouri e te haumi, i rotopu i te vetahi atu mau mauauri parau teiaha e te reo viivii. Te aha nei râ raua? Te oto nei anei? Te
mutamuta nei anei? Te faaiuno nei anei? Aita roa! te himene nei. Te hi¬
nei i te oaoa. la ô mai te oaoa o te Fatu i roto i te aau, e himene te
ore noa’tu te ati ; ia au i tei papaihia i te Mat. 5: 11-12.
2. Ua mau-aau noa te mau irava no te mau himene. — Aita a raua e
buka-himene i te rima, e te pouri hoi ! Aita râ e peapea ; ua mau-aau-noa te
jjiau Salamp e te mau himeae ta raua e himeue ra. Oia'toa tatgu ! Te mam
tamarii e na to tatou mau taata api, maori ra: te
te mau himene api. I te mau oro‘a no te Ekalesia (Eanauraa, Poheraa,
faahouraa, Pentekose, matahiti api, etc.. ) te himenehia nei te hoe mau
ne faaauhia
navenave roa ei arueraa i te Atua. E e mea au hoi ia
Teie râ, te taa ra anei i te feia himene te hoê mau vahi e
himene, e e faufaahia’i te taata i te reira? No reira teie upoo parau:
i te hhnene ? E hi‘o rii tatou i nia ia Paulo raua o Sila, i te
raua i te auri i te oire i Makedonia ra, i Philipi ( Ohipa XVI :
na
to tatou mau
1.
to raua
raua
mene
aau,
—
is:- ■
aau
POROTETANl
VEA
8
anei te mau irava
ra
no
to
mau
hiniene ta tatou e liimene nei ? E
taata, i te taime liimeneraa, tei hiiueue ril noa,
aita te mau irava i niau maitai i te àau.
hia
niai te papu-ore, no te mea
3. Ta himana ne.i raua i ic hoê mau himanc auraa maramarama maitai. ■—■
Eita e
mau
I
ore
no
te
tahi pae e
mea
ia Paulo raua
o
Sila ! Te ite ra anei to tatou mau taata i te auraa
e liimene nei ? E riro e, o te otoraa reo noa ta te
liimene ta ratou
feruri nei e e oaoa nei i to liimeneraa. E mea- liape ïa, mai te
Te parau râ o ta irava, ia feruri-atoa-
e, o to reira noa te vaki tei imihia.
hia i te himeneraa, e ia oaoahia e te taata.
4. Te
faaroo-maüai-hia nei ta liimene. — 1 taua pô ra, te faaroo maitai ra
o Sila. E mea maramarama roa
himeno mai te tahi a‘oraa, la na reira’toa tatou, ia,
au i te faaararaa a Paulo : la ore hoi ia taa te oto o te pû, na vai e faaineine
ia’na iho e haere i te tama‘i ? ( I Kor. 14: 8 ).
te
mau
mau-auri i te hiniene a Paulo raua
to
raua
reo, e ua
riro
faaiianaliana i to Atua. — O te tumu mau ïa
hiniene,- ia au i te parau a Paulo i to Kolosa : E te mau mea’toa
ta outou 0 rave ra, a rave ana‘e ïa ma te i‘oa o te Fatu ra o lesu, ma te
haamaitai i te Atua ra, i te nietua ia’ua ra ( Kol. 3 : 17 ).
Ua riro ana‘e to tatou mau varua, i te himeneraa, e tae mau â taua mau
hiniene ra i te terono o te Atua, e e oaoa te mau melahi no te ra‘i. No te anaanatae rahi o te aau o te mau mau-auri i te hiniene a Paulo mâ, i taua rui
ra, aita ratou i niana'o i te horo ; ua riro roa.
5. Ta himana nai raua ai
no
ta raua
parau
rii api.
1. — la au i tei tiaturihia : ua tae mai i Tahiti nei o Mademoiselle Bé¬
Hiiüiliiiiilmiiüii
guin, orometua liaapii taiete, na nia i to pahi farani ra, ia Eridan. Ua
niatau maitai oia'i te ohipa liaapii, mai mua roa mai. Te aroha’tu nei. te
Veai tei hoi'mai ma to io‘a o te Eatu.
2. — E riro te liau i te topa maito i rotopu i te mau ati luda e te mau
feniia nunaa arabia o teihaapôapea ia ratou i te feaua Kanaana. E riro
lerusalema i te faariro hia ei oire taa è, o te faaterchia e te Hau amui.
api no te feia’toa tei haapiihia i
haapiiraa Vieuot, i Papeete nei. Te tumu no teie
amuiraa, e tauturu i taua mau haapiiraa ra, e i te tahi atu à mau ohipa
e au i to tatou ui api, i Papeete nei.
4.
Te papai mai nei Tempe, orometua i Petuna, i te mauruuru no
te paroita i te huaai tamarii na Temarii v. a Tefaatuturirai no Pirae e no
Tutaumatariiohiro a Tinirau o tei tàuturu i to ratou hiero’ e opuahia nei,
.3.— Ua faatupuhia te hoe amuiraa
roto i ta tatou mau
w
—
e
5.000 farane.
I te ava'e i mm nei te moni tauturu i te Ve'a.
Impriffierie Eue F; Jtybnxisî — papeetb, ta-HIU,
■■'N- ■
Fait partie de Vea Porotetani 1949