EPM_Vea Porotetani_194911.pdf
- extracted text
-
Te 49 P te Matahiti
HOO I TE
Ch.
—
NOYEMA 1949
—
Hihi 11.
MATAHITI HOÊ: B PAE TARA.
VERNIER, directeur-Gérant,
faaherehere maite i fe taime, e anofau ino
(Ephesia 5/16).
I nia i te patu no te hoê
feîe.
fare pureraa paratane no te 17 o te u‘i,
matahiti 1653, a haamoahia’i e
nei, inaha ! ua faatiaRobert Shirley. Teie atura te
i ohipa tei hau i te raaii to’na faaroo taatoa i taua
Aue ïa parau hanahana e, no te hoê taata e no te hoê Ekalesia !
la riro te ohipa n teie taata ei hioraa e ei faaitoitoraa ia tatou ia haere
i mua, mai te turori-ore. Ua taataa teie nei ao i teie tau ; ua pitaataa to’na niu. Eiaha râ te feia faaroo ia hio i mûri e ia haaparuparu.
Ino noa’i te anotau nei, a rave noa tatou i te mau ohipa tei hau roa
i te maitai. Taiva noa’i te tahi pae, a patu noa tatou i te fare o te
faaroo, a faatia i te mau fare pure apî, ia au i te hoê tavana-diatono,
i Tahiti nei, tei uihia te tumu i itoito ai oia — e to’na pae — i te
faanehenehe-roa-raa i to ratou hiero, teie ta’na i pahono mai : laite
te
u‘i apî a mûri nei i te huru no te faaroo e no te itoito o to ratou
metua, i teie tau.
Mai te mea tei ia tatou te faaroo mau, e te tiai, e te itoito, e te
hinaaro mau i te pûpû i to tatou ora i te Atua, e ite atoa ïa tatou i
te hoê tau apî, oia hoi i te hoê anotàu parautia, e te haumaru, i te
fenua nei. -- Faaherehere maite i te taime.
ootihia te parau i mûri nei : « I te
a haaviiviihia’i te mau ohipa mo‘a i te fenua
hia teie fare pureraa e te taata ra e
maitai rahi a taua taata ra : ua rave oia te
tai, i te tau tei hau i te ino, mai te tuu
ohipa ra ».
ua
mau
mau
2
VEA
POROTETANI
A hio na i te mato i paohia mai ai oufou na!
( Isaia 51/1 ).
Ua mâtau te mau Ekalesïa Farani i te
faahanahana, i te ava'e
noeraa, i te mau aito tuiroo tei faatupu i te
“Réformation”, i
te JG no te u‘i. Ua mâtau âtoa to
tatou Vea i te faatia i ra ra¬
ton ohiha i taua ava'e ra. No
reira, e tia ia tatou ia feruri rii i
te tahi mau vahi no te
tupuraa o te
haapa'oraa porotetani i Fa¬
rani.
1.
O vai mâ te
mau
Reformateurs tuiroo rahi?
Hoê â taime to te
haapa'oraaa porotetani tupuraa i Europa
taatoa. O Lutero to’na taata rahi i Eremani
; o Zwingli i Herevetia Eremani ; o Farel i Herevetia-Farani
; o Taravino i Farani
i Tiniva.
Ua amui ia ralou te feia’toa tei hiaai i te hoê Ekalefaaapîhia e i te hoê paieti haavare ore.
Te faahiahia nei e te auraro nei te feia
porotetani farani i
taua mau “ réformateurs”, teie
râ, aore ratou e faariro nei i
taua mau aito ra ei
upoo, no te mea, o lesu-Mesia ana'e to ra¬
tou upoo e to ratou avei‘a, e to ratou
Fatu, e to raton Faaora.
Teie mau réformateurs taatoa, ua hamani-ino-hia
ïa i to ratou
e
sia
tau ; e ua
ua
pari ùànahia i mûri a'e i
faatiahia ratou
—
to ratou
i to ratou parautia
-
poheraa. Teie râ,
e te feia tei
tuatapapa
maite i ta ratou mau
ohipa mai te aau haâvare-ore. Parau mau
hoi : e ere te mau réformateurs i te feia
hapa ore; ua itehia râ
te mâ 0 to ratou oraraa e te hohonu o
to ratou ite ; oia’toa te
rahi o to ratou itoito e no to ratou
faaroo.
O vai te Réformateur tuiroo i Farani 7
O Taravino ïa ! Ua fanau oia i te oire ra i
2.
Noyon ( tuhaa no
Picardie), i te matahiti 1509, e ua pohe oia i te §5 o to'na matahiti (1S64). Ua pohe oia i te rahi o ta’na
ohipa e i te rohirohi
rahi. Ore noa’tu ta’na hapa, oia ia faatia i te
utua-pohe no Mi¬
chel Servet (te hoê taata taiva tei
patoi i ta’na mau haapiiraa,
e i te faroo teretitlano
), e tia ia parauhia e : ua taui roa te ho-
ho'a
no
te hoê pae o
teie nei ao, i to’na faaroo e i to’na hinaaro
tuutuu-ore i te parau mau.
3.
Ua tupu rahi anei te Ré
I te tau no to’na
oia hoi te
«
formation i Farani, i te tau no Taravino ?
oraraa, ua tupu rahi roa te “feia porotetani”,
Réformés ». I
te matahiti
1547, i te poheraa o te
François Tahi, te papai ra te taratinale ra o SainteCroix, i Roma e : « Te afa, e han atu â, no te basileia, i
Farani,
arii
ra
o
VEA
POROTETANI
3
hugeno ïa ». ( Ua mairihia teie i‘oa: hugeno, i te mau porotetani). I te reira matahiti to te atimarara porotetani tuiroo
rahi, to Coligny tabularaa i te rahiraa no te mau paroita poro¬
tetani i Farani. Ua roaa e 2.150 paroita i reira ; e e roaa te tuhaa ohipa i na orometua e pae, e aore re e ono tauatini, i Fa¬
rani, ahiri ratou i naval. I te vetahi mau putuputuraa faaroo, e
roaa mai e 25.000 taata.
lia
faatereraa no Taravino, ua faaau taua mau pa¬
hoè Tare Tumu, e i te hoê Ture Haapa'oraa o tei
au to’na hoho'a i te faanahoraa no te Hau Repupirita. Na te huifaaroo e maiti i to raton mau orometua, e to ratou mau diatono.
I raro a'e i te
roita ra i te
,
te mau auvaha no te mau pa¬
rahi, e ua poro ratou i reira i
te Hiroa o to ratou faaroo. Oi riro Farani taatoa ei fenua poro¬
tetani i te reira tau, ahiri te mau hamani ino aore i faatupuhui.
I te matahiti 18o9, ua putuputu
roita porotetani i te hoê Apooraa
matahiti 1520
(i reira to te taata porotetani matamua tutuiraahia i te auahi, i
te oire ra i Toulousee tae roa mai i te matahiti 1762 (o te
matahiti ïa i faaea’i te hamani ino, i mûri a‘e i te poheraa no na
porotetani e toru, i Toulouse), aita te hamani ino i faaea, maori
E tia mau ia parau e ;
mai te 20 no Titema,
Henere IV.
4. Eaha te parau mana no Nantes ( Edit de Nantes) matahiti i598 ?
O te hoê ïa parau faatiamâraa tei papaihia e te arii ra, e He¬
râ i te tau no te arii ra no
Farani. la au i taua
parau maitai rahi e te itoito, e tia noa ia ratou ia hamori i lo ra¬
tou Atua, ia au i to ratou iho hinaaro. Teie râ, ua haamata to’na
mono, 0 Louis XIII i te haapa‘o-ore i taua parau ra (1620). E
ia tae i te matahiti 1685, ua faaore roa te arii ra, o Louis-XIV
i taua parau faatiamâraa; e ua faatia oia i to’na nuu dragons
ia taparahi noa i te mau porotetani. O te hoê anotau rumaruma
roa ïa i Farani, e te oto e te haamâ.
5. Ua riro anei te faaoreraahia le parau mana no Nantes e Louis
nere
IV, ei faatiamâraa i te mau porotetani i
ci parau peapea rahi ?
ei ati rahi faito-ore, no te mau porotetani e no te
fenua farani hoi. E te ati noa nei à Farani i taua hara
ra.
XI F,
üa riro ïa
rahi
No te opaniraahia te haapa'oraa porotetani i nia i te fenua far.ini
taatoa, ua faarue te tahi pae rahi i to ratou ai‘a, e ua tapapa ra¬
tou i te fenua è. E iti te 800.000 tei reva. Te rahiraa o te poro¬
tetani i Farani i te reira tau! 15 milioni ïa. E ati rahi râ to tei
toe mai i te fenua. Na roto i na matahiti e rave rahi, ua huri-
4
VEA
POROTETANI
hia ratou i te
mau tare tapearaa
haumi e te toètoè, i roto i te
pare ofai, e aore ra i nia i te mau pahi-hoe a le arii. Ua
haneie te tausani tei pohe pupuhihia, târihia, tahuhia i le
mau
auahi,
neneihia i
rare
Eaha ratou
a‘e i te
mau
tumu raau, etc..
i faaoromai ai i teie nei
hinaaro-ore i te huna i to ratou faaroo,
pohe? No to ratou
i te hoi faahou i raro
mau
e
a‘e i te zugo
tavini.
faaroo, e tia raau ia tatou ia faahiahia i teie mau alto.
Pohe noâ, te parau noa'nei ratou i to ratou faaroo, e te a‘o nel
ratou i to tatou faaroo paruparu e te haraini. — E
pohe to tatou
ai'a tahiti ia ore te maramarama o te Evaneiia ia anaana
mai,
i teie tau haapouriraa fenua. Tira’tu ai ora
; ua ite maitai tatou.
E te hui
A feruri maite !
O vai mâ fe feia e farereihia i fe rai ?
E taoto ta te hoê orometua tuiroo
no
Paratane,
o
John Wes-
ley. la au i taua taoto ra, te ite ra oia ia’na iho i te tiaraa i te
no Hade. Ui a'era oia i te feia i roto mai :
E tatolita roma anei to ona ? E! maa rahi !
E porotetani anei, piri ia Talavino? El maa rahi !
uputa
E
porotetani anei, piri ia Lutero? E! maa rahi!
-,Maere rahi e peapea’tura Wesley i teie pahonoraa
hopea. Haere
ihora oia i te uputa o te Rai ( Paradaiso
), e i reira to’na tapi-
liraa i ta'na uiraa :
E porotetani anei to ona, tei
E
piri ia Lutero? Aita roa !
porotetani anei, tei piri ia Talavino ? Aita roa !
E tatolita roma anei ?
No to’na
maere
Aita
roa
!
rahi i teie mau pahonoraa, ui faahou atura oia :
O vai atura hoi to te rai ?
l'ahono mai nei; Aita roa ta matou e taata tei malrihia i tena
i‘oa. Hoê noa iho rà to ratou i‘oa ; e teretüiario 1
mau
Haamauruururaa.
Te faaite atu nei Verenie,
tei maiti ia’na, i te 23 no
Peretiteni, i to’na mauruuru i te hui-raatira
Atopa i mairi a'enei. Aita oia i manuia ; atira
ïa ! üa faaara râ oia i te
fenua, ia au i te hoê metua tei here i ta’na
tamarii. Aita te tahi pae i haapa'o i taua
faaararaa, tei ia ratou ïa.
E moa maitai râ ia ore ratou ia
tatarahapa i to’na’tu mahana.
..
5
POROTETANI
VEA
tano, tel mahiti
te taviriraa “Tombola”
Tabula no te mau numera
i te mahana i iritihia'i
tataîraa Fare Pure no Paofai, i te
17 no Tetepa 1949.
Fonua - Mataainaa
N® tano
N® tauhaa
Huru 'tauhaa
18940
1
Taihaa fare (Mobilier)
2014
2
Moto
14919
3
Faatoetoeraa maa
5241
4
Radio
17633
5
Auri nira ahu (Machine à
8682
6
Pereoo
21528
7
6754
8
taataahi tane
»
vahiné
Umu mori ( 3 uiti )
21392
2202
9
Roi auri
10
Tapû matie
10697
11
18324
12
Tifaifai
Tofa niuniu
20989
13
»
»
10401
21671
20206
14381
14
»
»
17
»
8872
18
»
4165
19
Pute aoao
23150
20
Taupoo paeore
Mori gaz
16
Feue
Papeete
(Frigidaire)
»
15
Makatea
coudre)
Paea
Papeete
Mataiea
Papeete
Papara
Papeete
Ngukutavake
Papeari
Papeete
Makatea
Papeete
Raiatea
Papeete
Papeete
Moorea
Papeete
»
(sacoche)
Ho te haavare e te
»
tafarahapa (aamu).
to’na metua
i te ma‘i. E metua hamani maitai râhi e te poihere i ta’na niau tamarii. E
noa iho matahiti to taua tamaiti ra, i roohia’i ta’na metua
ma‘i rahi, e ua haere oioi maite taua ma‘i ra i te rahiraa ; e tae aéra
poipoi sapati, ua haere teie nei tamaiti i roto i te piha o ta’na metua
aroha ia’na. E ia oti te aroharaa, ua parau mai taua metua i pohe i te
ia’na: a rave, e ta u tamaiti iti nei i teie nei parau iti, a horo i
fare hooraa raau, e tii i te raau na to oe metua tane e!
haere oia, aita râ to’na aau i tae; e i to’na taeraa’tu i te fare raau,
te taata i reira, tei to’na fare taoto te faaearaa, e vahi huru roa’tu
ia haere. E ua haumani taua tamaiti ra, e hoi mai ra oia i te fare, mai
feruri i to’na iho mana'o, e nahea oia ia parau i to’na metua, no te
ite oia e, e mea ino te haavare. Ua tinai râ oia i to’na mata'u i
Te vai ra
te hoê taata.
tane
ono
te
e
i te
e
ma‘i ra
le
Ua
aita
ïa
te
raea ua
1 to’na vai tamariiraa ra, ua pohe
/
6
VEA
POROTETANl
te taeraaa oia i roto i te
piha, i te parauraa te metua tane ia’na ; Ua noaa,
tamaiti, te raau haamarû i to‘u ma‘i? Ua parau hua’tu oia e: aita !
ta‘u
e
te parau mai ra te taote : aita ana raau mai tei papaihia i nia iho i te
parau.
Ua na ô maira te metua i oia ïa, e ta‘u tamaiti, e tia anei ia oe i te vai-
iho
noa
no
te
mai ia‘u
raau ore ?
i to’na iho
e
ia haere
noa
to'n ma‘i i te rahiraa, e te
Ati atura taua tamaiti
ra
mauiui atoa,
i te peapea, e haere atura i roto
piha, e oto atura. Aita râ i maoro, tiihia a'era e haere faahou
piha ma‘i; ua tairuru te fetii, e te a‘o maite ra te metua
mai i roto i te
i te fetii mai te faaitoito ia ratou. E tae a'era i taua tamaiti
nei, ua tuu
oia i to’na rima i nia iho i to’na upoo, e ua parau maira
ia’na, na ô mai
ra: E ta‘u tamaiti, ua fatata roa vau i te
pohe roa, ere atura ïa oe i to oe
metua tane, i te pae tino nei, e faaitoito râ oe i te hi‘o tia’tu i te Atua
ei metua no oe, e haapa'o maitai oe i te parau mau, e eiaha oe e
parau
I te parau haavare, e tei nia iho â to te Atua mata ia oe.
Ua putapû
noa’tura te aau o taua tamaiti nei, e ounu atura oia i rapae
piha, e rave atura i to’na taupoo, e horo oioi atura i te fare hooraa
raau, e noaâ maira. Tei to’na râ hoiraa mai i te fare, e inaha, ua oto te
fetii, e ua rahi roa te peapea. Ua pohe roa te ma'i. Hotu roa’tura te ati
o teie nei tamaiti. Aita râ ta’na e ravea i teie nei; area te
peapea o to’na
aau ua vai ïa i roto ia’na, e tae noa’tu i te mahana i tanuhia’i te ma‘i
;
e aitâ te peapea i ore i reira, e mairi maira 12 matahiti ; e ua
paari atura
taua tamaiti. Teie te tahi vahi ê oia i te parahiraa. Ua hoi râ oia i te
oire parahiraa tahito no ratou, e ua haere i roto i te aua vairaa
tupapau
ra, e ua imi i te vahi tanuraa i ta’na metua tane; e itea aéra, ua parahi
t)ia i raro ma te tatarahapa roa i ta’na hara i rave i pohe ai ta’na metua
tane ra. E ua parau e : ahiri râ e ravea e faaroo rii ai au i te reo o to‘u
metua tane, i te reo hoê noa iho i te faaiteraa mai ia'u e : ua haamatara
oia i taua hara nei, ua mârû roa ïa to‘u manao i reira; aita roa râ. No
reira, i onei, i nia mau iho i te pera o tau metua ta‘u i haavare aenei, te
tao atu nei au i tau metua i te ao ra ia faaorehia ta‘u hara, e te tiaturi
atu nei au i te reira, ia ora vau, e ia riro roa to‘u aau ia lehova. Area
te peapea i roto i to'u aau i te manaoraa e, o te parau iti hopea roa ta‘u
i parau atu i to‘u metua a pohe atu ai oia ra, e parau haavare ïa, eita e
ore taua peapea ra e pohe noa’tu vau ra.
E ara râ tatou e homa, eiaha e haavare; e ia roohia noa-hia i te mana‘o paruparu i taua vahi ra, e haapeepee tatou i te fa’i i taua hara ra e
tatarahapa, ia noaa ia tatou te tiamâ, o te ati atu tatou i te peapea e te
i te
oto matara
ore.
^ Oro'a fomoraa ia Befeseda, i Huuau ( Tiare! ).
E oro‘a nehenehe roa tei tupu i te '‘21 no Atopa, i Huuau.
hana
ra
te tomoraahia te fare
I taua ma¬
putupuraa taa-è roa tei patuhia e te
VEA
amuiraa. Mai te
i te
7
POROTETANl
matahiti 1943 mai to ratou hkamataraa i te haaputu
E inaha 1 ua ite ratou i te otiraa
mai-
moni no taua opuaraa ra.
tairaa
o
ta ratou opuaraa.
ia hio ! to’na rahi, to’na paari, to’na vifciviti
E fare au rahi
i rapae, to'’aa auai rapae,
i roto e
te mau tauhaa i roto.
hope mai to,
Tiarei, e te amuiraa manihini no Taunoa, tae noa’tu i te upoo o te feI te hora maha e
te Tarana
nua:
te afa i te ahiahi te tomoraa ; ua
rahi e to’na pae.
la oti te paraparauraa a
Toofa, or., i rapae i te fare, e na himene
taviri o i iriti i te fare.
Charpier, na a'oraa ( papaa e te
tahiti ) mai te tatara maitai rauà i te mau haapiiraa no te i‘oa ra, no
“Beteseda”, tei mairihia i te fare nei. Na na orometua ra na Ahela
tomoraa, na te Tavana Eahi iho i
Na na Peretitcni, na Chazel raua o
atoa i te ohipa,
manihini
(Paea), Teuira(Punaauia), Brémond(Mahina), i tauturu
tae noa’tu i te oro'a bapetitoraa. Ua mauruuru atoa te màu
nei i te mau reo himene.
Ua paraparau atoa Tetua a Paua, te Tavana no
parau no teie fare (ua pau e 47000 tara ), e no te mau
pûhia e te hoê mau hoa e rave rahi.
la oti taua tuhaa ra, ua haapaohia te pae tino. Aita te Tavana
hi e to’na hoa i faaea; ua monohia râ e tePaaterehau, tae
mau mana e te mau manihini papaa e te tahiti, E mea au rahi taua
reiraa. Ua parahi te taata mai te taeaè mau te huru. I te pô, ua
hia te hoê tairururaa, mai tei mâtauhia i taua mau huru oro'a ra.
riro mau “ Beteseda ” nei ei fare no te aroha e ei fare no te ora.
Tiarei-Huuau, i te
tauhaa tei pû-
Ra*
noa’tu i te
farehaapao- '
Parau rii
la
apî.
ua niuhia te ofai-tihi
amuiraa pupu III, no Betelehema.
E ohipa apî roa te reira i Maupiti, tei mâtau noa i te fare rauoro e te
atia aito, mai te huitupuna mai. No teie râ tàu te iteraahia teie opuaraa e
teie ravea apî. Ua hope mai te paroita taatoa, e te feia mana. E na te oro*
metua i faatere maite i te ohipa nei, mai te oaoa te taata’toa i teie oro'a ne*
1. 1 Maupiti. —
no
te
Te papai mai nei Namata or. e ;
fare amuiraa patu ofai, no te
henehe mau. O Teriimuehu te
tamuta aravihi no teie fare.
to te pupu
au-maitai ia rave i té mau
faré tamaaraa, e aore puhaparaa,
a'era ratou e
fare E i te Sapati,
fare tei mairihia i te i‘oa
Te papai mai nei Terii Heimau or. e; no
Rurutu ( Tuhaa V) hioraa e : e ere i te mea
ohipa 0 te faaréo i roto i to ratou iho mau
ia au i ta te Taiete i horoa ci fare faaearaa no ratou, opua
faataa ihoâ i to te A tua fare. Oti oioi noa’tura taua
ra.
i te 12 no Tiunu, i tupu ai te tomoraa o taua
ra,
2. 1 Makatea.
—
VEA
8
POROTETANl
“Oliveta”. Rave rahi te mau manihini tei tae mai, to te mau pae atoa. Na
M. Gauthier te taviriraa i te opani ; na te orometua te a'oraa (Tav. III, 20).
E i mûri a‘e i te pae varua, ua haapaohia te pae tino. Na te Paoti, na
Meunier i haamauruuru, i te pae hopea, i te mau ohipa i ravehia. E i
M.
te
p5, tuaroiraa.
4. Ua faaroohia e, ua tae
mai te niuniu faaite e: ua pohe roa te metua
vahiné no to tatou hoa orometua, no M.
i to’na aroha ia’na.
Jîey-Lescure. Te faaite nei te Vea
Ua niuhia te ofai tihi no te fare putuputuraa api no te
i te mahana maha, i te 20 no Atopa. E parau apî
oaoa ïa. Ua tupu atura teie opuaraa tahito, tei faaitoitohia e te orometua ra,
5. 1 Papeete.
—
amuiraa Rapa-Raivavae,
e
Ai mata.
6. I te avae Tiurai 1949, te vai ra e 212 pipi-orometua i roto i na aua-oroParis e i Montpellier. Te haamata nei te mau paroita i te navai i
metua i
te orometua
i Farani. Aita râ te mau orometua-tono
(misionari) i navai roa.
Te rahi nei te auhune i Matatâta e i Aferita.
te mau Ekahaapaohia te Sapati o
te Bibilia, i roto i te mau paroita no Farani, i te piti o te Sapati, i mûri a‘e
i te Sapati Penetekose, i te mau matahiti atoa. E faaitehia i reira te mau
7. Te Sabati o te Bibiria. — Ua faaoti te Apooraa-Rahi no
lesia farani, tei putuputu i Paris i te ava‘e Tiunu e : e
maitai o te Bibilia e
e
faaitoitohia te feia faaroo ia taio maite ratou i te mau
te tuu nei oia i te ora
apî i te faaroo; te faaara’tu nei i to tatou hinaaro i te Atua, e i to tatou taata
tupu... E hoa e ! te taio nei anei oe, e te feruri nei anei oe i te Parau a te
Atua ? Eaha ta’na e haapii nei ia oe i teie tau ?
8.
.1 te 29 no Atopa, ua tapae mai te pahi farani ra o “ Ville d'Amiens ”,
i Papeete. Te afai mai ra oia i te tino no Tihoti Ahnne, député, tei pohe
roa i Paris, i te 3 no Atete. I te hora 4 i te ahiahi te hunaraahia to’na tino i
Paurani. Na M. Chazel, orometua, i faatere i te pureraa. Taata rahi roa tei
tae i taua oro‘a hunaraa, e faahanahana e e aroha i teie tamaiti tahiti tei
hunahia i roto i te repo no to’na ai‘a, i pihaiiho i to’na metua ia Edouard
Ahnne. Na te Tavana Rahi te oreroraa i te pae apoo. la tauturu mai te Va¬
rua no te Atua i te utuafare ati, i Tahiti nei e i Farani.
9. Ua tae atoa mai to tatou hoa here, o Spelta vahiné, orometua haapii taParau i papaihia. Te faaamu nei te Bibilia i te faaroo ;
..
marii taiete. No to’na mana‘o itoito e to’na here i te nunaa tahiti, i
hoi mai
ai oia, e haapii i ta tatou mau tamarii i te mau huru ite, e i te mata'u i te
Atua. E 33 matahiti to’na taviniraa i te Atua i Tahiti mâ nei.
Moni fauturu I fe Vea.
Bapeete :
Vigor 20 ; M”® M. Frogier 50 ;
L. Batnbrid^
ge 50, — la amuihia : 120 francs.
Mauruuru.
Impkimeeib Eme F. JUVENTIN — Rus du Commandant DBSTBEjfAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1949