EPM_Vea Porotetani_194910.pdf
- extracted text
-
Te 49 0 te Matahiti
—
ATOPA 1949
HOO I TB MATAHITI
HOÊ:
—
E PAE
Hihi 10.
TARA.
Ch. VERNIER, Directeur-Gérant.
Te parau no ïe maitiraa.
Na roto i te i'oa no te Apooraa Rahi Amui, e no te Taiete Faatupuraa parau no Paris, te haapapu atu nei matou, tei papaihia te mau
i‘oa i raro nei, i te huru mau no to M. Vernier ôraa i roto i te ohipa
maitiraa « député ».
a / Te faatia nei te Ture Tumu no te mau Ekalesia farani e ia
maitihia te hoê orometua a‘o no teie huru toro'a na te Hau, mai te
meae ore oia e faatere faahou i te tahi paroita. Ua tae hoi M. Ver¬
nier i te matahiti e au ai ia faatuhaa ia’na ; e aita roa oia i farii
faahou i te hoê toro'a i roto i te Apooraa Rahi.
b/ Ua faaitoito matou, te mau Peretiteni e tae noa’tu i te Faatere
Taiete, ia M. Vernier, ia tuu oia i to’nai'oa i roto i teie ohipa
no te
no na tumu e
piti :
1.— Ua ani onoono mai te mau taata e rave rahi tei roaa ia ratou
te hoê tiaraa teitei i te pae politita, i to tatou hoa, e ia pûpû mau
oia ia’na iho ei paruru no tatou, i mua i te Apooraa Rahi no Paris,
ei rave‘a e tahoê Ma’i te mana'o no to te fenua nei. E parau papu
iho â : ua opua mau te tahi atu mau taata mana i te haru i teie toro'a
no ratou ;
e inaha ! ua faaea
ratou i to ratou hi'oraa e : ua farii M.
Vernier i te aniraa tei faataehiamai ia’na ra. Uafaatura maitai ra*
tou i to tatou metua i te faarop.
Eita anei tatou e tiaturi atoa ia’na ? Eita anei to tatou mana'o e
tahoê atoa i nia i te hoê hoa tei riro mau ei Tamarii Tahiti na roto
i to’na fanauraa, e o tei faaite noa mai i to’na here i te nunaa tahiti
na roto i te toro'a ta’na i haapa'o i ô tatou ?
2
VEA
2. — I te tau hopea
nei,
purumu. E au i te mau
POROTEtANÎ
tae
to te ao taatoa i te tahi
tipuuraà
Apooraa faatere i te mau nunaa atoa ia haaua
papû maite i to ratou mau
mana'otumu, ia ore te faura'o ta ratou
faatere nei ia taahuri. Eita
anei tatou e mauruuru ia
auvaha-atoahia tatou, te hui
faaroo, i roto i taua mau apooraa ra ? E faatia anei
tatou ia riro te reo rahi i
te mau taata tei
faatupu noa i te tama'i
orurehau, ma te haamanii i te toto, e tei hinaaro
i te faaore i te mau
haapaoraa faaroo ?
Eita mau te mana'o no te
feia maramarama e
feaa-piti i te feruriraa i taua
e
parau ra.
Papaihia : Charpier, P"' faatere i te A. R. A.
E. Chazel, P"‘ no te
Apooraa Taiete
Ph. Rey-Lescure, P“' no te Tuhaa II.
Ua
a'enei fe
aîfa râ tatou i
ore
Ua îî te mau fare vairaa
e
auhune,
ora
ua
unu
te
tau ;
(leremia VIII, 20).
sitona, no taua auhune ra ; aita to tatou
noa tatou i te maa
haaputuhia... E
peapea i te pae tino ; e paia
inaha ! aîta tatou i ora. E
taoa parari noa to tatou ora tino
nei ! E
taoa parari noa te mau
inaitai tino ta tatou e oaoa nei ! E
taoa parari
noa te hau !
Eaha ihora te vahi toe i te
taata, e ora’i oia ??
Te ha ô mai ra te faatere
no te hoê
pupu communiste i te hoê orometua a‘o, i mûri a‘e i
te hoê hunaraa ma‘i
ta'na i faatere : “ Ua
putapû roa to‘u aau i ta oe
faaitoitoraa,
i te pae apoo. E piti râ tau
parau hohonu ta oe i faataa i
reira, e aita roa ta matou — te mau
communistes — e pahonoraa i te
reira :
1.
E nahea i te taui i te aau
ino o te taata ?
2.
Eaha to mûri iho i te
pohe ?
Oia mau ! Tira’tu ai
ravea e ora’i tatou, maori
râ : o lesu-Mesiâ :
te faariro nei Oia i te
taata hara ei taata
api,
o tei roaa ia'na te ora
mure-ore,
-
-
Ua papu râ anei oe i te reira ?
Ê a'oraa (Amosa
VIIî, 11).
Inaha, te na ô
ai
au
mai ra lehova :
i te 6è i nia i te
fenua,
e
te fatata maira te tau
ere
i te pape ; i te faaroo
râ i te Parau
Ua mâtau
taata
no
te
roa
aru
tatou i teie
e
râ^i te ôè maa-ore,
a
hopoi atu
e
te hiaai
lehova.
peropheta iti itoito roa no luda. E
; fanau i Tekoa; faaamu puaatoro e tae
noa’tu I
VEA
POROTETANI
i faaiie ai lehova
te mahana
3
ia’na ia haere e tohu i te Basileia
Aita oia i otohe; ua
arii,
Amasia,
tau pariraa e toru :
Kafa
Baala, Aseta( mea vahavaha
na‘u ta ou tou mau oro‘a mo'a : 5-21 22); lo ralou aau ino lumu
(aroha-ore i te taata-tupu: 8:6). — No reira te hopea o ta’na
tohu : O le mahana ïa no Jehova. E mahana pouri taotao, aore
Iseraela, i te tau no leroboaraa Piti.
haere tia oia i Betela, i te oire tnou'a no te
e no
tahu'a rahi. I reira to’na hohoraraa i ta’na
Ta ralou hara rahi ( haamoriraa idolo :
auro,
rota, Moloha ); la ralou haamoriraa haavare
e
no
roto : 5 ; 20,
E hio râ tatou i teienei i te hoê ati taa-è roa
roa e
anaana o
i taua mahana ra :
I.
Te hoê ati taa-è roa ta lehova e faatupu i roto ia
Iseraela, ia tae i te mahana no lehoya ?
i. O le hoê ïa poiaraa e le hoê hiaairaa-varua o te ore roa e
mâhal Ua ite noa tatou i te huru no te mahana no lehova e
tohuhia nei e Amosa: o te panraa riaria ïa no Iseraela (Sama¬
ria ) i te enemi, e to’na hopoi-è-raa hia, mai te faaherehere ore-hia.
A hio na : ei te avatea e haamairihia’i te mahana i raro; e
—
tuuhia te ahu oto i nia i
te hoê poiaraa, te hoê
hiaairaa rahi i te Parau ora a te Atua ora. Are‘a râ, e cre ànei i
le mea'oaoa te reira? Aita’nei teie poiaraa-varua i tamatahia, 1
te faatupuhiae te rnau peropheta? Alta râ i manuia ? Ua poia anei
ratou i te tau no Isaia? Te na ô nei Isaia : ua faaamu vau i te
tamarii e ua paari ratou ia‘u, e ua faarue mai â ratou ia‘u (1 ; 3).
Aita mau ratou i poia i te reira mau tau,
I teienei râ, te tohuhia nei to ratou poiaraa rahi i te Parau a te
Atua ; to ratou hinaaro onoono i te pure i te Atua, i te tatarahapa, i te faî i ta ratou mau hara, i te faaroo i te mau peropheta.
Teie râ te utua peapea rahi e tohu atoa hia nei : Eila taua poia¬
e mâha ! Eita te pû pape ora e pihaa faahou ; eita te maa
e horoahia mai. E horo hoi te taata i te tahi miti e i te
talîi miti, i Apatoerau e i Apatoa, i te imiraa i te Parau a lehova,
roa râ e itea (8:12). E pau te itoito o te feia apî ! e matapourihia te mau paretenia mata aiai i te hiaai i te pape ora !
Aue ïa ati rahi riaria e! Te mâha ore o te poiaraa Varua i te
faarirohia te mau oro'a ei mihiraa ; e
le taata. A hio na i te hoê utua varua :
raa ra
varua
e ore
mahana o lehova.
taa-è ta lehova i faatupu no
?
1. To tatou poiaraa e to tatou poiharaa varua, te mâha noa nei ïa I
Aita
laito to tatou maitai, i Tahiti nei, i te anotau hopea nei.
Eaha te maitai rahi
tatou i te anotau hopea nei
JJ.
_
e
4
VEA
Mai te
mea
POROTETANI
te vai nei te hoô mau
pû pape varua tei opanlhia i
è, te pihaa noa nei ïa i ô tatou nei. E ere i
te pii faufaa-ore, te
pii a Isaia, e a lesu e: te feia i hiaai ra
e,
a haere mai ia‘u
nei, a inu ai (Isaia 7: 37).
I teie tau, i Tahiti
nei, teie te pape, teie te maa e tia i te vairaa, tel te rima! E tei poia
ra, a haere mai, a amu ! Teie te Pate tahi mau fenua
rau
a
te Atua, tei iritihia i te reo tahiti
I Teie te Evanelia a lesu !
fare pureraa e te mau fare amuiraa
tei faatiahia e
to outou mau rima
paieti, ei hanahanaraa no te Atua! Aita ratou i opanihia e te enemi ! Ua
iriti noa-hia, ei
haapûraa ! Teie
te mau ravea o te aroha no
te Atua, oia hoi: te
pure amul, to
taioraa-parau, te arueraa, te oro‘a euhari ! Teie te
Teie te
mau
apoo hohonu
pihaa noa no te aroha faaoreraa-hara o te Atua ! A
oaoa
tatou e a haamaitai i te
Atua, i te mea, ua vaiihohia teie mau
maitai faito-ore no tatou, i te tau
hopea nei I
OPANI ( Apok. 21: 6) — 7 te taata
hiaai ra, e horoa noa ïa
vau i te
pape or a pihaa na’na ra, ia inu oia!
e
te
Te (aofo no te tahi orometua.
Teie taua taoto ra : Te Bibilia ta’na i
màtau i te taio noa,
aita ta’na e ravea faahou ia
taio:
inaha,
mohimohi roa, e ua pouri
roa te mau
leta; aita to te mau reo e auraa faahou ia
hlo e ia
taio. P.ave atura i te tahi atu
Bibilia: hoê â huru : e te mau Bibilia’toa ta’na i tipee.
ua
Imi atura oia 1 roto i ta’na
Bibilia
reo
atoa te mau
paèpaè vairaa buka i te hoê mau
è-è, e aore ra reo tahito : hoê â huru, ua
reo, e te
mohimohi
ia taio. Aue teie ati I te
rahi e !
Eaha ïa e tia’i ia’na ia taio faahou i
te Parau, mai te mea ua
ino te mau Bibilia’toa? Nahea
oia i te faainuraa i to’na
varua i
te tumu 0 te
pape ora? Nahea oia e amu ai i te Pane no
te rai
mai? Nahea i te
haapee i te pouri o to’na aau ?
Haamata’tura oia i te tapapa i te mau buka
tatararaa, te mau
buka a'oraa, te hoê mau buka tei
reira te hoê mau tuhaa no te
Parau a te Atua: hoê â
ati, ua mohimohi pauroa.
Rahi roa’tura to’na
hepohepo, mai te mea ra e, te mairi ra teie
nei ao i roto i te
pouri e te eteneraa, e te hoi tia ra te mau
haapa'oraa maitatai i mûri ! Mai te mea e, te
upootia
ra te mau aratairaa iino ; te ore ra te aroha
taeaèi te tauturu i te taata
tupu
0 te feii râ, e te
tamai, e te amahamaha. Te hee ra te maitai ;
i
roto i te abuso no te ino.
ravea
ore
VEA
POROTETANI
5
iteraa i
ta’na bibilia i pihai iho ia'na ; e i to’na taloraa ia’na, inaha, te
mararnarama noa rate mau reo, te mau irava. E mea afaro roa.
I reira to’na pure haamaitairaa i te Alua no teie tao'a oaoa rahi,
I reira to teie orometua
araraa i to’na taoto, e i to’na
aita’tu, Ta’na i heheu 1 te taata,
ei ora no to tatou varua.
Te eneml numera hoê no fe mau
i teie tau.
Ua taa noa to’na i‘oa :
o te hiroa ïa tei
parauhla te Communis
amui i te mau mea’toa i te vahi
i faaau mai tei te tau Pene-
oia hoi, te haapa'oraa tei
hoê. E haapaoraa faahiahia ïa, ahiri oia
tekose. I te reira mau mahana, ua tuu
i lerusalema, i ta ratou mau faufaa
me;
haapa'oraa faaroo
iho à te mau pipi no lesu,
i te vahi hoê. No to ratou pa-
lesu-Mesia, hoê atura aau, e
amui-atoa-raa i
ratou mau tao'a. Te reira Communisme no te Penetekose, ua
niuhia ïa i nia i te pàpà ra o te faaroo ia lesu-Mesia, E mea è râ
Communisme e tupu ùàna nei i Rutia e o tei parare i nia i
hoê afa no Europa i teie tau. Ua tuu oia i te mana taatoa i nia
i
“ amuiraa no te mau rave ohipa” (prolétariat). Ote Mèsia
apî ïa. la vî te taata hoê, e te mau haapa'oraa faaroo, e te mau
tiamdraa, i taua idolo ra. E tei ore i farii papu i taua Mesia apî
nei,
parari huàbuà roa ïa oia, mai te auà a te potera. Te tura
taata hoê, te tura o te varua taata, te faaroo i te Atua..,, e
parau faufaa-ore ana'e; e e hoi ratou i te iti-roa-raa, i te
pohe, i te mouraa..., ia tupu râ te raanahope no te amuiraa taatoa
te “prolétariat” i te rahiraa. Aita eotia i to’na mana ei ta’na
ei haavîraa i tei patoi mai i te reira.
Eita’tura tatou e maere i to te Communisme aro ùàna-raa i te .
haapa'oraa faaroo teretitiano o tei tiaturl i te Atua e i te mana
faatiamâraa no lesu-Mesia i te aau o te taata hoê. Te faatura
te Evanelia i te mamoe hoê, tei moè ; te oaoa rahi nei to
nia ite rai i te taata hoê tei tatarahapa. E tupai râ te Communis¬
i te reira mau faatereraa, e ia mou roa’tu.
Aita’tura te raua e auraa. Te faatielie nei te tahi i te amuiraa
taata rave ohipn, e te haamori ra te tahi i te Atua, mai te tuu i
mana faatiamâraa i te Atua e i ta’na Tamaiti. E te faariro nei
hiroa communiste i ta’na mau ravea faaupootiaraa i ta’na hiroa,
ei
ravea tia anaè e te mârô-ore-hia, noa’tu to ratou hohoa
petitoraahia e te Varua, i te i"oa o
hoê varua, i te hereraa te tahi i te tahi, e i te
ta
te
te
te
e
te
0
mau
0
mau
ravea
nei
me
le
te
mau
riarla e te au-ore roa
i te hioraa taata,
6
VEA
POROTETANl
Te papai nei te hoê
orometua porotetani farani
(otei faatere
i to’na toroa i
Suède ) i ta’na 1 ite na roto i te
tamai ralii
hopca, a haru ai Rutia i te hoê tiihaa no
Finlande e Le taaloaraa
no te tuhaa fenua
tei paraubia
rnaoro
nei oia ;
«
“provinces baltiques”. Te
E ono milioni taala
teie
e
haapeapeahia nei
—
na
ô
i te pea-
pea haapohe roa. — Teie ta raton
hara : o raton i here i to
raton
ai'a e i to raton faaroo. Ua
mou a'enei to raton
tiamâra i te raatahiti '1940 ; ua faaôhia —
mai te puai
faahepo — i roto i te hau
Rutia. Ua l'aaorehia te mau
haapiiraa faaroo
; ua opanihia te mau
orometua, te mau vea no te mau
haapa'oraa
faaroo, te pnreraa
avatea, te mau oro'a rarahi no te faaroo
teretitiano. Ua tapealiia te' mau fanfaa e te man fenua
paroita ei faufaa amui na te
ana
Hau communiste;
tou
ua
auauhia te
mau
mau
orometua i rapae
i to ra-
fare-orometua. e ua opanihia te taata eiaha e horoa
i te
hoê haapûraa na ratou
; aila’lu ta ratou e
ravea, no te pae tino,
maori râ ia rave i te
ohipa i te aru, e i roto i te mau uru-raau.
I te tuhaa i
Esthonie, e 2 orometua e e 27 diatono tei
hia; 15 orometua i faautahia i
Rutia,
roto i te nuu...
I
e
7 tei
te. tuhaa i
pupuhi
faaô-faahepohia i
Lettonie, e 9 perepitero katolika
pupuhihia,; ua na mua râ to ratou mau tino i te
haamauiuiino hiu. 1 Lithuanie, 15
perepitero tei
tei
taparafjihia, 10 tei
utahia i Rutia...»
te faa¬
Atira teie
tuatapaparaa parau aroha e to riaria :
te hoi nei tatou i te mau
n‘i
lesia teretitiano
Mesia
raa
e
nei,
e hapehia e:
matamua, a hamani ino-hia’i te Eka-
e te mau
emepera roma. Eita râ te Satauro o te
mairi i raro, no te
mea, ua riro taua mau hamani-inoe te toto manii note mau ite
no
i te huero
lesu-Mcsia, ei ueueraa
te parau-mau e no te
parau-tia.
ia hamani-ino hia outou i
to'u ra i‘oa ”.
,
.
ia
e
o
—
‘‘E
ao
to
outou,
E te feia faaroo no to tatou fenua here, eaha ïa
to outou huru
upootia noa’tu teie hiroa apî i ô tatou nei ?
A
ara
!
E
ere
feruri maitai e
teie parau i te parau hauti ! E
parau rahi hohonu 1
Te imi nei fe ho@ oromefun no
rte 24 ho Me i mairi
Lonsdoeia t fe afafa po^a.
a'enei, ua haaputuputu te hoê
oroirietua-epikopo no Lonedona i na hoa orometua e 600 e e
5.000 taeaè, maitihia
i roto i te- piha rahi ateatea i
Albert-Hall. Ei faaineineraa teie
putuputuràa rahi ia ratou, no te hoê tere
Evanelia, e tere .tuuraa upeà,
tei parauhia te tere no te “ Afata
pu‘a
VEA
Na roto i te hoê matahiti taatoa, e a‘o ratou
O
te purumu,
i te Evanelia i te taata
i Lonedona.
Nahea ? E mea ohie : e paiuma noa i nia i te
purupiti
ratou ïa
—
7
POROTETANI
afata pu‘a - o to
te purumu.
e a‘o atu ai i te feia haere noa na
E mea ohie, e e mea ohie-ore.
E rata na te îaater© o te Vesi
i te mau hoa tato-Vea.
E hoa here mâ e !
Aita to tatou
“Vea PorotetaDΔ i mâtau i te parau e.i te
feruri i te mau
nei to’na faatere i roto i te
reira eau ai
i te huru
i hopea a'era.
'J' mûri a‘e i te poheraa o to tatou auvaha hopea (Tihoti Ahnne), e rave
rahi te feia raaitatai, no Tahiti nei, tei ani onoono ia‘u no taua tiaraa auvaha.
Ua patoi etaeta vau mai te parau e : to‘u oaoaraa mau e ta‘u utua rahi, o.
ta‘u ïa
ohipa i te pae faaroo ta‘u e rave nei, i Heremona, e i roto i te
paroita, i teie hoiraa mai au i.Tahiti nei. Teie râ, aita roa te mana‘o o.
teie
taata i fati; ua ani onoono â, mai te faahio ito ratou mau mana'o
i nia i te mau vahi i mûri nei: E taata.tahiti hoi au, fanau i Papeete; eta-,
maiti
Verenie-metua tei ore i moè to’na tura e ta’na mau ohipa i te feia
paari. Ua ite maitai au i te reo tahiti; ua tavini au i teie fenua i na matahiti,
37. E taata tura hoi e te mana‘o hau ; ua pupu hoi au i na tamarii ë piti
pohe i te aroraa, ei paruru i te tiamâraa no to tatou ai‘a.
Teie' atoa te tahi vahi ta ratou i parau mai : Ua tae te fenua nei i te hoê
maàraa-èà i te tahi pae, te hoê èà aano, e te pa‘ia ; te arepurepu e te amahamaha te hopea, ia faaôhia mai te hoê mau hiro‘a parau apî e te peapea mau,
i ô tatou. Te tal^i râ èà, o te èà ïa no te haere maiteraa o te fenua i mua
i te paari mau, i te parau-tia e i te tiamâ, mai te autahoê e te hau. E no te
hoi, ua faatere a‘enei au i teie toroa député i na ava'e e 7, i Paris, i
mûri a‘e i to‘u maitiraahia e te fenua taa^toa, i te ava'e Atopa 1945, no reira
ratou i faaitoito faahou ai ia‘u, ia farii i to ratou mana'o rahi. Feaa-piti
ihora to‘u aau ! E tamau anei au i ta‘u mau tuhaa ohipa i Papeete nei, e aore:
e haere anei au i Paris, e tamata i te amo faahou i te fenua taatoa ? Aue
ïa
mauiui rahi, i to‘u aau e ! Ua vauvau râ vau i teie aroraa i mua
i te Atua, e i mua i to‘u mau hoa peretiteni. E ua niuniu atoa hoi i te.Faatérè rahi no te Taiete i Paris ra. E na ratou paatoa i faahàu i teie aroraa,
mai te parau e ; e haere faahou â oe e amo i te maitai-varua e te tino âtôa'
hoi
te fenua. O te huru ïa no to‘u tomoraa i te ohipa nei. E mea maere
i to‘u iho aro, e i te aro o te taata e rave rahi.
Teie râ te hoê mau tumu i tomo papu ai au i; teie maitiraa :
No to'u hinaaro i te paruru i te mau haapa'oraa faaroo,
E anotau peapea rahi teie, i roto i teie nei ao. Ua parari te ao nei i roto
i
tuhaa e piti : te tuhaa no te tiamâraa mau, e to’na mau unauna (te tura
te taata; te tura no te varua e no te haapa'oraa teretitiano; te haij, te
ohipa no te politita; teie râ, no te mea hoi te tomo
maitiraa rahi e tupu nei, i te Sapati, i te 23 no Atopa nei, no
ia’na ia liaamaramarama rii i te mau hoa tafo Vea, ia ite maitâi ratou
0 to teie ohipa tUpuraa, e te hoê mau tumu i farii ai oia,
te
mau
mau
mau
na
e
e
ua
:
mea
ra,
aroraa
no
mau
na
0
/
8
VEA
POROTETANI
parautia, te autahoêraa ) ; e te tuhaa hoi no te hoê hiro'a o tei vahavaha i
faaroo teretitiano (e
opiemu!), e i te tura o te taata hoê. Te tamani ino
n*i, te hapeapea nei i te tupu
ruperuperaa o te faaroo. No to te taata râ e
te
rave rahi, i Tahiti
nei, hioraa e: e riroto tatou ai‘a here i te hee i roto i teie
tuhaa peapea ia ore ia
paruruhia, no reira i au ai i te hoê orometua ia tia 1
nia i te patu, e
paruru i te mau unauna no te faaroo teretitiano e no te tiamâ mau. Ua ahuru hoi te mau
orometua katorika i na Piha
Apooraa i Paris,
i teie tau, e hoê atoa
orometua porotetani.
2. No to'u hinaaro ia
parahi to tatou fenua i roto i te hau.
Eita te fenua nei e tere e e
ruperupe ia tomo mai te peapea. Aita tatou
e hinaaro nei i te
hauti e te amahamaha, e te taa-ore. E tano
roa te hoê
mau
ohipa e rave rahi ia taui maite, ia au i te tau apî nei. To te Hau-Metua
iho ïa hinaaro, e o ta’na e rave nei
mai te hoê itoito taa-è. E amo atoa tatou
i taua maitai
ra, mai te aau hoê e te hinaaro tauturu.
S- No to'u mâtau iho â i te
mau taata e te
uputa, i Paris.
Na roto i na ava‘e
poto roa e 7, a mau ai au i teie tiaraa ( o vau ana‘e i
te reira tau
), ua amo tuutuu-ore au i to tatou fenua. Eita e au ia
tuatapapahia te reirai roto i te vèa nei. Te hoê
mau
ohipa apî râ ta tatou e mataital
nei, i nia i te fenua, o matou ïa tei
ohipa i te reira, i te Apooraa J»ahi matamua, — Ei faaite e : ia haere noa’tu vau i
Paris, aita e tauiraa i roto ia‘u :
e tavini noâ vau i
ta‘u Fatu, i to‘u taviniraa i to‘u ai‘a. E
imi â vau i te hau
no lerusalema
; no Siona e ore ai au e mâmû
noa, e ia puroro roa to’na pa¬
rautia mai te marainarama rahi ra
(62/1).
Ei haamaramaramaraa teie mau
parau rii i to tatou mau hoa here taio vea,
tei ore â i ite i te reira.
mau
la
ora
outou i te aroha
o
te Atua.
VERENIE.
No te
rahi o te mau parau i teie ve‘a, te
vaiihohia nei te mau parau
api e té mau rata, tei tae mai, no te ava'e i mua nei.
*
»
Te
mau
buka
e
*
vai nei : Aratai bibilia : 50 farane
;
Buka hi-
( tamarii ) : 20 farane; Haapiiraa faaroo : 25 farane ; Bibilia farani: 60 ; Faufaa apî ( reo farani
) : 15 e e 20 farane.
Ani noa mai.
mene
—
*
*
»
To tatou Vea : Aitâ te tahi mau hoa i aufau mai
i ta raton utua
no te matabiti 1948-1949. — Biaha
e
taupupu; faaoti i te reira.
*
»
*
Moni tauturu i te Ve‘a:
Papeete: G.L. (Tipaerui) 100 f.
Arue : M""® Hall 35 f. —
Afareaitu: Narii Terorotua 15 f.
la amuihia : 150 farane. — Mauruuru.
IHFKIMBBIB EUB F. JUVENTIN — EüE su
COMMANSAtltX DEBTBBMAU.
—
Fait partie de Vea Porotetani 1949