EPM_Vea Porotetani_194909.pdf
- Texte
-
Te 49
0
te
Matahiti
—
TETEPA 1949
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
:
—
Hihi 9
.
E PAE TAHA.
Ch. VERNIER, Directeur-Gérant.
Teîenei hoi, fe ïte arehurehu nei fafou...
are'a f reira, e
ife papu ïa vau (l Kor. 13; 12)
E mea aroha na'u te feia tei parau, mai te mata‘u-ore e : e tia ia
ratou ia tatara i te mau parau atoa tei papaihia i roto i te bukamo‘a. I te na reiraraa ra, te mairi maite nei te tahi pâe i roto i te taate nenevaraa i te pae
varuaM to tatou nohoraa i roto i teie nei
maitai mai te hoê mau parau moê rahi
te
rai. No reira te hoê taata faaroo tuiroo rahi, o Spurgeon, i parau ai
e : « la taiohia te Bibilia, e haamana'o tatou i te huru o to tatou amuraai te i‘a: E amu iho â i te î‘o, e vai iho rà i te ivi. Te vai ra te tau
ehiti mai ai te maramarama no nia mai e na’na e turama i te mau
v4hi pouri ».
lia hurihia : e haapa'o i te mau parau maramarama, e itoito ai te
faÈiroo, e e ora’i te mau haapa'oraa, e vai iho rà te mau mea tei ore
ore e
ao,
eita
mau
â
e roaa
ifaa maitai i teienei.
.jAhiri tatou e haapa'o ma i te mau parau maramarama roa e!
Ejparau rahi ïa o te tupu mai i roto i to tatou mau aau, e i roto i to
tatou
mau
Ekalesia.
Tomoraa piti no fefla-poipol-anaana (Arue).
*’l0
te ohipa oaoa e te hanahana ïa teie tupu i Arue, i te ahiahi, i te 12 no Atete. Mai mua mai to te paroita no Arue haaputuraa i te mau faufaa ei tataîraa
to’na hiero.
e
ei faanehenehe maitai-raa
\
VEA
E inaha !
ua
POROTETANÎ
tupu mau taua ohipa liaamaitairaa ra, mai te aau!
mau vahi apî tei ravehia e lei haamauhia: te|
apî e afi noa a'e le purupeti, tee'a ropu, (maiteuputa tae'
atu ai i te aua o te purupeti ); e e‘a pirili toretore orapa-ono ; te|
mori-uira, etc...
E no te mea, ua farerei roa te Tavana Rahi i taua ohipa haamaitairaa i te hiero nei, a haere ai oia e mataitai i te raenemaj
no Pômare V, no reira te paroita i titan ai ia’na i te mahanaj
hoô. Rave rahi te
aua
tomoraa.
E oia mau atura ! ua anai te pupu himene i te pae opani no tej
hiero nei, e ua putuputu te paroita e ta'na mau manihini, a tae|
mai ai te Tavana Rahi tane e te vahiné.
Na Tearotahi or. f paraparau rii i rapae e i pûpû i te taviri i îe^
Tavana Rahi vahiné. la oti te himene, o te tomoraa ïa no teiej
nahoa rahi taata e te parahiraa 1 nia i to raton mau parahiraa,
Tel reira’toa te Tavana Oire no Papeete, e M. Y. Martin, Auvaha
Apooraa Rahi fenua.
Charpier le a'oraa reo farani, e na Verenie te a'oraa
reo tahiti. Ua faahiti raua i te huru o teie fare-pureraa e te ha'
nahana o teie mataeinaa arii, tae noa’tu i te tauturu rahi no tej
utuafare arii i te Evanelia 1 Tahiti nei i mutàa Iho.
la riro mau teie hiero iti unauna rahi ei oaoaraa na te paroita|
Arue, e ei faaiteraa i te mau u‘i apî, i te mau tau i mua nei, i
te tapa‘0 no te paieti e no te itoito o te mau raetua.
Mou noa'i te feia metua, ia riro nocâ teie fare poiherehia e ratou ei a'oraa ora i ta ratou mau huaai.
I mûri a‘e i te oro'a tomoraa, ua haapa'ohia te hoê oro'a ta',
raaaraa oaoa rahi, i Pou Ata. I te paiaraa ra, o te revaraa ïa no
te feia mana, e te raveraahia te aufauraa faatupuraa-parau. Ua;
no
te
Na M.
.
tui te
pô, i purarah te taata.
E a‘ora«|
:
tau
Ua faaroo Aberahama i te Atua, e i haapa'oparautia na’na, e i parauhia ms:
hia’tura ei
hoi oia
Hou teie Tamai
ino-roa-hia te
mau
e:
e.
tau'a no te Atua
(lakobo II, 23)
hamani'ï
rapal
Rahi hopea nei, ua faaroo noa
tatou e
ati-Iuda i te fenua Eremani
tiahihia ratou i
: ua
: ua
opanihia te mau toroa ia ratou, e to ratou mau faaipoipof
tivila. Ua opani-atoa-hia ta ratou mau buka, eiaha ia taiof
faahou-hia. Te hoê râ buka tei opanihia, e i mauiui roa’i te mau ati-Iudiî
0 te Faufaa Tahito ïa (o tei faatia i te parau no te nunaa no
i te fenua ; ua
raa
i te pae
Iseraela)!
R'
w-
VEA
!
POROTETANl
3
aau:
Ahiri te Ekalesia
te|
a :
a
tae?
10
; tef
rahi
roa
haa-
Na te Faufaa Tahito
ei hi'oraa rahi
huru ïa
tes
e
faaite ia tatou i te huru
—
e
ati
o to te ora
ei faaitoitoraa
e
no
no
te hoê
aito
mau
roo
rahi
o
tei riro
te feia faaroo i te mau tau àtoa. O te
Aberahama nei, ta lakobo e parau nei e : ^ tau’a
TUMU I.
oia
no
te
Te hoê i‘oa faahiahia tei mairihia ia Abera¬
hama ?
—
Teie taua i‘oa
■i i
tef
teiej
S
liraa,
ra :
Rave rahi hoi
tau‘a
e
to’na
mau
e e mau
i'oa faahiahia ana‘e
:
Abera
o
Abe¬
Paino: e paino e !... ; hoa: to‘u râ hoa, a
O teie râ paha te i‘oa tei hau i te faahiahia;
tau'a.
e
ha'S
Te faufaa rahi
te[
i‘oa,
metua no te nunaa rahi ; Metua:
rahama to matou metua ;
Aberahama (Isaia 41; 8).
l'oraaS
te Atua !
no
metua teitei ;
ma:
Au-
no
i te tahi mahana
Atua.
tae|
e
no
te hoho'a
te F.T.
Tei roto i
hanaj
I
—
fâaineine-atea-raa hia, mai te tau â no te hi'araa.
lemai
a
reira’toa hia
e na
i roto i te Faufaa Tahito. Ua niau te mau aa no taua tumu itoito i roto i
taua repo ra.
no
lesu
no
ïa te reira, no to’na faaroo, no te mea ua tanuhia te FauFaa Apî
E
è
no
te hoê tau'a
mau
e
! Aita
e
haavare i roto i te tau'a.
faaitoito vaha
â otoraa.
tumu no
taua tau'araa ra ; i na ô ai te Maseli e ; e tau'a ana'e te taata’toa nei no
te taata horoa i te taoa ( 19 6) ; e ia tae i te mahana ati, e mau è atu
ratou
i na ô ai atoa’i Mika; eiaha outou e tiaturi noa’tu i te tau'a;
eiaha outou e vare i te aratai ; tapiri maitai ï to vaha i tei taoto i to êê
ra (7; 5). Teie râ te tau'a mau; o to tei ite hua-hia to’na here e to’na
tantum i te mau mahana’toa, oia hoi i te tau au e i te tau ati. E aroha
mai â te tau'a i te mau mahana’toa ; i fanau mai ra te taeaè no te anomea
tau'a
na
no
loba, tei te vaha
noa
ïa tâu'araa;
ua
ia’na ; aita râ ratou i pure i te ati no loba ; aita i oto hoê
Aita’toa e faufaa te tau'araa o te hoê pae : o te nounou tao'a te
noa
iroitas
nei, i
e ra-
.
i‘a ta'
ïa
no|
1.
Ua'
tsu
E
ati ai
e
ao
ra
( Mas. 17 ; 17)
to’na, to tei farerei, i te omuaraa o to’na ôraraa tino nei, i te hoê
o tei tia ia’na ia faaroo e ia farii i ta’na mau parau ; hoê â ma-
mau
to
hoê â opuaraa, hoê â aau. Ua ineine noa i te amui i to oe oaoaraa
oe otoraa. E no te rahi o to’na hereraa ia oe, eita ïa e huna i té
parau mau, faatupu noa’i i taua parau mau ra
amani
f E rahi
"•b
rapa
i ta’na
poipo|
a
rau
taiû%
ti-Iud
i
râ
atu â, mai te mea,
lesu taua tau'a mau. .. o lei parau afu
pipi; Eita’tura vau e parau atu ia outou e: e tavini ; ua pa¬
mau
vau
ia outou
e :
e
tau‘a.
—
O te huru atoa ïa
no
teie tau'a, no
Aberahama nei.
; TUMU II.
t
i to mihi, i to inoino, i to riri.
—
Eaha te hoê
hama e, e
mau
tumu i
parauhia’i Abera-
tau‘a no te Atua ?
faaroo haapa'o maitai !
No to’na
Te
e
te Atua e mauruuru. Inaha !
roa
Atua?
paeau
mau,
no
ua
e faaroo ra
tausani te feia faa-
(v. m.). Aore
tausani
e ua
l
>
râ, i rotopu ia ratou, o tei au ia parauhia e; e tau‘a no tej%
roa ! E no te aha hoi? No te mea, ua riro te faaroo o te [a
Ehia
roo.
E iti
rahi ei faaroo pohe, ei faaroo hotu-ore. E au râ i te feia faaroo-ora
\^m
i te feia faaroo-haapa'o i lo te Atua hinaaro. E inaha! o te huruiïil
to te faaroo no Aberahama anaanaraa. Ua ite maitai tatou i te huruf
teie
no
reira nei ta tatou irava tuaroi nei
na
ore
ïa
PüROTETANI
VEA
4
faaroo-haapa'o i te faaueraa a te Atua. No to’na faaroo-haapao |
fenua, i to’na fetii (Gen. Xll).
i haere è atu ai oia i to’na
2. No to’na
faaroo faatupu hau I
no^Ë
i peapea’i te mau tiai mamoe
Eaha Aberahama i faahaehaa’i i te aro o teiefS
maitai atoa tatou i te peapea
Ua ite
Aberahama
no
e
Lota.
—
ta’na|iiii
jjamaiti ? Eaha oia i ore ai i maiti ai i te mau vahi maa, e fana'o ai
vahi maitataij/^
e te ohie; aita oia i hinaaro i te mârôraa, o te hau râ. Na ô atura oiaf^
ia Lola ; eiaha roa ta taua ei mârôraa ; hoê â hoi o taua fetii. la hinaaro-ig
oe i te pae atau ra, e haere ïa vau i te pae aui, etc...
! a
E homa e! te mau orometua, te mau diatono, te feia ekalesia e! tej ^
aha nei tatou no te faahauraa i te mau paroita, te mau amuiraa, te mau| %
utuafare e te mau taata tupu? O tei faatupu i te parau hau ra, e parauhia [
ratou : e tàu'a e e tamarii na te Atua.
M
mau
nànà. Aita râ !
no
to’na faaroo, i haapae ai oia i te mau
l
-
faaroo-hanpae roa!
\fm
to’na pûpûraa i ta’na tamaiti, i Isaaka, ei tusianatc'
Atua. Noa’tu te riaria e te mauiüi o teie ohipa, aita oia i otohe; ua ineine!,:^
to’na faaroo i te haapae roa i ta’na tamaiti otahi, te tamaiti o te faufaa.[,S
Ua haamauruuru râ te Atua i taua faaroo ra.
riia
3. No to’na
O te parau ïa no
E homa e! Tei hea to tatou faaroo? Tei ia tatou anei na
nei
no
huru
e
!'
torui
te faaroo no Aberahama ? la
faatupu mau â te Atua i te hoê mau
huru, i rotopu i teie nei u‘i ino e te mârô, tai peel
e toru ra : te feii, te teoieo e ia Mamona. Ei reira e tauihia’i
te mau fenua e no te mau utuafare.
I
hoho'a faaroo, mai teie te
i
na
fatu
hoho'a
o
OPANI
:
O outou to'u tau'a, ia haapa'o outou i te maa parau
ta'a i parau
atoa\^
atu ia outou na.
Te Evanelia e fe Communisme.
Uii faaroo
paatoa te taata e
lika i te hiroa tei
parauhia
:
; ua aro atura te tiaapa'oraa
te communisme. Ua f)oro te
kato-|^
Pope|i
VEA
POROTETANI
5
arii i te reira parau hohonu rahi i te ava'e i mairi a'enei. E hurihia i rapae i te Ekalesia te mau perebitero e te mau taata katolika O tei pee i te mau faatereraa communiste. Eita ratou e
haaipoipohia
e e hunahia e taua
hia nei te reira faaotiraa.
Te faaroohia nei
Ekalesia
ra.
Te haapa'o etaeta
tapeahia te toroa no te hoê mau pere
bitero tei riro i te hiroa parau communiste, oia’toa te hoê mau
taata e te hoê mau vahiné. Teie râ, te faaroo atoa hia nei e: no
to te hoê
e:
ua
perebitero patoiraa i te hunaraa no te hoê mau
communiste, mai te haapa'o ore i te faaueraa e te mau faariariaraa a te hau o tei faahepo i taua hunaraa faaroo ra, no reira
mau
taata
to teie mau tahu'a
e rave
huriraahia i te auri etaeta,
no
na
matahiti
rahi.
E auahi rahi teie
e
haamata nei i te
rahi. Te tiai nei te taata i te
hopea
o
ama
i
Europa,
e e aroraa
teie ohipa.
Teie râ, eaha te tumu i faaoti ai te Hau Pope i teie faaotiraa?
E riro e, no to’na hi'oraa i te mau ohipa riaria e te parautia-ore
ta te mau hau communiste e faatupu nei i nia i te Ekalesia kato-
lika.
Eita nüau
e
tia i taua
mau
hau
ra
e
la riro te tamarii
e
te u’i
apî i te tahi haapiiraa è, maori râ i to ratou iho. Eita paha ratou
e opani roa i te faaroo; eiaha râ e haapü i te faaroo i te taata, e i
te u’i apî.
E opanihia te mau haapiiraa faaroo, te mau aua haapiiraa orometua, te mau amuiraa faaroo, ,e ta ratou ohipa rapae... E ia
ore te hoê haapaoraa faaroo ia farii te reira ture, e hamani-ino-hiaïa.
No te patoiraa te hoê karadinale i te reira faatereraa tupoheraa
i te faaroo katolika i Honeteria (Hongrie), i hurihia’i oia i te auri
ino roa. E te valu maere rahi — e te riaria — ua faî taua kara¬
dinale i to’na hape, e ua tatarahapa i te aro o to’na mau haavâ
communiste i te mahana haavâraa. E ua faautuahia oia i te auri
e tae noa’tu i to’na poheraa.
Ta taiâ nei te Ekalesia katolika
maere
to’na
e
te feia faaroo atoa i teie
ohipa
rahi, maori râ: to teie karadinale fariiraa i to’na hape
e
tatarahaparaa.
Oia’toa na orometua porotetani 14 i Purutaria (Bulgarie ) tei haa
vâhia iho nei e o tei faautuahia i te utua teiaha, i muria'eito
ratou faîraa i ta ratou
mau
hape
e
to
r i tou
tatarahaparaa.
Ua papu te mana'o no te taata e rave rahi : e ravea apî e te riaria
teie e ravehia nei i nia i taua mau taata aroha rahi. A taa’tu ai te
mau hamani ino i nia i te tino,
/
VEA
6
POROTETANl
Ua mana'ohia e : te patiahianei ralou ite
i to ratou mand’o, lei haaparuparu roa i
roa
hoê mau raau tei [aataero
to ratou itoito, tei faataui
ta ratou mau opuaraa.
feia katolika i Polone ( Pologne ), i
i to ratou hiroa faaroo e
E ati rahi to te
Tcheco ( Tché¬
coslovaquie ),i Ruraania (Roumanie) etc... i teie tau. E orc ai
tatou e maere ai i teie faaotiraa a te Pape-arii: e aro etaeta i
teie faaroo a pî (communisme); e patu ia’na mai te tiaiore, o te
taero te tahi pae rahi i taua huero peapea mau.
Te feruri atoa nei te mau ororaetua protetani e rave rahi i tei au
ia ratou ia rave. Te parnu nei ratou : atira’toa tefaaea noa, mai te
liai i te tupu mai. E faaitoito râ i te faatia 1 te reva o te Evanelia
i te aro o taua reva apî ra, mai te huna-ore i tnua Evanelia ra
0 tei t'aatura i te taata, mai te imi i to’na ora taatoa (tino e te
varua).
poheraa no tû. Ahnne
O te parau apî ïa tei atutu i
E oia mau à ! Ua pohe roa oia
(Tihofi).
Papeete i te pae raatamua no Atete.
i Paris, i te 3 no Atete, i te 46 o to’na
matahiti.
Ua faatere oia i to’na toroa Paruru i Papeete; no to’na râ
raahia ei Auvaha no Tahiti i Paris, i te Piha Rahi Iritiraa,Ture,
reira oia i faarue ai i to’na ai‘a, e tia ia tatou i taua Piha ra.
maitino
Teie râ,
uapinepine to’na poheraa ite mai;aita’tura oiai faahope i ta’na mau
ravea, ia au i to’na hinaaro.-E taata aau marû oia e te tauturu i te
ati. Te feia tei patoto i te uputa o to’na aau, aore ïa i haapaemau
hia e ana.
Ua tupu to’na oro'a hunaraa i Paris, ite farepureraa
i te poipoi, i te 5 no Atete; faaterehia e te
ra e
Ua tae tino roa te mau Auvaha na te Hau e to te Apooraa
Fenua (Assemblée Nationale). Aita mau râ oia
roohia nei e : e tae mai to’na tino i Tahiti nei i teie tau
l’Oratoire,
orometua
M. Vidal.
Rahi o te
i hunahia; te faa-
ava'e i mua
i onei, i roto i te repo mau o to’na ai‘a here, e hunahia’i.
Te faaite nei te V. P. i to’na aroha rahi i to’na ivi vahiné, e i te
utuafare no Ahnne mâ.
E i teieneî, o vai atura te tia i nia e mono ia’na, e e amo i te fenua ?
nei,
e,
Te faaroo e fe ohipa.
E
piti huru to te faaroo : te faaroo-polio e te faaroo ora. To faaroo
ohipa ra, e moa poho ia, i te mea te vai hoê noa ïa. Te faa¬
aore e
hia Le faaroo-ora i te haavîraa
uehenohe, i to rave i to mau
maitatai, i to aroha i te taata’toa e i te hiuaaro i te A tua
ora, 0 te
i te mau ino
roo
haapa‘oraa
e
faaroo hotu ïa. Ua ohipa
i roto i te aau, i te haerea
taua atoa ra mau parau.
VEA
Ua oti i te faaau hia
1
POROTETANl
te Atua: ia
c
apitihia te faaroo i te ohipa
e
ti'a’i. la oliipahia to tatou faaroo, i reira maori o noaa’i te ora e e
tae ai i te basileia o te Atua ra. Ei faaroo ohipa to tatou e tihab.
E faaholioa rii tatou i teie nei parau, ia itea le faufaa-ore o te
faaroo ia ore ia apitihia i te ohipa I
üa haero e too-piti puè taata i nia i te poti ia tae raua i te tapaerau i te tahi pae
pape ra. Tupu aéra ta raua marôraa i te parau no te
faaroo e te ohipa. Ua parau mai te hoê e : aita rea faufaa to to mau
ohipa maitatai ia ravehia ei
tahi
ora’i. üa parau mai te
maitai i te faaroo.
Te faaroo
rau
tu
aéra
na vau
noa
oia
e no
hoe-poti i ta
r£iua
! ciaha ia tupu to orua
i to‘u mana'o i ta orua i parau na.
e ;
e
te faaroo maori e
e aita i rahi te
faufaa rahi to te ohipa
maira te taata
homa
te varua,
ora no
e :
e
i mârô
inoino,
ra, e ua pa¬
e
faaite
noa-
Ua parau maira raua e : e mea mauruuru na maua ia na reira oe.
Ua parau atura oia ia raua, e piti pue hoe poti teie, ia parauhia no te
hoe i ta'u rima atau neh o te hoe ïa no te faaroo ; o ia parauhia no
te hoe i ta‘u rima aui nei, o te hoe ïa no te ohipa. Te tamata nei au
i te hoe i te
poti i te hoe no te faaroo anaè ra, iuaha ! te taninito noa
poti, aita râ i tere i mua. E na reira’toa vau i te hoe no te
ohipa anaèra, e inaha hoê â huru, te taninito â te taninito, aita roa
e vahi apî i noaa mai. E teie nei râ, te hoe nei au i te poti i na pue
hoe e piti ra, te hoe o te faaroo i te tahi pae, e te hoe o te ohipa i
te tahi atu pae ra, e inaha ! te tere maitai nei te poti i mua, e roovau
iti a‘e, e tae tatou i té tapaeraa.
Mai te reira’toa te faaroo e te ohipa. Ta taaê raua i te faatereraa i
te poti 0 te paieti, i te ra‘i ra, eita tatou e tae atu, ia apitihia râ, e
raa
te
tae tatou i reira ma te
faanao.
Te EvaneSia
Ua taa
noa
ia tatou
tau
tauiraa, mai te
ino
roa
te hoê
to ratou toto.
mau
E
au
e ;
e
fe mau ohipa polifita.
tei roto te
mau
fenua’toa
o
te
ao
nei i te hoê
fanauraa apî teie e haere nei. Ua pepe
basileia, i te tamai i mairi a'enei, e ua manii rahi
mea ra e, e
i te
mau
tamarii
no
tera fenua
e no
tera fenua ia
faaitoito, ei rapaauraa i taua mau pêpê aroha rahi. E au ia amui paatoa
ratou no te faatupu faahouraa i te hau i roto ia’na; e eiaha i te hau
ana'e, i te tere maitairaa rà no te mau imiraa faufaa, e no te mau faaapii, e no te mau haapa'oraa i rotopu i te huiraatira, oia hoi no te mau
ohipa’toa e- tupu maitai faahou ai te maitai tino e te maitai varua o te
fenua.
E teie te uiraa ; E au and
ohipa ra?
i te
feia faaroo ia tomo i rolo i taua
POROIETANI
VËA
S
Te mana'o nei te talii pae :
cita e tano, no te mea, e mea è te paEvanelia, e tei faatiamâ i te varua taata, e mea e, te
ohipa imiraa i te maitai tino e te varua o te fenua.
Te mana‘0 nei râ te tahi pae — e ua rahi roa i teie tau i Europa —
e : eita e nehenehe i te feia faaroo e tae noa’tu i te mau orometua ia tâpô
noa i to ratou mata i te mau ohipa tumu o to ratou fenua ; eita e nehe¬
nehe ia mamû no'a te vaha i te mau ohipa parau tia- ore o tei faataupupû i te upootiaraa no te maitai e no te hau, e no te oaoa o te taata
hoê, tae noa’tu i te fenua tàatoa.
23.—
rau oaoa
o
te
peropheta: A hi‘o ia Isaia : No Siona nei i
lerusalema nei i ore ai au i parahi
noa’i, e ia puroro alu ta’na paraulia mai le marama rahi. E île
te mau fenua i le paraulia na oe ra ( 62 ; 1,2).
üa na reira lesu ; e ua na reira te feia faaroo e rave rahi i te mau
u‘i atoa. E mai te mea, eita te miti o te fenua e faaite vave roa i ta’na
ohipa, eita râe ore; e tahe maite oia, e e iteahia ta'na ohipa faaUa
ore
reira te
na
ai
au
mau
i mamû noa’i, e no
taitairaa i to’na’tu mahana.
[ Parâu haapotohia na te orometua ra, na La
Auvaha i te
Parau rii
1'— Ua
pohe
roa o
Gràvière,
Apooraa Rahi “Union Française”]-
apî.
Piiaita vahim, vahiné orometua i Papara. Mai mua
mai â
noaraa i te ma‘i. üa faaea’tura i te ohipa maitai ta’na i rave.
Te aroha atu nei te Ve‘a i ta’na tamarii, e ia Tû orometua i Vairao.
Te papai mai nei o Punua orometua e : ua pohe o Tetuaenoha a Tel-
to’na
pohe
hoarii, oia hoi
o
Maraearo, te diatono itoito no te amuiraa Fetia.
Inaha,
ua
apî ofai) e aitâ i tomohia.
poroita Arue : ua pohe roa o HiU, dia¬
tono, i te taime poto roa. Ua farerei maitai oia i te tomoraa-piti no Fetia-poipoi-anaana ; ua rauti nehenehe roa oia i ta’na amuiraa i taua pô ra ; ua haapao oia i te mau pureraa i te sapati, i te 14 no atete, e inaha^ pohe roa’tura
i taua maoro raa pô. E poheraa hanahana roa râ hoi. No Arue atoa hoi te
oti nehenehe to’na fare putuputuraa
Te aroha’toa nei te Ve‘a i te
tamaiti
e
a Cowen, tei hunahia i te 8 no atete.
4. — Te papai mai nei Mahahe, or. i Taihoae e : ua imi oia i te hoê tiai mamoe
tiai i te amuiraâ. porotetani e vai i Puàmau (Hiva-Oa) tei ere i te hoê ara-
tai, mai te poheraa o Matahi v. Ua itehia taua tiai ra i Vaitahu: o Teriitaatoua a Titimataa mâ. I te 26 no tiunu to raua haamauraahia i nia i te
paroita, e. i nia i te
fenua paroita,
mau
ohipa
no taua
amuiraa
ra, tae
Moni faufuru i fe Vea.
Papeete'. Moko Jlichmond 35; Tara Colombel 30;
Teriitua
v
25. HaJcahetau
:
hoa’tu i te fare e te
N. T. 100. Paea:
Puaimana Aka : 20.
la amuihia
luPBiMEiUEi Elib F. JUVENTIN
:
—
Mauruuru.
210.
Rue
do
Commandant Debtbemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1949