EPM_Vea Porotetani_194905.pdf
- Texte
-
49
0
t,è Matahiti
■ïSi''5s?S^
HOO I TS MATAHITI
Te
lepeta 'no te vahins
HOB
:
,
,n
B TAE TAB A
ivi tao‘a-ore (Luka 21 ; 1-4),
|Ja tae tatou i te tau no to te raau
paroita pûpûraa i ta ratou mau
faatupuraa i te Parau i to tatou nei mau fenua, e i ô te raau
etene hoi. No reira, e tamata tatou i te feruri rii i te huru o te bo¬
rnai té faariro i te horoa a te vahiné ivi tao‘a-ore ei ara-
ô
'èo te
ropaa mau,
t^aa no te mana'o.
(Mar. 12 ; 41), i te poretiko no
te.|maa vahiné, i rotp i te piha tei parauhia; ta piha no te mau tao'a,
I tauà mahana ra, te parafai ra lesu
tei reira hoê ahuru ma toru afata rii oomoraa moni na té feia mana*‘o-tauturu i te hiero. Te hi‘o ra lesu i te mau taata'ite tuu-haere-
i tera afata e i roto i tera afata.
i^afaa ana‘e
taata ta’na e hi‘o ra ? E feia faufaa te
t^i. — Eaha ? e mâna‘o tama'i anei to te Patu ia ratou-? E faahapi^ anei ? Eüa roa ia, maitemea e atiraa haavare^-ore mau to ratôu
rs^. i ta ratou
i
mau ô i roto
ïu mau huru
haamoriraa,
e
i te
raau
ohipa
o
te aroha .e au i te reira.
.Æ faahapa anei lesu ? Oia mau, mai te raea te horoa nei ratou ia
itehia ratou e te mata taata, e mai te haapae-ore (no te rahi roa o
tâ,iratou mau faufaa). E auhia e te Fatu te taata taoa tei aroha mau
i:||e taata rii, tei ati ia ratou, e tei tauturu i to ratou mau ati mai te
a^u-aroha raau. E te vai nei ïa mau huru taata taoa.
,,|jO vai atu â ta lesu i ite i taua mahana ra, i te tuuraa i te taoa
ifoto i te afata iti vairaa-ô ? E vahiné ivi, ahu heva, tei oomo i na
l®eta rii noa iho e piti (e piti raera i teie tau). O te vahi ïa tei marfe ia’na. -^^^ Inaha ! ua faahiahia roa te Fatu i teie horoa, e ua pariu ihora oia e ; e rahi ta teie nei vahiné ivi taoa-ore i tuu i roto i
4
2
VEA
POROTgfTANI
ta ratou atoa ra; no te mea, ua hope roa a’na pue taoa rii i te
i roto. E vahiné navai-ore hoi teie, e inaha ! ua horoa
e ana
to’na nàvai-ore.
Ei
6,
O
Eaha oia i
—
tapa'o ïa e : ta te Atua
te èau râ, ia tae mau.
na
reira’i ? Ua tae
hi‘o nei,
e
e
roa
tuuhia;
;
â oia
P'
to’na àau.
ereïa i te rahi è i te iti o te
tu
»
»
A taa’tu ai te
mau pârau i nia nei, e pahono â tatou i te uiraa o te to
E nahea i te horoa ? Teie :
e
1. la horoa paatoa tatou e tia’i : te feia veveîatoa e te mau ivi va- üj
upoo parau :
hine.
ra
2. la riro ta tatou mau horoa ei ohipa tumu, o te ore roa e nehenehe ia haapae. E mea tumu, i ô te Ati-Iuda, te horoa i te tuhaa
to
ahuru, te
0
ra
matahiapo, etc.no te ohipa a te Atua.
3. Te taata horoa noa — mai te oaoa — ta te Atua e mauruuru ; iâ
ta Paulo ïa haapiiraa i to Korinetia (II Kor. 9:7),
pi
4. Eiaha e taiâ i te iti o te tahi mau horoa, mai te mea aita’tu ai h^
mau
ravea. E tia mau hoi i te Atua ia faarahi i te hotu no te hoê maa
huero iti nainai, ia au i ta tatou e hi‘o noa nei, i roto i te natura. —
la horoa mau â te tamarii, te feia veve, i ta ratou horoa ; na te Fatu
e haaraaitai e e faananea.
e
5. Te haamaitai nei te Atua i tei horoa
ma
te
aau
haavare-ore
K
p
p,
(II Kor. 9: 8,11).
6. Te horoa mau, e aita’tu, o oe ihoïa, o to oe aau.
7. Haamâtau i te mau tamarii i te horoa no te Fatu, mai té
mai à.
8. B tuhaa
teie
mau
mau
ô i te
apîraa
te horoaraa taoa, no te haamoriraa. Te mono nei
tusia taruru no te Faufaa tahito. I te tau Pene-
mau
tekose, i roto i te ekalesia tei tupu apî i lerusaleraa, ua faaauhik te i
mau faufaa 0 te taata, ei faufaa amui... e maitai ai te taatoa.
a(
OPANI - Ohipa XX :S5i E mea maitai i te horoa'tu i te rave mai. n
P
-
Te oromefua
Ua hitimaue
Atuonamai,
o
mau
Tiaihau.
tatou i te taeraa mai
tei faaite mai
e:
h
-
ra o
o
te hoe niuniu
na
Ua pohe roa o Tiaihau tane, oia
hohte orometua paari no Vaitahu
(Tahuata). Ua ite noa hoi tatou e, e taata paari roa o Tiaihau e te pohe pinepine i te ma‘i.
Teie râ, te rave noa ra oia i te ohipa, oi vaia'e te ao.mai te ite
e. te fatata mai ra te rui, aore roa e ohipa e oti i reira, no reira,
tei roto te Apooraa Rahi i te oto, no te mea o te matahiapo teie
j
j-
^
g
VEA
luhia
oia i
0
te
0
te
,
i
va-
leheihaa
uru;
tino-orometua i teie tau. E ere ratou i mea rahi, tei haae de Pomaret, mai ia Tiaihau. I te otiraa to’na tau i te
aua i Tipaerui ua tonohia oia i Matuita, i te tau no Paulo Verenie, o teie mauruuru roa f te itoito, i te parau paari, e i te
türa rahi no Tiaihau.
I Vaitahu to’na haamauraahia, e i reira to’na faatereraa i
to’na toroa, mai te anaanatae. E mea pinepine to’na tonoraahia
e farerei i te mau tuhaa fenua i Raro, i Matuila (Nuku-Hiva,
üp Pou, Ua Huka) ; ua faatere atoa oia i ta tatou mau amuiraa i te fenua Hiva-Ü'a e i Fatu-Iva i te mau tau i otare ai ra¬
tou. Ua mâtau to Nuu-Hiva mâ ia’na e ua here roa. E raau
rahi tei haruru iho nei i raro.
î; Ua taot’o oia i to’na taoto hopea i te 17 no Mati, i te hora 12
i'fe pô. I te aoraa o taua pô ra, i te ahiahv i te hora piti, i hophihia’i oia e huna ; na te diatono, na Kamino i faatere i te oro a
np
te
plihia
t^inaraa,
i te tare (loane 14:
12) e i te pae apoo (Gen. 3 : 19 ;
12-1).
Koh.
Porotetani e te tino-orometua no te A':R. hoi
iîto’na aroha tumu ia Tiaihau vahiné, i te utuafare tamarii e i te
phroita e vai i Vaitahu-Tahuata.
■
î-ore
P.OROTETANI
Te faaite nei te Vea
Te buka-fure mafamua
I Raiafea è { Huahine.
iraa
i Tahiti nei, E faaoti tatou i te parau
Tahiti, e e Mo rii tatou i te parau no Eaiatea e no HuaMne. ]
Te mau utua. — Te mau utua e au ia faautua i te feia tei hara
"
Ua hi‘o
nei
J
np
’ene-
ia te
i
Itéra ture
abre
mai.
ra
a'eAei tatou i te buka-ture matamua
i tera ture, ua vaiihohia ïa i te mana'o o te mau haava, e
E utua pohe râ ta vetahi mau hara. Tau ava'e
mûri a‘e i to te buka-ture a Pômare haamanaràahia, inaha! e
e
i te feia toroa.
nba iho i
piti tau taata rave-hara tei haapohe-roa-hia, ia au i te faaotiraa a te mau
hhavâ: o Papahia raua o Horopae, no te mataeinaa no Atahuru (Paea).
Ua taraata raua i te faatahuri i te Hau Pômare. Ua taparahihia raua i
te 25
no
teie râ, e
ïa na roto
te haaparariraa i te upoo i te omore,
mea târî-noa-hia i nia i te hoê tumu ha-
ia
au
tuiroo o Papahia;
te haapoheraa, e ere atura
Atopa 1819. E aito apî roa e te
tàata taiâ-ore e te mârô. Te huru o
i (te auri-patia, e aore ra, na roto i
i tei mâtauhia i mua ra, e
a'ri, i te hoê vahi ateatea o te mataeinaa.
Oia’toa i te matahiti 1821, ua opua te tahi pùpù-taata i
tetaparahi i te
arii, ia Pômare II ; ua roaa mai râ na raatira tumu e piti no taua pùpùtaata, oia hoi ; o Pori raua o Mariri, Ua târî-atoa-hia raua i te hoê raau
VËA
4
tei taamiihia i
to te
no
e
tumu haari e
oromelua
ia faaore-roa-hia te
] te !2
turé
te
na
mau
a
—
no
tahi
PUROTETANI
papaa
piti. O na utua-pohe noa iho teie tei tup|a
horo pinepineraa i te arü, ia haamarûhiljfl
utua-pohe.
Me 1820, ua faaauhia e ua haamana roa-hia te hoê buka|!|
ra
i Raiatea, e ua fariihia e te mau tavana ei aveia
n(|||
—
ohipa haavâraa i Tahaa, i Pora-Pora e i Maupiii. Te lioho'a o
ture ra, o te hoho'a iho â ïa no te mau ture tei haamanahia i TahidS
matahiti 1819. Ua hau râ te rahiraa o te mau irava-ture i roto i
mau
mau
i te
ll'a
hoi tea||
tureapî nei ; e piti ahuru ma pae atura irava ; e e mau ture
i te paari e te afaro.
Teie te tahi ture-apî roa o taua buka-ture, maori râ : to te hoê ma|||
huiraatira roo maitatai e te mana‘o paari faaauraahia no te feruriraa i
mau hara teiaha rahi, e no te faaau-atoa-raa i te utua e au. . . a taa’i te maiSi
haavâ tumu. ( Ua mana roa ïa mau huru haavâ huiraatira i teie tau, i
mau fenua maramarama atoa, e ua parauhia : jurés).
buka
hau
roa
O te ohipa apî paha teie tei hau roa i te maitai, i te pae tivila,
maitai atoa tei roaa mai i te feia maohi, i teie mau pae fenua, i
i
taiil
mau
mau
i te taata tahiti ia hàamaitai i te mau orometua
ratou i faaitoito e i haamaramarama maite i te feia
anotau ra; e e au
paa no
Raiatea,
i taua vahi
ra.
o
pa|||
maii|jf|
.
*
1 te matahiti 1822,
nia i te auri
a
i ta ratoijl
neneiraahia, i Huahine iho,
i te ava‘e Me, to Huahiiie faaau atoa-raa
buki ture matamua. 1 te
matahiti 1823 te
te Taiete. Teie
hoi te upob o taua buka ra: E ture na
Hua|l
arü vahiné, ho Teriitaria, e
Hauiia, e no Mahine, tavana. E toru, ahuru atura irava to teie buka turepl
A taa’i te mau ture ta tatou i farerei i roto i te buka-ture a Pômare l|
( 1819), e ta Tamatoa (Raiatea 1820), te faaravai maitai nei teie buka tur|
no Huahine i na ture no te faaipoiporaa (ture IX-XIV),
e no te taerd:;!
(ture XX), e no te orurehau (VIH, XXII, XXllI), e no te tatau
e no te mau ratereraa (XXVIll).
A hi‘o na i te ture XllI: no to te tane~ïautaru-ore raa i ta’na
Te na ô nei : la ore te hoê taata ia horoa i te maa na ta’na vahiné;
vaiiho râ ia’na i roto i te ati-ppia, e a‘o te haavâ i taua taata ra, eiaha oi(|
e na reira. la ore râ oia ia faaroo i te ao, e ua faarue atura te vahirie
taua taata ra no to’na hamani ino, e faautuahia ïa taata i te ohipa (mai
inerte ere ïa i te taata paruparu e te tino ma‘i) e tae noa’tu i ‘é mahan|l
e haapa'o maitai ai oia i ta’na vahiné. Teie te ohipa: e hamani i te aratia^^
e aore ra, e patu i te patu-ofai na te arü e na te tavana.
hine;
ia tupu te hau i te basileia no te
(XXViî|^
VÊA
E
mea
ravai
roa
tei maitihia i rotopu
PORGTETANI
haavâ rapae o
tefenua, no te feruriraa
atoa te mau îaataaraa parau no te mau
i te feîa maîtatai e te paari o
hara rarahi. — Te tahi vahi apî atoa i.roto i te mau
te faautuaraa i te mau
e
ture
no
Huahine, teie ïa, maori râ: ua faaore roa-hia te utua-pohe, nôa’tu
I roto i te ture a Pômare, e toru tau hara e au ai te
te ino rahi o te hara.
utua-pohe: te taparahi pohe roa i te taata, te orure i le
hau o tearii, été
faautatiia te taata hara i te fenua ra
i te tahi fenua è. — No fo te mau orometua faa-
huna i to’na hau. Teie râ te mono : e
i Motu-One e aore ra
ture-dekalogo tei na ô e: eiaha roa oe e taparahi, i upootia’i
vahi ra. Ua riro râ to te taata hara taa-è-raa maoro
i te fenua è, e te moèmoè rahi, ei faatupuraa i to’na tatarahapa, e to te arii
aroharaa ia’na, i te mahana e au ai ra.
l te matahiti 1826, ua faaore roa atoa hia te utua-pohe i roto i te bukature apî no PomaTe ; e ua monohia i te ture no te tiavaruraa i rapae, i te
fenua motu, e pohe noa’tu.
turaraa i te
to ratou mana‘0 i taua
pâl'au oîo
pasau oaoa.
pohe te auvaha no Tahiti i te Piha rahi hanahana no
Paris, oia hoi o M. Joseph Quesnot,
Peretiteni no te Apooraa Rahi no te m^au Aihüaraau farani i
■
-
—
'J.— Ua
te mau auvaha Sénateurs i
.
Oteaniâ nei.
E ma‘i rahi
mau
hoi to’na, i to’na faarueraa ia Papeete
i te
e ; e tae alu à oia i Farani; e inaha,
i Panama te materaa. E taata ite hohonu i te
mau
hinaaro no te fenua nei, tei reva’tura ; e taata tei here
mau i to’na aia, e o tei manuia i ta’na mau mârôraa, ia tere
te fenua i mua. O te hoe ato'a ïa taata parâutia, o tei ore i hio
1 te huru o te taata, e ta’na haapaoraa ; i te tia râ o ta’na ohipa
e no ta’na parau. Te aroha’tu nei te Vea ForoleÂani i to’na utuafare taatoa e tae noa’tu i te mau melo no te Apooraa Rahi i
Tahiti nei.
16 no Mati; ua
i te vahi motu
tiaturihia rà
Rahi api, o M. Anziani, i le
Eperera. 1 te poipoi o to’na tapaeraa, ua orero oia i te pa¬
rau rahi, i
to’na aorai, i mua i te aro o te feia mana e no te
feia toroa. E mau parau,maitatai rahi ta’na i faaite, e ite papu
ai tatou e! e ohipa rahi mau ta to tatou Ffau-metua, ta Farani,
e imi nei e e lave papu nei, eimaitai no Tahiti i te mau tau e
vai nei, i te mau huru ohipa atoa. Te aroha nei te Vea Vorolelani
ia’na i te ornuaraa o ta’na ohipa i Tahiti mâ nei.
2.— Ua tae mai to tatou Tavana
2
no
\
POROTETANl
VEA
6
Te ahu Varua i raraahia nei.
Ua faaauhia te
ahu
te
ra
a te raraa ahu i te ooti-è raaooti-è-hia to'u ora nei mai ta te raraa
poheraa tino nei i te ahu
hia, mai ta Hezekia i
parau ra e : ua
( Isaia 38:12). E ua faaau-atoa'hia te oioi o to tatou taime nei i
a te raraa ahu; e oioi to te mau mahana no'u nei i to te maute raraa ahu (loba 7:6). Mai ia’na e fatu i te ahu tino nei, e
ohipa
haa
0
fatu atoa tatou i te ahu
Te
ohipa
o
te
varua.
te raraa ahu.
a
Te raraa ra te papaa i te vavai, i
—
i te tirita, ei ahu ; e te raraa ra te taata maohi nei i te
peue, e te tôtô-upea, e te tahi atu â mau peu. E piti paeau to te raraaraa:
te ao taroaroa e te ao tarava. Te mau tenu no te aro taroaroa, e mea taamu
ana'e hia ïa na auru ra. Te mau tenu no te aro tarava, e mea oomo ana'e
ïa na roto i te mau fenu i natihia ra. Ua ravehia te autâ, e ua tatai-haere-
te huruhuru mamoe,
hia te
mau
fenu tomo
roto i taua
na
mau
fenu i taamuhia
ra.
no to tatou iho varua. —
ïa i te Evanelia e ua taamuhia te reira i nia
i te Mesia. Te mau fenu potopoto i titoe-haere-hia na roto i taua mau fenu
roroa ra, e au ïa i te mau mea’toa e ravehia e tatou i te mau mahana’toa
nei. Te mau mana'o i mana'ohia ra, e mea raraahia ïa ei ahu ; te mau
Te
Te
parau
tou e
nei
raraa
mau
fenu
roroa
fatu atoa hia ïa ei ahu; e te mau ohipa ta ta¬
faatomo atoa hia ïa na roto i te mau tenu o te
anei te mea tia, ia na roto i te Evanelia ta tatou mau ohipa
i parauhia
rave
Evanelia. E
nei,
ere
tatou i te ahu
ra, e au
ra, e mea
e mea
atoa i te tataî haere-raa hia? Ua riro te
Evanelia ei tuaroi
no
ta tatou haa-
pa'oraa nei. Te ao taroaroa, te Evanelia ïa ; e te ao tarava, o ta tatou ïa
haapa'oraa maitai i raraahia ei ahu, e taua ahu i oti ra, e mea nehenehe
maitai ïa. Area râ, te tahi pae, te raraa atoa nei ratou i te ahu varua ; te
aro taroaroa ra, o te paieti-ore ïa, e ua fetiihia te mau fenu i nia i ta ratou
iho mau hinaaro tia-ore. ; e te aro tarava ra, o ta ratou iho ïa mau ohpa
ino. Aue ïa ahu hupehupe e te ino e !
tatai-tahi maite nei tatou i to tatou iho ahu
Eita ïa ohipa e tia ia mono. Te fatu nei tatou i to’na iho e
i to’na iho. Te maitai e te ino o te raraaraa, tei nia i te taata iho. E mea
Te
raraa
varua.
—
teie, e te faatupu i te hinaaro ia maitai ta‘u iho raveraa.
tupu rii maite nei taua ahu i te rahiraa. Eita e tia ia tatou ia faaea
rii i teienei ohipa. Te mana'o ra tatou, te fatu atoa ra ; te parau ra, te
oomo atoa ra i te fenu ; te rave ra i le ohipa, te tatai-haere atoa-hia ra
te autâ. Mai te mea te tupu ra te ahu i te au-maitairaa, e mea fana'o ïa;,
mai te mea râ te tupu ra te ahu i te hupehuperaa, atae hoi tatou e !
mana‘ona‘o rahi
Te
E hoa taio parau ra,
veraa, e
eita
tia râ ia tatou ia
tia ia tatou ia vaiiho rii i teie nei ra¬
faanehenehe. la na reira tatou e tia’i.
roa e
rave
Iritihia
(Te Ramepa
o te
Aratia
-
1880).
VEA
POROTETANl
Te rima-fofo
o
7
fo‘u mefua vahins.
E
piti tau hoa rii taurearea tei tupu to raua hinaaro, i te
tahi maliana, i te eia peu hauti noa, e mai te feruri-ore e: teeia
peu-hauti
ua
na
eia iho â !
noa, e
reira
e, e ere
te reira i te peu faahiahia. E
mau raua.
Aita rà te Ture i parau e, e peu-hauti. No reira, ua tapeahia raua e ua afaihia i te fare-auri. E ua faaoti te haava e : e
tamau
i te auri
raua
hoe ahuru
e
pee
ta-tai-tahi noa’tu ta
raua utua
moni,
piti paunu.
Aita roa'tu te tahi no na tamarii taurearea nei i peapea rahi
i te reira utua, no to'na ite e : e taata faufaa to’na metua tane.
E oia mau ! tau mahana noa iho i mûri a‘e, ua tia mai to’na
metua
roa
ma
tane i te aro
Te
piti rà
metua vahiné
te tiai
o
i ta’na utua moni
ra.
no
te fare-auri mai te aufau
haapee
Faatiamahia’tura to’na tamaiti i reira
ra.
te tamaiti, e parau e roa ïa. E ivi-vahino to’na
o
e
te veve rahi. Eita roa ïa
e
tia ia’naia aufau haa¬
pee roa i teie moni rahi; aita paha e tau e pee ai. E ua taa
noa i taua tarâaiti ra e, e faaea noa oia i te auri e tae noa’tu i
to'na hopea.
*
^
la tae rà i te tahi mahana maoro, te
te haamaramarama auri
hio
noa ra
te tamaiti nei
to’na
piha, e inaha! ite atura oia
i te hoe vahiné ruau, ua fefe roa to’na tua, te vaere ra, i to’na
iho rima i te aihere tataramoa no te hoe fenua faaapu ore hia o
na
tei vai fatata
noa
i te
o
fa/e-auri. E ia’na i tutonu maite i to’na
mata i nia i taua ruhia
Taa
e :
marna
o
e
vahiné, ua oto rahi to’na aau no to’na ite
to’na metua vahiné taua vahiné ra. Pii atura ia’na : E
! Te aha
na oe
i
ona
? Tia mai nei to’na metua vahiné
mai te faaoromai i to’na rohirohi, e ua pahono e: iminoana vau
i te tahi maa ohipa e ora’i oe, A hio na ito’u tau rima, te tahe
nei te toto. Na roto rà i teie
ohipa, te tiaturi nei au e, e riro te
fatu fenua i te haamauruuru mai ia’u i te tahi moni maitai, e
ai to tarahu e e tiamâ faahou
I reira to teie hoiraa i te vahi
ai oe.
pouri o to’na piha e to’na aueraa no te mauiui rahi o to’na aau i te ohipa aroha rahi ta to’na
metua vahiné e rave ra, no ta’na hara, ta teie tamaiti haapa'o-ore.
Maoro a'era, ua tae tino mai te ruau vahiné i te uputa o te
fare-auri e ua aufau haapee roa oia i te utua a ta’na tamaiti. I
to’na râ mahitiraa i rapae, ua ite maitai oia i te ravea i faatiapee
ohipa rahi, te faaoromai, te toto manii,
te here rahi hoi o to’na rpetua vahiné. No reira
oia i faaoti ai i to’na mana'o: e raye ofa i te ohipa raaitai, mai
mâhia'i oia, maori râ : te
te
roirnata,
e
e te hape ore, ei oaoaraa nd to’na metua
I to’na hoiraa’tii i te utuafare, farerei a‘era oia
te itoito
vahine.
i to’na hoa tau*
rearea matamua, o-tei parau mai ia’na : E hoa, eaha ? ua mahiti
atura oe i rapae i te fare-aurl? Ane to‘u maurnuru e ! Na ô râ:
e haere â taua e eiâ; e mea ohie roa te ravea e manuia’i : eita
taua e roohia ! Pahono maira te tamaitt nei: Eiaha oe e tiaturi
faalîou ia‘u i tena ohipa ; mai te haahana mai â i ite ai au i te
toto i te taheraa i nia i te rima no to‘u metua vahine, o tei faa¬
oromai i te ma U huru pohe ei faatiamâraa ia'u, eita roa vau e
taahi faahou i te èà
o
te feia rave hara,
*
E hoa taio vea e! e faaauraa nehenehe teie aamu no te
faahialîia roa a'e ta lesu I rave no tatou. Tnoha! ua manii
toto i nia i te satauro, ia tauihia to tatou huru tahito e
tatou i te ora apî. E haamauruuru vaha noa anei tatou
e e tamau
noa
ohipa
To’na
ia ora
la’na ?
anei tatou i te huru o to tatou oraraa tahito, mai
mau lesu i pohe no tatou? Eiaha roa ïa. Te
faahepo nei te aroha o te Atua ia tatou. 1 pohe na lesu no tatou,
ia ore tatou ia ora no tatou iho, ia ora râ tatou No’na.
te
mea
ra
e,
aita
Parau ifi
I
apî.
Washington (Marite) te signeraahia, i te 4 no
Eperera, te hoê parau faa-
faufaa rahi o tei parauhia : “ te faaauraa parau no Atelanetita-Apatoerau
la au i taua parau mana, te ta-hoê nei ' te hoê piau Hau e rave
ratou tae roa mai i teienei ) o tei tàpù e : e amui ratou i ta ratou mau ravea
ei paruru ia ratou e to ratou tiamâraa, ia tamata
te
imi i to ratou peapea.
au
rahi ( 12
noa’tu
tahi enemi i te
oia te enemi e mana‘o huna hia nei. Te pahono
e ravea noa teie ohipa e parahi hau ai teie nei ao.
faaauraa ravea rahi e te puai i te hoê fenua tei opua i te
Te parau nei Rutia e:
nei râ to teie faaauraa e :
E faariariaraa teie
opuaraa
ino.
Moni tauîuro i îe Ve‘a.
Papeete: Marii50;
Tumaki 75;
William Adams 75; M”®
Maraetefau 35; Teari v. 20. — Tiarei: Tetua-Faua 5.
la amuihia : 260 farane.
Mauruuru.
Imprimerie Eiie F. JUVENTIN
—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1949