EPM_Vea Porotetani_194905.pdf
- extracted text
-
49
0
t,è Matahiti
■ïSi''5s?S^
HOO I TS MATAHITI
Te
,n
,
HOB : B TAE TAB A
lepeta 'no te vahins ivi tao‘a-ore (Luka 21 ;
1-4),
|Ja tae tatou i te tau no to te raau paroita pûpûraa i ta ratou mau
ô 'èo te faatupuraa i te Parau i to tatou nei mau fenua, e i ô te raau
bo¬
etene hoi. No reira, e tamata tatou i te feruri rii i te huru o te
rnai té faariro i te horoa a te vahiné ivi tao‘a-ore ei ara-
ropaa mau,
t^aa no te mana'o.
I tauà mahana ra, te parafai ra lesu (Mar. 12 ; 41), i te poretiko no
te.|maa vahiné, i rotp i te piha tei parauhia; ta piha no te mau tao'a,
tei reira hoê ahuru ma toru afata rii oomoraa moni na té feia mana*‘o-tauturu i te hiero. Te hi‘o ra lesu i te mau taata'ite tuu-haere-
rs^. i ta ratou mau ô i roto i tera afata e i roto i tera afata.
i^afaa ana‘e ïu mau huru taata ta’na e hi‘o ra ? E feia faufaa te
t^i. — Eaha ? e mâna‘o tama'i anei to te Patu ia ratou-? E faahapi^ anei ? Eüa roa ia, maitemea e atiraa haavare^-ore mau to ratôu
i
haamoriraa, e i te raau ohipa o te aroha .e au i te reira.
.Æ faahapa anei lesu ? Oia mau, mai te raea te horoa nei ratou ia
itehia ratou e te mata taata, e mai te haapae-ore (no te rahi roa o
tâ,iratou mau faufaa). E auhia e te Fatu te taata taoa tei aroha mau
i:||e taata rii, tei ati ia ratou, e tei tauturu i to ratou mau ati mai te
a^u-aroha raau. E te vai nei ïa mau huru taata taoa.
,,|jO vai atu â ta lesu i ite i taua mahana ra, i te tuuraa i te taoa
ifoto i te afata iti vairaa-ô ? E vahiné ivi, ahu heva, tei oomo i na
l®eta rii noa iho e piti (e piti raera i teie tau). O te vahi ïa tei marfe ia’na. -^^^ Inaha ! ua faahiahia roa te Fatu i teie horoa, e ua pariu ihora oia e ; e rahi ta teie nei vahiné ivi taoa-ore i tuu i roto i
4
2
VEA
POROTgfTANI
ta ratou atoa ra; no te mea, ua hope roa a’na pue taoa rii i te tuuhia;
;
e ana i roto.
E vahiné navai-ore hoi teie, e inaha ! ua horoa â oia
to’na nàvai-ore. — Eaha oia i na reira’i ? Ua tae roa to’na àau.
P'
Ei tapa'o ïa e : ta te Atua e hi‘o nei, e ereïa i te rahi è i te iti o te
6, O te èau râ, ia tae mau.
tu
»
»
A taa’tu ai te mau pârau i nia nei, e pahono â tatou i te uiraa o te
to
E nahea i te horoa ? Teie :
e
1. la horoa paatoa tatou e tia’i : te feia veveîatoa e te mau ivi va- üj
upoo parau :
hine.
ra
2. la riro ta tatou mau horoa ei ohipa tumu, o te ore roa e nehenehe ia haapae. E mea tumu, i ô te Ati-Iuda, te horoa i te tuhaa
to
ra
ahuru, te mau matahiapo, etc.no te ohipa a te Atua.
3. Te taata horoa noa — mai te oaoa — ta te Atua e mauruuru ; iâ
0 ta Paulo ïa haapiiraa i to Korinetia (II Kor. 9:7),
pi
4. Eiaha e taiâ i te iti o te tahi mau horoa, mai te mea aita’tu ai h^
ravea. E tia mau hoi i te Atua ia faarahi i te hotu no te hoê maa
huero iti nainai, ia au i ta tatou e hi‘o noa nei, i roto i te natura. —
la horoa mau â te tamarii, te feia veve, i ta ratou horoa ; na te Fatu
e haaraaitai e e faananea.
e
5. Te haamaitai nei te Atua i tei horoa ma te aau haavare-ore
K
p
p,
(II Kor. 9: 8,11).
6. Te horoa mau, e aita’tu, o oe ihoïa, o to oe aau.
7. Haamâtau i te mau tamarii i te horoa no te Fatu, mai té apîraa
mai à.
8. B tuhaa mau te horoaraa taoa, no te haamoriraa. Te mono nei
teie mau ô i te mau tusia taruru no te Faufaa tahito. I te tau Pene-
tekose, i roto i te ekalesia tei tupu apî i lerusaleraa, ua faaauhik te i
mau faufaa 0 te taata, ei faufaa amui... e maitai ai te taatoa.
a(
OPANI - Ohipa XX :S5i E mea maitai i te horoa'tu i te rave mai. n
P
-
h
-
Te oromefua ra o Tiaihau.
Ua hitimaue
mau
tatou i te taeraa mai
o
te hoe niuniu
na
Atuonamai, o tei faaite mai e: Ua pohe roa o Tiaihau tane, oia
(Tahuata). Ua ite noa hoi tatou e, e taata paari roa o Tiaihau e te pohe pinepine i te ma‘i.
Teie râ, te rave noa ra oia i te ohipa, oi vaia'e te ao.mai te ite
e. te fatata mai ra te rui, aore roa e ohipa e oti i reira, no reira,
tei roto te Apooraa Rahi i te oto, no te mea o te matahiapo teie
hohte orometua paari no Vaitahu
j
j-
^
g
VEA
P.OROTETANI
luhia
te tino-orometua i teie tau. E ere ratou i mea rahi, tei haaplihia e de Pomaret, mai ia Tiaihau. I te otiraa to’na tau i te
aua i Tipaerui ua tonohia oia i Matuita, i te tau no Paulo Ve0 te
renie, o teie mauruuru roa f te itoito, i te parau paari, e i te
oia i
np
Tiaihau.
to’na haamauraahia, e i reira to’na faatereraa i
to’na
toroa,
mai
te anaanatae. E mea pinepine to’na tonoraahia
0 te
e farerei i te mau tuhaa fenua i Raro, i Matuila (Nuku-Hiva,
i va- üp Pou, Ua Huka) ; ua faatere atoa oia i ta tatou mau amuiraa i te fenua Hiva-Ü'a e i Fatu-Iva i te mau tau i otare ai ra¬
lehe- tou. Ua mâtau to Nuu-Hiva mâ ia’na e ua here roa. E raau
ihaa rahi tei haruru iho nei i raro.
î; Ua taot’o oia i to’na taoto hopea i te 17 no Mati, i te hora 12
uru; i'fe pô. I te aoraa o taua pô ra, i te ahiahv i te hora piti, i hophihia’i oia e huna ; na te diatono, na Kamino i faatere i te oro a
türa rahi no
I Vaitahu
,
t^inaraa, i te tare (loane 14: 12) e i te pae apoo (Gen. 3 : 19 ;
Koh.
■
î-ore
12-1).
Te faaite nei te Vea Porotetani e
te tino-orometua no te A':R. hoi
iîto’na aroha tumu ia Tiaihau vahiné, i te utuafare tamarii e i te
phroita e vai i Vaitahu-Tahuata.
Te buka-fure mafamua I
Raiafea è { Huahine.
iraa
"
J nei
’ene-
ia te
mai.
Ua hi‘o a'eAei tatou i te buka-ture matamua i Tahiti nei, E faaoti tatou
np Tahiti, e e Mo
i te parau
rii tatou i te parau no Eaiatea e no HuaMne. ]
—
Te mau utua e au ia faautua i te feia tei hara
Te mau utua.
i te mana'o o te mau haava, e
ta vetahi mau hara. Tau ava'e
nba iho i mûri a‘e i to te buka-ture a Pômare haamanaràahia, inaha! e
piti tau taata rave-hara tei haapohe-roa-hia, ia au i te faaotiraa a te mau
hhavâ: o Papahia raua o Horopae, no te mataeinaa no Atahuru (Paea).
Ua taraata raua i te faatahuri i te Hau Pômare. Ua taparahihia raua i
te 25 no Atopa 1819. E aito apî roa e te tuiroo o Papahia; teie râ, e
tàata taiâ-ore e te mârô. Te huru o te haapoheraa, e ere atura ïa na roto
i (te auri-patia, e aore ra, na roto i te haaparariraa i te upoo i te omore,
ia au i tei mâtauhia i mua ra, e mea târî-noa-hia i nia i te hoê tumu ha-
i Itéra ture e i tera ture, ua vaiihohia ïa
abre ra i te feia toroa. E utua pohe râ
a'ri, i te hoê vahi ateatea o te mataeinaa.
Oia’toa i te matahiti 1821, ua opua te tahi pùpù-taata i tetaparahi i te
arii, ia Pômare II ; ua roaa mai râ na raatira tumu e piti no taua pùpùtaata, oia hoi ; o Pori raua o Mariri, Ua târî-atoa-hia raua i te hoê raau
VËA
4
PUROTETANI
O na utua-pohe noa iho teie tei tup|a
papaa horo pinepineraa i te arü, ia haamarûhiljfl
tei taamiihia i na tumu haari e piti.
to te
no
e
mau
oromelua
ia faaore-roa-hia te
utua-pohe.
buka|!|
] te !2 no Me 1820, ua faaauhia e ua haamana roa-hia te hoê
a tahi ra — i Raiatea, e ua fariihia e te mau tavana ei aveia
turé
—
n(|||
ohipa haavâraa i Tahaa, i Pora-Pora e i Maupiii. Te lioho'a o
mau ture ra, o te hoho'a iho â ïa no te mau ture tei haamanahia i TahidS
i te matahiti 1819. Ua hau râ te rahiraa o te mau irava-ture i roto i
te
mau
ll'a
buka tureapî nei ; e piti ahuru ma pae atura irava ; e e mau ture hoi tea||
hau roa i te paari e te afaro.
ture-apî
Teie te tahi
roa o
taua buka-ture, maori râ : to te hoê ma|||
maitatai e te mana‘o paari
faaauraahia no te feruriraa i
huiraatira
roo
mau hara
teiaha rahi, e no te faaau-atoa-raa i te utua e au. . . a taa’i
te maiSi
( Ua mana roa ïa mau huru haavâ huiraatira i teie tau, i
mau fenua maramarama atoa, e ua parauhia : jurés).
haavâ tumu.
O te ohipa apî paha teie tei hau roa i te maitai, i te pae tivila, i
maitai atoa tei roaa mai i te feia maohi, i teie mau pae fenua, i taiil
mau
i te taata tahiti ia hàamaitai i te mau orometua pa|||
Raiatea, o ratou i faaitoito e i haamaramarama maite i te feia maii|jf|
anotau ra; e e au
mau
paa no
i taua vahi
ra.
.
*
1 te matahiti 1822,
i te ava‘e Me, to Huahiiie faaau atoa-raa i ta
buki ture matamua. 1 te
nia i te auri
a
ratoijl
matahiti 1823 te neneiraahia, i Huahine iho,
te Taiete. Teie
hoi te upob o taua buka ra: E ture na
Hua|l
vahiné, ho Teriitaria, e
Hauiia, e no Mahine, tavana. E toru, ahuru atura irava to teie buka turepl
A taa’i te mau ture ta tatou i farerei i roto i te buka-ture a Pômare l|
( 1819), e ta Tamatoa (Raiatea 1820), te faaravai maitai nei teie buka tur|
no Huahine i na ture no te faaipoiporaa (ture IX-XIV),
e no te taerd:;!
(ture XX), e no te orurehau (VIH, XXII, XXllI), e no te tatau
ia tupu te hau i te basileia no te arü
hine;
e no
te mau ratereraa
A hi‘o
na
(XXVIll).
i te ture XllI: no to te tane~ïautaru-ore raa
(XXViî|^
i ta’na
horoa i te maa na ta’na vahiné;
vaiiho râ ia’na i roto i te ati-ppia, e a‘o te haavâ i taua taata ra, eiaha oi(|
e na reira. la ore râ oia ia faaroo i te ao, e ua faarue atura te vahirie
taua taata ra no to’na hamani ino, e faautuahia ïa taata i te ohipa (mai
inerte ere ïa i te taata paruparu e te tino ma‘i) e tae noa’tu i ‘é mahan|l
e haapa'o maitai ai oia i ta’na vahiné. Teie te ohipa: e hamani i te aratia^^
e aore ra, e patu i te patu-ofai na te arü e na te tavana.
Te
na
ô nei : la ore te hoê taata ia
VÊA
PORGTETANI
roa
atoa te mau îaataaraa parau no te mau haavâ rapae o
tei maitihia i rotopu
i te feîa maîtatai e te paari o tefenua, no te feruriraa
— Te tahi vahi apî atoa i.roto i te mau
E
mea
ravai
e te faautuaraa
ture
no
i te mau hara rarahi.
Huahine, teie ïa, maori râ: ua faaore roa-hia te utua-pohe, nôa’tu
I roto i te ture a Pômare, e toru tau hara e au ai te
te ino rahi o te hara.
utua-pohe: te taparahi pohe roa i te taata, te orure i le hau o tearii, été
huna i to’na hau. Teie râ te mono : e faautatiia te taata hara i te fenua ra
i Motu-One e aore ra i te tahi fenua è. — No fo te mau orometua faature-dekalogo tei na ô e: eiaha roa oe e taparahi, i upootia’i
Ua riro râ to te taata hara taa-è-raa maoro
i te fenua è, e te moèmoè rahi, ei faatupuraa i to’na tatarahapa, e to te arii
aroharaa ia’na, i te mahana e au ai ra.
l te matahiti 1826, ua faaore roa atoa hia te utua-pohe i roto i te bukature apî no PomaTe ; e ua monohia i te ture no te tiavaruraa i rapae, i te
fenua motu, e pohe noa’tu.
turaraa i te
to ratou mana‘0 i taua vahi ra.
pâl'au oîo — pasau oaoa.
■
-
'J.— Ua pohe
te auvaha no Tahiti i te
Piha rahi hanahana no
Paris, oia hoi o M. Joseph Quesnot,
te Apooraa Rahi no te m^au Aihüaraau farani i
te mau auvaha Sénateurs i
.
Peretiteni
no
Oteaniâ nei.
E ma‘i rahi mau hoi to’na, i to’na faarueraa
ia Papeete i te
oia i Farani; e inaha,
taata ite hohonu i te
mau
hinaaro no te fenua nei, tei reva’tura ; e taata tei here
mau i to’na aia, e o tei manuia i ta’na mau mârôraa, ia tere
te fenua i mua. O te hoe ato'a ïa taata parâutia, o tei ore i hio
1 te huru o te taata, e ta’na haapaoraa ; i te tia râ o ta’na ohipa
e no ta’na parau. Te aroha’tu nei te Vea ForoleÂani i to’na utuafare taatoa e tae noa’tu i te mau melo no te Apooraa Rahi i
16 no Mati; ua tiaturihia rà e ; e tae alu à
i te vahi motu i Panama te materaa. E
Tahiti nei.
api, o M. Anziani, i le
Eperera. 1 te poipoi o to’na tapaeraa, ua orero oia i te pa¬
rau rahi, i
to’na aorai, i mua i te aro o te feia mana e no te
feia toroa. E mau parau,maitatai rahi ta’na i faaite, e ite papu
ai tatou e! e ohipa rahi mau ta to tatou Ffau-metua, ta Farani,
e imi nei e e lave papu nei, eimaitai no Tahiti i te mau tau e
vai nei, i te mau huru ohipa atoa. Te aroha nei te Vea Vorolelani
ia’na i te ornuaraa o ta’na ohipa i Tahiti mâ nei.
2.— Ua tae mai to tatou Tavana Rahi
2
no
\
POROTETANl
VEA
6
Te ahu Varua i raraahia nei.
Ua faaauhia te poheraa tino nei i te ahu a te raraa ahu i te ooti-è raahia, mai ta Hezekia i parau ra e : ua ooti-è-hia to'u ora nei mai ta te raraa
ahu
( Isaia 38:12). E ua faaau-atoa'hia te oioi o to tatou taime nei i
ohipa a te raraa ahu; e oioi to te mau mahana no'u nei i to te mauhaa 0 te raraa ahu (loba 7:6). Mai ia’na e fatu i te ahu tino nei, e
ra
te
fatu atoa tatou i te ahu
Te
o
te
varua.
ohipa a te raraa ahu.
—
Te raraa ra te papaa i te vavai, i
i te tirita, ei ahu ; e te raraa ra te taata maohi nei i te
peue, e te tôtô-upea, e te tahi atu â mau peu. E piti paeau to te raraaraa:
te ao taroaroa e te ao tarava. Te mau tenu no te aro taroaroa, e mea taamu
ana'e hia ïa na auru ra. Te mau tenu no te aro tarava, e mea oomo ana'e
ïa na roto i te mau fenu i natihia ra. Ua ravehia te autâ, e ua tatai-haere-
te huruhuru mamoe,
hia te
mau
fenu tomo
na
roto i taua mau fenu i taamuhia ra.
no to tatou iho varua. —
i te Evanelia e ua taamuhia te reira i nia
i te Mesia. Te mau fenu potopoto i titoe-haere-hia na roto i taua mau fenu
roroa ra, e au ïa i te mau mea’toa e ravehia e tatou i te mau mahana’toa
nei. Te mau mana'o i mana'ohia ra, e mea raraahia ïa ei ahu ; te mau
Te
Te
tatou i te ahu
raraa
nei
fenu
roroa ra,
mau
e au ïa
i parauhia ra, e mea fatu atoa hia ïa ei ahu; e te mau ohipa ta ta¬
rave nei, e mea faatomo atoa hia ïa na roto i te mau tenu o te
Evanelia. E ere anei te mea tia, ia na roto i te Evanelia ta tatou mau ohipa
parau
tou e
atoa i te tataî haere-raa hia? Ua riro te
Evanelia ei tuaroi no ta tatou haa-
pa'oraa nei. Te ao taroaroa, te Evanelia ïa ; e te ao tarava, o ta tatou ïa
haapa'oraa maitai i raraahia ei ahu, e taua ahu i oti ra, e mea nehenehe
maitai ïa. Area râ, te tahi pae, te raraa atoa nei ratou i te ahu varua ; te
aro taroaroa ra, o te paieti-ore ïa, e ua fetiihia te mau fenu i nia i ta ratou
iho mau hinaaro tia-ore. ; e te aro tarava ra, o ta ratou iho ïa mau ohpa
ino. Aue ïa ahu hupehupe e te ino e !
tatai-tahi maite nei tatou i to tatou iho ahu
Eita ïa ohipa e tia ia mono. Te fatu nei tatou i to’na iho e
i to’na iho. Te maitai e te ino o te raraaraa, tei nia i te taata iho. E mea
Te
raraa
varua.
—
teie, e te faatupu i te hinaaro ia maitai ta‘u iho raveraa.
rii maite nei taua ahu i te rahiraa. Eita e tia ia tatou ia faaea
rii i teienei ohipa. Te mana'o ra tatou, te fatu atoa ra ; te parau ra, te
oomo atoa ra i te fenu ; te rave ra i le ohipa, te tatai-haere atoa-hia ra
te autâ. Mai te mea te tupu ra te ahu i te au-maitairaa, e mea fana'o ïa;,
mai te mea râ te tupu ra te ahu i te hupehuperaa, atae hoi tatou e !
E hoa taio parau ra, eita roa e tia ia tatou ia vaiiho rii i teie nei ra¬
veraa, e tia râ ia tatou ia rave faanehenehe. la na reira tatou e tia’i.
mana‘ona‘o rahi
Te tupu
Iritihia
(Te Ramepa o te Aratia - 1880).
VEA
POROTETANl
7
Te rima-fofo o fo‘u mefua vahins.
E
piti tau hoa rii taurearea tei tupu to raua hinaaro, i te
tahi maliana, i te eia peu hauti noa, e mai te feruri-ore e: teeia
peu-hauti noa, e eia iho â ! e, e ere te reira i te peu faahiahia. E
ua
reira
na
mau raua.
Aita rà te Ture i parau e, e peu-hauti. No reira, ua tapeahia raua e ua afaihia i te fare-auri. E ua faaoti te haava e : e
tamau
i te auri
raua
hoe ahuru
e
pee ta-tai-tahi noa’tu ta raua utua moni,
piti paunu.
Aita roa'tu te tahi no na tamarii taurearea nei i peapea rahi
i te reira utua, no to'na ite e : e taata faufaa to’na metua tane.
E oia mau ! tau mahana noa iho i mûri a‘e, ua tia mai to’na
metua
roa
ma
tane i te aro o te tiai no te fare-auri mai te aufau
haapee
i ta’na utua moni ra. Faatiamahia’tura to’na tamaiti i reira ra.
Te
piti rà o te tamaiti,
metua vahiné
e
e parau e roa
te veve rahi. Eita roa ïa
ïa. E ivi-vahino to’na
e tia
ia’naia aufau haa¬
pee roa i teie moni rahi; aita paha e tau e pee ai. E ua taa
noa i taua tarâaiti ra e, e faaea noa oia i te auri e tae noa’tu i
to'na
hopea.
*
^
la tae rà i te tahi mahana maoro, te hio noa ra te tamaiti nei
te haamaramarama auri o to’na piha, e inaha! ite atura oia
i te hoe vahiné ruau, ua fefe roa to’na tua, te vaere ra, i to’na
iho rima i te aihere tataramoa no te hoe fenua faaapu ore hia o
na
tei vai fatata
noa
i te
fa/e-auri. E ia’na i tutonu maite i to’na
mata i nia i taua ruhia
Taa
e :
o
marna
e
vahiné, ua oto rahi to’na aau no to’na ite
to’na metua vahiné taua vahiné ra. Pii atura ia’na : E
! Te aha na oe i
ona ?
Tia mai nei to’na metua vahiné
mai te faaoromai i to’na rohirohi, e ua pahono e: iminoana vau
i te tahi maa ohipa e ora’i oe, A hio na ito’u tau rima, te tahe
nei te toto. Na roto rà i teie
ohipa, te tiaturi nei au e, e riro te
fatu fenua i te haamauruuru mai ia’u i te tahi moni maitai, e
pee ai to tarahu e e tiamâ faahou
I reira to teie hoiraa i te vahi
ai oe.
pouri o to’na piha e to’na aueraa no te mauiui rahi o to’na aau i te ohipa aroha rahi ta to’na
metua vahiné e rave ra, no ta’na hara, ta teie tamaiti haapa'o-ore.
Maoro a'era, ua tae tino mai te ruau vahiné i te uputa o te
fare-auri e ua aufau haapee roa oia i te utua a ta’na tamaiti. I
to’na râ mahitiraa i rapae, ua ite maitai oia i te ravea i faatia-
mâhia'i oia, maori râ : te ohipa rahi, te faaoromai, te toto manii,
te roirnata, e te here rahi hoi o to’na rpetua vahiné. No reira
oia i faaoti ai i to’na mana'o: e raye ofa i te ohipa raaitai, mai
te itoito e te hape ore, ei oaoaraa nd to’na metua vahine.
I to’na hoiraa’tii i te utuafare, farerei a‘era oia i
rearea
atura
e
to’na hoa tau*
matamua, o-tei parau mai ia’na : E hoa, eaha ? ua mahiti
i rapae i te fare-aurl? Ane to‘u maurnuru e ! Na ô râ:
oe
haere â taua
taua e roohia !
eiâ; e mea ohie roa te ravea e manuia’i : eita
Pahono maira te tamaitt nei: Eiaha oe e tiaturi
e
faalîou ia‘u i tena ohipa ; mai te haahana mai â i ite ai au i te
toto i te taheraa i nia i te rima no to‘u metua vahine, o tei faa¬
oromai i te ma U huru pohe ei faatiamâraa ia'u, eita roa vau e
taahi faahou i te èà o te feia rave hara,
*
E hoa taio vea e! e faaauraa nehenehe teie aamu no te ohipa
faahialîia roa a'e ta lesu I rave no tatou. Tnoha! ua manii To’na
toto i nia i te satauro, ia tauihia to tatou huru tahito e ia ora
tatou i te ora apî. E haamauruuru vaha noa anei tatou la’na
?
e e tamau
noa
anei tatou i te huru o to tatou oraraa tahito, mai
mea ra e, aita mau lesu i pohe no tatou? Eiaha roa ïa. Te
faahepo nei te aroha o te Atua ia tatou. 1 pohe na lesu no tatou,
ia ore tatou ia ora no tatou iho, ia ora râ tatou No’na.
te
Parau ifi
I
apî.
Washington (Marite) te signeraahia, i te 4 no Eperera, te hoê parau faa-
faufaa rahi o tei parauhia : “ te faaauraa parau no Atelanetita-Apatoerau
la au i taua parau mana, te ta-hoê nei ' te hoê piau Hau e rave
ratou tae roa mai i teienei ) o tei tàpù e : e amui ratou i ta ratou mau ravea
ei paruru ia ratou e to ratou tiamâraa, ia tamata
te
imi i to ratou peapea.
au
rahi ( 12
noa’tu
tahi enemi i te
huna hia nei. Te pahono
Te parau nei Rutia e: oia te enemi e mana‘o
nei râ to teie faaauraa e : e ravea noa teie ohipa e
parahi hau ai teie nei ao.
hoê fenua tei opua i te
E faariariaraa teie faaauraa ravea rahi e te puai i te
opuaraa ino.
Moni tauîuro i îe Ve‘a.
Papeete: Marii50; Tumaki 75;
William Adams 75; M”®
Maraetefau 35; Teari v. 20. — Tiarei: Tetua-Faua 5.
la amuihia : 260 farane.
Mauruuru.
Imprimerie Eiie F. JUVENTIN — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1949