EPM_Vea Porotetani_194904.pdf
- extracted text
-
ÈPERÈRA 1949
te 49 0 te Matahiti
HOO I TE
MATAHITI HOÉ : E PAB TABA.
Ch. VERNIER,
Directeur'Gérant.
No fe hepetO!Iia"!lîîO*a (10-17 no Eperera
î. Inaha, te baere mai ra to Arii ia oe na...
nei)
Mat. 21-5.
( No te sapati o te mau araaa ).
Tel roto tatou i te tau e arnui atu ai tatou i te mau ,pohe
no te taata mataro i te oto. Na roto i te hepetoma-mo'a, e pee
maite tatou ia lesu. i tera mahana e i tera mahana, e tae
i kalavari e i te menema no losepha i Arimalaio. Te hepetoma
noa'tu
O
tei
faahopeahia i te sapati-tiafaahpuraa,_ inaha !
o te sapati .o
I teie nei mahana, te tomo nei lesn
i lerusalema, mai te Arii te huru, e mai te maevahia e te tlaa
rahi taata, e te taraarii atoa hoi.
Teie râ, i teie nei mahana, teie to Arii, e te hoa taio-vea nei,
te haere mai ra ia oe mai te Ariiraa faito-ore no To’na Aroha, o
te mau amaa to’na omuaraa.
To’na Hanahana-Atua. E te hinaaro nei Oja i te
ei Arii no to oe oraraa. E tia la’na ia titau
ia oe 1 te reira, no te mea, eereanei e: no oe Oia i tae maiai
i te ao nei? e i pohe ai i nia te Satauro? Na’na ta oe utuaa
aufau ! E te afai mai nei Oia ia oe i te oaoa o te ora, e i te m,araniarama o te rai. Aue oe e ! Ahiri oe atoa i ite na, i teie, net
mahana, i te parau e ora’i oe na ! (Luka 19-42).
‘To’na Mo‘a, no
tomo i
roto i to aau,
Mat. 26-26. (No te mahana maha).
e te faaitoito
nei ia luda ia hoo atu oia i to’na Fa tu i ta’na mau enerai i na
moni ario eSO (te hoo o te hoê tavini). Teie râ, te rave atoa nei
II. 4 rave mai, a amu...
ïe rave nei Satani
i ta’na ohipa i taua rui ra,
VËA
2
POROTETANi
lesu i Ta'na ohipa i te vahi raaramarama.
Te haaputu nei Oia i
pipi no te hoô amuraa-maa hopea. E ia ore raton ia
haamoô, e a mûri noa’tn, i te ohipa Ta’na e rave nei no raton e
no te ora o to te ao, inaha! te rave nei i te pane mai te parau e;
Ta’na
O
mau
To‘u tiüo teie i ofatihia
no
outou. Ua na reira’toa i te uaina ;
te Faufaa Apî ihaamaniihia no te taata
e rave rahi, ia matara te hara.
la iti noa’tu te feia teretitiano e toe i te ao nei, e putuputu â raton
no te haapao i te oro'a mo‘a, ei faalianahanaraa i te tusia taa è
roa i faafaitehia’i raton e te Atua, e o tei faaapî i te mau mea’toa.
To‘u toto teie, te toto o
III. Ua oti... loane 19-30.
Te hinaaro nei au, i teie nei
e
(No te faraide-poheraa).
mahana, i te tuu i to'^u turii rare,
tahopu i teie Satauro. Te hinaaro nei au e tutonu i to'u mata i
nia la’na mai te mamû. Te hinaaro nei au e mataitai, mai te oto,
a to‘u Faaora, ia ore roa ia moè ia‘u te mau mauiuiînorahi ta ta‘u hara i faatupu i nia i te taata Mo‘a e te Parau-
i te ati riaria
tia. Te hinaaro nei
au i
te faaroo-taria i te haruru o te hamara
patia-pûpû i te tino o to‘u Fatu. Te
hinaaro nei au i te faaroo i To’na pii: ua poiha vau 1 E teie atoa
i nia i
te
mau
naero
o
te
pii moê rahi; E ta‘u Atua ! eaha Oe i faarue mai ai ia‘u!
I reira vau e faaroo atoa’i i To'na reo i te parauraa mai e : Teie
Ta‘u i
la’na
mau
a
rave
no
oe !
I reira’toa vau e tia’i i nia, mai te parau atu
a rave ia'u taatoa ; a rave mai i ta‘u
hara, to‘u mau mana'o iino, e a horoa mai i to Oe aroha ;
e:
rave
E ta‘u Fatu e!
mai i ta‘u mau
peapea e ta‘u mau
hopoia, e a tuu mai
i to Hau ia'u nei !
Magadala e te tahi Maria hoi i
parahiraa i mua i taua menema ra... Mat. 27-61 (No te
sapati tiafaahûuraa ).
IV. I reira hoi Maria i
te
Aita
raua
i ite i te hohonu
o
te ati tei faaere ia raua i to raua
Fatu here. Aita raua i taa i te tumu i feii rahi ai te taata la’na,
i te taata parau-tia e
te aroha. Eaha hoi te Atua i faarue ai la’na ?
Ua ite papu râ raua e: tira’tu ai to raua tiaturiraa. Ua pohe te
mori tei turama noa i to raua aau. E eaha’tura ta raua ohipa
hopea i te parahiraa i mua i taua menema ra, maori râ, o te oto.
râ, aore atoa raua e ite nei e: e rê iti rahi teie e faaineinehia nei i mûri mai i teie ofai teiaha ; eita te uputa o te Pohe e
piri faahou. Ua mahiti i te Mana o te Atua ! Oia’toa tatou, i
teie nei mahana, a faaineine i to tatou mau varua no te rê o te
Teie
Arii
0
te Ora.
VEA
3
POROTETANI
E parau no
fe ufuafare.
Te revaraa no Mademoiselle E. Debrie
i Farani.
Debrie, orometua haapii tamaUa tae mai oia i te fenua nei
i te raatahiti 1906, oia hoi e 43 matahiti i mairi aenei. Ua na mua
oia i te haapii i Papeete, i te tau no Mlle Banzet, mai te haapao
raaitai i to’na toro'a e te here rahi i te mau tamahine i tuuhia i to’na
rima. I mûri iho, tonohia ihora i Uturoa (Raiatea), e tei reira to’na
maoro roa raa, e te riro raa ei metua no te taata e rave rahi. Na’na
Ua reva’tura to tatou hoa, o
rii no ta tatou mau haapiiraa-Taiete.
i haamau maite i te hoê pensionnat no te mau
tamarii tei faaruehia
haapiiraa ia ratou i te mau ite e au i te mau
hiopoaraa a te Hau, e te mata‘u i te Atua. I tei haapiihia e ana, eita ïa e moe ia ratou to’na aau afaro, to’na nounou i te parau mau,
i to’na rima, e to’na
to’na faaoromai etc.
Ua hio papuhia to’na aroha e to’na itoito i te tau no te ma‘i rahi,
i te ava'e noema-titema 1918. Ua pûpû oia i to’na fare haapiiraa no
te mau ma‘i e rave rahi tei tuuhia i reira. I te ao e i te pô to’na araraa e to’na utuuturaa ia ratou ; ua torao maite oia i roto i te mau
fare e ati to reira, mai te faaamu i te taata tei tarava noa i nia i te
peue ! Ehia taata mai tei ora i to’na itoito faaherehere ore. Ua fàautuahia oia e te Hau i te “ Médaille ” no te mau raa‘i maue. Aita
râ oia i imi i te utua a te taata: o ta te Atua râ. Uà fàarue oia ia Pa¬
peete i te 16 no mati, e te hoi nei oia i ô te fetii, e faaea i te ohipa.
la tiai te Atua ia’na e ia haamaitai i tera mahana e i tera raahana.
to’na aau aroha e te horoa, to’na'haehaa,
E haamou roa ia Ameleka (Exodo 17-14).
tumu i riri-tahoo ai lehova i teie nunaa, maori râ :
to ratou tairiraa i to mûri ia Iseraela, i Rephidima ; te feia paruparn i
mairi i mûri, e tei rohirohi hoi (Deut. 25-18). No reira teie tàpù: e
tuâtau te tupu i rotopu ia Iseraela e ia Amaleka.
E rave rahi te mau faaauraa no Ameleka i teie tau, oia hoi no te hoê
mau enemi tei faaino i te ora o te fenua nei. — Vaiiho tatou i te rahiraa ;
e haamau râ tatou i te mana'o i nia i te hoê, oia hoi ; te naonao^
O te hoê ïa tamai etaeta ta te Hau e ta te hoê mau taata itoito — e
mau hoa ana'e no te taata tahiti — e haamata nei, i te fenua nei, no to
ratou hioraa i te hoê ati rahi ta te naonao e faatupu rahi nei i ô tatou : te
Ua ite tatou i te
tamai
mariri, e te fêefee hoi.
E ma‘i apî anei te mariri e te
feefee i Tahiti nei ? E ere ïa ! E ma‘i tahito
roa! Ua mana'o te tahi pae e, e mea faautahia mai e te mau
pahi papaa
VÊA
4
i te tau
-POROTEtANI
Tapena Uati (1767), e no Piftaveri (1868), e no Tapena Tute
(1869), e i mûri mai â. E ère roa ïa !
no
Te faatia nei te
mau
buka tahito e; te vai mau ra taua ati i ô tatou i to
ratou taeraa mai. Rave ràhi te mau taata tahiti i taua mau tau ra, o
“Ma¬
rin” te i‘oa pii noa. O te ma‘i fa no Pômare 11 tei pohe i te raatahiti 1823 ;
te ati ïa
Noti
(orometua tuiroo tei iriti i te bibilia ei reo tahiti, e
pohe i Arue i te matahiti 1844).
Aita anei e aatna tahito roa, e e mau pehe, tei faatiatia i taua ati ra ?
""Mai te mea e, e te vai ra, a faaite mai !
o
no
tei
Nb reira te mana'o e :
no
ô mai teie ma‘i i temau fénua
mahana, oia hoi, no ô mai i te
mau
no
te toparaa
fenua mai reira mai te mau taata
maohi no teie nei pae Otèania.
Te vai nei te mahana fatata e
hapono faarahi hia’i i roto i te rima o
( te vai’toa nei te reo
papaa ), o te faaite maramàrama ia tatou i te huru o teie ati, maori râ,
.te mariri..
to’na huru pàrare ràhi, e to’na tumu, oia hoi to’na metua, e
te ravea e mou ai taua Ameleka ra. — E taio maitai, e e feruri maitài te
feia imi-parau i te reira buka iti, amui atu ai i roto i te pùpù no te feia
o te tàpù e: ehaamou roa ia Amaleka.
te taata, i te mau niatàeinaa, te hoê buka reo tahiti
.,
7.
Te huru
—
o
teie ati, 7^ mar/r/: ( e te feefee
la ite tatou i te hoê
« naonao »
i te patiaraa
hoi ) :
i to tatou tino, te mana'o
paha tatou e,:te ote-nei i-to tatou totoP f paraa mau! Te vetahi râ,
nei, i roto i to tatou toto, i te hoê mau to‘e rii o te nanea roa
i te taime poto i roto i te mau uaua tbto atoa. I to ratou vai apîraa, e
mau to'e rii hu'a ïa o te roaa noa i te mata fa hi‘o, na roto i te hi'onei
te faarae
’
mai te tahi naonao i té taata tei î
hu'a, e riro taua naonao i te ote atoa i te tahi,.
i roto i-te toto ta’na e ote nei. E paari taua mau
e ia patia-faahou oia i te taata, e faarae oia i
faaràhi. Arauae riP iho, ia patia faahou
*
’■
to'ha toto i teie
mau
rnau
to'e tei anoi noa
to‘e
ra
i roto i
to'e rii
to'e'paari ra i roto T-te hoê pape-toto e vai i raro a‘e /. te iri
tè taata {it lymphe); i rèira taua- mau to'e e mau ai; e e faatupu ai i
te mariri... e i te hopea, i- te feèfee (ia breia haapa'o màitaihia).
taua mau
0
Te paràre
rahi 0 teie ati:
paraùhiae: e 4 utüà'fare, no roto i te pae, e mariri to reira. Hoê
taata, no roto i te'piti, e to'e-rtiàfiri to roto i to’na toto. Hoê taata, no
roto i te 10, e feefee to’na. Hoê, no roto i te maha tamarii, e to'e-mariri
2.
—
Ua
’
hu'a lo’na." •— E ati rahi roa mau te reira.
3.
—
Te metua
no
teie'ati! o' te naonao ïa!
VÊA
5
i^OROTETANI
iEiaha râ te iriau hum naonao atoa;
hoê noa iho râ no roto i te 15
huru naonao e vai i Tahiti nei, e taua huru naonao ra,
e naonao iti nainai,
E ofaa te ufa i roto i te mau pape rii vai noa,
.Ciaore ra :ïa, i te hoê mau yahi rii poiri e te haumi: mai te puru-haari, e
,tore uouo to te tua e te avae.
■te mau haari tei pau i te iore,
i roto i te mau punu rii maa ( û, puaatoro,
roto,
etc..) i faaruehia ; i roto i te mau mohina-parari, te mau vaa e pape to
le mau apoo pape, tapu-pape, te mau vahi pape vai noa e te piropiro ; i
.roto i te mau pehu, te mau apoo-raau, apoo-ofai, apoo-tupa, etc. . E taa
noa i to tatou mata ia hi‘o i te mau fanaua naonao o te pata mai i taua
mau vahi ra,
a‘e mahana i mûri a‘e i te ofaaraahia. Na te reira
haapeapea i te taata tahiti, mai te rave i ta’na ohipa ino.
e piti noa
mau naonao e
Teraved e mou
4.
O te faaitoito
mau
ai taua Amaleka ra:
maitai tatou i te taparahi ta’na, ia poheroa...
Taote e haapii ia tatou.
ia au i te
faataaraa ta te Hau eta te mau
la tâmâ-maitai-hia te mau mataeinaa e to ratou
Te vai ra te tahi mau ravea-è; te ravea-tumu râ : o te
itoito o te taata hoê i te tamâraa i to’na iho îare (i roto e i raro a‘e), e to’na
Viho aua, ia au i te haapiiraa a te Hi'opo'a a te Hau, — la varavara roa
taua naonao ra i te fenua nei, te iti-atoa-raa ïa, e te ore-roa-raa o teie ati aroha
rahi: te mariri e te feefee.
Teie te faataaraa tumu :
iho hui'taata e tia’i.
;
Te buka-Ture mafamua i TahiH nei.
II mana'o
[I te ava'e i mairi a'enei, lia farerei tatou i te tumu i tupu aito Pômare
e ia faaauliia te hoê buka-Ture i to’na basileia. Ua oti ïa buka i te matabiti 1819, e
ua
taiohia i te aro o te. taata, i Papaoa (Arue)].
I
mûri a'e i to’na taioraa e to’na haamaramaramaraa
i te hoê
vahi riii taae no taua na ture 18 ra, ua ani oia i te mau
-tavana ia. farii mai ratou. Pahono raaira ratou, mai te reo puai :
i te faatia nei matou !
te faatia papu roa nei, mai te mauuruuru.
mau
i te pae o te hui raatira mai te ani ia ratou
ia vero ratou i to ratou atau ei faatia-papu-maitai-raa. Ua na
reira mau ratou, mai te tahoê maitai, é mai te hoê haruru rahi
maere, no te tausani e te tausani o te rima tei vero hia i te taiFariu atura te arii
me hoê.
I te taeraa Pômare I te
ture VIII, oia
hoi i te ture no te feia
aitamai, tei faatupu i te mârô e i te arepurepuraa o te fenua, e
ore te hau e papu ai, ua faataime rii oia mai té mea ra e,
naaro ra oia e vaiiho i te reira ture, eiaha e parau. I mûri a‘e râ,
te hi-
ua
taio-tatara, e ua ani ia faatia-hua-roa-hia, i
te veroraa rima,
eiveroraa taa ê. üa tia
nao.
Tira’tu ai
veroraa
manao
aera
maori
Tati i nia mai te faaite i to’na ma-j,,
râ ia faatia mau hia, eiaha râ i
râ rima. I reira to’na rautiraa|^
Arearea rahi to te taata i ta’na mau parau faa"|.p
e i te afairaa Tati i to’na tau rima e piti i nia, ua na||
rima hoô noa, iatai piti
t te, huiraatira.
ravairaa ;
reira’toa tetaatoaraa.
ture huru roa a'e i taua na|
ture 18 nei. E 7i tumu hararaa i taua ture VIII ra, e te reo tahiti àuraa fifi roa ia imi, no te mea ua paheru roa te faaau-tureK®'
i te reira tau i te hoê mau hapa e i te hoê mau hara o te ore erArea hoi, te
tare VIII nei, o te
tamauhia ei hara i to tatou
hoô
mau
nei tau.
Eaha te
auraa mau no
te'
hara mai teie : te taamu-haere i te patu ra ; te hiema-
ra ; te moeapaapa, te hopoi pute; te manea-mata-tahuri ra ;
paparia-hoovai ra-; te arihi-raro ra ; te faoputii ra; te faauruaiupoo ra; te tavai-mania ra ; te fautara-fare ra; te oheu-raai ra
te opu-tuta-itetete ra ; te aparuru-aroa ra ; te taraire-tlapapa, etc.
Teie te parau hopea no taua ture VIII nei; «O te faaore hoi
i teie nei ture i faatupuhia e te hui-arii e te hui-raatira i te fe-
teao
te
reira, e tiavam ïa, eiaha roa ïa taata e
e te arii ra, atira ïa ; e aore i faahoihia mai e te arii ra, ore noa’tu â ïa. Ture taata pohe teie nei
ture ; e pohe te taata ia ua reira. Eiaha râ tatou e ua reira! »
nua
nei, te taata
ra
i
ua
faatiahia’tu. la faahoihia mai
O te huru ïa no to teie mau ture parauparauraahia e te faatlaraa-
Faaotihia’tura te putuputuraa
rahi o taua mahaua ra i te
tei purehia e Henere. Hoi anaè ihora îe taata i to ra¬
ton maù puhaparaa.
Teie mau ture ta te arii i taio i to’na mau taata, ua papaianaè-hia i to’na iho rima ; o te buka-ture matamua roa ïa i teie
mau pae fenua. I mûri iho, ua papai faahou te arii i teie mau
hia.
hoê pure
ture i te hoê
rima maramarama maitai e te unauna
tuuhia i te auri neneiraa.
hia i roto
rahi,
e ua
Operehia’tura taua mau hoho'a nenei
papaihia i te
i te rima o te taata. Are'a te hoho'a tei
uàai te tuu i to’na rima i raro — ua riro ïa
i Lonedona. üa neneihia
teie mau ture i nia i te hoê noa iho api parau, pae hoê. üa haponohia i te mau tavana e i te mau haavâ i Tahiti-Eimeo, e ua
tamauhia i nia i te hoê pou, i te mau vahi taata, i tera oire e i
rima o te Arii
ei faufaa
ua
—
e
te Taiete Faatupuraa Parau
tera oire.
Te mi atura i mûri.
POROTETANl
VEA
E riro anei fe rê \ te ava?
ma-
tae mai, na Matuita mai, o tei faaite mai i to'na mana'o i teie ati rahi,
Ji3,ori
râ
;
te
OLVCb
taero, — Te haamauruuru nei te “ Vea Porotetaui ” i te mana'o
Itiraa
âi
.
^
^oito o to tatou nei hoa.]
—
Hiva-Oa, i te 10 no Fepuare
1949.
1.. E maa mana'o iti teie no nia i te ava taero. Ua faaite mai nei te
.P.
no
te ava‘e fepuare
imu e rave
1949, i te mau ohipa maitai ta te Satauro Ni-
nei no te tinairaa i te ava-taero. Oia mau !
i-turej 'TO^o i taua ati riaria ra? I
Nafea râ tatou i
teie mau taime, ua rahi roa taua maa ino ra i
te faataehia mai i ô tatou nei, e ua iti te mau mea e maitai ai te oraraa
e| |‘
|j|o
taata.
no
te|f te
A hi‘o na i te mau ino i roaa mai na roto i te ava: aita te tahi mau
iemaituafare fetii e amu maitai nei i te maa, eita hoi te mau vahiné e te mau
i:ra ;
ïamarii e navai nei i te ahu, e te û na te tamarii; te veve, te ma‘i, etc..
iruai-i?
i»Ahiri aita i rahi te faataehia mai taua maa taero ino ra, ua maitai roa ïa
li ra
>i,®e oraraa i te pae o te faaroo e i te pae o te tino i to tatou mau pae fenua.
etc..
^Xe faaite ra hoi te Ve‘a e ua parau to tatou mau taote e ua rahi roa te
e
hoij Ima'i tutoo e te tahi atu â mau huru ati ; o te ava te tumu. Papu maitai
te fe-i jatura ïa e ino rahi mau ta te ava e faatupu noa nei no te oraraa o te
lata e| Itaata. Aue te riaria o te ava taero e ! Aue te veve e ! Aue te poia e ! Aue
Ite ahu-ore e, e te navai-ore te û na te tamarii e ! Aue te mau taata tahiti
i
faa-| [tei riro to ratou mau fenua i te hoo, e te tavini nei ratou i teie
ei neil
jriro ratou ei oere; aita e haapa'oraa faahou. Te mau huaai te mea
! »
If ava taero te tumu i taua mau ati ra.
laraa-q
Mea rahi te taata tei haere e “signer”. Te tahi mau taata, i te otiraa ta
i i
te| I ratou mau mahana tàpù, ua haamata faahou ratou i te inu i te ava taero.
to ra-l [Ua faarue ratou i taua niura; i mûri iho, ua auraro faahou. Aue te riaI ria e, e te mana‘o-ore te taata e nafea to’na oraraa e maitai ai oia e to’na
nei.i Ua
aroha.
utuafare !
Apooraa; e mau tamarii tei fanauhia i Tahiti
Apooraa ra. E nehenehe paha ta ratou e tauturu i te Satauro
E mana‘o: Te vai nei te
to roto i taua
Ninamu, ia faaitihia te faatae mai i te ava taero i ô tatou nei. Mea papu
roa : te ite nei te taata o te Apooraa i taua ino rahi ra i nia i te fenua.
te mau tamarii tahiti, i roto i te Apooraa, eita ratou e
hoa no ratou, aita ihoâ ïa e ravea e maitai
ai te taata tahiti ; e riro ihoâ te rê i te ava e ia Satané.
Mai te peu râ hoi
faariro i te Satauro Ninamu ei
No reira,
ia haapotohia teie mana'o:
ta rahi te faraoa ota; ia rahi te
ia hoo-avari-noa-hia teie mau maa ra. la iti râ te ava
e ia ta-parau-faatia-hia to’na hoo-raa-hia i te taata. Ua huru maitai a‘e ïa
te oraraa o te taata e te veve rahi.
la maitai oe e ia hi'o aroha mai te Atua i te Satauro Ninamu.
Papaihia: Taiarofa tane.
raiti ; ia rahi te tihota ;
VEA
POROTETANI
Mau parau
rii àpi
Fetuna (Rdiatèa) : Te papài
Terupe or. e, ua ravehia taua ohipa ra 1 te 8 no Fepuare. E opuaraa tumu na te Pupii II (Sjdona) tei hi‘o-papu-hia
e te Apooraa d“. e tei amohia e Puna a Teraitua, Faatau d®, e
0 Puetua do, e te amuiraa taatoa. O Horley te tamuta. Na Tumata
or. te pure omuaraa, e na Terupe te a'oraa,, (Ephesia 2-20). Te
ravehia nei te ohipa no taua fare ra mai te tiaturi i te raana o
/, Haamauraa fare-putuputuraa i
mai nei
te
Atua, eiaha to te taata.
la au i tel faaotihia e te A.R., ua taui
2. Haamauraa oromelua :
haerehia te hoê
mau
orometua, e ua haamauhia i to ratou ra
paroita api,
maü
Ua haamauhia o Taoa (no
Maiao) i Faaone e i Hitlaa ; Penia-
(no Papenoo) i Maiao; o Teata (no Atuona Hiva-Üa) i
Mataiea ; e o Taataparea (no Mataiea) i Papenoo). — la tauturu mai te Atua i ta ratou ohipa ; ia anaanatae i te taviniraa
la’na i te mau ovine api nei.
mina
1
Ô E
Ta
fafou
et€
Vé‘a
rdî
,
Ua afai faahou te fare-neneiraa i te “ Vea Porotetani”
i ta’na
nia; ua faarahi oia 120 tara i'te ava'e, oia hoi : 1440 tara
i te matahiti. No reira, e riro atoa tatou Me afai i te hoo o te
Ve‘a nei i te ono tara i te matahiti. Ei te ava'e Tiurai paha e
haamata’i. No reira, e mea maitai te mau hoa o te Ve'a ia aufau haapeepee i ta ratou utua: e 5 tara. Eiaha etiai.
)
tai
utua i
H
IIAonl faufuru i fe Vea
lÛO
Papeete - Timiona v. 20; Metua Painü v. 50; M“« Taea
;
M”® S. 75. — Papara : Teihotu, or. 25. — Rairôa: Hofa a
Teita 5. — Haapiti: Tehuritaua 10; Teraivètea 10 ; T.H. 10.—
Poutoru: Huimata 100; Tari 20 ; Tuturi, or. 30.
la amuihia : 455.
Mauruuru.
|
ihÈ
ti
«
N.B.
—
Te tauturu tei tapaohia
i Uturoa i te ava'e Màti, 6ia
hoi, X. 75, no Tevaitoa ïa, e ere i to Uturoa.
lupsiMBSiB f.t.tb! F. JUVJBNTIN — KüE DU Commandant DESTaEMAUi
lej
Fait partie de Vea Porotetani 1949