EPM_Vea Porotetani_194904.pdf
- Texte
-
te 49
0
te
ÈPERÈRA 1949
Matahiti
HOO I TE
MATAHITI
Ch. VERNIER,
No fe
HOÉ : E PAB TABA.
Directeur'Gérant.
hepetO!Iia"!lîîO*a (10-17 no
Eperera nei)
mai ra to Arii ia oe na... Mat. 21-5.
( No te sapati o te mau araaa ).
Tel roto tatou i te tau e arnui atu ai tatou i te mau ,pohe
no te taata mataro i te oto. Na roto i te hepetoma-mo'a, e pee
maite tatou ia lesu. i tera mahana e i tera mahana, e tae noa'tu
i kalavari e i te menema no losepha i Arimalaio. Te hepetoma
î. Inaha, te baere
tei
O
faahopeahia i te
sapati-tiafaahpuraa,_ inaha ! o te sapati .o
I teie nei mahana, te tomo nei lesn
huru, e mai te maevahia e te tlaa
to’na omuaraa.
i lerusalema, mai te Arii te
rahi taata, e te taraarii atoa
te mau amaa
te
hoi.
teie to Arii, e te hoa taio-vea nei,
Ariiraa faito-ore no To’na Aroha, o
To’na Hanahana-Atua. E te hinaaro nei Oja i te
i teie nei mahana,
haere mai ra ia oe mai te
Teie râ,
‘To’na Mo‘a, no
titau
ei Arii no to oe oraraa. E tia la’na ia
reira, no te mea, eereanei e: no oe Oia i tae
i te ao nei? e i pohe ai i nia te Satauro? Na’na ta oe utuaa
aufau ! E te afai mai nei Oia ia oe i te oaoa o te ora, e i te m,araniarama o te rai. Aue oe e ! Ahiri oe atoa i ite na, i teie, net
mahana, i te parau e ora’i oe na ! (Luka 19-42).
tomo i
ia
oe
roto i to aau,
1 te
maiai
mai, a amu... Mat. 26-26. (No te mahana maha).
Satani i ta’na ohipa i taua rui ra, e te faaitoito
nei ia luda ia hoo atu oia i to’na Fa tu i ta’na mau enerai i na
moni ario eSO (te hoo o te hoê tavini). Teie râ, te rave atoa nei
II. 4 rave
ïe rave nei
VËA
2
POROTETANi
lesu i Ta'na ohipa i te vahi raaramarama.
Te haaputu nei Oia i
pipi no te hoô amuraa-maa hopea. E ia ore raton ia
haamoô, e a mûri noa’tn, i te ohipa Ta’na e rave nei no raton e
no te ora o to te ao, inaha! te rave nei i te pane mai te parau e;
Ta’na
O
mau
To‘u tiüo teie i ofatihia
no
outou. Ua
na
reira’toa i te uaina ;
te Faufaa Apî ihaamaniihia no te taata
e rave rahi, ia matara te hara.
la iti noa’tu te feia teretitiano e toe i te ao nei, e putuputu â raton
no te haapao i te oro'a mo‘a, ei faalianahanaraa i te tusia taa è
roa i faafaitehia’i raton e te Atua, e o tei faaapî i te mau mea’toa.
To‘u toto teie, te toto o
III. Ua oti... loane 19-30.
Te hinaaro nei au, i teie nei
(No te faraide-poheraa).
mahana, i te tuu i to'^u turii rare,
tahopu i teie Satauro. Te hinaaro nei au e tutonu i to'u mata i
mataitai, mai te oto,
i te ati riaria a to‘u Faaora, ia ore roa ia moè ia‘u te mau mauiuiînorahi ta ta‘u hara i faatupu i nia i te taata Mo‘a e te Paraue
nia la’na mai te mamû. Te hinaaro nei au e
tia. Te hinaaro nei
i te faaroo-taria i te haruru o te hamara
au
patia-pûpû i te tino o to‘u Fatu. Te
pii: ua poiha vau 1 E teie atoa
pii moê rahi; E ta‘u Atua ! eaha Oe i faarue mai ai ia‘u!
I reira vau e faaroo atoa’i i To'na reo i te parauraa mai e : Teie
i nia i
te
hinaaro nei
Ta‘u i
la’na
mau
a
rave
e:
naero
mau
au
te
i te faaroo i To’na
no
oe
! I reira’toa
E ta‘u Fatu e!
hara, to‘u
rave
o
vau e
tia’i i nia, mai te parau atu
a rave mai i ta‘u
iino, e a horoa mai i to Oe aroha ;
peapea e ta‘u mau hopoia, e a tuu mai
a rave
ia'u taatoa ;
mau mana'o
mai i ta‘u mau
i to Hau ia'u nei !
Magadala e te tahi Maria hoi i
parahiraa i mua i taua menema ra... Mat. 27-61 (No te
sapati tiafaahûuraa ).
IV. I reira hoi Maria i
te
Aita
raua
i ite i te hohonu
o
te ati tei faaere ia raua i to raua
raua i taa i te tumu i feii rahi ai te taata la’na,
parau-tia e te aroha. Eaha hoi te Atua i faarue ai la’na ?
Ua ite papu râ raua e: tira’tu ai to raua tiaturiraa. Ua pohe te
mori tei turama noa i to raua aau. E eaha’tura ta raua ohipa
hopea i te parahiraa i mua i taua menema ra, maori râ, o te oto.
Teie râ, aore atoa raua e ite nei e: e rê iti rahi teie e faaineinehia nei i mûri mai i teie ofai teiaha ; eita te uputa o te Pohe e
piri faahou. Ua mahiti i te Mana o te Atua ! Oia’toa tatou, i
teie nei mahana, a faaineine i to tatou mau varua no te rê o te
Fatu here. Aita
i te taata
Arii
0
te Ora.
VEA
E parau no
Te revaraa no
Ua reva’tura to
rii
no
3
POROTETANI
fe ufuafare.
Mademoiselle E. Debrie i
Farani.
Debrie, orometua haapii tamahaapiiraa-Taiete. Ua tae mai oia i te fenua nei
tatou hoa, o
ta tatou mau
raatahiti 1906, oia hoi e 43 matahiti i mairi aenei. Ua
haapii i Papeete, i te tau no Mlle Banzet, mai te
raaitai i to’na toro'a e te here rahi i te mau tamahine i
rima. I mûri iho, tonohia ihora i Uturoa (Raiatea), e
maoro roa raa, e te riro raa ei metua no te taata e rave
i haamau maite i te hoê pensionnat no te mau tamarii tei
i te
na mua
haapao
tuuhia i to’na
tei reira to’na
rahi. Na’na
faaruehia
i to’na rima, e to’na haapiiraa ia ratou i te mau ite e au i te mau
hiopoaraa a te Hau, e te mata‘u i te Atua. I tei haapiihia e ana, ei-
oia i te
afaro, to’na nounou i te parau mau,
to’na'haehaa, to’na faaoromai etc.
Ua hio papuhia to’na aroha e to’na itoito i te tau no te ma‘i rahi,
i te ava'e noema-titema 1918. Ua pûpû oia i to’na fare haapiiraa no
te mau ma‘i e rave rahi tei tuuhia i reira. I te ao e i te pô to’na araraa e to’na utuuturaa ia ratou ; ua torao maite oia i roto i te mau
fare e ati to reira, mai te faaamu i te taata tei tarava noa i nia i te
peue ! Ehia taata mai tei ora i to’na itoito faaherehere ore. Ua fàautuahia oia e te Hau i te “ Médaille ” no te mau raa‘i maue. Aita
râ oia i imi i te utua a te taata: o ta te Atua râ. Uà fàarue oia ia Pa¬
peete i te 16 no mati, e te hoi nei oia i ô te fetii, e faaea i te ohipa.
la tiai te Atua ia’na e ia haamaitai i tera mahana e i tera raahana.
ta ïa e moe
to’na
aau
ia ratou to’na aau
aroha
e
te horoa,
E haamou roa ia
Ameleka (Exodo 17-14).
tumu i riri-tahoo ai lehova i teie nunaa, maori râ :
to ratou tairiraa i to mûri ia Iseraela, i Rephidima ; te feia paruparn i
mairi i mûri, e tei rohirohi hoi (Deut. 25-18). No reira teie tàpù: e
tuâtau te tupu i rotopu ia Iseraela e ia Amaleka.
E rave rahi te mau faaauraa no Ameleka i teie tau, oia hoi no te hoê
mau enemi tei faaino i te ora o te fenua nei. — Vaiiho tatou i te rahiraa ;
e haamau râ tatou i te mana'o i nia i te hoê, oia hoi ; te naonao^
O te hoê ïa tamai etaeta ta te Hau e ta te hoê mau taata itoito — e
mau hoa ana'e no te taata tahiti — e haamata nei, i te fenua nei, no to
ratou hioraa i te hoê ati rahi ta te naonao e faatupu rahi nei i ô tatou : te
Ua ite tatou i te
tamai
mariri, e te fêefee hoi.
E ma‘i
apî anei te mariri e te
roa! Ua mana'o te
feefee i Tahiti nei ? E ere ïa ! E
faautahia mai e te mau
tahi pae e, e mea
ma‘i tahito
pahi papaa
VÊA
4
i te tau
-POROTEtANI
Tapena Uati (1767), e no Piftaveri (1868), e no Tapena Tute
(1869), e i mûri mai â. E ère roa ïa !
no
Te faatia nei te
mau
buka tahito e; te vai mau ra taua ati i ô tatou i to
ratou taeraa mai. Rave ràhi te mau taata tahiti i taua mau tau ra, o
rin” te i‘oa pii noa. O te ma‘i fa no Pômare 11 tei pohe i te
o te ati ïa no Noti
(orometua tuiroo tei iriti i te bibilia
tei
“Ma¬
raatahiti 1823 ;
ei reo tahiti, e
pohe i Arue i te matahiti 1844).
Aita anei
""Mai te
mea
tahito roa, e e mau
e aatna
Nb reira te mana'o
mahana, oia hoi,
maohi
pehe, tei faatiatia i taua ati ra ?
te vai ra, a faaite mai !
e, e
no
e : no ô mai teie ma‘i i temau fénua no te toparaa
ô mai i te mau fenua mai reira mai te mau taata
teie nei pae Otèania.
no
Te vai nei te mahana fatata
hapono faarahi hia’i i roto i te rima o
( te vai’toa nei te reo
papaa ), o te faaite maramàrama ia tatou i te huru o teie ati, maori râ,
.te mariri..
to’na huru pàrare ràhi, e to’na tumu, oia hoi to’na metua, e
te ravea e mou ai taua Ameleka ra. — E taio maitai, e e feruri maitài te
feia imi-parau i te reira buka iti, amui atu ai i roto i te pùpù no te feia
o te tàpù e: ehaamou roa ia Amaleka.
e
te taata, i te mau niatàeinaa, te hoê buka reo tahiti
.,
7.
—
Te huru
o
teie ati, 7^ mar/r/: ( e te
la ite tatou i te hoê
«
naonao
»
feefee hoi ) :
i te patiaraa
i to tatou tino, te mana'o
paha tatou e,:te ote-nei i-to tatou totoP f paraa mau! Te vetahi râ,
faarae nei, i roto i to tatou toto, i te hoê mau to‘e rii o te nanea roa
te taime poto i roto i te mau uaua tbto atoa. I to ratou vai apîraa, e
nei
te
i
mau
to'e rii hu'a ïa o te roaa noa i te mata fa
hi‘o,
na
roto i te hi'o-
’
patia faahou mai te tahi naonao i té taata tei î
hu'a, e riro taua naonao i te ote atoa i te tahi,.
rnau to'e tei anoi noa i roto i-te toto ta’na e ote nei. E paari taua mau
to‘e ra i roto i
e ia patia-faahou oia i te taata, e faarae oia i
taua mau to'e'paari ra i roto T-te hoê pape-toto e vai i raro a‘e /. te iri
0 tè taata {it lymphe); i rèira taua- mau to'e e mau ai; e e faatupu ai i
te mariri... e i te hopea, i- te feèfee (ia breia haapa'o màitaihia).
faaràhi. Arauae riP iho, ia
*
’■
to'ha toto i teie
2.
Ua
taata,
roto i
’
to'e rii
Te
paràre rahi 0 teie ati:
paraùhiae: e 4 utüà'fare, no roto i te pae, e mariri to reira. Hoê
no roto i te'piti, e to'e-rtiàfiri to roto i to’na toto. Hoê taata, no
te 10, e feefee to’na. Hoê, no roto i te maha tamarii, e to'e-mariri
—
hu'a lo’na."
3.
mau
—
•—
E ati rahi
Te metua
no
roa mau
te reira.
teie'ati! o' te naonao ïa!
5
i^OROTETANI
VÊA
15
iEiaha râ te iriau hum naonao atoa; hoê noa iho râ no roto i te
vai i Tahiti nei, e taua huru naonao ra, e naonao iti nainai,
huru naonao e
vai
tua e te avae. E ofaa te ufa i roto i te mau pape rii
noa,
:ïa, i te hoê mau yahi rii poiri e te haumi: mai te puru-haari, e
haari tei pau i te iore, i roto i te mau punu rii maa ( û, puaatoro,
,tore uouo to te
.Ciaore ra
■te mau
i te mau mohina-parari, te mau vaa e pape to roto,
tapu-pape, te mau vahi pape vai noa e te piropiro ; i
.roto i te mau pehu, te mau apoo-raau, apoo-ofai, apoo-tupa, etc. . E taa
noa i to tatou mata ia hi‘o i te mau fanaua naonao o te pata mai i taua
mau vahi ra, e piti noa a‘e mahana i mûri a‘e i te ofaaraahia. Na te reira
mau naonao e haapeapea i te taata tahiti, mai te rave i ta’na ohipa ino.
etc..) i faaruehia ; i roto
le mau apoo pape,
Teraved e mou
4.
O te faaitoito
mau
ai taua Amaleka ra:
maitai tatou i te taparahi ta’na, ia poheroa...
te mau Taote e haapii ia tatou.
ia au i te
faataaraa ta te Hau eta
Teie te faataaraa tumu :
la tâmâ-maitai-hia te mau
mataeinaa e to ratou
tia’i. Te vai ra te tahi mau ravea-è; te ravea-tumu râ : o te
itoito o te taata hoê i te tamâraa i to’na iho îare (i roto e i raro a‘e), e to’na
Viho aua, ia au i te haapiiraa a te Hi'opo'a a te Hau, — la varavara roa
taua naonao ra i te fenua nei, te iti-atoa-raa ïa, e te ore-roa-raa o teie ati aroha
rahi: te mariri e te feefee.
iho hui'taata e
;
Te buka-Ture mafamua
i TahiH nei.
II mana'o
e
[I te ava'e i mairi a'enei, lia farerei tatou i te tumu i tupu aito Pômare
ia faaauliia te hoê buka-Ture i to’na basileia. Ua oti ïa buka i te matabiti
ua
taiohia i te aro o te. taata,
I
i Papaoa (Arue)].
mûri a'e i to’na taioraa e
to’na haamaramaramaraa
1819, e
i te hoê
vahi riii taae no taua na ture 18 ra, ua ani oia i te mau
-tavana ia. farii mai ratou. Pahono raaira ratou, mai te reo puai :
i te faatia nei matou !
te faatia papu roa nei, mai te mauuruuru.
mau
arii i te pae o te hui raatira mai te ani ia ratou
ia vero ratou i to ratou atau ei faatia-papu-maitai-raa. Ua na
reira mau ratou, mai te tahoê maitai, é mai te hoê haruru rahi
maere, no te tausani e te tausani o te rima tei vero hia i te taiFariu atura te
me
hoê.
I te taeraa Pômare I te
ture VIII, oia
hoi i te ture no te feia
aitamai, tei faatupu i te mârô e i te arepurepuraa o te fenua, e
ore te hau e papu ai, ua faataime rii oia mai té mea ra e,
naaro ra oia e vaiiho i te reira ture, eiaha e parau. I mûri a‘e râ,
te hi-
ua
taio-tatara, e ua ani ia
faatia-hua-roa-hia, i te veroraa rima,
eiveroraa taa ê. üa tia
Tira’tu ai
nao.
manao
aera
maori
Tati i nia mai te faaite i to’na ma-j,,
râ ia faatia mau hia, eiaha râ i
rima hoô noa, iatai piti râ rima. I reira to’na rautiraa|^
huiraatira. Arearea rahi to te taata i ta’na mau parau faa"|.p
ravairaa ; e i te afairaa Tati i to’na tau rima e piti i nia, ua na||
veroraa
t te,
reira’toa tetaatoaraa.
ture huru roa a'e i taua na|
ture 18 nei. E 7i tumu hararaa i taua ture VIII ra, e te reo tahiti àuraa fifi roa ia imi, no te mea ua paheru roa te faaau-tureK®'
i te reira tau i te hoê mau hapa e i te hoê mau hara o te ore ertare VIII nei, o te
Area hoi, te
tamauhia ei hara i to tatou
hoô
mau
hara mai teie
:
nei tau.
Eaha te
auraa mau no
te'
te taamu-haere i te patu ra ; te hiema-
ra ; te moeapaapa, te hopoi pute; te manea-mata-tahuri ra ;
paparia-hoovai ra-; te arihi-raro ra ; te faoputii ra; te faauruaiupoo ra; te tavai-mania ra ; te fautara-fare ra; te oheu-raai ra
te opu-tuta-itetete ra ; te aparuru-aroa ra ; te taraire-tlapapa, etc.
Teie te parau hopea no taua ture VIII nei; «O te faaore hoi
i teie nei ture i faatupuhia e te hui-arii e te hui-raatira i te fe-
teao
te
nei, te taata
nua
ra
i
ua
reira,
faatiahia’tu. la faahoihia mai
e
e tiavam ïa, eiaha roa ïa taata e
te arii ra, atira ïa ; e aore i faa-
Ture taata pohe teie nei
pohe te taata ia ua reira. Eiaha râ tatou e ua reira! »
O te huru ïa no to teie mau ture parauparauraahia e te faatlaraahia. Faaotihia’tura te putuputuraa rahi o taua mahaua ra i te
hoê pure tei purehia e Henere. Hoi anaè ihora îe taata i to ra¬
ton maù puhaparaa.
Teie mau ture ta te arii i taio i to’na mau taata, ua papaianaè-hia i to’na iho rima ; o te buka-ture matamua roa ïa i teie
mau pae fenua. I mûri iho, ua papai faahou te arii i teie mau
ture i te hoê rima maramarama maitai e te unauna rahi, e ua
tuuhia i te auri neneiraa. Operehia’tura taua mau hoho'a nenei
hia i roto i te rima o te taata. Are'a te hoho'a tei papaihia i te
hoihia mai
e
te arii ra, ore noa’tu â ïa.
ture ; e
rima
o
teie
— e
uàai te tuu i to’na rima i raro — ua riro ïa
Taiete Faatupuraa Parau i Lonedona. üa neneihia
ture i nia i te hoê noa iho api parau, pae hoê. üa ha-
te Arii
ei faufaa
mau
ua
te
ponohia i te mau tavana e i
tamauhia i nia i te hoê pou,
te mau haavâ i Tahiti-Eimeo, e ua
i te mau vahi taata, i tera oire e i
tera oire.
Te mi atura i mûri.
VEA
POROTETANl
E riro anei fe rê \ te
ma-
ava?
tae mai, na Matuita mai, o tei faaite mai i to'na mana'o i teie ati rahi,
Ji3,ori râ ; te OLVCb taero, — Te haamauruuru nei te “ Vea Porotetaui ” i te mana'o
âi
.
^
Itiraa
^oito
o
to tatou nei
hoa.]
—
Hiva-Oa, i te 10 no Fepuare
1949.
1.. E maa mana'o iti teie no nia i te ava taero. Ua faaite mai nei te
.P.
te ava‘e
no
imu e rave
i-turej 'TO^o
nei
fepuare 1949, i te mau ohipa maitai
te tinairaa i te ava-taero. Oia mau !
no
ta te Satauro NiNafea râ tatou i
i taua atimairiaria
ra? I teie mau taime, ua rahi roa taua maa ino ra i
i ô tatou nei, e ua iti te mau mea e maitai ai te oraraa
te faataehia
e| |‘
|j|o te taata.
te|f
A hi‘o na
no
iema-
i te mau ino i roaa
mai na roto i te ava: aita te
tahi mau
maitai nei i te maa, eita hoi te mau vahiné e te mau
i:ra ;
ïamarii e navai nei i te ahu, e te û na te tamarii; te veve, te ma‘i, etc..
iruai-i?
i»Ahiri aita i rahi te faataehia mai taua maa taero ino ra, ua maitai roa ïa
li ra
>i,®e oraraa i te pae o te faaroo e i te pae o te tino i to tatou mau pae
etc..
^Xe faaite ra hoi te Ve‘a e ua parau to tatou mau taote e ua
roa
Ima'i tutoo e te tahi atu â mau huru ati ; o te ava te tumu. Papu maitai
e
ituafare fetii e amu
fenua.
rahi
te
hoij
te
te
fe-i jatura ïa e ino rahi mau ta te ava e faatupu noa nei no te oraraa o
Aue te riaria o te ava taero e ! Aue te veve e ! Aue te poia e ! Aue
e| Itaata.
Ite ahu-ore e, e te navai-ore te û na te tamarii e ! Aue te mau taata tahiti
lata
i
ei
!
faa-| [tei riro to ratou mau fenua i te hoo, e te tavini nei ratou i teie nei.i Ua
neil
jriro ratou ei oere; aita e haapa'oraa faahou. Te mau huaai te mea aroha.
»
If
laraa-q
i
i
te|
to ra-l
ati
ava taero te tumu i taua mau
ra.
Mea rahi te taata tei haere e “signer”.
Te tahi mau taata, i te
otiraa ta
inu i te ava taero.
Aue te riamaitai ai oia e to’na
mau mahana tàpù, ua haamata faahou ratou i te
[Ua faarue ratou i taua niura; i mûri iho, ua auraro faahou.
I ratou
I ria
e, e
te mana‘o-ore te taata e
utuafare !
nafea to’na oraraa e
i Tahiti
Satauro
Ninamu, ia faaitihia te faatae mai i te ava taero i ô tatou nei. Mea papu
roa
te ite nei te taata o te Apooraa i taua ino rahi ra i nia i te fenua.
Mai te peu râ hoi te mau tamarii tahiti, i roto i te Apooraa, eita ratou e
faariro i te Satauro Ninamu ei hoa no ratou, aita ihoâ ïa e ravea e maitai
nei te Apooraa; e mau tamarii tei fanauhia
Apooraa ra. E nehenehe paha ta ratou e tauturu i te
E mana‘o: Te vai
to roto i taua
:
riro ihoâ te rê i te ava e ia Satané.
ia haapotohia teie mana'o: ta rahi te faraoa ota; ia rahi te
te tihota ; ia hoo-avari-noa-hia teie mau maa ra. la iti râ te ava
ai te taata tahiti ; e
No reira,
raiti ; ia rahi
e
te
ta-parau-faatia-hia to’na hoo-raa-hia i te taata. Ua huru maitai
te taata e te veve rahi.
la maitai oe e ia hi'o aroha mai te Atua i te Satauro Ninamu.
Papaihia: Taiarofa tane.
ia
oraraa o
a‘e ïa
VEA
POROTETANI
Mau parau
rii àpi
fare-putuputuraa i Fetuna (Rdiatèa) : Te papài
Terupe or. e, ua ravehia taua ohipa ra 1 te 8 no Fepuare. E opuaraa tumu na te Pupii II (Sjdona) tei hi‘o-papu-hia
e te Apooraa d“. e tei amohia e Puna a Teraitua, Faatau d®, e
0 Puetua do, e te amuiraa taatoa. O Horley te tamuta. Na Tumata
or. te pure omuaraa, e na Terupe te a'oraa,, (Ephesia 2-20). Te
ravehia nei te ohipa no taua fare ra mai te tiaturi i te raana o
/, Haamauraa
mai nei
te
Atua, eiaha to te taata.
la
2. Haamauraa oromelua :
haerehia te hoê
mau
au
taui
haamauhia i to ratou ra
i tel faaotihia e te
orometua, e ua
A.R.,
ua
paroita api,
maü
Ua haamauhia
o
Taoa (no
Maiao) i Faaone e i Hitlaa ; Penia-
(no Papenoo) i Maiao; o Teata (no Atuona Hiva-Üa) i
Mataiea ; e o Taataparea (no Mataiea) i Papenoo). — la tauturu mai te Atua i ta ratou ohipa ; ia anaanatae i te taviniraa
la’na i te mau ovine api nei.
mina
1
Ô
Ta
Vé‘a
fafou
E
et€
rdî
,
Porotetani” i ta’na
faarahi oia 120 tara i'te ava'e, oia hoi : 1440 tara
i te matahiti. No reira, e riro atoa tatou Me afai i te hoo o te
Ve‘a nei i te ono tara i te matahiti. Ei te ava'e Tiurai paha e
haamata’i. No reira, e mea maitai te mau hoa o te Ve'a ia aufau haapeepee i ta ratou utua: e 5 tara. Eiaha etiai.
Ua afai faahou te fare-neneiraa i te “ Vea
utua i
nia;
)
tai
ua
H
IIAonl faufuru i fe Vea
lÛO
Papeete - Timiona v. 20; Metua Painü v. 50; M“« Taea
;
M”® S. 75. — Papara : Teihotu, or. 25. — Rairôa: Hofa a
Teita 5. — Haapiti: Tehuritaua 10; Teraivètea 10 ; T.H. 10.—
Poutoru: Huimata 100; Tari 20 ; Tuturi, or. 30.
la amuihia : 455.
Mauruuru.
|
ihÈ
ti
«
N.B.
—
i Uturoa i te ava'e Màti,
i to Uturoa.
Te tauturu tei tapaohia
hoi, X. 75, no
Tevaitoa ïa,
e ere
lupsiMBSiB f.t.tb! F. JUVJBNTIN
—
KüE DU Commandant
DESTaEMAUi
6ia
lej
Fait partie de Vea Porotetani 1949