EPM_Vea Porotetani_194903.pdf
- Texte
-
Te 49 0 te
MATI 1949
Matahiti
-
flihi 3
¥£APOMTETAi
JOA/v
HOO I TE
Ch.
Ife maire)
MATAHITI
VERNIER,
HOÊ: E PAE TARA.
Directeur-Gérant.
fo’na Mefua ia’na...
Luka XV-20
Ua parâuhia
tamaiti tei haeferuri-maitai-hia râ, eita’nei e tia e ia parau
ato’ahia oia i te parapole no te metuCL no te tamaiti moe ? — O te
metuâ nei hoi te aito tumu no teie parau faatupu oto.
I te mahana i fiu ai te tajnaiti nei i te parahi i te fare metua e i
hinaaro mârô ai i to'na tiamâraa, haere atu ai i rapae e haapao i
to’na iho mau hinaaro.!. na vai i faatia i to’na mau mana’o ? na te
metua ïa (peapea noa’i to’na aau !)
I te mahana i ite maitai ai teie tamaiti e : ua hape roa oiaf : inaha !
topa roa oia i roto i te ino, te veve, te haama e te poia... ua
haere tia to’na mana’o ia vai ? ua haere i to’na metua.
E ia hiaai oia i te hau no to’na varua tei î i te ahoaho, ia poia
oia i te maa no to’na tino pararai, te haere tiâ nei oia ia vai ra ? Te
haere tia nei i to’na metua.
E ia fatata oia i te tae i te fare-metua, mai te àhu mutumutu, e te
mata-otohoi.., ovai teitapapa mai ia’na, maitetauvahi i’nia i to’na
a‘î te hoîhoî ia’na ? o to’na ïa metua.
O vai tei faatupu i tehoê oro‘a rahi tamaaraa no te faarii-faahoui te tamaiti nei, e mai te faaahu ia’na i te hoê ahu pû teatea ? o
to’na metua nei â... etc...
Oia mau ! te hoê tumu no te mau haapiiraa a lesu : o te haamaramarama ïa ia tatou i te huru mau o To’na metua. E ua riro te hohoa no te metua no teie tamaiti moe ei hohoa mau no te Metua here
i te ào. No te rahi o to teie metua hereraa i ta’na mau tamarii i tia’i
Ua mâtàu tatou
i te parapole no reira mai teie parau.
tamaiti moe, e aore ra, no te
oia i te parapole no te
re i te fenua roa. la
ua
e
raa
2
VEA
POROTETANl
la’na ia ite raaitai i to ratou
mau hinaaro ; te ite
nei teie metua ia
ratou i te atea ê, ia imi
ratou ia’na e iafaaineine
ratou
no te htoi mai
la'na. E metua la tei î i te
aroha ; o tei horoi i ta tatou
mau hara,
ma te huri ia ratou i
mûri i to’na tua, e aore
ra ma te tutau ia
i raro roa i te
ratou
moana.
Te parau nei loba ;
To‘u neimau pio, ua
paui U ruuruuhia e oe ;
e ua tavirïîna ta‘u
nei mau hara i roto i te
pute. (loba 14-17). Aue
ïa metua to tatou i te
ao ? la raa mau
to’na
io'a ; ia tae to’na
e ia haapaohia e
Hau,
tatou to’na hinaaro i te
fenua nei, e maitai ai !
Te buka-Ture ntafamua
E tae
na
Tahiti nei.
mai i te matahi 1819
(oia hoi 126 matahiti i mairi a‘e
â hoê buka-ture fenua i
papaihia i Tahiti nei. Ua ma-
roa
nei), aita
noa te
mau
roa i
mau
ture-vaha
tavana i tb ratou
te arii no
no
mau
Pômare,
mataeinaa. Ta
e aore ra no
maoro rli
te
râ te mau
o te taata
orometua papaa i
Tahiti, e ia ravai rii te'maramarama
i te mau
peu papaa, e ei faatinanaraa hoi
i te mana e i te Hau
no Pômare 11
(i mûri a‘e i to’na upootiaraa i te
tamai no te Fei
Pi, i noema 1815), no Mra i
papahla’i
te hoê buka-ture, a tahi
ra
ei haamaramarama i
te taata i te mau mea
tei faauehia, tei
faatiahia, e o tei opanihia ia ratou.
I te 10 no Me
—
1819
Tavana
e
(e monire), uaputuputu te arii, to’na
mau
(Arue). E iti te ono tausani tei
te hui raatira i
Pàpâoa
na Tahiti e na Éimeo
tae mai,
mai, no na oroa rarahi e toru tei
opuahia i taua hepetorna
ra, i Pâpâoa, maori ra i te
tomoraa i te
fare pureraa o te Arii
(11 no me), te taioraa î te mau
ture apî
0 te fenua
(13 no me), e te bapelitoraa o te arii o
Pômare Piti
( i te sapati, i te 16
no
me).
Ua faatiahia te
mahana maha, 13 no
me, note taioraa i taua
mau ture ra i te aro
o te taata, ia
ferurihia e ia haamanahia.
I roto i te fare
pureraa iho taua ohipa rahi
hanahana e te tumu mau no te
fenua, te raveraahia. Aita i manaohia
e, eita taua
ohipa tivira ra e au ia ravehia i roto i te
fare o te Atua. Ua hinaaro-mau-hia râ ei mua roa i te
Atua, i roto mau i to’na
ia haamaitaihia e ana.
fare,
E ere anei ua
papahia e : tei te Atua teitei te hau i te mau
basileia o te taata nei, e na’na e
i ta’na taata i hinaaro
haapao noa’tu
ra no nia iho?
(Dan.
V-21).
Ua avatea roa i tomo ai
te arii e to’na mau
taata mana i roto
i te fare, tei
âpî i te taata, Tei reira’toa te mau
orometua papaa ;
ua hinaaro ratou
i te mataitai i teie
faaauraa parau hanahana f
rotopu i te arfi
e
te hui raatira.
il
VEA
POROTETANI
pûpûhia i te Atua e Turuti, orometua, tia maira Pômare, i roto i te purupiti-ropu (e torii purupiti to taua fare-pureraa ra). Ua na mua to’na mata i te tutonu
maite i teie haapaoraa rahi taata tei putuputu i mua ia’na e ati
noa aê ; faatano tia rnaira i
ni'a ia Tali (te taeae e te mono no
Upufara, tavanà no Papara e no te Teva-i-uta, te aito hoi no te nuu
pure-idolo tei pohe roâ i roto i te tamai no te Fei Pî). Teie ta’na
parau ia Tati : E Tati e !. Eaha to oe hinaaro ? E nahea vau ia
oe ?— Te parahi noa ra Tati i mua rü noa i te purupiti. I reira
râ to’na tiaraa i ni‘a. mai te parau e ; O tera ta oe e mau nei i to
rima, oia hoi te mau ture, o te reira ta naatou e hinaaro nei. A
horoa mai ia matou, ia vai noa ratou i to 'matou mau rima, ia .
haapao matou i te reira, e ia rave matou i te mea tia.
Fariu atura te arii ia ülami, te tavana maitai no te Oropaa,
maite ui atu ia’na: E oe, e Utami e! eaha mau to oe hinaaro?
Pahono maira Utami e: Hoê noa iho hinaaro to te taa’toaraa, oia
hoi ta Tati i faaite iho nei, maori ra te mau ture ta oe e iiiau
na to rima.— I reira
to te arii.aniraa ia Araliu, te tavana no
Eimeoi e ia Yevc, te tavana no Taiarapu, mai ta’na i ani ia Tati
e ia Utani. Hoê âpahonoraa tâ Arahu e ta Veve.
Haamata’tura te Arii i te taio e i te tatara i te ture no te taparahi, e no te tautaumao, e no te tauhaa tei eiahfa, e no te tauhaa
moe, e no te sapati, e no te aitamai, e no te faaipoipo, e no' te
faaturi, e no te mau haava, e no te mau haavaraa, etc... hoê aI mûri a‘e
i te hoê pure tei
huru mava‘u turc
te laa’toaraa.
Te Afua no
Te vai atura te
hope'a.
Eiia ( E a‘oraa).
■■
Tei hea te
Elia ra o lehova (Il Arii
mauruuru rahi no te Atua no Elia.
Atua no
1,— Na tapao
2/14).
XVin :
hoi.
Atua no
na’na
Gomora te pu-
tei faaroo papu mai i te pure. I Arii
36-38. E Atua turi o Baala e te mau atua haavare atoa
2— E mau ohipa taa ê roa e te maere rahi tei oti i te
Elia. Na’na teie nei ao i hamani e te mau mea’toa i roto ra ;
i faatupu i te Düuvi, i te pauraa o Sodoma e o
;
rumu i roto i te miti uteute, etc...
3— E Atua oia o tei faatura e tei faatia maitai i to’na mau
Ua haamâ te mau peropheta no Baala ; eita te mau
'1— E
Atua oia o
tavini
tavini itoito
no
lehova e
haamâ.
'
I2—.—^Aita
I.—
4
VEA
PÜROTETANI
4— E Atua oia
o tei tiai
maite i ta’na Ekalesia. I Arii
XIX18 ; Mat. XVIII-20.
Eaha e tia’i ia tatou ia ui
atoa e : teihea te Atua no
Eha '7
1— Aita i faatia
maitai hia mai ta tatou
mau
rea
mau
ohipa
maere i
pure. lak. IV-3.
faatupu hia i rotopu ia tatou.
Aita i fahi te feia e faarue i
te ino, a fariu’tu ai
ia lesu ra.
3— Ua
paruparu te faaroo no te mau
pipi a te Fatu.
4— Aita i
ruperupe maitai te mau nànà a te Atua.
E tia’i ia pii hua’tu tatou
ia lehova mai ia Elisaia
i mutaaihora.
Aita hoi to’na taria i turi e
ore ai e tia’i ia’na
ia faaroo mai.
Nahea’tura tatou i te hi‘oraa i
faahaehaa to tatou i mua
1— Ei aau
I Pet. V-6.
to tatou nei
i te aro
2— la araara tatou i
to tatou taoto.
3— la pure onoono
maite atu tatou i te
vare ore.
4— la rave tatou i te
tuu
ore, e
ohipa
a
tia’i.
huru7
te Atua
o
Atua, mai
te
tia’i
e
aau
to tatou Fatu mai te itoito
haae
te,
Opani
Fait partie de Vea Porotetani 1949