EPM_Vea Porotetani_194903.pdf
- extracted text
-
MATI 1949
Te 49 0 te Matahiti
-
flihi 3
¥£APOMTETAi
JOA/v
HOO I TE
Ch.
MATAHITI HOÊ: E PAE TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Ife maire) fo’na Mefua ia’na...
Ua mâtàu tatou i te parapole no
Luka XV-20
reira mai teie parau. Ua parâuhia
oia i te parapole no te tamaiti moe, e aore ra, no
re i te fenua roa. la
te tamaiti tei hae-
feruri-maitai-hia râ, eita’nei e tia e ia parau
ato’ahia oia i te parapole no te metuCL no te tamaiti moe ? — O te
metuâ nei hoi te aito tumu no teie parau faatupu oto.
I te mahana i fiu ai te tajnaiti nei i te parahi i te fare metua e i
hinaaro mârô ai i to'na tiamâraa, haere atu ai i rapae e haapao i
to’na iho mau hinaaro.!. na vai i faatia i to’na mau mana’o ? na te
metua ïa (peapea noa’i to’na aau !)
I te mahana i ite maitai ai teie tamaiti e : ua hape roa oiaf : inaha !
ua topa roa oia i roto i te ino, te veve, te haama e te poia... ua
haere tia to’na mana’o ia vai ? ua haere i to’na metua.
E ia hiaai oia i te hau no to’na varua tei î i te ahoaho, ia poia
oia i te maa no to’na tino pararai, te haere tiâ nei oia ia vai ra ? Te
haere tia nei i to’na metua.
E ia fatata oia i te tae i te fare-metua,
mai te àhu mutumutu, e te
maitetauvahi i’nia i to’na
mata-otohoi.., ovai teitapapa mai ia’na,
a‘î e te hoîhoî ia’na ? o to’na ïa metua.
O vai tei faatupu i tehoê oro‘a rahi tamaaraa no te
faarii-faahou?
tamaiti nei, e mai te faaahu ia’na i te hoê ahu pû teatea o
to’na metua nei â... etc...
Oia mau ! te hoê tumu no te mau haapiiraa a lesu : o te haamaramarama ïa ia tatou i te huru mau o To’na metua. E ua
raa i te
riro te ho-
tamaiti moe ei hohoa mau no te Metua here
i te ào. No te rahi o to teie metua hereraa i ta’na mau tamarii i tia’i
hoa no te metua no teie
2
VEA
POROTETANl
la’na ia ite raaitai i to ratou
mau hinaaro ; te ite
nei teie metua ia
ratou i te atea ê, ia imi
ratou ia’na e iafaaineine
ratou
no te htoi mai
la'na. E metua la tei î i te
aroha ; o tei horoi i ta tatou
mau hara,
ma te huri ia ratou i
mûri i to’na tua, e aore
ra ma te tutau ia
i raro roa i te
ratou
moana.
Te parau nei loba ;
To‘u neimau pio, ua
paui U ruuruuhia e oe ;
e ua tavirïîna ta‘u
nei mau hara i roto i te
pute. (loba 14-17). Aue
ïa metua to tatou i te
ao ? la raa mau
to’na
io'a ; ia tae to’na
e ia haapaohia e
Hau,
tatou to’na hinaaro i te
fenua nei, e maitai ai !
Te buka-Ture ntafamua
roa i
Tahiti nei.
E tae roa mai i te
matahi
1819 (oia hoi 126
matahiti i mairi a‘e
nei), aita â hoê buka-ture fenua i
papaihia i Tahiti
na
noa te
mau
nei.
ture-vaha no
te arii no
Ua
ma-
Pômare, e aore ra no
te
râ te mau
orometua papaa i
Tahiti, e ia ravai rii te'maramarama o te
taata
i te mau
peu papaa, e ei faatinanaraa hoi
i te mana e i te Hau
no Pômare 11
(i mûri a‘e i to’na upootiaraa i te
tamai no te Fei
Pi, i noema 1815), no Mra i
papahla’i
te hoê buka-ture, a tahi
ra — ei
haamaramarama i te taata i te mau mea
tei faauehia, tei
faatiahia, e o tei opanihia ia ratou.
I te 10 no Me
mau
tavana i tb ratou
mau
mataeinaa. Ta
maoro rli
1819 (e
monire), uaputuputu te arii, to’na mau
Tavana e te hui raatira i
Pàpâoa (Arue). E iti te ono tausani tei
tae mai, na Tahiti e na
Éimeo mai, no na oroa rarahi e
toru tei
opuahia i taua hepetorna
ra, i Pâpâoa, maori ra i te
tomoraa i te
fare pureraa o te Arii
(11 no me), te taioraa î te mau
ture apî
0 te fenua
(13 no me), e te bapelitoraa o te arii o
Pômare Piti
( i te sapati, i te 16 no
me).
Ua faatiahia te
mahana maha, 13 no
me, note taioraa i taua
mau ture ra i te aro
o te taata, ia
ferurihia e ia haamanahia.
I roto i te fare
pureraa iho taua ohipa rahi
hanahana e te tumu mau no te
fenua, te raveraahia. Aita i manaohia
e, eita taua
ohipa tivira ra e au ia ravehia i roto i te
fare o te Atua. Ua hinaaro-mau-hia râ
ei
mua roa i te
Atua, i roto mau i to’na
ia haamaitaihia e ana.
fare,
E ere anei ua
papahia e : tei te Atua teitei te hau i te mau
basileia o te taata nei, e na’na e
i ta’na taata i hinaaro
haapao noa’tu
ra no nia iho?
(Dan.
V-21).
Ua avatea roa i tomo ai
te arii e to’na mau
taata mana i roto
i te fare, tei
âpî i te taata, Tei reira’toa te mau
orometua papaa ;
ua hinaaro ratou
i te mataitai i teie
faaauraa parau hanahana f
rotopu i te arfi e te hui raatira.
il
VEA
I mûri a‘e i te hoê pure
metua, tia maira Pômare,
POROTETANI
tei pûpûhia
i te Atua e Turuti, oro-
i roto i te purupiti-ropu (e torii puru-
piti to taua fare-pureraa ra). Ua na mua to’na
mata i te tutonu
rahi taata tei putuputu i mua ia’na e ati
noa aê ; faatano tia rnaira i
ni'a ia Tali (te taeae e te mono no
Upufara, tavanà no Papara e no te Teva-i-uta, te aito hoi no te nuu
pure-idolo tei pohe roâ i roto i te tamai no te Fei Pî).
parau ia Tati : E Tati e !. Eaha to oe hinaaro ? E nahea vau
oe ?— Te parahi noa ra Tati i mua rü noa i te purupiti. I reira
maite i teie haapaoraa
Teie ta’na
ia
nei i to
hinaaro nei. A
rima, ia
tia.
hinaaro?
oia
ni‘a. mai te parau e ; O tera ta oe e mau
ture, o te reira ta naatou e
horoa mai ia matou, ia vai noa ratou i to 'matou mau
.
haapao matou i te reira, e ia rave matou i te mea
Fariu atura te arii ia ülami, te tavana maitai no te Oropaa,
maite ui atu ia’na: E oe, e Utami e! eaha mau to oe
Pahono maira Utami e: Hoê noa iho hinaaro to te taa’toaraa,
hoi ta Tati i faaite iho nei, maori ra te mau ture ta oe e
na to rima.— I reira
to te arii.aniraa ia Araliu, te tavana no
Eimeoi e ia Yevc, te tavana no Taiarapu, mai ta’na i
e ia Utani. Hoê âpahonoraa tâ Arahu e ta Veve.
Haamata’tura te Arii i te taio e i te tatara i te ture no te taparahi, e no te tautaumao, e no te tauhaa tei eiahfa, e no
moe, e no te sapati, e no te aitamai, e no te
e no'
faaturi, e no te mau haava, e no te mau haavaraa, etc...
ahuru mava‘u turc te laa’toaraa.
Te vai atura te hope'a.
râ to’na tiaraa i
rima, oia hoi te mau
iiiau
ani ia Tati
te tauhaa
faaipoipo,
te
hoê
Te Afua no Eiia ( E a‘oraa).
■■
Arii 2/14).
1,— Na tapao mauruuru rahi no te Atua no Elia.
'1— E Atua oia o tei faaroo papu mai i te pure. I Arii XVin :
36-38. E Atua turi o Baala e te mau atua haavare atoa hoi.
2— E mau ohipa taa ê roa e te maere rahi tei oti i te Atua no
Elia. Na’na teie nei ao i hamani e te mau mea’toa i roto ra ; na’na
i faatupu i te Düuvi, i te pauraa o Sodoma e o Gomora ; te puTei hea te
rumu
Atua no Elia ra o lehova (Il
i roto i te miti uteute,
etc...
3— E Atua oia o tei faatura e
Ua haamâ te mau
no
tei faatia maitai i to’na mau tavini
peropheta no Baala ; eita te mau tavini itoito
lehova e haamâ.
'
I2—.—^Aita
I.—
4
VEA
PÜROTETANI
4— E Atua oia
o tei tiai
maite i ta’na Ekalesia. I Arii
XIX18 ; Mat. XVIII-20.
Eaha e tia’i ia tatou ia ui
atoa e : teihea te Atua no
Eha '7
1— Aita i faatia
maitai hia mai ta tatou
mau
rea
mau
pure. lak. IV-3.
ohipa maere i faatupu hia i rotopu ia
tatou.
Aita i fahi te feia e faarue i
te ino, a fariu’tu ai
ia lesu ra.
3— Ua
paruparu te faaroo no te mau
pipi a te Fatu.
4— Aita i
ruperupe maitai te mau nànà a te Atua.
E tia’i ia pii hua’tu tatou
ia lehova mai ia Elisaia
i mutaaihora.
Aita hoi to’na taria i turi e
ore ai e tia’i ia’na
ia faaroo mai.
Nahea’tura tatou i te hi‘oraa i to
tatou nei huru7
1— Ei aau faahaehaa
to tatou i mua i te aro
o te Atua e tia’i
I Pet. V-6.
2— la araara tatou i
to tatou taoto.
3— la pure onoono
maite atu tatou i te
vare ore.
4— la rave tatou i te
tuu
ore, e tia’i.
Atua, mai te aau haa-
ohipa a to tatou Fatu mai te itoito e te,
Opani<— A rave ana'e tatou i te ahu no
Elia, a ta'iri atu ai
il te pape loridana, a na ô atu
ai : Teihea te Atua o
Elia ra o 1er
hova ? Ahiri e pure mau
ana‘e ta tatou, e
upooti‘a tatou i roto
i.te mau peapea’toa e
tupu i to tatou raveraa i te
ohipa
Atua.
No roto i te
na te
Ramepa o te Aratia. Mat. 1875.
Kanl-Tevere-Tana.
Teie te auraa no teie reo horane
;
« aita vau i
ite, e aore ra : aita
te hoê taata farani tei
ratere i te
fenua holane, maite ite-ore i te reo
no taua fenuà ra.
Ua tae oia i te
hoê oire-ava, e i reira to’na iteraa i te
hoê pahi rahi i te
uahu, te hurihia ra ta’na mau tauhaa i
uta, e te mau rave ohipa e rave rahi.
Haafatata’tura oiai pihai iho i te hoê rave
ohipa,
maite
ui
ia’na,
i
te
reo
farani
;
E hoa ! E tia anei ia oe ia
faaite mai e o vai te fatu no teie
pahi
?
KaniTèvere-Tana ! O te pahonoraa ïai
pahonohiamai ; mana'o aéra te ratere
nei e, e taata ona mau teie
taata, o Kani-Tevere-Tana ; e riro
paha e,
ua noaa ta’na faufaa i te
mau fenua aihuaraau !
Inaha ! na’na te
pahi
rahi nei !
vau e
taa nei
».—
E
aamu teie
no
A
hoi atu ai oiai
uta, i te oire, puta’tura to’na mata i te hoê
fare rabi, mai te hoê aorai te hohoa, ua
hope to’na unauna i roto e'i
rapae, te
VEA
mau
POROTETANI
taupee, te poretiko, te aua tiare, te mau aua pape, te mau manu
te rahi o te mau tavini. Ua ui atura oia i te hoe taa-
e rere haere noa ra,
ta, ma te reo faatura : B hoa ! Ealia mau teie fare ? E no vai oia ? KaniTfivere-Tana ! ! O te pahonoraà ïa tei pahono-faahou-hia mai e tera taa-
i roto ia’na e : E taata rahi mana
Kani-Te-vere-Tana. luaha ! e fatu pahi hoi, e e fatu fare
aorai ! E riro e o te tavana oire oia, e aore ra e huiarii !
tâ. I reira to
teie ratere mana'oraa
mau teie taata o
E te feruri noa ra oiai te mau maitai tino o taua taata hanaliana, e te
oia i te hoê
hoê pereoo mai. Ua tapoi roa Ma taua pereoo ra i te tiare, e te hutihia ra e na
puaahorofenua ereere, faaunaunahia. Ahu heva anae to te mau taata.
peu arearea ta’na paha e faatupu ra, e inalia ! Mo atura
tiaa raM taata, te haere maira na te e‘a, maite pee na mûri i te
mau
Ua tamata faahou to tatou ratere
i te ani e no vai taua hunaraa ra,
Kani-Tevere-Tana ! Tira’tu ai pahonoraa ta’ua i faaroo.
No reira mana‘'o noaihora to tatou ratere e ;
A ! ua pohe atura taua
taata rahi mana, o Kani-Tevere-Tana ; e, ore noa’tu te unauna no
oro'a hunaraa, e to’na tiaraa teitei, ua
to’na
riro ta’na mau faufaa e to’na
te'ote'oraa ei mea faufaa ore. Aue oe, e Kani-Tevere-Tana e !
E parau mau roa : eita mau â e tia i te hoê tkata
ta’na mau tao'a e vai i raro nei...
ia hopoi ê i te ao i
maori ra :
to ratou mau
titaraa i te oraraa nei. O te piha vairaa-tino-pohe, oia hoi te apoo, taua
A tahi ra to teie ratere feruri raa i to reira parau hohonu...
hoê â hope'a to te mau taata’toa, rave rau noa’i te huru o
hope'a ra...
Oia mau ! E mea aroha ia Mo i te hoê pae taata tei tia vave
i nia i te
poipoi roa, e o tei taoto ia maoro te pô, mai te faarohirohi i nia i te ohipa,
i te taa’toaraa o te mahana, e mai te feruri-ore e : o te afata-taata-pohe
tfr’na hope'a ! E ere anei te mea peapea, e te haamâ hoi, ia faahope te
taata i to’na puai e i toMa ite no tera noa hope'a ?
Area râ hoi, e ere mau to te Atua hinaaro ia riro noa ta te taata nei
raveraa ohipa no te auahi, e ia faarohirohi noa te mau taata ia ratou
iho i te mea faufaa-ore. (Ha. 6-11-13)
Eaha ta te taata nei faufaa ia roaa mai ia’na te mau faufaa o teie nei
ao, e ia ere oia i te ora o to’na varua ? E ao to te taata tei ite e-t' e ere
te apoo to’na hope'a. B fâ paatoa râ tatou i mua i te haavaraa a te Mesia ia rave te taata’toa, e ati noa a‘e, i te utua e au i te mau mea i ravehia e ana i roto i te tino nei, te maitai e te iuo (II Kor. V-10). — Peruri.maitai i te reira.
-'r
132..--
48765...---,Ei
6
Ei
120.-
VEA
'i
POROTETANl
Haapiiraa Tivila.
ravea
maramarama’i te
e
tamarii i te fenua
Philippine i tei au
haapa'o ’— mai te apîraa mai â — i te pae tivira, ua
faauefiia aenei te mau orometua haapii e ia haapiihia e ia tatarahia i roto
i te mau haapiiraa a te Hau, te mau
parau tumu i mûri nei :
ia ratou ia ite
taata
A tiaturi i te Porovida
e
e
te
a
Atua, o tei faatere i te hopea no te mau
te mau nunaa.
A here i to outou ai‘a, no te mea o te
te vairaa no te
tai
mau
ia
e
ta outou
mau mea
pû ïa no to outou nunaa,
here nei, te tumu nù' to outou mai-
e
to outou oaoa. E paruru to outou ai‘a ia
no
Faatura i te Ture o te
atoa-hia e te
mau
taata î
hautihia.
fenua; haapa'o i té reira; e ara ia haapa'ofeia toro'a a te hau i te
e
ara’toa ia haapa'o te
a
te
ohipa a to ratou toro'a.
A aufau i te moni
hau, mai te mana'o maitai e mai te taupui te ture (ei turu ia oe) te faahepo-
pu-ore; mai te mea te faahepo nei oe
atoa-hia nei
E
oe
te ture.
e
ia
hapa'o maitai hia, mai te afaro e te parauti'a, te mau ohipa
maitfraa, mai te auraro i te mau faaotiraa no te paeau o tei hau te mau
ara
reo.
A here
e a
faatura i to outou
tavini ia ratou mai te aau-tae
Te faufaa
E
oraraa.
o
mea au
to
outou
e
mau
metua. E
au
mau
ia outou ia
te haamaitai.
tura,
ua
faito ïa i te faufaa
a‘e te tura ia fetiihia ite veve,
o to
outou
ihq
i te taoa rahi ia fetiihia
i te tura-ore.
na'o
e
feia parau-tia outou e te haavare-ore i roto i to outou
ta outou
mau
mau
nehenehe i te mau taata’toa.
Q.- Ei
oraraa
e
ei
(
mâ to outou
roto i te mau peu
to outou
ma¬
ohipa. la itehia to outou aroha e ta outou mau peu
e
te amu-rahi-ore i te maa. Eiaha
e
mairi i
rii neneva e i roto i te mau mana'o teitei. Ei ahu haehaa
haapaoraa pari-ore-hia.
A faaau i to outou
i te
tumu e te hanahana no
aito, e a faatura ia ratou.
Te faaite nei ratou, i to ratou huru oraraa, i te èà no te tura e no te hanahana.
to outou
nunaa.
oraraa
mau
A haamana'o i to outou
peu
mau
Eiaha e faatau 1 a rave i te ohipa; eiaha e mata'u e te haamâ i te
ohipa a te rima. E faahotu te ohipa i te fenua; e haapapu i to’na faaeahau-raa, e e faarahi i ta’na faufaa.
A tiaturi i to outou iho
maitai
o
roto
ta oiltou opuaraa
v.: "
I
te faaearaa. Eiaha
e
itoito, e .tae ai outou i mua e e noaa’i te
haaparuparu noa i te mana'o, a tamau râ i
tia.
'i '^'1
Mi..
$ 13.- A rave i ta outou ohipa ma te oaoa, ete haapa'o maitai, e te malamarama. E mea ino a‘e te rave ino i ta’na ohipa i te rave-ore roa. Eiaha
e vaiiho no ananahi i tei nehenehe ia oe ia rave i teie nei mahana.
I 14.- A tauturu i te maitai e maitai ai te taatoa; a imi i te parau-tia no
|e taatoa. Eiaha e imi i io oe noa iho maitai e to te utuafare hoê. E tu^haa oe no te taatoaraa o te mau taata; e hopoia taa maitai ta oe i taua
il/ahi ra.
I
15.- A rave e a faaitoitô i te mau tauhaa no tooeihofenua
Iritihia.
(Matuita). Te na ô nei ta’na parau matamua : I te 19 no Tenuare
1949, ua pohe o Hana K&kela, te vahiné a Tionitini, diatono no Atuona
nei ; e metua vahiné ïa no te mau taata’toa, no te mau ratere, tei farii
poupou i te mau orometua papaa e te mau orometua
;
Oa
maohi te metua
vahiné no te mau paroita i
Hiva Oa nei, tei mau maite i te faaroo e tae
noa’tu i te hopea.
1 te 20 no Tenuare, i te
ihiahi, i hunahia’i. Ua afaihia oia i te fare-
haapaoraa e piti, Porotetani e te Katolika,
Ua tiatia te taata i roto e i rapae. Teie
O vai teie e haere mai, mai te medebara, tiaturi
jpureraa; ua î roa i te taata •
!e te feia mana a te Hau,
ta'u irava : Sire VIII,
8
etc
na
..
noa’i i nia i tei herehia e ana ra ? Ua tuatapapa vau i te parau o te
i nia i to Hana
Kekela mau tupuna tei afai
irava
mai i te Evanelia i Nuka-Hiva
nei.
pô i te fare o te diakono, tei reira te mau fetii atoa...
lé piti 0 te parau : i te 28 no Tenuare, ua pohe roa o Aramû, diako¬
no faatere i te paroita i Taaoa, £ raau itoito roa teie i te pae o te faaroo,
e terohirohi ore i te ohipa a te Fatu... I te matahiti 1930 to’na haamataraa i te tapea i te faaroo; 19 matahiti to’na mauraa i to’na toro‘a. E mea
E pureraa fetii i te
Mau parau
rü api
23..——
45.—
Ua
putuputu te paroita i faua mahana ra i pihai iho i tauà tare
oti te tuhaa i rapae
(paraparauraa,
ua
no
ra.
la
2 himene na Fetia) na Teheiura orome-
Pirae, i taviri i te uputao te fare, tei mairihia to’na ioa, o “ Fetia
1 roto i te fare:
ua
paraparau faahou Teunu no te mau tao'a aroha tei
Teheiura i haamau i te bibilia, e na Teunu te aoraa
(Mat. Il-TO) — la oti teie oroâ, e te tamaaraa hoi tei faaineine maitai atoa
horoahia mai ;
hia e
to te
na
amuiraa, ua putuputu faahou i te pô,
e na Teheiura i faatere
(Phit, IV-4).
raa.
au
Ua haamata’toa te paroita i Faaa i te rave faa
api i to’na farepureUa faaorehia te tahua raau; e ta-tima-hia
; e e patuhia te fare
oe, ia
i te opuaraa tahito. Ua
haamauhia te ohipa nei i te 17
no
te rave noa nei.
Tenuare, e
Rave rahi aenei te raau vea tei faaite i to ratou
faahiahia i to tatou
hoa, ia Jean Cadousteau, no te pupu lerusalemà. I te mahana i
paapaa’i
hoêtinito, aita oia i riaria i te tiiraa i tehoê tamaiti tinito
tei vaihohia i roto i te hoê
piha, i te piti o te tahua. Aita oia i feruri i te
ataata rahi o te ohipa nei ; ua
haapa'o noa i to’na mana’o aroha e te itoito
Ua pohe roa mau ïa tamaiti tinito ahiri te mana’o no teie
aito i feaa
te fare-raau no te
rii noa. Inaha!
ora
mai nei—
piti
ua
paapaa râ te hoê pae rima no te aito nei.
Te faaite atoa nei te V. P. i to’na faahiahia ia
Jean Cadousteau.
Ua parari “ Miti Ninamu ” i Maiao i te vero i Tenuare. Te
tiaturi
e roaa faahou mai, e te ràve hia ra.
hia nei râ e :
Ua tae mai te mau tabula taioraa irava
no
te amuiraa o te feia taio
Bibilia, matahiti 1949. E au roa ïa tabula no te pureraafetii i te mau utuafare. Ani mai : Hoê farane te hoo.
Moni faufuru \ fe Vea.
Papeète; Teura v. Annoa 75, Atoni Itihaa 10, Ariihoro 15, Boaza Ca¬
dousteau 15, T. R. 50, Mme C. B. 50, Terii Aka
15, W M. J. 75,
Tetuanui V. Schollerman 50.
Pirae: Tehuiarii Puhiava 35. — Hattiiita: M“e T. Walker 15. — Mahina: Teriitefau 50. — Faaa:
—
Tapuahi 20,
Faatauira 10. — Afaahiti: Arearea v. 25. — Vairao: Tu
Puaita, or. 25.
Makatea: Têtu Neagle 15, Seno 25, Tutehau 75. —
Uturoa: Mme Mul¬
ler 20, Mme chevalier 20. — X. 75. —
Vaitape: Tehea Puni Urarii 10.
Haapu : Teio, or. 25. — Anapoto : Turai, or. 25. — Tikahaa : Aline Sue 50.
la amuihia: 875 farane.
Mauruuru.
Imprimerie Eue F, Juventin — papebtë, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1949