EPM_Vea Porotetani_194902.pdf
- Texte
-
PoiUffeT^hrr JSUS
te 49
0
te Matahiti
FEPUARE 1949
gg xx^oA.ct
E PAE TABA.
Te poihâ ne! fau varua i te Afua ora ra (Sal 42-2)
Teie nei parau hohonu rahi, pa papaihia ïa
—
e ua
itehia to’na
to’na^ raau
pârau mau — e te hoê taatâ faaroo tei faaatea-roa-hia i
taetaeaè e i te vahi haamoriraa ta'na i mâtau.
e :
Ua feruri anei tatou i te parau i mûri nei ? Te parau nei hoi tatou
eita te Atua e mau i roto i te mau vahi ( 1 Arii 8*27 ), e i roto i te
Teie râ, aita’tu ai paha ohipa e ite ai to tatou va¬
Atua ora mau to^tatou Atua, maori râ te piireraa rahi ava*
tea, i te Sapati, oia hoi teie pureraa tei faatumuhia i nia i te Parau
mau mea rapae.
rua e, e
a
te Atua.
O vai teie
parau-hua nei i té fare-pureraa ? O te Atua ïa, na
parau-papai i heheuhia, ma te hanahana ! O te
Atua ïa, na ruto i te ture orà a Mose, e na roto i te ture mo'a o te
Mesia. O te Atua ïa, otei faaite papu i reirâ i te fâaoreraa o ta tatou
mau hara. O te Atua ïa, na roto i na oro'a no te bapetitoraa e no te
Eujiari.
ɑi te fare-pureraa, te parau nei te taata tarai ra? Te parau
nei ïaU te Atua, ei faîraa i ta’na mau hara ; eifaîraa i to’na faaroo;
ei püpùraa i ta’na mau haamaitairaa la’na, mai te tuu ia’na iho i
raro a‘e i te mana no te pure a lesu.
E iti paha to te Atua heheuraa la’na iho, i roto i te natura, e acre
ra i roto i te mau parau tuatapaparaa tahito, e aore ra i roto i to ta¬
tou ture aau ; e rahi râ To’na heheuraa la’na i roto i te tusia tei
püpùhia la’na, i te pureraa rahi amui i te Sapati.
E riro te tahi pae i te imi i te Atua — ma te ohipa rahi — i te hoâ
mau vahi ê e te atea roa. E inaha ! tei pihai noa iho te Atua ora i
roto i Ta’na
e
mau
2
VRA
POROTETANI
Ta'na Ekalesia. Tei te pureraa Sapati. — No reira, mai te raea, te
hiaai nei to tatou varua i te Atua ora, a tapapa la’na, i To’na fare-
i te
pureraa,
pureraa
E rafa
Sapati.
na
M.
preiss (Paraita mâ).
Farani
E homa here
! la
e
•
Atopa 1948.
outou atoa i te aroha
ora na
o
te
Atua,
i te here
e
lesu te
Fatu, e na roto i to tatou autaeaeraa.
E episetole iti teie no te faaite atu ia
outou, e ua tae matou i te fenua
i te 20 no Tetepa. Ua huru maoro te tere : 46
mahana, mai te ahiahi o
to matou faarueraa ia Papeetê, e tae noa’tu i te
tapaeraa i Marseille. 1 te
no
mau mahana atoa, ua haamanao matou ia outou na roto i te
manao, e
te parauparau, e te pure atoa. E hitu
tapati to matou tahoeraa na roto i te
pureraa, ei arueraa, na roto i te reo tahiti, i to tatou Atuà, e ei faaunaunaraa i te io’a no lesu Mesia. Ua riro te reira ei haamahanahanaraa i
te
aau o to tatou mau
hoa-faehau, tuati, etc, o tei faarue i to ratou mau utua-
fare-fetii,
E
hiaoto
e
ta
no te
nahea
ua
ia
noa
maua
tapapa i te hoe
maua o
outou,
mau
vahi tere-ore-hia
Paraita vahiné? Ua
e ua
ratou.
e
feaapiti
hiaoto atoa i te
mau
noa to maua aau. Ua
fetii tei tiai noa ia maua
huaai.
mau
Ua haamâitai te Atua i to matou tere. Aita i roohia
tahi i ino, e ua tere te mau ohipa atoa ma te
te
e
vero ;
aita te
peapea ore.
Hoe
ati ta matou i farerei i to matou tereraa i uta, maori râ te
ati toetoe. I teie nei râ, ua matau matou i taua mea ra. E riro
paha e
anae
tupu te tahi atu
nei te rai...
ua
ati i te
mau
ei faahauraa i ta ratou
ravea
Ua faaroo
mau
ite outou. Aita
roa
mau
tau
te
e
mau
vai nei i
nunaa
mua.
E te rumaruma
i manuia i ta ratou
mau
peapea.
i te aoraa, na roto i te reo
vau
farani, no te hoe orometua
tei faaite, ma te haamaitai i te Atua, i te ravea
hoe roà e ora’i taua nunaa, e te mau nunaa atoa. Ua oaoa matou i te hio
raa i teie tamaiti faaroo, huero no te
ohipa faatupuraa-parau, e te tiaturi
nei au e, te vaira te mahàna e haaati atoa te hoe orometua tahiti i te fe¬
nua farani, no te faaite i te mau maitai ta te aroha e te mana a te Atua i
faatupu i Tahiti.
maohi
no
Madagascar,
Na roto i te
outou
noa
nei
eiaha
A
:
roa
tQ fenua
mau
i to tatou
e
mau
outou
ma
hioraa ta matou
haapaoraa,
i tei
fiu i te
te hau
e
e
e
teie te
hio
nei,
ua
tupu
noa
te
manao
manao ta to matou aau e
ia
pii-hua-
faaetaeta i te mau vahi paruparu...
o te faaroo. Aita’toa e ravea e ora’j
te maitai, maori râ te faaroo.
papu
e
o
roaa ; a
mau
ohipa
VEA
POROTETANl
Ekalesia atoa
] e tae noa’tu i te mau amuiraa : ia maitai outou, e ia ama to outou mau
I aau i te auahi uo nia mai, i te varua no te Aroha, e te Parau-tia, e te
}
3
E te
mau
hoa orometua here e, e te mau diakono, eto te
itoito rahi.
To outou pue
E 30.000
E
mau
hoa i te faaroo
—
Paraita mâ.
porofefani e hamani-ino-hia nel i panlora.
oto rahi tei faaroohia, no ô mai i te fonua Paniora. E
bibilia no Loneclona baponoraa i te
fenua ra ; e inaba ! i te matahiti 1948 to’na faarooraa i te
parau
62 matahiti to te Taiete neneiraa
bibilia i taua
api peapoa rahi : 410,000 bibilia (e aore ra e Faufaa Api) tei haahia, i te faaueraa a te mau taata no Franco, te faatere rahi no
Paniora. Ua faautabia taua mau buka ra i roto i te boe fare hamaniraa
puea-pepa ; ua baamaru roa hia, e ua bamanibia te pepa api, na te Hau.
Te maere noa nei te feia maramarama i te hae o taua faatere-bau katolika i to mau porotetani. E anotau maramarama boi teie^ e ua manaobia e ; ua tiama te taata i te pae o to’na faaroo. Tei .ia’na iho te
maiti c te baapao i te haapaoraa faaroo ta to’na aau i hinaaro. E mea ê
râ i Paniola. No to te boe orometua porotetani aoraa i te aro o te boe mau
taata e rave rahi, inaba ! roobia ibora, e buri bia aéra i te auri. No to
te boe faebau porotetani tae-ore-raa i te masa (te pureraa tusia) faautuabia ibora boe ahuru avae auri. Te tapea nei te mau tavana oire e rave
rahi i te mau tiketi maa, e te ore nei e boroa nei i te obipa na te mau
porotetani. Te boe vahiné haapii evanelia tei baapii i te Evanelia, roto i
te boe utuafare, inaba ! ua tairihia oia i te mata, e ua putôhia i te faremutoi, e ua faautuabia i te boe utua moni tei ore i maraa ia’na. Te boe
tenerara maitai rahi no te nuu, o Pite, inaba ! ua pupubihia oia ; teie
ta’na hara ; e faaroo evanelia to’na ; ua faaauhia te reira faaroo i te.com¬
munisme. Ahia aenei fare pureraa porotetani tei vavabihia, tei faaino
hia e teie feia o tei faahaehia e to ratou mau raatira
E mea aroba roa teie mau buru raveraa i te feia tei hinaaro i te pee
i to ratou ibo faaroo. I to ratou fanauraa, i to ratou taeraa i te haapiiraa, i to ratou faaipoiporaa, i to ratou paariraa, i to ratou poberaa i te
mai, te opani ctaeta bia nei te mau uputa i mua ia ratou ! E bapebia c :
toi te tau tatou no te arii farani ra, no Louis XIV tei hamani ino, tei
auau i rapae, tei taparabi i to mau porotetani. Ua tatarabapa râ Farani
i te reira obipa riaria, e te tatarabapa noa nei â ! Ua manao hia râ e;
eita ïa mau buru oliipa hamani ino e au i te tau maramarama ta tatou e
tia nei, Te boe tumu ra1ii i ô ai Farani-Paratane-Marite i roto i te tamai
parau
mou roa
4
VEA
hopea nei,
ta’na ibo
Paniora,
O
niora
e
e ere
anei
e :
PüROTETANI
ia tiamâ te taata i te pae
baapaoraa ? ia faaturabia to’aa
e
te hoi tia
peapea
nei. Te
roa
nei i mûri. Aita râ
oaoa
o
to’na ibo
manao e
i
iho biroa faaroo ? Teimuriroa
nei i to raton atiraa
te
mau
porotetani i Pa-
to ratou faaroo ; ua
ra ratou imua i taua fenua ra,
riro ïa bamani-inoraa
no
eitapao e : te baere
perepitero paniora tatolika no Marite, o Père
Pedro, c hio i te mau ohipa e tupu nei i Paniora, e teie ta’na parau :
Te taho nei to‘u aau i te toto, i te manaoraa i te mau tiai mamoe iino
e vai i te
upoo o te Ekalesia o to‘u ibo fenua ”. E pure tatou no to ta¬
tou mau taeae paniora i roto i te ati.
Ua baere iho nei te lioe
“
C
1.
mau
parau rii no te ufuafare.
I te 25 no Titema (Noela) i te hora piti i te ahiahi, te tomo
faahouraahia te Hiero faaapi-roa-hia no Mahina. Oia hoi o Getemane. E
ohipa rahi mau ta H. Brémond, ta te mau tamuta, ta te mau rima i rave
no
—
te
faaapi-nehenehe-roa-raa i taua tare
te
mau
unauna
rahi. Ua riro ïa ei hioraa
paroita. la hiohia te hohoa rapae e te hohoa roto no Gete¬
mane, i teie tau, e haamanao npà te manao i te reo e: ua riro roa vau
l lie îtoito i te fare o lehova ! la apiti atoa râ te itoito i te haere tuutuu
ore i te hiero, e itehaamaitai i to’na io’a i
na
reira, e maitai roa’i.
Te papai mai nei Mahine or. i Maeva (Huahine) e ua faatia oia
i te tahi raau Noela i Maevea i te 23 no Titema i te
pô. A tahi roa oroa
2.
—
i faatiahia i Huahine nei. Ua tauturu hia teie
ohipa e na orometua haapii
tamarii no Maeva nei, o M^e S. I. e o M'>e D. e to te
parûita taatoa. Ua
faahiahia te tamarii e te taata i teie ohipa api.
Ua
na
3.
—
reira’toa te paroita no
Pirae, e no Uturoa, etc.
Ua oti o Mahai, orometua api no Ua Pou
(Matuita) i te haamau hua i to’na paroita e Mahahe, or. i Taihoae. I te 27 no
Noema i tupu
ai taua oro’a ra. Te na ô nei te rata a Mahahe :
<
I te
I te hora 7 i taua
oe
i te
pô
ra, e
pô
rumaruma e te
matamua, ua faaineine matou
:
poiri, aita roa e fetia i te rai.
i te piti o te oe, faarue atura matou
utuafare, aita e ûa ; ua tahe te pape-pue. Tae atura matou i te fare pupateraa ïa o te toru o te oe. Ua î roa te fare pureraa i te taata.
Ua iritihia te mau parahiraa; ua parahi te taata i
raro; e ua tiatia noa i
rapae. Haamata’tura te pureraa. Ta'u irava, Salamo 122. 1 ; Isaia 61. 1. v.m.
la oti te faaitoitoraa, pûpû atura vau i te ohipa i roto i te rima o
Mahai,
or. apî, e te mau ohipa’toa e au i to’na toro'a i roto i na
paroiia e toru:
Hakaheiau, Haakuti, Hakamaii. Ua farii mauruuru te orometua i te mau
faaitoitoraa e te mau ohipa atoa tei pûpû hia i to’na rima.
reraa, te
VEA
5
POROTETANI
Poipoi ae sapati, 28 no Noema. Haamata’tura Mahai i te ohipa ; na’na
avatea, e na’na’toa te tuaroi i te pô ( loa. X. : II. )
Poipoi ae, hoi atura na paroita e piti i to raton oire, na nia i te poti. Hoi
i faatere i te pureraa
mai nei
4.
au
i Taihoae i te 30 no Noema.
»
Ua niuniu mai to tatou Taiete metua i Paris e: e tae mai te
haapii e to’na hoa, i teie tau ava‘e i mua nèi, ei faatere i ta
haapiiraa tamaroa i Papeete.
—
hoe orometua
tatou
Te mau
raau,
te mau manu, te i‘a...
ia au I to
ràtou huru.
Ua faaite te feia maramarama ete ite, o
tei feruri maite i te mau
te natura e, ua ite-haapapu maitaihia ;
220000 huru raau, e tiare uaâ to ratou ; 3500
1200 huru minerala (pirû, ario, veo, auri, etc...) ;
ohipa
O
pererau ;
huru matie taaë ;
12000 huru manu
13000 huru i‘a, no raro i te moana e no raro
i te pape ;
640000 huru manumanu rii... •
Aue la tamuta maere, to tatou Atua ; aue ïa faatia fare taaé roa !
Aue la Atua paari e te mana hope, oia i faaau i teie nei ao, e o tei
hamani roa. A hiopoa maitai e a feruri maite tatou i te natura, to’na
to’na oti maitai, to’na faufaa rahi, to’na huru rau, to’na
e tuu ai i te turi i raro, e e pio ai i te aro o te
Atua, e e haamori ai i tei hamani i te ra‘i, e to nia i te ra‘i, te fenua
e to nia i te fenua, te tai e to roto i te tai. Ei reira tatou e püpü ai i
unauna,
mana
! I reira tatou
la’na, e la’na ana'e.
C/a na reira Davida i roto i te Salamo VIII, a na ô ai oia e: fi to
matou Atua e lehova, ua teitei to Oe i ‘oa e ati noaè te mau fenua
atoa nei ; e to Oe hanahana, ua tuuhia e Oe i nia iho i te mau rai ra.
la hio vau i te mau rai, i te ohipa a to rima ra, te marama e te mau
fetia ta Oe i faaau ra, eaha te taata nei i mana'o mai ai Oe ia’na ?
e ta te taata nei tamaiti i haapa'o ai Oe ia’na ?
Ua na reira na Seraphi tei pii e : E mo‘a, e mo‘a, e mo’a o le¬
hova Sabaota, ua î te- fenua atoa nei i To’na ra hanahana. — Na
te Atua i te hanahana, e te tura e au
reira atoa tatou I
Te Apooraa Rahl mafahiti no te
Çroix-Bleue
Te tupu nei hoi te Croix-Bleue (oia hoi te Sotaiete uo to Satauro niuamu) i Tahiti mà nei, mai mua roa mai. Na Puruac orometua i haamau i taua Sotaiete ra i Raiatea, e maha ahuru matahiti e liahapa i mairi
6
VEA
a'euéi
no
tino
te
O
POROTETANl
to’na hioraa i te ino rahi ta te mau ava taero e rave nei i nia i te
te taata tahiti. Mai reira niai â, te
tupu noa nei te ohi-
varua o
pu a te Croix-Bleue i ô tatou nei, aita i haere i te iti ; i te rahi râ, no to
te ava, e to to mau maa taero haere-noa-raa i to rahiraa i Tahiti ma
nei,
mai te rave i ta ratou mau ohipa riaria i
rotopu i te nunaa tahiti.
E 3000 paero
uaina ta te pahi
Ville de Strasbourg i rave mai i
Tahiti e no Taratoni.
Te parau nei te mau taote e : te tupu nei te mau mai tutoo i te
rahiraa,
e tè tahi atu â mau
ati, o to ava te tumu. E te ite mau nei te mau orometua i te mau peapea huru rau e
tupu nei i roto i te mau utuafarc e i
roto i te mau paroita, no teie demoni
taparahi-taata, maori râ ; te ava e
Alger (Aferita)
to’na
E
aroha teie mau taurearea (tane,
ro-Ninamu ei
no
te
e :
auê hoi
tino
inu...,
haapuraa-ora,
e no to ratou
au e
noa
i
raro
e
I
vai râ
na
vau
e
a
i te abuso
na ô ai oia
faaora i teie
te ava). Eaha ratou i horo mai ai ? no
te parapole e ; te vai nei te tare mefaatiamâhia’i te taata tei tîtî i te ava. No reira, te
mai te tamaiti
e
noa raa
auêraa i te auê riaria ta Saulo i auê,
I te taata ati rahi
tua, te haapuraa,
vahinéj tei horo mai i te Satau-
to ratou topa
no
pohe (oia hoi i teie tîtîraa
to ratou ite raa,
horo
ra o
mau ava-momona, no
fetii.
mau
mea
taaTu ai te
a
mai nei ratou
e
“
o
moe o
signer ”, oia hoi
e
papai i te tahi
parau
haa-
paeraa, i mua i te aro o te Atua, e no to’na tavini, mai te tiaturi i te
aroha e i te mana o te Atua, e manuia’i. E te maUuia nei hoi. Parau oaoa
rahi !
Te tupu
rahi nei teie ohipa i te fenua
apooraa rahi matahiti ta te
17 no Àtopa 1948.
e
la
tae
au
e ua
i te
mau vea
o
tei faatiatia i te huru
mahanahana
roa
te
mau
auvaha
Ua taiâ hoi ratou i te hioraa i te
ua uraere
râ ratou i te
i roto i te
mau
oaoa
ite
mau
i Earani hoi. No reira
tei tupu ïa i Valence, i te 16-
papaa, e
Croix-Bleue,
o
taua apooraa ra, ua anaana-
(110) tei farerei i reira.
paturaa tuutuu-ore
rê tei
noaa
no te eucmi ;
mai i nia i to taata hoe,
utuafare, i nia i te fenua.
Teie te hoe parau rahi tei feruri maite hia e te mau auvaha : E nahea
tatou i te feia api ? (maite 7 e tae noa’tii i to 2o o te matahiti
). Ua
tia mai te hoe vahine-haafanau-tamarii, mai te ta’o e : O te vahiné tei
patu e tei tatara i te utuafare ; te vahiné o tei ore e manaonao i te
ohipa o
te Satauro
Ninamu,
ua
hamani ino ïa oia ia’ua iho
Ua tatau te tahi oromctua misionari
te
no
te Taiete
e
no
i to’na iho.
»
Ua
Paris i te huru
no
te Taiete Satauro Ninamu i te- mau ailiuaraau faraui, e i
Tahiti nei hoi. E riro te Ve‘a nei i te faatia i te reira i te tahi atu ava'e.
tupuraa
o
Rave rahi te
I te
mau oreraraa
itoi.o toi orerohia i te
putuputhraa rahi faaotiraa,
ua
tia mai
e
aro
o
te
mau
taata.
35 taata (tane e te vahiné)
VEA
?
POROTETANl
Satauro Ninamu faatianiâraa ia
te luira o te oraraa apî c te fanao ta ratou e
ora ra, mai taua malianafaaoraraa ra. — E parau papa roa teie : te oliipa
uei te Varua Maitai i roto, e na roto i te Satauro Ninamu.
tei faaite maramarama i te huuu o to te
O
ratou i te
tîtîraa
e
o
te ava, e
Te parabole no te tiairaa
no te Haturiraa 1 te Atua.
Eaha ïa parabole ? O te parabole ïa no te huero ta te hoê taata i
i roto i ta’na aua, e ta lesu e parau nei e : te taoto noa ra oia,
te ara noa ra i te ao, te tupu noa ra taua huero ra, aore oia i ite i
ueue
e
27). O te parabole ïa notetiai tei faatumuhia
Ua ite maitai te Fatu e, e pohe te
ohipa i te aau paruparu e te feaa-piti. Rave rahi te feia tei paruparu
noa to ratou aau no to ratou hio-noa-raa i tehururapae. Eitateraaitai e maniania, e rahi râ to te inomanianiaraa ; ehapehiae, oteino
teie e upootia nei, e te vî nei te Atua i te ino. O te hioraa rapae noa ïa.
Na roto râ i te parabole nei, te faaitoito nei te Fatu ia tatou, mai
te mea ra e, te parau ra oia ; eiaha e tiaturi noa i te mau mea e hio»
noa-hia hei e te mata ; te mea faufaa rahi, o te mau mea ïa tei ore i
te
tupuraa (Mar. IV,
i nia i te tiaturiraa i te Atua.
hiohia
e
te mata.
I te fenua papaa, i te tau toëtoë, e hapehia e, ua pohe roa te mau
atoa ; o te tau mau râ, e oteo ai, e e tupu ai te huero tei hunahia i raro i te repo. Oia’toa te Ekalesia. Ua mana'o te mau enemi ej
raau
no
te taheraa te toto o
mou
oia. E inaha !
No reira,
o
to’na
maratiri, e tapa'o ïa e! ua vî e ua
to'na tupuraa puai.
raau
te tau ïa no
faaitoito ! faaoromai e a faaroo ! !
—
Inaha hoi! te faa-
àpu ra, te tiai maite ra oia i te maa maitai o te feuua nei, te faaoro¬
mai m,aüe ra hoi i te reira, e ia noaa mai te ûa matamua e te ûa
hopea
ra
ilak. V, 7).
Mau parau
rii api.
Apooraa Tuliaa: E putuputu te Apooraa no te Tuhaa I i Papeete,
fepuare ; oia’toa te Apooraa no te Tuhaa II, i te 23 no fepuare.
2.
Te oaooa nei te “Ve‘a Porotetani” i na tapa'o hanahana tei noaa
mai ia
Terorotua Madeleine, orometua-faatere i te haapiiraa a te Hau i
Paofai, e ia
Triffe (Maria-Kekela), orometua-faatere no te haapiiraa a te Hau
i Atuona (Hiva-Oa). Too-toru ratou tei roaa mai ia ratou te utua hanahana
no te pae o te mau haapiiraa a té Hau, tei parauhia te Palmes Académiques,
A tahi ra râ mau orometua no Tahiti mâ uei tei na reirahia.
J.
—
i te 22
—
no
8
VEA
POROTETANI
3. — Tamarii haapa‘o-ore : E ere i te mea maoro
a'enoi, ua tia mai te hoê
mutoi L te uputa no te aorai o te arii valiine no
Holane, mai to’na hinaaro i te paraparau ia’na. I to’na faaôraahia i mua i te aro o To’na Hanahana, ua ani atura
ia’na : te ite nei anei To’na Hanaliana e tei hea ta’na tau tamahine mata-
hiapo too-piti ? No to’na ite-ore, faaitehia’tura oia
e :
tei te fare-mutoi
raua,
te taki atu â tau tamahine. I to ratou hoiraa
te rahi o to ratou hauti, i te
èà-tia, i
e
mai, na te haapiiraa mai, no
parari ai te hoê hi‘o rahi no te hoê fare-
üi atura te arii vahiné : E nahea’tura outou i teie tau tamahine ? Pahono
mai nei te mutoi : e
tapea matou ia ratou paatoa e piti hora i te fare-auri, faahoi atu ai ia ratou i to ratou mau utuafare, mai te hoê
parau-papai a te raa-
toa.
tira-mutoi.
Teie ta te arii vahiné parau :
tapea outou i ta‘u tau tamahine
pa‘o maitai a‘e.
Mai te
e
to reira, e mauruuru ïa vau ia
o raua aore i ite i te haa-
mea o
toru a‘e
hora,
E eaha ta raua utua ? Fifi rii hoi te mutoi i te pahono ;
aita hoi te fare-toa i ani i te tahi utua ; e mauruuru râ oia
ia nehenehe ia’na ia
papai i nia iho i te hi‘o apî : « O te fare-toa tiiraa tauhaa
teie na To’na Hanahana, na te arii vahiné ». Ua faatia-roa-hia e te arii vahiné.
na
ô atura râ
—
:
4. — Marite-Apatoa : I Venezuela, e iti te 250
perebitero-pope (hoê ïa
tuhaa no roto i te toru ) o tei faarue ia Roma, e o tei haamau i te hoê Ekaiesia apî; te Ekalesia Aposetolo no Venezuela. Oia’toa i Brésil, e
ïa tei riro atoa. Aita’tura ta teie
i to tumu. Ohipa api ïa.
5,
episekopo
mau
Ekalesia-pope
e auraa
ia Roma,
ua
taa-è
Buka: E mau buka-papai e au no te mau apooraa tei tae mai. Te
paroita tei hiuaaro i te hoo mai i te vetahi, a papai mai.
6,
E Fe'a apî : üa haamauhia, i Papeete, te hoê ve‘a
apî. Te “ Cour~
rier des E.F.O. ” to’na i‘oa. 1 19 no Tenuare te
opereraahia to’na hihi mata>
mua ( reo farani e te reo tahiti
). E ravai roa te parau i roto. Hoè tara i te
—
mau
—
hihi hoê. — E mauruuru te fenua i te mau ve‘a mâ, o te amo ia’na i nia
i mua, ma te parautia e te hau. — Faaitoito.
e
Moni taufuru i te Ve'a.
Papeete; M“' E. M. 25;
P. 35; Tanetua R. 20; Marama R. 20; A.
v. (IV) 35; Tutea Horonui 5; AhFoung 15; Teari v.. 20; Paatauira d® 20; Pere v. 75; Teamo 35; Maire 25;
Taata Colombel 15; Papua 10,; Teipo 10; Ariioura mâ 25; Amaru v. 25;
Raîarii W. 25; Miriama Betham 25; M“® N. Taea 75; Tara Colombel 30;
E.A. 35; Maeta v. 25: Itia 40; Mahea Paie 100; Maraeura v. 25; Atoni
Itihaa 5;
Pirae; T. K. 15; G. Faatau 25; Matatemarii 20. — Mahina:
Qutu 50.
Paea: Tevitau 5; Urahutia 10; Pupaura 10. — Faaa: Airitera
V. 15; Pepe v.
(Auae) 25; Noho v. 20; Tatua 15. — Tiarei: Teriimana
V. 10; Ainaru v. 10. — Maeva; Namatà 10.
Afareaiiu: Vehiarii v. 10. —
Papetoai: Puoro 10; Amaru v. 25. — Aiuona : Tevao v. 10.
Taaoa:
Aramu 26.
Puamau: Henry Lee 90. — Manihi: Tagipo 5; Nicolas 5.
Apataki: Piehi v. 75. — Rikitea: Tutea or. 100. — Teahupoo ; Pauline 25.
Orofara: Maheapu v. 10; Staheli 25. — la amuihia ; 1.490 farane. Merci,
Jourdain 25; Taehau v. 10; Tetuanui
—
—
—
—
—
Imprimerie Euk F, Juvehtin
—
papebxe, tahixi.
Fait partie de Vea Porotetani 1949