EPM_Vea Porotetani_194902.pdf
- extracted text
-
PoiUffeT^hrr JSUS
te 49 0 te Matahiti
FEPUARE 1949
gg xx^oA.ct
E PAE TABA.
Te poihâ ne! fau varua i te Afua ora ra (Sal 42-2)
Teie nei parau hohonu rahi, pa papaihia ïa
—
e ua itehia to’na
pârau mau — e te hoê taatâ faaroo tei faaatea-roa-hia i to’na^ raau
taetaeaè e i te vahi haamoriraa ta'na i mâtau.
Ua feruri anei tatou i te parau i mûri nei ? Te parau nei hoi tatou
e : eita te Atua e mau i roto i te mau vahi
( 1 Arii 8*27 ), e i roto i te
Teie râ, aita’tu ai paha ohipa e ite ai to tatou va¬
rua e, e Atua ora mau to^tatou Atua, maori râ te piireraa rahi ava*
tea, i te Sapati, oia hoi teie pureraa tei faatumuhia i nia i te Parau
mau mea rapae.
a te Atua.
O vai teie e parau-hua nei i té fare-pureraa ? O te Atua ïa, na
roto i Ta’na mau parau-papai i heheuhia, ma te hanahana ! O te
Atua ïa, na ruto i te ture orà a Mose, e na roto i te ture mo'a o te
Mesia. O te Atua ïa, otei faaite papu i reirâ i te fâaoreraa o ta tatou
mau hara. O te Atua ïa, na roto i na oro'a no te bapetitoraa e no te
Eujiari.
ɑi te fare-pureraa, te parau nei te taata tarai ra? Te parau
nei ïaU te Atua, ei faîraa i ta’na mau hara ; eifaîraa i to’na faaroo;
ei püpùraa i ta’na mau haamaitairaa la’na,
raro a‘e i te mana no te pure a lesu.
mai te tuu ia’na iho i
E iti paha to te Atua heheuraa la’na iho, i roto i te natura, e acre
ra i roto i
te mau parau tuatapaparaa tahito, e aore ra i roto i to ta¬
rahi râ To’na heheuraa la’na i roto i te tusia tei
püpùhia la’na, i te pureraa rahi amui i te Sapati.
E riro te tahi pae i te imi i te Atua — ma te ohipa rahi — i te hoâ
mau vahi ê e te atea roa. E inaha ! tei pihai noa iho te Atua ora i
tou ture aau ; e
2
VRA
POROTETANI
Ta'na Ekalesia. Tei te pureraa Sapati. — No reira, mai te raea, te
hiaai nei to tatou varua i te Atua ora, a tapapa la’na, i To’na farepureraa,
i te pureraa Sapati.
E rafa na M. preiss (Paraita mâ).
Farani
E homa here e ! la
•
Atopa 1948.
outou atoa i te aroha o te
ora na
Atua,
e
i te here
lesu te Fatu, e na roto i to tatou autaeaeraa.
no
E
episetole iti teie no te faaite atu ia outou, e ua tae matou i te fenua
no Tetepa. Ua huru maoro te tere : 46
mahana, mai te ahiahi o
i te 20
to matou faarueraa ia
mau
Papeetê, e tae noa’tu i te tapaeraa i Marseille. 1 te
mahana atoa, ua haamanao
matou ia outou na roto i te manao, e
te parauparau, e te pure atoa. E hitu
tapati to matou tahoeraa na roto i te
pureraa, ei arueraa, na roto i te reo tahiti, i to tatou Atuà, e ei faaunaunaraa i te io’a no lesu Mesia. Ua riro te reira ei haamahanahanaraa i
te
aau o to tatou mau
hoa-faehau, tuati, etc, o tei faarue i to ratou mau utua-
fare-fetii, no te tapapa i te hoe mau vahi tere-ore-hia e ratou.
E ua nahea maua o Paraita vahiné? Ua
feaapiti noa to maua aau. Ua
hiaoto noa ia outou, e ua hiaoto atoa i te mau fetii tei tiai noa ia maua
e ta maua mau huaai.
Ua haamâitai te Atua i to matou tere. Aita i roohia
tahi i ino, e ua tere te mau
Hoe
anae
te
aita te
vero ;
ati ta matou i farerei i to matou tereraa i uta, maori
ati toetoe. I teie nei
tupu te tahi atu
râ, ua matau matou i taua
mau
ati i te mau tau
nei te rai... ua ite outou. Aita
ravea
e
ohipa atoa ma te peapea ore.
ei faahauraa i ta ratou
roa
e
te mau
mea
ra.
E riro
vai nei i mua. E te
nunaa
râ te
paha e
rumaruma
i manuia i ta ratou
mau
mau peapea.
Ua faaroo
maohi
no
hoe roà
e
vau i te aoraa, na roto i te reo
farani, no te hoe orometua
Madagascar, o tei faaite, ma te haamaitai i te Atua, i te ravea
ora’i taua nunaa, e te mau nunaa atoa. Ua
raa
i teie tamaiti
nei
au
oaoa
matou i te hio
faaroo, huero no te ohipa faatupuraa-parau, e te tiaturi
e, te vaira
te mahàna
e
haaati atoa te hoe orometua tahiti i te fe¬
farani, no te faaite i te mau maitai ta te aroha e te mana a te Atua i
faatupu i Tahiti.
nua
Na roto i te mau hioraa ta matou
outou e i to tatou
e
hio nei, ua tupu noa te manao ia
haapaoraa, e teie te manao ta to matou aau e pii-huanoa nei : A mau papu i
tei roaa ; a faaetaeta i te mau vahi paruparu...
eiaha roa outou e fiu i te mau ohipa o te faaroo. Aita’toa e ravea e
ora’j
tQ fenua ma te hau e te maitai, maori râ te faaroo.
VEA
E te mau hoa orometua here e, e te mau diakono, eto te Ekalesia atoa
}
tae noa’tu i te mau amuiraa : ia maitai outou, e ia ama to outou mau
nia mai, i te varua no te Aroha, e te Parau-tia, e te
itoito rahi.
To outou pue hoa i te faaroo — Paraita mâ.
]
e
I
aau i te auahi uo
3
POROTETANl
E 30.000 porofefani e hamani-ino-hia
E mau parau
nel i panlora.
oto rahi tei faaroohia, no ô mai i te fonua Paniora. E
Loneclona baponoraa i te
i te matahiti 1948 to’na faarooraa i te
parau api peapoa rahi : 410,000 bibilia (e aore ra e Faufaa Api) tei haamou roa hia, i te faaueraa a te mau taata no Franco, te faatere rahi no
Paniora. Ua faautabia taua mau buka ra i roto i te boe fare hamaniraa
puea-pepa ; ua baamaru roa hia, e ua bamanibia te pepa api, na te Hau.
Te maere noa nei te feia maramarama i te hae o taua faatere-bau katolika i to mau porotetani. E anotau maramarama boi teie^ e ua manaobia e ; ua tiama te taata i te pae o to’na faaroo. Tei .ia’na iho te
maiti c te baapao i te haapaoraa faaroo ta to’na aau i hinaaro. E mea ê
râ i Paniola. No to te boe orometua porotetani aoraa i te aro o te boe mau
taata e rave rahi, inaba ! roobia ibora, e buri bia aéra i te auri. No to
te boe faebau porotetani tae-ore-raa i te masa (te pureraa tusia) faautuabia ibora boe ahuru avae auri. Te tapea nei te mau tavana oire e rave
rahi i te mau tiketi maa, e te ore nei e boroa nei i te obipa na te mau
porotetani. Te boe vahiné haapii evanelia tei baapii i te Evanelia, roto i
te boe utuafare, inaba ! ua tairihia oia i te mata, e ua putôhia i te faremutoi, e ua faautuabia i te boe utua moni tei ore i maraa ia’na. Te boe
tenerara maitai rahi no te nuu, o Pite, inaba ! ua pupubihia oia ; teie
ta’na hara ; e faaroo evanelia to’na ; ua faaauhia te reira faaroo i te.com¬
munisme. Ahia aenei fare pureraa porotetani tei vavabihia, tei faaino
hia e teie feia o tei faahaehia e to ratou mau raatira
E mea aroba roa teie mau buru raveraa i te feia tei hinaaro i te pee
i to ratou ibo faaroo. I to ratou fanauraa, i to ratou taeraa i te haapiiraa, i to ratou faaipoiporaa, i to ratou paariraa, i to ratou poberaa i te
mai, te opani ctaeta bia nei te mau uputa i mua ia ratou ! E bapebia c :
toi te tau tatou no te arii farani ra, no Louis XIV tei hamani ino, tei
auau i rapae, tei taparabi i to mau porotetani. Ua tatarabapa râ Farani
i te reira obipa riaria, e te tatarabapa noa nei â ! Ua manao hia râ e;
eita ïa mau buru oliipa hamani ino e au i te tau maramarama ta tatou e
tia nei, Te boe tumu ra1ii i ô ai Farani-Paratane-Marite i roto i te tamai
62 matahiti to te Taiete neneiraa bibilia no
bibilia i taua fenua ra ; e inaba !
4
VEA
PüROTETANI
hopea nei, e ere anei e : ia tiamâ te taata i te pae o to’na ibo manao e i
baapaoraa ? ia faaturabia to’aa iho biroa faaroo ? Teimuriroa
O
Paniora, e te hoi tia roa nei i mûri. Aita râ te mau porotetani i Pata’na ibo
niora e peapea nei. Te oaoa nei i to raton atiraa no to ratou faaroo
; ua
riro ïa bamani-inoraa
eitapao e : te baere ra ratou imua i taua fenua ra,
Ua baere iho nei te lioe perepitero paniora tatolika no
Marite, o Père
Pedro, c hio i te mau ohipa e tupu nei i Paniora, e teie ta’na parau :
“
Te taho nei to‘u aau i te toto, i te manaoraa i te mau tiai mamoe iino
vai i te upoo o te
e
Ekalesia o to‘u ibo fenua ”. E pure tatou no to ta¬
tou mau taeae paniora i roto i
te ati.
C mau parau rii no te ufuafare.
1.
I te 25 no Titema (Noela) i te hora piti i te ahiahi, te tomo
faahouraahia te Hiero faaapi-roa-hia no Mahina. Oia hoi o Getemane. E
—
ohipa rahi mau ta H. Brémond, ta te mau tamuta, ta te mau rima i rave
no te faaapi-nehenehe-roa-raa i taua tare unauna rahi.
Ua riro ïa ei hioraa
te
paroita. la hiohia te hohoa rapae e te hohoa roto no Gete¬
mane, i teie tau, e haamanao npà te manao i te reo e: ua riro roa vau
l lie îtoito i te fare o lehova ! la apiti atoa râ te itoito i te haere tuutuu
ore i te hiero, e itehaamaitai i to’na io’a i
na
mau
reira, e maitai roa’i.
Te papai mai nei Mahine or. i Maeva (Huahine) e ua faatia oia
i te tahi raau Noela i Maevea i te 23 no Titema i te
pô. A tahi roa oroa
i faatiahia i Huahine nei. Ua tauturu hia teie
ohipa e na orometua
2.
—
haapii
tamarii no Maeva nei, o M^e S. I. e o M'>e D. e to te
parûita taatoa. Ua
faahiahia te tamarii e te taata i teie ohipa api.
Ua
na
3.
—
reira’toa te paroita no Pirae, e no Uturoa, etc.
Ua oti o Mahai, orometua api no Ua Pou
(Matuita) i te haa-
hua i to’na paroita e Mahahe, or. i Taihoae. I te 27 no Noema i
tupu
ai taua oro’a ra. Te na ô nei te rata a Mahahe :
mau
<
I te
I te hora 7 i taua pô ra, e pô rumaruma e te
oe
i te
poiri, aita roa e fetia i te rai.
matamua, ua faaineine matou : i te piti o te oe, faarue atura matou
utuafare, aita e ûa ; ua tahe te pape-pue. Tae atura matou i te fare pupateraa ïa o te toru o te oe. Ua î roa te fare pureraa i te taata.
Ua iritihia te mau parahiraa; ua parahi te taata i
raro; e ua tiatia noa i
rapae. Haamata’tura te pureraa. Ta'u irava, Salamo 122. 1 ; Isaia 61. 1. v.m.
la oti te faaitoitoraa, pûpû atura vau i te ohipa i roto i te rima o
Mahai,
or. apî, e te mau ohipa’toa e au i to’na toro'a i roto i na
paroiia e toru:
Hakaheiau, Haakuti, Hakamaii. Ua farii mauruuru te orometua i te mau
faaitoitoraa e te mau ohipa atoa tei pûpû hia i to’na rima.
reraa, te
VEA
POROTETANI
5
Poipoi ae sapati, 28 no Noema. Haamata’tura Mahai i te ohipa ; na’na
avatea, e na’na’toa te tuaroi i te pô ( loa. X. : II. )
Poipoi ae, hoi atura na paroita e piti i to raton oire, na nia i te poti. Hoi
i faatere i te pureraa
mai nei
au
i Taihoae i te 30 no Noema.
»
4. — Ua niuniu mai to tatou Taiete metua i Paris e: e tae mai te
haapii e to’na hoa, i teie tau ava‘e i mua nèi, ei faatere i ta
tatou haapiiraa tamaroa i Papeete.
hoe orometua
Te mau raau, te mau manu, te i‘a...
ia au I to ràtou huru.
Ua faaite te feia maramarama ete ite, o tei feruri maite i te mau
ohipa O te natura e, ua ite-haapapu maitaihia ;
220000 huru raau, e tiare uaâ to ratou ; 3500 huru matie taaë ;
1200 huru minerala (pirû, ario, veo, auri, etc...) ; 12000 huru manu
pererau ; 13000 huru i‘a, no raro i te moana e no raro i te pape ;
640000 huru manumanu rii... •
Aue la tamuta maere, to tatou Atua ; aue ïa faatia fare taaé roa !
Aue la Atua paari e te mana hope, oia i faaau i teie nei ao, e o tei
hamani roa. A hiopoa maitai e a feruri maite tatou i te natura, to’na
unauna, to’na oti maitai, to’na faufaa rahi, to’na huru rau, to’na
mana ! I reira tatou e tuu ai i te turi i raro, e e pio ai i te aro o te
Atua, e e haamori ai i tei hamani i te ra‘i, e to nia i te ra‘i, te fenua
e to nia i te fenua, te tai e to roto i te tai. Ei reira tatou e püpü ai i
te Atua i te hanahana, e te tura e au la’na, e la’na ana'e.
C/a na reira Davida i roto i te Salamo VIII, a na ô ai oia e: fi to
matou Atua e lehova, ua
teitei to Oe i ‘oa e ati noaè te mau fenua
atoa nei ; e to Oe hanahana, ua tuuhia e Oe i nia iho i te mau rai ra.
la hio vau i te mau rai, i te ohipa a to rima ra, te marama e te mau
fetia ta Oe i faaau ra, eaha te taata nei i mana'o mai ai Oe ia’na ?
e
ta te taata nei tamaiti i haapa'o ai Oe ia’na ?
Ua na reira na Seraphi tei pii e : E mo‘a, e mo‘a, e mo’a o le¬
hova Sabaota, ua î te- fenua atoa nei i To’na ra hanahana. — Na
reira atoa tatou I
Te Apooraa Rahl mafahiti no te Çroix-Bleue
Te tupu nei hoi te Croix-Bleue (oia hoi te Sotaiete uo to Satauro niuamu) i Tahiti mà nei, mai mua roa mai. Na Puruac orometua i haamau i taua Sotaiete ra i Raiatea, e maha ahuru matahiti e liahapa i mairi
6
VEA
POROTETANl
a'euéi no to’na hioraa i te ino rahi ta te mau ava taero e rave nei i nia i te
tino O te varua o te taata tahiti. Mai reira niai
â, te tupu noa nei te ohipu a te Croix-Bleue i ô tatou nei, aita i haere i te iti ; i te rahi râ, no to
te ava, e to to mau maa taero haere-noa-raa i to rahiraa i Tahiti
mai te rave i ta ratou mau ohipa riaria i
nei,
rotopu i te nunaa tahiti.
E 3000 paero uaina ta te pahi ra o Ville de
Strasbourg i rave mai i
Alger (Aferita) a taaTu ai te mau ava-momona, no Tahiti e no Taratoni.
Te parau nei te mau taote e : te tupu nei te mau mai tutoo i te
rahiraa,
e tè tahi atu â mau
ati, o to ava te tumu. E te ite mau nei te mau orometua i te mau peapea huru rau e
tupu nei i roto i te mau utuafarc e i
roto i te mau paroita, no teie demoni
taparahi-taata, maori râ ; te ava e
ma
to’na mau fetii.
E mea aroha teie mau taurearea (tane,
vahinéj tei horo mai i te Satau-
ro-Ninamu ei haapuraa-ora, no to ratou topa noa raa i raro i te abuso
no te inu..., e no to ratou auêraa i te auê riaria ta Saulo i
auê, a na ô ai oia
e : auê hoi au e I te taata ati rahi e I na vai râ vau e
faaora i teie
tino pohe (oia hoi i teie tîtîraa o te ava). Eaha ratou i horo mai ai ? no
to ratou ite raa, mai te tamaiti moe o te
parapole e ; te vai nei te tare metua, te haapuraa, e faatiamâhia’i te taata tei tîtî i te ava. No reira, te
horo noa mai nei ratou e “ signer ”, oia hoi e papai i te tahi parau haapaeraa, i mua i te aro o te Atua, e no to’na tavini, mai te tiaturi i te
aroha e i te mana o te Atua, e manuia’i. E te maUuia nei hoi. Parau oaoa
rahi !
Te tupu rahi nei teie ohipa i te fenua papaa, e i Earani hoi.
e apooraa
17 no
No reira
rahi matahiti ta te Croix-Bleue, o tei tupu ïa i Valence, i te 16-
Àtopa 1948.
la au i te mau vea tei faatiatia i te huru o taua apooraa ra, ua anaanatae e ua mahanahana roa te mau auvaha
(110) tei farerei i reira.
Ua taiâ hoi ratou i te hioraa i te paturaa tuutuu-ore no te eucmi ;
ua uraere râ ratou i te oaoa ite mau rê tei noaa mai i nia i to taata
hoe,
i roto i te mau utuafare, i nia i te fenua.
Teie te hoe parau rahi tei feruri maite hia e te mau auvaha : E nahea
tatou i te
feia api ? (maite 7 e tae noa’tii i to 2o o te matahiti ). Ua
tia mai te hoe vahine-haafanau-tamarii, mai te ta’o e : O te vahiné tei
patu e tei tatara i te utuafare ; te vahiné o tei ore e manaonao i te
ohipa o
te Satauro Ninamu, ua
hamani ino ïa oia ia’ua iho e i to’na iho. » Ua
Ua tatau te tahi oromctua misionari no te Taiete no Paris i te huru
no
te tupuraa o te Taiete
e
Satauro Ninamu i te- mau ailiuaraau faraui,
i
Tahiti nei hoi. E riro te Ve‘a nei i te faatia i te reira i te tahi atu ava'e.
Rave rahi te mau oreraraa itoi.o toi orerohia i te aro o te mau taata.
I te putuputhraa rahi faaotiraa, ua tia mai e 35 taata
(tane e te vahiné)
VEA
POROTETANl
?
tei faaite maramarama i te huuu o to te Satauro Ninamu faatianiâraa ia
O
ratou i te tîtîraa o te ava, e te
luira o te oraraa apî c te fanao ta ratou e
mai taua malianafaaoraraa ra. — E parau papa roa teie : te oliipa
uei te Varua Maitai i roto, e na roto i te Satauro Ninamu.
ora ra,
Te parabole no te tiairaa
e no te Haturiraa 1 te Atua.
Eaha ïa parabole ? O te parabole ïa no te huero ta te hoê taata i
ueue
e
i roto i ta’na aua, e ta lesu e parau nei e : te taoto noa ra oia,
te ara noa ra i te ao, te tupu noa ra taua huero ra, aore oia i ite
i
(Mar. IV, 27). O te parabole ïa notetiai tei faatumuhia
Ua ite maitai te Fatu e, e pohe te
ohipa i te aau paruparu e te feaa-piti. Rave rahi te feia tei paruparu
noa to ratou aau no to ratou hio-noa-raa i tehururapae. Eitateraaitai e maniania, e rahi râ to te inomanianiaraa ; ehapehiae, oteino
teie e upootia nei, e te vî nei te Atua i te ino. O te hioraa rapae noa ïa.
Na roto râ i te parabole nei, te faaitoito nei te Fatu ia tatou, mai
te mea ra e, te parau ra oia ; eiaha e tiaturi noa i te mau mea e hio»
noa-hia hei e te mata ; te mea faufaa rahi, o te mau mea ïa tei ore i
te tupuraa
i nia i te tiaturiraa i te Atua.
hiohia e te mata.
I te fenua papaa, i te tau toëtoë, e hapehia e, ua pohe roa te mau
atoa ; o te tau mau râ, e oteo ai, e e tupu ai te huero tei hunahia i raro i te repo. Oia’toa te Ekalesia. Ua mana'o te mau enemi ej
raau
no te
taheraa te toto o to’na raau maratiri, e tapa'o ïa e! ua vî e ua
E inaha ! o te tau ïa no to'na tupuraa puai.
mou oia.
No reira, faaitoito !
faaoromai e a faaroo ! ! — Inaha hoi! te faa-
àpu ra, te tiai maite ra oia i te maa maitai o te feuua nei, te faaoro¬
mai m,aüe ra hoi i te reira, e ia noaa mai te ûa matamua e te ûa
hopea ra ilak. V, 7).
Mau parau
rii api.
Apooraa Tuliaa: E putuputu te Apooraa no te Tuhaa I i Papeete,
fepuare ; oia’toa te Apooraa no te Tuhaa II, i te 23 no fepuare.
2.
Te oaooa nei te “Ve‘a Porotetani” i na tapa'o hanahana tei noaa
mai ia
Terorotua Madeleine, orometua-faatere i te haapiiraa a te Hau i
Paofai, e ia
Triffe (Maria-Kekela), orometua-faatere no te haapiiraa a te Hau
i Atuona (Hiva-Oa). Too-toru ratou tei roaa mai ia ratou te utua hanahana
no te pae o te mau haapiiraa a té Hau, tei parauhia te Palmes Académiques,
A tahi ra râ mau orometua no Tahiti mâ uei tei na reirahia.
J.
—
i te 22
—
no
8
VEA
POROTETANI
3. — Tamarii haapa‘o-ore : E ere i te mea maoro
a'enoi, ua tia mai te hoê
mutoi L te uputa no te aorai o te arii valiine no
Holane, mai to’na hinaaro i te paraparau ia’na. I to’na faaôraahia i mua i te aro o To’na Hanahana, ua ani atura
ia’na : te ite nei anei To’na Hanaliana e tei hea ta’na tau tamahine mata-
hiapo too-piti ? No to’na ite-ore, faaitehia’tura oia e : tei te fare-mutoi raua,
e te taki atu â tau tamahine. I to ratou hoiraa
mai, na te haapiiraa mai, no
rahi o to ratou hauti, i te èà-tia, i parari ai te hoê hi‘o rahi no te hoê fareüi atura te arii vahiné : E nahea’tura outou i teie tau tamahine ? Pahono
mai nei te mutoi : e
tapea matou ia ratou paatoa e piti hora i te fare-auri, faahoi atu ai ia ratou i to ratou mau utuafare, mai te hoê
parau-papai a te raate
toa.
tira-mutoi.
Teie ta te arii vahiné parau :
Mai te mea o to reira, e mauruuru ïa vau ia
tapea outou i ta‘u tau tamahine e toru a‘e hora, o raua aore i ite i te haapa‘o maitai a‘e. — E eaha ta raua utua ? Fifi rii hoi te mutoi i te pahono ;
ô atura râ : aita hoi te fare-toa i ani i te tahi utua
; e mauruuru râ oia
ia nehenehe ia’na ia
papai i nia iho i te hi‘o apî : « O te fare-toa tiiraa tauhaa
teie na To’na Hanahana, na te arii vahiné ». Ua faatia-roa-hia e te arii vahiné.
na
4. — Marite-Apatoa : I Venezuela, e iti te 250
perebitero-pope (hoê ïa
tuhaa no roto i te toru ) o tei faarue ia Roma, e o tei haamau i te hoê Ekaiesia apî; te Ekalesia Aposetolo no Venezuela. Oia’toa i Brésil, e
episekopo
ïa tei riro atoa. Aita’tura ta teie mau
Ekalesia-pope e auraa ia Roma, ua taa-è
i to tumu. Ohipa api ïa.
5,
Buka: E mau buka-papai e au no te mau apooraa tei tae mai. Te
paroita tei hiuaaro i te hoo mai i te vetahi, a papai mai.
6,
E Fe'a apî : üa haamauhia, i Papeete, te hoê ve‘a
apî. Te “ Cour~
rier des E.F.O. ” to’na i‘oa. 1 19 no Tenuare te
opereraahia to’na hihi mata>
mua ( reo farani e te reo tahiti
). E ravai roa te parau i roto. Hoè tara i te
—
mau
—
hihi hoê. — E mauruuru te fenua i te mau ve‘a mâ, o te amo ia’na i nia e
i mua, ma te parautia e te hau. — Faaitoito.
Moni taufuru i te Ve'a.
Papeete; M“' E. M. 25;
P. 35; Tanetua R. 20; Marama R. 20; A.
35; Tutea Horonui 5; AhFoung 15; Teari v.. 20; Paatauira d® 20; Pere v. 75; Teamo 35; Maire 25;
Taata Colombel 15; Papua 10,; Teipo 10; Ariioura mâ 25; Amaru v. 25;
Raîarii W. 25; Miriama Betham 25; M“® N. Taea 75; Tara Colombel 30;
E.A. 35; Maeta v. 25: Itia 40; Mahea Paie 100; Maraeura v. 25; Atoni
Itihaa 5;
Pirae; T. K. 15; G. Faatau 25; Matatemarii 20. — Mahina:
Qutu 50.
Paea: Tevitau 5; Urahutia 10; Pupaura 10. — Faaa: Airitera
V. 15; Pepe v.
(Auae) 25; Noho v. 20; Tatua 15. — Tiarei: Teriimana
V. 10; Ainaru v. 10. — Maeva; Namatà 10.
Afareaiiu: Vehiarii v. 10. —
Papetoai: Puoro 10; Amaru v. 25. — Aiuona : Tevao v. 10.
Taaoa:
Aramu 26.
Puamau: Henry Lee 90. — Manihi: Tagipo 5; Nicolas 5.
Apataki: Piehi v. 75. — Rikitea: Tutea or. 100. — Teahupoo ; Pauline 25.
Orofara: Maheapu v. 10; Staheli 25. — la amuihia ; 1.490 farane. Merci,
Jourdain 25; Taehau v. 10; Tetuanui v.
(IV)
—
—
—
—
—
Imprimerie Euk F, Juvehtin — papebxe, tahixi.
Fait partie de Vea Porotetani 1949