EPM_Vea Porotetani_194812.pdf
- Texte
-
Te 48
0
te
Matahiti
-
TITEMA 1948
HOO I TB MATAHITI
HOÊ
:
-
flihi 12.
E PAE TARA,
Ch. VERNIER, Directeur-Gérant.
flopea Matahiti.
E itô mai te Atua ia outou.... ( Gen. 50 ; 26 ).
Ua taea mai tatou e te marama no nia mai,.. ( Luka 1: 78 ).
E oaoa te taata utuafare ia ite.oia e : e tae mai te hoë fetii, te hoê
hoa here i to’na fare, e e faaea ratou i te vahi hoë i te mau mahana
e rave rahi ! Aite te poupou e ! E faaineine ïa te taata utuafare no
taua farereiraa ra,
I roto i te irava matamua nei, te fàaara nei losepha i to’na mau
taeae e : e tae mai te hoê ratere hanahana e farerei e e haamaitai
ia ratou. O vai taua ratere ra ? O te Atua la no Aberahama, e no
Isaaka e no lakoba. E ite aroha mai taua Atua ra i te mau tamarii
a Iseraela i to ratou parahiraa i Aiphiti ; eita ratou e faaruehia i
roto i te rima no te hoê arii taehae o tei imi i to ratou pohé.
Ë ite mai te Atua ia ratou ; e faatupu Oia i te hoê faaora no ratou
O te iriti ia ratou i rapae-au i te fenua e tavini ai ratou ra.
Te huru atoa ïa no te piti o te irava. Te haamaitai nei Zakaria i te
Atua i te mea e : e riro ta’na tamaiti o loane-Bapetito ei peropheta
no' te Teitei ; e na mua hoi oia i te mata o te Fatu i te haere, i te
faaiteraa i to’na taata i te ora, i te aroha o te Atua, i taea mai ai
ratou i te marama no nia mai.
Te tohu atoa nei teie reo i te parau no te hoë ratere hanahana rahi
0 tei fatata i te haere mai e farerei i to te Atua pupu taata. O vai ïa
ratere ? O Emanuela ïa ! te Tamaiti Here a te Atua, tei tonohia
mai e te Metua, e faatiamâ ia tatou, ia matara ta tatou mau
ia mairihia tatou e tamarii na te Atua.
hara,
e
E homa e ! a faaineine tatou no te taeraa mai o teie Fetii hana¬
hana. A purumu i te mau piha o to tatou aau, ia mâ. A faaineine i
to’na tuaroi ; oia’toa te amuraa-maa ( Apok. 3: 20). E tapea maita
la’na ; hoê â o tatou tomoraa i roto i te Matahiti Apî,
2
VEA
No îe
POROTETANI
fanauraa (25 Décembre 1948).
Mika V: 2 v.m.: E iti â oe, e Betelehema Epherata, îa
amui i roto i te mau tauasini atoa i Iiidea ra ; e tae mai
râ te hoê ia‘u nei, mai roto ia oe ra, o te riro ei Tavana
i Iseraela nei.
Teie faahou mai nei Noela. E oro'a
no
te tnea,
hia mai
horoa
to
To’na
e
a
pou
ra raton e
Metua, i te
te réo-aue
no
rai
oe
ei taua mahana
o
ao,
no
te feia
cheretitiano,
ei faaora ia raton. O te pahonoraa teie
Iseraela i te anotan
mai ai!
rahi ïa
oaoa
faahanahana’i i to lesu horoa-raa-
E inaha !
Isaia
o
ua pou
Ahirl Oe
:
mai !
e
hahae i
Imanuela: te Atua i
ô tatou nei.
E amui atoa tatou i te
reo
Atua i nia i te rai teitei,
o
te tiria rahi melahi
ei hau to teie nei
ao.
:
la haamaitaihia te
la ite
au
hia mai te
taata’toa nei.
mau
Tumu S.
—
0 vai ta te peropheta e bVo-orama nei, i
roto i teie tohu ?
1.
o te Logo
ïa
o te
I to tatou feruriraa i te
tatou i te hi'oraa
maori râ
i
Atua i te riroraa mai ei taata!
mau
tohu
a
te
te hoho‘a
te Mesia ta ratou
e
ïa. E riro ratou'i te huru-è rii i te huru
o
:
peropheta, te maere nei
huru-è i rotopu ia ratou,
tohu noa nei, e hoho'a taata
mau
te tahi vahi tei ore roa i
o
to’na tupuraa, e no
Te ta-hoê nei râ i nia i to’na hoho'a taata. la
ta’na ohipa.
Mose ra, e peropheta te
Mesia. la Isaia ra,
e tavini ïa no lehova, e tavini haehaa rahi. la Zekaïa te Mesia. la loane-Bapetito, o te Arenio ïa o te Atua. E
ia Mika nei, e tavana ïa. Eita hoi to ratou mata-tino e hi'o la’na ( maori
ria ra, e arii
râ
e
o
loane-Bapetito )
; e
ite râ ratou la’na i to ratou mata-faaroo
;
e
inaha !
tacrta ïa.
Teie atoa te
piti
o
te vahi
maere:
Ua
au to ratou
hi'oraa
e
to te Atua
iho hinaaro. E hoho'a taata ta te Atua i hinaaro, no te Mesia, i te ma¬
hana e itehia mai ai Oia e te taata. E parau moè rahi te parau o teie
tino-taata ta te Atua i faaau no te ora o to te ao. Eaha hoi Oia i ore ai
i faaau ai i te tahi hoho'a è? Ahiri-e hoho'a melahi! E
ere
anei i te ho¬
ho'a hanahana a'e ? Aita râ ! E màu taata ana'e ta te Atua i maiti ei ite
No’na, mai mutaa iho mai â !
E i te hopea à'era, ua tono mai Oia i
iho Tamaiti i roto i te hoho'a taata, ia au i te reo e: Aita a'e i
tiâ ia Oe 'te tusia e te peroséphora, ua faaau râ Oe i te hoê tino no'u
Ta’na
( Hebera X : 5 ). — Aue te maere, e te hohonu, e te paari no te Aroha
te .Atua,. e no te mau orama a te mau peropheta 1 E taata ta te Atua i
tono mai ei faaora i to te ao ; e mai To’na mau taeaè te tiuru i te mau méa
o
fttea ra,
T
Tumu U-
;
3
POROTETANI
VEA
El hea e fanau ai te taata ra, te Mesia,
i te tohu nei ?
--
/
ia
au
1. I roto i tei iti roa no te mau
Indal
no
faahou teie, maori râ, te vahi i fanau ai lesu. Aita i
a te Atua; e i lerusalema, le oire o te arii ; i roto
iti haehaa roa no luda, i Betelehema : te oire o Davida
E parau tnaere
fanau i Siona, te
râ i te hoê oire
tausani
oire
(o Epherata i te i‘oa tahito, “te hotu,rahi ” te autaa). Aita i fanau i roto i
fare-tipaeraa no Betelehema; ua î i te taata; eita’toa e ô no te huru
veve no na metua,
I roto râ i te phatene ( te vairaa maa o te puaa ).
Aita i fanau i roto i te pupu o te feia ture, e no te mau pharisea ; aita’toa
te
i rotopu
rii
e
te
i te feia mana, e te hui-arii. ..i roto râ i tçi iti roa i te feia
Ei faaite ia tatou i te haehaa rahi o te Mesia. E mana rahi
veve.
i na ô ai Isaia e ; E ore To’na mana e iti e
ia haamauhia e ana te parau-tia i te fenua nei ( Is. 42: 4 ).
râ tei roto i taua haehaa ra,
te parapam e
Tumu 111.
—
Te mana tei faaauhia e te peropbeta no
te Mesia ?
te taata ra, no
1.
B mana-tavana ïa i nia ia Iseraela !
ohipa ta teie tavana i
ia Iseraela, e parau tatou e ; aita mau oia i manuia ; e ta'
vana mana-ore te huru. Ua tiaturi Iseraela i te hoê tavana-arii i te pae tino, o te huri-i te enemi i rapae i te fenua. E inaha ! e tavana haehaa,
tei ore i au i te mau opuaraa-tino no Iseraela. No reira Oia i enemihia’i
e i hi‘a ai to Iseraela e rave rahi, ia au i te tohu a Simeona. E taparahihia teie tavana. I reira râ to’na mana e haamata mau ai i te anaana,
i te urne i te mau taata’toa i te ao nei. E te urne noa nei â ia au i te
tohu faahiahia no Isaia : E te taparaa o To’na mana i te rahi e To’na
hau, aore râ e hopea. E mana hoi Oia i nia i te terono no Davida e
Parau
rave
hoi : ia feruri tatou i te oraraa e te
mau
i rotopu
i nia i to’na basileia ei haamau e ei faaitoito,
i teienei e a mari noa’tu
(Isaia X: 7).
E te hoa taio Ve‘a nei !
te umehia râ anei oe e te mana o teie
tavana-parau-tia, ee fanau anei Oia i roto i to aau haehaa e te tatarahapa
i teie hopea matahiti ? A faariro i teie Oro‘a Fanauraa e i te Matahiti
Apî e fatata mai nei, ei anotau au, ei mahana faaoraraa na teie Tavana.
Aue,
Aue oe, e
lerusalema
e
e
lerusalema el
! ahiri
oe
i ite
na
i te
parau ê ora’i oe na !
( Luka 19 : 42 )
E parau hohonu e te aroha rahi hoi te parau no lerusalema i teie
nei anotau. Area râ, ua tohu maramarama te Patu i to’na mau ati,
e e riro â lerusalema ei hioraa maere na to te ao, e tae noa’tu i te
mahana e faaroo ai Iseraela ia lesu. Te tatara maitai nei te parapq-
POROTETANi
VEA
4
te 6-vine tei tuuhia'tura i te feia faaapu, i te parau no lerusalema, mai te tau â no Ponotio-Pilato e tae roa mai i teie nei mahana (oia hoi i na matahiti e piti tausani). No to te feia faaapu haapao-ore-raa i te mau tavini ta te fatu o te faaapu i tono haere i tera
tau e i tera tau, e tü i te maa, e no to ratou taparahiraa i te tamaiti
iho no te fatu ô-vine, mai te hio ore e : o te taata ai‘a teie, no reira,
ua taparahi hia’tura te feia faaapu e ua tuuhia te ô-vine i te tahi
mau faaapu ê. (Mat. XI - 33).
Aue to lerusalema tauiraa rahi, mai te anotâu mai â no PonotioPilato ! Te uana noa nei te ati tamai i te fenua Kanaana. Ua roaa
Luda, ( te oire i haerehia e Petero : Ohipa IX - 32 ) i te mau pereoopâ a te Arabia. Ua topita te mau pahi-reva Aiphiti ia lopa,^ (te oireava tei tuatapapahia e loba, a horo-è ai i Taresita). Te haruru nei
te mau pupuhi-fenua no Abdallah, te arii no Arabia i ô mai i loridana, i raro a‘e i te mau patu no lerusalema.
12' Hoho'a è atoa to lesuralema i teie tau : te tapae nei te pereooauahi e te mau pahi-reva i reira ; e oire rahi apî tei tupu i pihai iho
i te oire tahito, e ta’na mau tinema, dancings ( vahi oriraa), to’na
mau hotela. Aita roa to’na e auraa faahou ia Siona mo‘a no te tau o
te mau peropheta e no te mau papai Salamo. Ua taui roa.
Tei râ, ua taui mau anei ? E tauiraa rapae noa ! no te mea, i to
lesu otoraa ia’na, te faaite ra oia i reira e ; eita to’na hau e tupu
vave ! E navai roa to’na mau ati riaria na mua a‘e. E o teie paha
to’na tau riaria roa ino ; no te mea, i nia i te fenua tei haamaitaihia
e te toto no lesu, te faaite maramaramahia ra te puai no te hara o te
taata, e te mana peapea rahi no Satani,
le
no
Hiuraci ofai-Hhi i Maeva (Huahine)
mahana oaoa rahi no
te tapa'ohia nei i te tapa'o ofai
teatea i roto i te aau o te taata. Teie te tumu : i taua mahana
ra, i te hora avatea, te haamauraahia te ofai-tihi no te hiero ofai
tei opuahia e te Paroita. Salema to’na i‘oa.
Ua hope roa mai te mau amuiraa, to ratou mau tiai, te feia
mana, te feia toro'a a te Hau. Ua ahu paatoa ratou i to ratou
ahu nehenehe; ua afai mai ratou i to ratou oaoa e to ratou aauhaaraaitai i taua oro‘a ra. Na Verenie, Peretiteni, tei hoi noa
mai, mai Farani, i faatere i te pureraa niuraa-ofai, mai te tauUa riro te mahana maa, 30 no Atopa, ei
te Paroika Maeva
(Huahine),
turuhia
raua
e
Tuteao
Mahine, orometua i Huahine. Teie te
Apok. XXI: 22 v.m. Ua faaau te mau amuiraa
himene nehenehe roa. Ua faahitihia i nia i te pa-
irava i a'ohia :
i te hoê mau
o
e
VEA
5
POROTETANI
tapa'o tei oomohia i roto i te mohina, i na huru fare-puretei haamauhia i Maeva, mai mua mai. Te fare matamua,
e fare-puà ïa ; ua niuhia i te 10 no Titema 1872,
e ua tomohia
i te 22 no Atopa 1874. Te piti o te fare, e fare-raau ïa ; ua
niuhia i te 6 no Atete 1907, aita, râ i tomohia. Te toru o te
fare, o teie ïa hiero-ofai ta te paroita e patu nei, mai te aau hoê
e te anaanatae, i raro a‘e i te faatereraa no te orometua iho, no
rau
raa
Mahine.
la oti te oro'a nei, ua tairuru te paroita taatoa i te vahi hoè no
te pae tino. E oro'a rahi mau e te poupou rahi. I te
o
taua mahana ra, ua tae maira te Tavana Rahi e te Tavana Hau
ahiahi
te mau fenua i Raro, e ua mataitai raua i te patu no te hiero
apî i to raua haereraa na te èàtia.
Poipoi a‘e, e Sabati rahi ïa ; aita te paroita i purara ; ua haapa'ohia te mau pureraa e pô noa’tu, ma te aau-hoê e te itoito. E
i te poipoi monire to te mau rima rave ïa haamataraa i te patu
i nia i te niu o taua hiero ra : e piti avae te teitei o te patu tei
oti i taua mahana ra, e ati noa a‘e.
no
la tauturu maite te Atua i teie ohipa
i te paturaa i to’na oti neheneheraa.
Te hoê tere
o te tere ïa ta
e
i teie
faatae maite Oia
rahi i Raiatea mâ.
to'u hoa i haere iho nei, ia au i te aniraa no
Ua tiaturi hoi te mau paroita no te Tuhaa lY e : ei
o .te noho i Uturoa, e tau¬
fifi râ, i taupupu ai te reira opuai te tupu. No reira te Tomite Tamau i
tae mai ai to ratou faatere
turu tumu ia ratou e e faaitoito
raa
e ia
maua e
te Tomite Tamau.
teie tau
mauruuru
mo‘a
mau area
;
eita râ
papaa,
; no te
e ore
e ia faaitoitohia te mau paroita no na
maha, oia hoi no Raiatea, no Huahine, no Tahaa eno Bora-Bora;
ua vaiiho rii hia Maupiti i teie tere poto.
Ua riro râ taua tere ra ei mea oaoa rahi na te Peretiteni, no te mea,
0 te Tuhaa IV hoi te tuhaa matamua mau ta’na i faatere na roto i na matahiti 11, oia hoi mai te matahiti 1912 tae roa mai i te matahiti 1923. No
reira, i te mau vahi ta’na i haere e to’na hoa, ua tupu noa te oaoa no
te mau hoa here tei farerei faahouhia, e no te mau hoa apî — tei riro ei
rima no te faaroo —^ tei tuuhia mai i mua i to’na aro. Hoê ava'e te maoro
tono ai ia maua ia
fenua
o
farerei-mau-hia
e
teie tere.
Uturoa, oia hoi te oire pû, te paroita metua. Ua taui te
rii atura te taata
Rave rahi te mau fare apî ; fare-toa, matete ateatea, patu paari
Ua na-mua-hia
hoho'a
tahiti
o
teie oire i teie tau. Ua rahi roa te tinito, e ua iti
mau.
haapiiraa rahi tinito, fare a Hau. I le mau mahana toru, te î nei te oire i te
ta le mau poti-uira e faauta mai nei, na te mau mataeinaa, no ta
taata
)
VEA
6
POROTETANl
ratou mau'hooraa. 1 taua mahana ra,
orometua. I reira’toa e ohie ai te
hia i te
e
ohie ai te
hooraa
o
mau
farereiraa
te maiTmaa-taero
o
a te mau
te faaula-
mataeinaa, ei faataeroraa i te taata.
paroita e te hoho'a o te mau amuiraa : te iti nei te
te mau fiai hoi i roto i te oire. E ere mai te tau i mua ra. Te
taurearea, te riro nei ïa i te mau faahemaraa o taua oire ra, e ua
Ua taui rii atoa te
taata,
mau
e
rahi tei taiva i te pureraa
i te Sabati.
Sabati maitai mau ta matou, i te 24 jio Atote pureraa avatea i Betela, e te tuaroi i te pô, i Behiero apî ta te Paroita, e te haaputu nei i te moni.
Ua farerei maite-hia te mau utuafare e rave rahi e ua faaitoitohia. Oia’toa
Ore noa’tu râ te reira, e
pa : e mea ruperupe
telehema. E opuaraa
ta tatou
haapiiraa Taiete i Uturoa, e na orometua vahiné tei faatere i te
reira tuhaa faufaa rahi.
I te màhana toru, i te 27 no
Atopa,
i Uturoa. Inaha hoi te maitai e te poupu
te
tairururaa orometua ïa tei tupu
ia parahi atoa te mau iaeaè mai
e
maite.
au
Mai te 29
retiteni
ia
no
te
Atopa
Haahine,
Eita
e
e
tae noa’tu i te 4 no Noema, ua farerei te Pe»
moè ia’na te mahana niuraa ofai-tihi no te
apî i Maeva, i te 30 ; e te Sabati 31 i Tefareni) e te monire 1 no
e i Haapa ; e te mahana piti e te mahana toru i Fare,
Aue te oaoa o te mau pureraa farereiraa. Ua hiaai noa te mau paroita i
te mau parau apî no to te Peretiteni moèraa maoro i te fenua papaa. Ua
riro te parau apî no te fenua roa mai, mai te pape toètoè i to ratou hiahiero
Noema i Parea
airaa.
na orometua no Huahine, ia Tuteao, to
matahiapo îtoito, ia Teio e ia Mahine. Te patu nei to .Maroc, to
Parea, i te hiero apî ; te haaputu atoa riei to Fare, to Fitii, to Haapu i te
moni no ta ratou mau opuaraa hiero apî. Ua faaitoito râ te Peretiteni i
te mau paroita, ia riro atoa to ratou mau melo ei hiero no te VaruaMaitai i roto ia ratou ra. O te hiero mataraua ïa o te au ia pupu i te
Ua mauruuru te Peretiteni i
ratou
( Rom. XIl, 1 ). Ua tiarauti atoa oia ia ratou e eiaha e hautihia te
tapa'o-fenua tahito tei tanuhia e to ratou mau metua ; e ia taahi te
u‘i-apî i nia i te èà hanahana tei haerehia e to ratou mau metua e tia’i.
Atua
mau
Noema, ua farerei atura te Peretiteni i na paroita no Poutoru
mau putuputuraa ruperupe rahi e te faatupu i te oaoa. Ua
mauruuru roa oia ia Tutturi, or., tei tauturu puai i te fenua Tahaa taatoa,
i te pae o to’na toro'a, no to’na mâtau rahi i te mau paroita, a vai otare ai
I te 5
e
no
no
Tiva. E
ratou. O te tahi atoa ïa
tapu ( Patio ) raua o
1 te 7
no
matahiapo no te fenua. Te itoito atoa nei râ Hoa-
Samuela ( Tiva ).
Noema, ua' faatere te Peretiteni i te pureraa ( tae noa’iu i te
papetitoraa e te oro‘a euhari ) i Vaitoare e i Tevaitoa. Taata rahi tei
haapa‘0 i taua mau tairururaa ra. Eita e moè te mahanahana rahi o te reira
mau farereiraa; oia’toa te nehenehe o te mau hirnene arueraa,. e.te hi‘o-
mau
V
7
POROTETANl
VEA
po'araa tei tupu i Tevaitoa, i te putuputuraa-pô ( haapiiraa-îaaroo
), tae noa’fu
apî. E ô ruperupe te ô o to tatou hoa
Puhiava, tei tauturu atoa i te paroita i Uturoa, e to’na orometua
i te aufauraa moni-tuhaa no te hiero
12..——
here,
o
ia Tumata.
Noema, ua tae atura te Peretiteni i Para-Para. Ua î roa
ohipa e te oaoa. 1 mûri a‘e i te hutiraa reva i nia i te
mahora rahi, i te hora 8 i te poipoi, ua tomo te taata i roto i te farepureraa rahi no Vaitape, no te pureraa. 1 te hora 10, tei Faanai te pureraa
piti ; e tei Anaii te toru, i te ahiahi. Te maitai o teie mau farereiraa e !
Na orometua hoi, o Tariu raua o Teuiarai, e te mau hoa erave rahi ! Ua
mataitai matou i le fare-putuputuraa ofai no te pupu Oalilea, o tei tomohia
I te
11
no
taua mahana i te
i te
hopea
E fare rahi e te paari maitai, tei patuhia e te
Oia’toa te hiero apî no Faanai, e mea
Noema.
no
anaanataç no te pupu IV.
rima
tere maitai
roa.
Ua faaoti te Peretiteni i to’na mau tere i
Sabati rahi atoa
e
te navai te
mau
ohipa,
e
Patio, i te 14 no Noema. E
te aau hoê, e te rahi o te Eka-
lesia tei farerei i te oro'a.
"
Ua vaiiliohia Avera, Opoa, Petuna e Vaiaau i
Peretiteni i te farerei ia ratou i te tahi tere è, ia tia
Hoi mai
teAtua i te
Tahiti, i te 19
no
; e
rire te
Noema, mai te haamaitai i
e,t-e vairahi noa nei to’na pupu taata i te maufenua i Raro.
mau parau mo‘a atoa i papaihia ra,
îaaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai
Te
e mea
te hoe
te Peretiteni i
ra
mea
teie tere
i te Patu.
haapiiraa.... (IITimo. III, 1-6
ei
Te
noa
mau
v.
m.)
parau mo’a atoa, e aore ra te hoe noa a‘o tuhaa,
Eaha râ ïa mau parau atoa ? maori râ, te mau
a‘e irava !
parau moa
i Papaihia, ta Timoteo i ite, mai te tamarii-rii-raa mai â !
O te Paufaa Tahito ïa, i te anotau no Timoteo, mai te apiti mai paha
te-tahi mau huka no te'Pâufaa Api. O te Bibilia taatoa râ i to tatou tau.
'E noa'a mai te
paari o tei aratai i te ora, i te faaroo i te Mesia ra ia
Parau Mo/a i Papaihia.
te reira te hoe faaiteraa maramaramai te tumu i papaihia’i te Parau
Atua, e te hopea ta’na e titau nei.
lesu, i taua
O
a
te
mau
Faaurua mai ïa
te Atua e ite ta'
-
paha te hoê
i taua taime
huru
ue-noa-hia,
te parau ïa
mau ra.
maoro e
i pagaifeia ra.
E
itehia’i
te Atua
e aore ra
tei riro oioi
mau taata
marama e ; o
e
:
Eita teie faaururaa
no
te Parau
a
i te taioraa matamua noa. Te vai nei
i taua parau ra, mai te ite marata te Atua i opua e i hinaaro i te faaite ia ratou
noa
râïa huru taata, no te mea, e mea
faaurua mai e te Atua te mau Parau atoa
mea varavara
e :
e mea
E ia itekia ra,
e uaQa
iii rahi to tupu i te aau, e e faaapî;;
POROIETANI
VEA
8
123..——
noa-hia ïa
te hoê
4.—
oaoa.
mau
Ei reira tatou
irava rii parau
tei
e
ite roa’i
ore
e :
e mea
faaurua mau
e
aratai atoa te reira mau parau i te paari e ora’i.
mea maüai ei haapiiraa: Tei roto i te Parau a te
ra, ; e e
te Atua
i mana'ohia i te reira, i te matamua
3.— E
Atua te
te Ekalesia. O tei haapii atu i te Parau ra, ua
na reira ïa na roto i te haapiiraa a te mau Parau i papaihia ; e ere i to’na
iho. Bita e nehenehe ia’na ia mono i te reira. O te Parau a te Atua to’na
haapiiraa tei haapiihia
orometua. Te
pipi
e
te^ pipi ïa tei haapiihia e taua Parau ra.
mau, o
No reira, ia taio oe i te Bibilia, a
pii atu ia
a
te
oe.
O te
parau
imi maite i te haapiiraa ta’na e haa¬
rahi tumu ïa
e
faufaahia’i
oe,
ia imi i te Parau
Atua.
Mau parau
rii api.
No teieaei te itearaa hia i lerusalema te hoe otaro tahito
tei hau i te maoro, no te buka no Isaia ; ua manao hia e :
te matahiti 100 hou lesu-Mesia. Te mau otaro na Isaia tei*
roa e o
no
teie otaro.
faaapiraa diatono e e
faaapiraa auvaha ite A. T., te tupu i te pae matamua no te ma¬
tahiti apî.
Te opua nei te Vea Porotetani i te hapono i’ to’na mau
hoa i te Kalena taioraa mahana no te matahiti apî 1949* O ta’na
ïa taoa iti faatau aroha. Te tiaturt nei râ oia e : e hapono atôa
noaa
mai ia tatou, no mûri roa mai ïa. Aita hoe ino 1
mai te
la haamanao te
mau
hoa
mau
rave-vea
orometua e: e
i ta ratou tauturu, mai te vitlviti mau.
hapono atoa hia te mau tumu pure no te hepetoma
(2-8 Tenuare 1949) Faanaho maitai i te ohipa, ia rave
maramarama hia e ma te aau paieti mau.
Ua haapaohia i te fare pure i Paofai te hoê pureraa hanahana
E
pureraa
i te 11
Na M.
no
noema.
Tei reira te Tavana Rahi
e
te mau mana’toa.
Rey-Lescure te aoraa.
Moni faufuru ! fe Ve^.
Papeete: Manarii v. 3S ; M®*’ WilmotS; Punuaura 20; Tearao
40; T. 2S; M®» N. Taea 100; Paea: Abela 20; Vturoa: Taaroa V. 25 ; Yailape : ürarii v. 15,
la amuihia : 285 francs. — Mauruuru.
Imptiffieiie Biub F, JuvBHxtH
—
papeexb, lAaixii
Fait partie de Vea Porotetani 1948