EPM_Vea Porotetani_19480910.pdf
- Texte
-
te
48
0
te Matahiti
-
TETEPA-ATQPÂ 1948
Hlhi 9, lÔ.
HQÊ : B PAB TAEA.
HO O I TE MATAHITI
Ch.
-
VERNIER. Direoteur-Gérant.
■
■
■
■
-
Aroharaa i to fe fenua.
orometua, e te mau Ekalesià e vaî i
oia hoi i na tuhaa e ono, ei outou te aroha mau no 6
no ô mai i to tatou Fatu, ia lesu Metia. Amene.
Na te
mau
mai i te Atua
e
apî, maori râ : ua hoi faahou mai
no Tetepa. O vai teie toomaha ? O Rey-Lescure mâ, e o maua hoi, o Verenie mà. E mea huru
maoro teie taaèraa : e 20 ava‘e to Rey-Lespure mà, e toru matahiti
e e toru avae to maua.
I to matou hoiraa mai, ua haaraaitai raateu
i te Atua i te mau vahi tei hiohia e te mata, tei omirihia e te rima,
e 0 tei ite hia e te aau i te fenua nei. üa putapû te aau i te rahi o te
mau tapao no to outou liereraa ia matou, ei faaite papuraa ia ma¬
tou e : aita roa matou i moe i to outou aau. Ua oaoa apipiti tatou i te
oaoa hoe, ia au i te reo no te papai-salamo : inaha hoi te maitai e te
poupou ia parahi atoa te mau taeae mai te au mai te.
Te ite mau nei matou e : ua tauturu e ua lhaamaitai te Atua ia
Outou, i to matou taa ë raa. Aita te mau ohipa o te faaroo i paruparu : te vai noa nei te mau tapao maramarama no to outou itoito.
Ua maere-oaoà matou i te mau fare putuputuraa api tei hamanihia
î te ofai, ia au i te hoe mau hohoa api. Te nehenehe no te mau fare
amuiraa i Papeete, s i te hoe mau paroita e rave rahi, e te patu noa
hia nei te vetahi, i to outou mau rima paiti. Uà faaroo atoa hia te
huru ote hoturaa, no te mau ohipa faatupuraa parau, e no to tatou
mau fare pureraa api. Faaitoito i te reira ! A rave, ma te rotahi ote
aau ; eiaha ei arueraa i te taata, ei faahanahanaraa râ i te Atua maUa faaroo
roa
outou i te parau
matou too-maha i te fenua
^
Tahiti ttiâ neî*
nei, i te 3
nahope, tei tauturuturu noa i te fennâ nei, i ta’na mau horoa, eita
e tia ia paranS
VEÀ^POROTETANi
2
Ua oto atoa matou, i teie hoiraa mai* i te hioraa e i te faarooraa
ua pohe te hoe mau hoa e rave rahi, tei here hia e te
aau, e o tei
nounou hia no te anaanatae o to ratou aau i te faaroo-evanelia. E
e :
mau orometua te vetahi ; e mau diatono e aore ra e mau ekalesia te
vetahi. Ua tae rà ratou i te fare-metua ta ratou i hio-orama noa, i
raro nei. E haerea mata to ratou i teienei. la imihia rà to ratou mau
tia’i ; ia taahi to ratou mau huaai i nia i to ratou mau taahiraa paieti e maitai ai.
Area ia matou nei, ua tauturu atoa mai te Atua ia matou i teie
taaèraa i Parani. Ua tupu te mau opuaraa i opuahia i te pae o te tino,
i te pae o te fetii, e i te pae o te faaroo.
mono, e
la
Verenie vahiné, aita maua i manao mau e ; e hoi
Teie râ, i to maua hioraa e : arauae e iti ai
te mau tavini o te Fatu i o tatou (ia reva noa’tu o Paraita ma e o
Charpier mà) e e tautau rii te hoe mau tuhaa tumu no te ohipa, no
reira maua i papai mai ai i te mau hoa rave ohipa amui, mai te pûpû
i to maua maa itoito e toe nei, no te ohipa i manao hia e ratou. E
inaha ! ua farii mauruuru te Apooraa Taiete i Tahiti e i Paris hoi, i
taua pùpùraa ra. Tehuru ia no teie hoiraa mai. Mai te mea ra e : ua
haamahiti te Atua i te hoe uputa tei ore i opanihià e te taata. No
reira, te tuu faahou nei i te rima i nia i te arote ; ua manao noa
maua e : ua oti te leni ; ua tae roa i to’na hopea, oia hoi e toru ahuru
ma pae matahiti i te aroteraa. E inaha ! te ite nei maua
e, aita i oti
maua
râ,
o
mai
maua
roa.
Na te Atua râ
i Tahiti nei.
e
faaravai i te itoito
Te faaite atoa nei matou i te hoe
mau
e
oti roa’i.
poroiraa tei horoa hia mai
ia matou, a reva mai ai.
Ta te Totaiete Metua te hoe. Ua faaroo papu oia i to oe itoito, to
oe hotu, to oe faaororaai, e ua oaoa, E hopoi'a iti rahi ta’na i teie tau
i Aferita e i Matâta. Te rahi nei hoi te auhune ; e aniraa puai i te
mau orometua e i te Parau a te Atua. Aita râ te mau orometua-tono
e ravai nei, e te mau fgfufaa atoa e oti ai. E te tiaturi nei te Totaiete
Metua ia tatou, ia faaoaoa noa i to’na aau, na roto i te ruperuperoto e te ruperupe-rapae o to faaroo, ia au i tei papaihia i te I Korinetia 15: 58.
Te aroha atoa nei te mau paroita e vai i Fàrani i te mau Ekale*
sià Tahiti. Rave rahi tei farereihia e matou. Oaoa rahi atoa to ratou
i te faarooraa i te mau parau api no Tahiti nei. Te aroha nei te uS
api faaroo i te mau taurearea i ô tatou, mai te tiaturi e : te itoito
nei to tatou feia api i te taputo i te ino e te mau faahemaraa api no
te tau hopea nei. Teie atoa te poroiraa na te mau tamarii tahiti e
vai i Parani, Pinepine to matou mau farereiraa i tera vahi e i tera
vahi. Ua faaipoipo te tahi pae e te rave nei i te ohipa ; tei roto i te
nuu faehau te vetahi. Aita râ te ai‘a e moe nei,
Tirara. la maitai
roa
outou
e
tatou atoa.
'
Na VERENIE raât
VEA
r>
POROTETANI
Tafararaa Srava.
MATAIO XIII, 33 : E au te basileia o te ao ra i te hopue i
e te hoê vahiné i roto i na farii faraoa e toru ra, e ho¬
♦
anoihia
A
pue
atoa’lura.
tei mâtau-roa-hia e te
tei haapii mai ia tatou i te
huru O te tupuraa no te basileia o te Atua, na roto i te hoê mau
faaauraa-parau maramarama rahi. Eaha ta tatou e ite nei, i te
huru 0 taua basileia ra, i roto i na faaauraa matamua e piti?
Teie ïa : Te vai ra te feia e rave rahi tei patoi I te Hau a te Atua.
I roto i na repo e maha i ueuehia’i te huero, hoê noa iho repo
raaitai: e i roto i taua repo maitai ra, e ueue â te enemi i le
huero ino (zitania). E prau oto rahi,
I roto râ i na faaauraa apî e piti ( te 3 e te 4 o te parabole),
e parau oaoa tei itehia, maori râ : noa’tu hoi te mau patoiraa e
te mau faainoraa, e tupu à te basileia o te Atua ; noa’tu te iti,
te haihai, te hoho'a-ore no te huero, ua tupu ana'e, aita'tura ïa
ta te enemi e ravea. E tupu ïa i te rahiraa, e riro ei raau rahi
(Sinapi).
Eaha ihora i tupu ai teie huero, i mua i te mata o te taata?
Te pahono nei te maha o te parabole (te hopue): No te mea
No roto teie irava i te hoê pene-parau
feia taio bibilia. O te hoê ïa pene o
hoê ora moè, tei rave tamau
ohipa, e aita ta te taata ei faaore.
E teienei, tamata tatou i te faataa hoê a‘e huru no teie hopue.
Teie taua huru ra : No rapae-è mai to’na anoiraahia i te pueà.
Aita te pueà e faatupu nei i te hopue, te farii nei râ ia’na. Ahiri
eita te hopue e oomohia i roto i te pueà, ua vai hoê noa ïa te
pueà ; eita e hopue. Ei rima râ i te tuu i taua hopue ra i roto i
te pueà, hopue ai te taatoa.
Oia’toa te basileia o te ao, e to’na arii mana, to tatou Fatu, o
lesu-Mesia : Aita lesu i tupu noa i roto i te pueà o teie nei ao
hara, e aore ra i roto i te pueà taiva ati-Iuda. No nia mai lesu!
Na rapae mai 1 No ô mai i te Atua ! Ua horoahia mai e te Metua ! I na ô ai lesu: no rare nei outou, no nia vau; no teie net
ao outou, e ere au ito teie nei ao {A hi‘o: loane 1:1).
Oia’toa te aau o te taata: Eita te paieti e te faaroo, eita te
hinaaro i te mau mea mâ, nehenehe, etc.. ( Phil. 4/8) e tupu
tei roto ia’na te hoê mana taa-è, te
i ta’na
VEA
4
PüROTETANI
ai i te ohipa api.
haapiiraa faaroo, e
no te a'oraa o te Evanelia. E mea faufaa rahi mau te haapiiraasahati ; e ta te mau tamarii, te mau^haapiiraa bibilia na te feia
apî e te imi-mana'o. E ora rahi e vai nei i roto i te mau haapii¬
raa tuutuu-ore na te feia metua faaroo i ta ratou mau tamarii,
i roto i te mâu pureraa, te mau himeneraa, i roto i te mau faaitoitoraa a te feia paieti. E taa to ratou mana rahi, oia hoi to
ratou tupu, araua'e a‘e, no te mea ua riro ïa mau parau ei faura‘o no te hopue o te Varua-Maltai.
Ahia a'enel taata faaroo tei faafariuhia i te ora na roto i te hoô
noa iho irava iti, te hoê reo marû, te hoê a'oraa itoito, te hoê
parau faaherehere-ore, te hoê titauraa onoono.
No reira, e te feia metua, a ara i te hopue o to outou iho haapa'oraa i te aro o_ ta ôutou mau tamarii,. i to outou mau haerea.
Ei hopue itoito e te mâ, e te faaapî-noa-hia e tia’i ; eiaha ei
aau e
taui ai, e e hiaai ai i te raaitai, e e tltau
Ei faaite ia tatou i te faufaa rahi no te mau
hopue maaro.
E te feia api el a opani i te puea o to outou aau i te mau ho¬
pue taero ta Satani efaaau atoa nei no te pohe o te taata ; a irili
râ i to outou aau ia patoto mai te Fatu, mai te hinaaro i te tomo
i roto.
E te
feia faaroo e? ia hiaai outou i te hopue o te Varua Maioia hoi te aau, te upoo, tetino,
te faahopue i te pueà taatoa,
te ora taatoa, aita e vahi toe.
tai,
0
E toru mMsthiti ^
Rave rahi te fêta
moeraa
i fe fenua.
tei ani mai e ia faatiatia rii matou i le mau
ohipa tei tupu ia matou, i to matou moeraa maoro i te fenua
na reira ïa, ei faaite ia outou e: aita outou i moe i
te aau i tera mahana e i tera mahana, e inaha roa iho nei.
Mai ta outou i ite, ua faarue maua o Verenie vahiné ia Pa¬
peete i te 18 no Tiurei 1945, mai te auahahia e te aroha o te mau
taata. E taaeraa poto i Nuu-Hiva ; e ua tae roa i Tarifonia. Hoe
ahuru ma pae mahana i reira i te tiairaa, mai te faufaa ore, i
te hoe pahi o te tae atu i Farani, na Panama. Aita râ! no reira,
haere ihora maua na roto i te fenua atea rahi no Marite, e ua
tae i New-York. E 28 mahana tiairaa i reira i te hoe pahi. Tei
reira maua a rê ai le Hau amui i nia ia Tapone.
Farani. E
te
r te tæraa i Farani i te 31 no atete, to lïtaua ïa hio-mata-raa i
mau ati no te tamai rahi, a tahi ra. Iteoire ava rahi, i Mar¬
seille,
ua
50 paha te mau
pahi auahl maitatai tel
topitahia e o
i te miti, mai te araa te mau tira e te mau haapupuraa auahi i nia i te miti. Oia’toa i te oire ; e mau tuhaa
taaloa tei pau i te auahi, tei parari, e te mau apoo e rave rahi
1 te mau vahi atoa. E te veve hoi o te mau taata, e te varavara
0 te maa, e te manao noa te taata ia’na iho. E mea üfl roa te
haapaoraa i te pae tino, e te oliipa rahi ia imi i te hoe tau piha
tel topa i raro
ei faaearaa,
hoi, e i na metamarii aito tei pùpù i to raua ora
ei faatiamaraa i tei ora mai ! Te taato nei raua i nia i te mou'a
teitei, i rotopu i toraua mau hoa faehau tei topa mai ia raua’toa.
Ua ahuru te mahana i te tapaeraa i Farani, i tae mai ai te
aniraa onoono rahi no te fenua nei, ia farii au i te toro'a auvaha (député) no te aihuaraau nei, i te Piha Rahi faaauraa ture
i Paris. Ua taià roa vau i te reira aniraa ; i te hopea râ, ua farii
au no to'u hinaaro i te imi â i te maitai no to tatou fenua. O
ta‘u ïa i rave -^i na avae e hitu — mai te itoito tuutuu-ore. Ua
rahi roa te ohipa i rave hia i reira, e te mau ati tei tauturu hia,
tae noa'tu i ta tatou mau tamarii-faehau tei farerei pinepinehia.
I te hoperaa o na avae e hitu, aita i tia ia’u ia tapiti i tèie toroa,
ore noa'tu te mau aniraa tei tae mai no te reira, Aita râ vau e
tatarahapa nei, i teie toroa tei rave atoa hia e te tahi mau orometua no te hoe faaroo ê. Ua tia ia‘u ia haafatata roa i pihai iho
i te hoe mau faatere hau tuiroo, e i te farerei maitai i te hoe
mau auvaha e rave rahi, o tei tauturu i tau ohipa.
I to'u mahitiraa i rapae, e toru tau ohipa tumu ta'u i rave:
te farerei i te mau Ekalesia i tono hia'i au e te Sotaiete no Paris,
te haapii i te reo tahiti i te hoe haapiiraa rahi a te Hau i Paris,
e te farerei i ta tatou mau tamarii tahiti e vai i Paris e i Farani
Ua farerei
nema
ra
i
na
tamarii fanau, i na mootua
tei reira te vairaa na
i teie tau.
paroita i te faarooraa i le mau paapi no te fenua nei, e i te mataitairaa i te mau hohoa no ta
tatou mau paroita, tei turama hia i nia i te ahu, i te pô. Eita
ratou .e fiu i te reira ohipa ; e na raton te rnau uiraa i ui noa
mai, ei haapapuraa i tera parau e i tera parau. No reira te Taiete
i neneifaahou ai i te hoe buka ta'u i papai i mua ê aenei: Tahitiens
d’hier et d’aujourd’hui. Te reira te rava'iraa ô le mau parau no
Tahiti e no ta tatou mau ohipa i te pae o te faaroo,
iïnaanatae rahi to te mau
rau
POROTETANI
VEA
8
Te hapiiraa i te reo tahiti, e
hia e te tahi pae. I roto i taua
chipa tumu atoa ïa, e te^^au rahi
fare haapiiraa a te Hau, e iti te
toru aharu ma pae reo êé e haapiihia ra ; e ua faa ô hia te reo
tahiti. E amaa ïa no te reo polinetia, oia hoi te reo tei parauhia
e te feia maohi tei noho i Vaihi, i Hamoa, i Tanetepû, i Rutilani, i Raroto'a, e te vai atnra. Itoitoi mau to te tahi mau pipi
I te haru rnaitai
i to tatou reo, e ua manuia roa i te mau hio-
poaraa-matahiti.
E mea pinepine atoa to matou farereiraa,
hiti
e
vai i Farani. Te here hia nei ratou
e te mau tamarii ta¬
te taata, no to ratou
e
maru e te ohie. Teie râ, ua rahi atoa te mau faahemaraa,
teriro nei â te tahi pae. Haamana'o tatou ia ratou i ta tatou mau
huru
e
pure, e tae noa'tu i tei roohia e te ati. Tei te tare mai te tahi
(Olivier Manutahi), tei Helevetia.
To maua nohoraa i Farani, i taua area matahiti ra, e nohoraa
fifi ïa i te pae o te maa e i te pae o te toetoe i te tau vero. E mea
huru rnaitai rii i teie nei, e te navai rii ; e mea puai râ te moni
0
te
mau
tauhaa. Haamana'o tatou i te ati
no
te
mau
taata rii
paia rnaitai, e o tei pau i te toetoe. Aue te ihaitai o to
tatou fenua i taua mau vahi ra. Te ite ra anei tatou i te haamai0
te
ore
e
tai i te Atua ?
Verenie.
VA IR A A
LATA.
Fetuna, i te 7
no
Tetepa 1948.
Ua tupu a‘ena ta‘u hi‘opo‘araa haapiiraa i te 5 no Tetepa. E taua
chipa hi‘opo‘araa ra, e faaueraa ïa na Paraita i roto i te Apooraa Tuhaa, maori râ ia haapa'ohia te mau hi'oraa haapiiraa i roto i te mau paroita. Teie te mau tumu parau tei faaineinehia ; 1. Te bibilia, oia hoi to
tatou lamepa; 2. Te haapa'oraa evanelia; 3. Te Atua; 4. Te hamaniraa
; 5. Te taata; 6. Te hararaa. — Teie mau haapiiraa, no roto ïa i
teie buka haapiiraa faaroo evanelia apî. E ua haapii-atoa-hia ratou i te
hoê mau tuatapaparaa-parau, oia hoi mai to Mose fanauraa e taeroa’tu
...
i te tumu mou‘a i Sinai.
Na ta‘u apooraa diatono i hi'opo'a. E mea rnaitai roa. — Oia’toa naamuiraa e maha, e mea rnaitai roa. la oti te hi'opo^araa, ua tia mai te
auvaha paroita, o Paatau tane, e ua haamauruuru mai oia i te orometua
e na amuiraa’toa e maha, e mai te faaitoito â e ia
haapaA papu i te mau
haapiiraa i horo'ahia mai ia ratou.
Te ani nei au ia tuuhia teie ohipa i roto i to tatou Ve‘a, ciaha ei arueraa,
ei faaitoitoraa râ ia tatou.
tapaihia :JTei'u-pQ,
or.
1.Ua
ia
Mau parau
reva
Sagittaire,
ai‘a ;
ia
roaa
mau
o
Paraita mâ
e
hoi mai ai
:
la
mau mero no
Alete. Ua auvahahia mai
na
nia i le pahi farani
i ta’na irava
(Paraita mâ).
au
Na Toofa, orometua no Tiarei,
i te pô mahana piti, i te 17 no Atete. la
( Mataio III, 15):
tuu noa mai na »
i tei matauhia i te mau matahiti atoa,
te A.R.A., i Papeete, i te pae ropu no
Tuhaa’toa
i faatere i te pureraa omuat;aa
mai
na
te faaroo i Tahiti mâ nei.
o
Apooraa Rahi Amui
putuputu te
au
Ribstein
e o
tapae atura i Farani. la maitai to ratou faaearaa i te
mai te itoito apî i te pae o te tino e i te pae o te varua
Te tereraa
ua
rii api
e ua
tae noa’tu i te taime
2.
1
VEA ' POROTETAN1
e
«
onp.
Ua parau mai ra lesu ia’na, na ô
te titau atoa mai nei lesu ia tatou, to te
A.R. e to te mau paroika, e ia tuu-noa-hia ia’na ra to tatou mau aau,
ta tatou mau ohipa e te mau hopoia tei ore e maraa ia tatou ia amo. Na
roto i na putuputuraa e ono tei haapa'ohia mai te poipoi mahana toru
mai e tae noa’tu i te avatea no te mahana pae, ua riro te mau mero atoa
( e toru orometua papaa, 12 orometua maohi, 13 auvaha diakono) ei tino
hoê i te feruriraa i te parau no te mau ravea e tupu ai te maitai no te
Ekalesia na lesu e vai i Oteania farani nei. Ua opanihia taua tairururaa ra
na roto i te pureraa ta Charpier, or.^ i haapa'o mai te tauturuhia e te hoê
ra :
a
;
orometua.
mau
O to te Ekalesia tahiti tiaturiraa rahi hoê
roa
tei faaitehia mai i te
irava a‘o:
Ohipa IV, 12. Ua î te fare pureraa no Paofai i te taata, e ia
bapetizoraa tamarii, ua riro te oro'a euphari ei tapa'o no to
A.R.A. e to te Ekalesia farii-maite-raa i te ora ta lesu i pûpû mai.
oti te
te
mau
3. E piti tau ohipa nehenehe tei tupu i te paroita no Paea, i te 4 no Tetepa. Te ohipa matamua ra, e tomoraa fare orometua. Ua putuputu te
paroita i mua i te fare, e te amuiraa himene no Aou'a. Tei reira na Peretiteni, o Verenie, Charpier, Rey-Lescure, e te hoê mau auvaha no te A.
R.
I mûri a‘e i te hoê pure na
Mihimana,
ua
faaite maitai o Teuira,
or.,
taua fare ra, mai te tauturuhia e te tavana no Paea. Na Tâpao, or., i farii, na roto i te i‘oa no te A.R., e mai te faaitoito â i te
paroita i te mau vahi toe. Tomohia’tura taua fare ra.
i te parau no
1 mûri a‘e i te
paiaraa, ua tairufu te paroita taatoa i roto i te îare-pufe
mâ, ei orometua no taua paroita rahi. Ë
pureraa rahi mau, e te ruperupe, e te mahanahana. Na Verenie, tei tae apî
mai, te a'oraa, e na M. Charpier, Peretiteni-mono, te tühaa haamauraa.
Ua farii maitai Abeia i te mau faaitoitoraa, e ua fariu i te pae o te paroita«
no
te oro'a haamauraa ia Abela
mai te
pûpû ia’na,
e
mai te ani hoi i te paroita ia pûpû atoa oia ia’na ra,
QtateaMvahs-parQit?. i farii maitai, e te tavana atpa, i te i'oaq ta’na Apoorà^
4.Ha maura
POROtETANI
VEA
8.
(Moorea).
ofai-tihi i Afareaitu
Farerei noa’i te taata i te fifi mau i te imiraa i te
punu e
timâ,
e
te raau, e te
oti ai te mau fare i te haraanihia, te tupu noa nei te raau opuaparoika e i tera paroika no te faatia i te hiero e te fare amuiraa
i tera
raa
apî.
piti haamauraa ofai-niu tei haapa'ohia i roto i te
E
paroika no Afare¬
aitu, i te tau hopea nei. la oti te tere faatupuraa parau i Moorea i te 11
no Me i mairi a'enei i haamauhia’i te ofai tiava no te fare apî ta te pupu
Gileada
haa III
:\
e
e
rave
nei. Ua faaterehia taua
te mau orometua
ohipa
ra e
te Peretiteni no te Tuoia hoi o Tea-
tei pee ia’na i te tere taamu,
tavini no te Atua tei faaea tiimu i Eifaaitoitoraa tei maitihia' i taua mahana ra: Jeremia
ta, or., e o Hauarii, or., e te mau
■.
Teie te parau
meo.
VIII, 22.
Tetepa, ua tae faahou M. Charpier i Afareaitu no te haamau
te fare putuputuraa na to Fetia. Ua amui atoa mai o Koringo, or., ia’na i taua tere ra, e i to raua mataitairaa i te faaineineraa
rahi na te pupu, ua mana‘o atoa raua e, ua hape mau te tahi mau oro¬
1 te 8
no
i te ofai-tihi
no
metua tei titau-atoa-hia
tei
e
ore
i tae.
fariiraa-parau i roto i te hoê ofai pu‘a tei eehia
to’na vairaa mau. Ua riro te
parau no te fetia tei aratai i te taata i te ora ei parau tumu no te pureraa,
e no te tuaroiraa i te pô. Ua au. te huru
no te raveraa i taua faanahonahoraa ra, i te pae no te varua e i te pae no te tino, i te oro'a tomoraa
mau e eita ihoâ teie huru farerereiraà e moè faahou i te aau no te mau
Ua oomohia te mohina
e
tamuta, haamauhia’tu ai taua ofai ra i
te
manihini
no
Tahiti
e no
Moorea.
Tetepa, uâ faatupuhia te hoê pureraa taa-è i Paofai
a te Tavana Rahi — ei haamana'oraa i to te Fenua nei
atiraa’tu ia Farani tiamâ, i te 2 no Tetepa 1940. Na M. Charpier te a'oraa
reo papaa. Ua tae hua mai te Tavana rahi ete feia mana’toa i taua pureraa ra,
6. Ua tae mai te mau afata himenc tamarii e te mau afata Aratai5.
ia
au
I te 5 no
i te aniraa
Rey-Lescure mâ .ifaaterei te ohipa neneiraas-no te himene, e
E ere i te ohipa nainai, no te rahi o te maü
hororaa irava. Ua oti râ e ua mauruuru tatou, i te mea e : te vai atura i
roto i to tatou mau rima te hoê buka faufaa rahi, ei haamaramarama ia
Bibilia. Na
na
Verenie mâ te Aratai.
tatou ia feruri i te Parau a te Atuà,
vai atoa iiei te Haapiitm-faaroù (oia hoî, te
te faaroo ), e o Tikotti Wilianttt. Ua iti roa te
toe nei j ua poroi faahouhia ; aita râ e Bibilia rahh
Haamana'o tatou e, te
mau tumu parau
mau
^
rarahi
Bibilia nainai
e
o
îmfçimerîe Elis F.
jliviÉNXIN — Papéeté,
Tahiti.
.*v
Fait partie de Vea Porotetani 1948