EPM_Vea Porotetani_19480708.pdf
- Texte
-
Te 48
0
te Matahiti
—
TIÜRAI-ATETE 1948
HOO I TE MATAHITI
G,
HOÊ
:
—
Hlhi 7, 8.
E PAE TARA.
PREISS, Directour-Gérant.
Te Ekstlesia mau no lesu.
i to’na ora, e ere ïa i te ora”
(Mataio XVI, 25)
“O tei hinaaro hoi i te tapea
I te hoê mahana, te hahaere ra too-piti taata na nia i te hoê faa
teitei roa, na rote i te vero-hiona e te matai toètoè puai roa ino. E
tere rohirohi e te fifi, aita e nehenehe ia parau. Ua peapea raua nà
roto i te mana'o e, eîta paha raua e tae i te oire ta raua i titau.
Inaha, te ite
ra raua
i te vahi tarere-ue
e
i te hiti
o
te êà, i te hoê tino taata tei tarava
paha e 30 avae te teitei no te
te hohonu, e riro
toparaa o taua taata ra. Ua matapouri e ua paruparu oia. Parau atura
te tahi i te tahi : “ A titapou taua, e tauturu i tera taata aroha rahi ! ”.
Pahono atura te tahi : “E taata maamaa oe... inaha, eita e maraa
ra taua ia faaora ia taua iho, nafea e nehenehe ai ia taua ia faarahi i
haapau i te aho na roto i te tauturu i tera taata ? A
ia’na, a hahaere noa taua”.
te rohirohi e ia
vaiiho
noa
Te haere ë roa ra te hoê, area te hoê, ua titapou oia na te vahi tate matoréato, no te tauturu i te taata tei roohia e te ati. E
rereue e
atâ mau te paümaraa i nia, ma te amo i te tino teimaha
E ohipa rahi atoa te amo-noa-raa na te
èà hiona paheehee. Aita râ to tatou aito i faarue. Na roto i teie ohi¬
pa rahi, inaha, ua mahanahana to’na tino, e ua puai to’na itoito, e
na roto i to’na mahanahana, ua mahanahana atoa te tino taata ta’na
ohipa
rave
e
te toëtoë no te taata-tupu.
i
amo.
Tupu apiti atu ai to raua ora, e ua tae raua i te tipaeraa
E te taata tei reva na mua, ma te
|
faarue i te taata tei topa i roto
VKÂ
‘2
POROtETANl
i te apoo, ua ora atoa anei oia ? Aita, ua ere oia i te ora, ua pohe
oia i te toètoë e te paruparu, e na te hiona i tapoi i to’na tino tei
tarava i te hiti o te èâ,
roa
E hia Ekalesia tei pohe i te toêtoè e te paruparu no to ratou noui to ratou iho ora, e te faarueraa i te taata-tupu tei topa i te
hiti O te ëà-tia.
noa-raa
E hia taata faaroo tei
ora ma
te aau oaoa ete
mahanahana,
na ro-
to i to ratou nounouraa i te ora no te taata-tupu.
A faaroo mai na, eiaha e faafaria-tu^ri
Na roto i te tau
no
te Tamai
Rahi,
uapau
l
1.000.000 tara marite i
( hoê ahuru railioni tara ), i te mau ohipa taparahitaata. Aita te taata i pipiri, e ua aufau noa.
E no te tifairaa i te mau vahi parari, e te haamaitai-faahou-raa
i te mau vahi ta te Tamai Rahi i faaino, nafea te taata ? E pipiri
te mahana hoê
anei ?
Inaha, te pii nei te mau piiraa ; te mau aiû, te mau milioniraa tamarii tei pii-aroha-mai, no te mea, aita ta ratou e maa ! Ua hanere
e ua tauatini tei pohe noa i te mau mahana’toa, aita e faraoa, aita e
raiti, aita e tihota.... aita’toa e ahu ! E mea riaria teie
te veve rahi tei tairi i te afaraa no teie nei ao.
E tia anei ia tatou ia haamamu i te mau auêraa na roto i te mau
arearearaa, e te faataria-turi i ta tatou mau taria ?
û, aita
huru
e
poia
e
aita roa !
Ua ani te Komite Rahi Amui i te mau basileia, ia tupu te hoê mau
aufauraa i te mau fenua atoa no teie nei ao, ei tautururaa i te mau
tamarii rii.
Ua tae atoa teie parau i ô tatou nei, e te faataahia nei te hoëfKomite no te amo i teie ohipa aroha. A tiai tatou i ta’na mau pororaa
Aita !
e
ineine, e te ineine roa'
e Heleni, aita e Ati-Iuda, aita e tane, aita e vahiné, aita e
Katolika, aita e Momoni, aita e Betania, aita e Porotetani, aita e
taata Tahiti, aita e Papaa, aita e Tinito.... ei feia aau aroha ana'e
ma
te
Aita
tatou.
Urîl
Urî!
parauhia tatou e: e urî oe ! e tupu oioi roa to tatou riri,
faaino leie. — A hi‘o na i roto i te Bibilia, ua
riro noa teie i'oa urî ei tapa'o no te ino, e ua faaau pinepinehia
i nia i te Jeia ino. A taio na tatou,
la
no
te mea, e reo
VEA
POROTETANI
3
E urî anei hoi au nei ?
II Samuela III: 8: E afii urî anei hoi au?
Maseli XXVI: 8: Mai te urî e hoi i to’na iho ruai, oia’toa
te niaamaa e hoi atu i ta’na parau maamaa (II Petero II: 22)
II Arii VIII: 13: Eaha, e urî anei to lavini nei e tia’i ia na
I Samuela XVII: 43:
reira i tena na parau
Isala LVI
:
rahi ?
11 ; E arapoa
rahi to teie nei mau urî,
eila e ite e,
paia !
Philipi II : 2 : E ara i te urî !
Apokalupo II: 22: Are'a to rapae-au ra, e urî ïa, e te tahutahu, e le faaturi !
A. — Eaha te tumu i riro ai te urî ei hoho'a no te ino ?
Teie ïa : No te mea, ua î Kanaana e te mau fenua Arabia i te
urî tei ore i haapa‘o maitai-hia e te taata. P.iro atura ratou ei
mau animale oviri e te pararai, e ua amu ratou ia ratou iho, e
Ua
i te taata, e i te mau maa
hairiiri atoa. Ua î ratou i te hune-
(tutu'a), e O ratou tei îiaaparare i te mau ma‘i riaria,
Ealia’loa te tumu no te mau maitai no te urî, tei riro ei
faahaamâraa i te taata?
1) To'na here i to’na fatii !
E pee-tamau noa te urî i to’na fatu, elta oia e faarue la’na,
noa’tu te un, te vero, te toètoè, etc... E mea puai to’na hia-otoraa i te taata ia taa mai i mûri. E rave rahi te mau faaoromairaa a te urî, no to’nu here papu i to’na fatu. Te tahi mau urî,
ua horoa ratou i to ratou iho ora no to ratou mau taata.
2) To’na tavini-maitai-raa i to’na fatu I
E parau mau roa, aita hoê maitai na to’na fatu i haamoèhia
e ana i te haamauruuru, na roto i to’na mata oaoa, e te vaha i
te aoaraa, e te hautiutiraa te aero. Noa’tu te maitai e te ino o
to’na fatu, te tavini noa nei oia.
3) Te tahi atu â mau haapa'oraa I
E ere teie i te haapa'oraa na te urî: te amu e te inu arapoarahi-noa i te maa. Ua ite oia i te otia.
Eita’toa te oni e hohoni i te ufa, e eita roa. Hohoni noa â te
ufa i te oni, eita te oni e tahoo atu.
É ia pohe te urî i te hoê ma'i ino roa, e tapuni oia, ia ore to’na
mau fatu ia fifl i taua ma‘i ra.
C. — E nahea râ te tahi mau taata ?
1) Te here ra anei e te pee taraau ra anei ratou i io ratou fatu :
te mau metua, te mau aratai, e te Fatu o te mau Fatu ?
Ehia faarueran, ehia tahooraa ta tatou e hi'o noa nei.
hune
B.
—
POROTETANI
VEA
4
2) Te pahono ra anei, te oaoa ra anei ratou i te mau maitai
roaa ja ratou? Eaha te huru no to ratou mau taviniraa i te
taata-tupu, e i te fenua, e i te Atua ?
3) E nafea ratou ia amu e la inu ratou ? Ua ite anei ratou i
te otia? Ahiri ua ite, eita ïa ratou e amu_, e e inu arapoa-rahi-noa !
E ehia tane ta tatou e ite nei, tei tupai e tei taparaki i ta
tei
ratou mau vahiné ?
Eiaha râ tatou e faahohonu....
Ua navai l
LATA.
VA IR A A
Hêremona
E homa e,
te manua o Duraont-d’Urville, ua
atoà’tu i to ratou tere i Rurutu-Tupuai- Raivavae
Auaa te aau maitai no te Tomana no
fariihia
e
vau
no
te amui
Rapa. Ua mauruuru roa toù aau i te ihitai o tei tauturu mai e tei faatei faaite i te mau fenua i te mau tapaô no to
tura mai i toù tere, e o
ratou here i te taata maohi.
Papeete. Ua
oaoa vau no te mea aita vau i tae i Rurutu mâ.,. e ua puai noa te mana‘o ia Rapa tei ara-moèmoè-noa i nia i te moana aléa i Apatoa roa. Hoê
noa iho pô to te pahi tereraa na nia i te moana taimarahia, e i te poipoi...
3 no Titema.
Ite ihora matou ia Rurutu. Ua haaati matou i te fenua
na tua, e ia oti, ua tutau matou i
roto i te ooa no Moerai. 1 reira te
mau fariiraa i faaineinehia’i. Ua rave apipiti-noa-hia te mau fariiraa i te
pae Hau Farani e i te pae Hau Mesia ma te nehenehe e te au-maite. Eita
e moè ia'u te farereiraa i nâ Paroika e 3 ; ua neneihia i roto i to'u aau
te mau oire teatea tei tarava i te tumu no te mau aivi e te mau faa, e te
mau putuputuraa tei au to ratou unauna i ta te màu aua tiare, e te mau
2
no
Titema,
—
1 taua mahana ra to matou faarueraa ia
—
fare faanehenehehia ei fariiraa i te
Mauruuru!
6
no
e mauruuru
Titema.
—
tavini
a
te Atua.
roa!
Ahiahi mahana maa to matou
faarueraa i te fenua,
faahou. I te poipoi...
Tutau ihora matou i tua, i mua ia Tubuai. I Mataura
aita te moana i hinuhinu
7
no
Titema.
te mau fariiraa.
ua
—
la
ora na o
Sabati Oro'a i Mataura iho, ma
ua
oti te fariiraa,
Katolika. Na‘u i faatere i te
Tapuarii mâ, e to te fenua. la
i Taahuaia i te pureraa
haere te tahi pae
te oaoa rahi. Ahiri râ te hiero apî i oti,
amui vau i te tapô, ua tuaroi matou. I te
rahi atu ïa te hànahana. la oti te mau pureraa, ua
maaraa
faaineinehia
e
te mau huiraatira. 1 te
monire, i te hora poipoi...
VEA
^
5
POROTETANI
8 no Titema. — Ua reva maua o Tapuarii no te haaati
ite to‘u mata ia Haramea, e ia Mahu, e ia Taahuaia. Te
faanahonahohia
a
mau
papu
i te fenua. Ua
fare-orometua
Porotetani iti e,
Vaitape mâ. la ora na oe, to te nunaa
tei noaa ia oe, eiaha oe e vî i te mau feioitoiraa e te mau
na
nevanevaraa.
tupu noa te miti i te rahi, ua hoi matou i tua.
tapoihia e te mataare rahi. 1 te pô to
faarueraa i te tutauraa. E i poipoi a‘e...
1 to matou
hi'oraa,
Ua fatata râ to
matou
e ua
boti i te
matou
tapiri matou i Raivavae, Ua atea le tutauraa ! E 2
i te miti e te matai puai, no te afai mai ia Tamatoa, diakono, te Tavana no te fenua, tei tae mai no te titau onoono i to
te manuâ ia haeré ratou i uta. Aita râ te Tomana i faatia, no te puai o
te miti. E too-toru ana‘e matou tei tuuhia: te taote, te hoê raatira e o vau.
9
vaa
no
TUema.
—
Ua
tei hoe mai, na roto
E 2 hora te hoe-noa-raa i to matou boti. Na tou too-toru i farii i te mau
mea’toa ta te fenua i faaineine no te fariiraa hanahana i te Tavana Rahi e
Paroika i ite i to‘u tere, e ua hitimahuta rii
Raivavae,
i te Tomana. Aita’toa le mau
to tatou mau lioa no
la oti te
no
a te taote, e ta‘u mau paraparauraa i te tahi pae no te huimatou. Na te tavana i aratai i to matou boti-tomo-roa na
e te matai “ faatomoraa-vaa ”. Ua hoi au ma te aau peapea,
ohipa
ua hoi
roto i te miti
faaroo,
te mea, ua
poto roa te farereiraa, e aita roa te hinaaro i maha.
matou, ma te titau ia Rapa.
i le miti uouo e te poopoo, e na roto i te rupehu. Na te maraamu e faahoro i le mau ata ereere.
Te panoonoo nei te mana'o ma teuiraae: eaha te huru i Rapa?
U no Titema.
I te poipoi to matou tutauraa i mua ia Rapa. Aita
e ravea no te afai i te pahi i uta, aita’toa e ravea i tuuhia’i matou e te
Tomana. Taparu noa’i maua e te taote, aita i manuia, Ehia matahiti le
I te hora taperaa
10
no
Titema.
—
raahana,'
ua reva
Te tere nei â te pahi na roto
—
—
tiairaa i te mahana no te taahi i taua fenua iti ra, e te farereiraa i te nu¬
naa ? Ua liai noa to te fenua ia matou ma te ineine, e ua liai matou ma
te hi‘o noa i te
12
no
huru
Titema,
—
o
te miti tei faataa-è ia matou.
Te huru â te huru! Hoê oaoaraa, oia
hoi: to Pu-
mâ hoeraa mai. E 4 boti no Rapa tei tapiri mai, e ua tae mai ratou
Rapa.
Te vai nei te mahana, e manuia’i te tere no te hoê tavini. Mauruuru i te
mau tapa‘0 no to outou here!
I te ahiahi, ua reva matou. Ua maoro to'u mataitairaa-noa-raa i te mau
mato tarere-ue no Rapa, tei mairi maite i raro a‘e i te iriatai. E iriatai iria
pure
i nia i te manuâ. Na ratou atoa i afai i te maa i uta. la ora na to
f
^
mau !
Ua puai roa io te manuâ tahurihuri-noa-raa i nia i te mau mata-are
teitei mau, e ua na
13
■
no
Titema.
—
reira noa..
.
e
pô, e ao noa’tu. 1 te avatea....
Ua farerei faahou
matou
i te miti marû e te rai
ateatea, e ua tere-hau-noa matou e tae noa'tu i te poipoi....
15
no
Titema.
—
1 taua poipoi ra to matou tapaeraa
i Tahiti.
VEA
6
teie nei tere oioi, mana'ohia e au ei tere hopea hou
Inaha, e ere teie te tere hopea, no te mea, ua
Paraita vahiné i Makatea i te ava‘e no Fepuare, na nia ia “ O-
O te huru teie
to mitou
tae
maua
o
e
Ua
no
i Farani
revaraa
rohena”,
POROTETANl
no Eperera, ua reva faahou maua i “ Raiatea mâ”,
i reira. Ahiri râ maua i tae atoa i Bora Bora e i Maupiti,
i te ava‘e
maoro maua
hope roa’tu ïa te oaoa.
ua
Ua
mauruuru e
mahanahana te
ua
i teie mau farereiraa, e teie mau
aau
fariiraa mauruuru, o tei riro ei haaraoêraa i te mau rohirohi e te mau mea
teimaha tei faahoruhoru i te aau. Mauruuru, e ia ora na outou atoa: te hui-
faaroo, te hui-mana, te hui-taurearea, aiu mâ. Na te Atua-Hau e tiai, e e
haamaitai ia outou... e tae noa’tu i te tau e faafarerei faahou ai To’na
Paraita
aroha ia tatou.
ma.
*
*
*
( Tuamotu ), i te 6 no Tiunu :
Tikeluui, i to mahana i tomohia’i te
fare o te faaroo, o “ Betela” to’nai'oa. Ua hope.mai te hui maua no te
fenua, e te hui-raatira.^atoa. Ua tere atoa mai to Mataiva ua nia i te boti
ra ia “Hereura”; to raton faatere, o Philipa Teheura, cliakono i Tiva
Tomoraa-fare i Tikebau
E oro'a hanaliana
tei tupu i
mau
i te matamua.
I te taime tomoraa,
reira,
vaua
himenehia te himeiio fariiraa. I mûri a'e i te
ua
oreroraa aroharaa i te Apooraa Eahi, oreroraa na te Tatae noa’tu i te mau taata e rave rahi no te fenua toi faaite i to ra-
e mau
e
i teie ohipa màitai tei tupu i nia i te fenua. I te taime i
himenehia’i te himone iritiraa, ua iriti te Tavana i te opaui, o ua tomo te
tou
mauruuru
e te Apooraa, e tae noa’tu
api nei.
I mûri a‘e, ua haapa‘ohia te pureraa, ma te
a‘oraa tumu i nia i te irava Genese XXVIII,
moraa, te fariiraa ïa i te pae tino.
I taua pô ra te Aufauraa-Paatupuraa-Parau.
orometua, te Tavana
i te hui-taata, i roto i te
utuafare
te anaanatae
ua
noaa
e ao
noa'e. E
e te
i9. I te faaotiraa te to¬
E pô hanahana
mea navenave
mau, e
to mau himeue a
piti : to Tiehan e to Mataiva.
poipoi a‘e, e Sabati ni. Ua haapa'ohia te Oro'a Bapetizoraa. Ua
mai 13 bapetizoraa i taua tere maitai nei.
Papaihia : Tuarae.
amuiraa
la
mai te ahiahi
haamauraa Bibilia,
e
.
*
*
J.
*
Parau-oto no Fatu-Hiva
I te 16
no
maoro roa
•
mau
ua
pohe
roa o
Pakeekee
v.
orometua. E ma‘i
to’na. Ua hope pauroa mai to te fenua nei : te tavana, te
utuutu-ma‘i
Te
Tiunu,
:
e na
haapa'oraa faaroo
irava i faaterehia
Daniela XII, 13.
;
e
piti,
II Samnela I, 24, Apokalupo XIV, 13,
t
VEA
POROTETANl
1
Ua rahi to matou mauruuru i te faaroo katolika tei tauturu mai i
teie ati. Tei hau roa’tu ra, o Issu-Mesia ïa o tei huri i te
patu faataa-è i ropu ia matou, na roto i te faariroraa ia matou ei taata
apî
hoê la’na iho a hau atu ai na ( Ephesia II : 14, 15 ).
^
Ua faaotihia e ia heva amui te amuiraa iti “Nazareta” nei ia’na
hoê ava‘e te maox-o.
Tirara, kaoha nui tatou paotu i te Etua.
Tihoti Wishmann.
Aamu.
To. hoê potii itoito roa e te
maitai, o
to'ua iho iituafare ; ua purumu i te niau
taraâ maitai i te
mau
ua
mâhia i te
Inaha,
eaha
mahana'toa
te neheuehe i roto i te
mau
ahiri ta‘u
aau e ;
ma te
aau
piha,
i ta-
mahana’toa, i te mau puaverevere no te hara !
faaroo oia i te hoê reo tei na ô mai e; «E te potii iti
faarohirohi noal i te
Oia’toa
e
mau
mau
puavereve? A taparuhi
i ta oe mau piha».
na
ta tatou mau
i roto i to tatou
raa
ohipa mâ
tupu atoa teie mana'o i roto i to’na
ua
oe e
tamau i te ohipai roto i
rave
piha i te
( hirohiro ).
puaverevere
No to’ua hi'oraa i ta’na
inalia,
tei
aau
«
E tena
ore
te tamâ
oia ia
noa
i te
e,
mau
faarepo faahou
e mea
mahana’toa. E
iho i to outou
ua, uumu
teie nei
0
no
rohirohi te tamâraa i te puaverevere
raea pofco a‘e te
taparahi-roafaarepo i te piha no to tatou aau.
mau
i te tuituirahonui tei
Kol. Il, 5 ;
mahana’toa
i te tuituirahonui ia,
hara,
i te
mau
ao
..
.
mau
melo i te
mau mea
»
S
Mau parau rii api.
«
e
Tia
ua
noa
ihora
vau
haapapu a‘era
i to‘u
vau
fare-araraa,
i nia i ta‘u pare. »
(Habakuka II, 1).
Tia
ihora
inaha, eaha te
e
i
noa
faahanahanaraa i
vau
tei
-4
e
i to‘u
mau mea
fare-araraa,
e ua
hVo
noa...
ta‘u i ite ?
I Papeete. — Ua hi‘o vau i te taurua, ei haamana'oraa i te mahana
pii ai o de Graulle i ta’na piiraa-aito, ei faaitoitoraa ia ore te fenua ia
vî. Ua huruè to‘u
*
vau
i te
tahe,
mau
aau
i to'u iteraa i te tafetiaraa i
metua
toru, ei
pohe i te aroraa. Ua mana‘0
pohe i roto i te tama'i, e te mau foimata
na
e
ta ratou mau tamarii tei
milioniraa taata tei
te mau ati hohonu ta te Tama'i Rahi i fanau i te mau vahi atoa,
e
tae noa i ô tatou nei.
I te 20
katolika
no
e
Tiunu,
i Faofai.
ua
haapa‘o-atoa-hia na pureraa rarahi i te fare
purg
VEA
POROIÉTANI
Eaha te parau tumu a'ohia e to tatou orometua M'' Jacot?
Teie : Mai te mea. ua tia te nunaà i nia ei pahonoraa i te reo
rauti no
Gaulle, no te faatiamâraa i te fenua, e tia atoa ïa tatou ia faaroo i te
piiraa no te Aito o te hui-Aito : lesu-Mesia, ia tiamâ te fenua, ia mâ e ia
itoito te Ekalesîa, ia ora te nunaa.
! E 2 himene navenave tei faaitoito
i te mau aau ; na te amuiraa tane te tahi.
Ua ite au i te hoê mau faaitoitoraa no te mau hoa no ta tatou Haapiiraa Porotetani, ianoaa mai te moni no te paturaa i te fare apî, e ua taude
..
turu-mauruuru tè mau
mataeinaa
na
roto i te horoaraa i te mau tao'a, te
tamaroa e ta ratou mau orometua
haapii i te hoê oro‘a nehenehe, e ua mataitai te mau metua e te mau hoa
i ta ratou mau ohipa ma te oaoa e te mauruuru,
Ua hi‘o vau i te tafetiaraa i te Tavana no Vairao, o M'" Hamblin. Ua
pinehia te Fetia Hanahana, i te mahana Tiurai, i nia i to’na ouma.
Ua hi‘o vau, ma te aau mauruuru, i to te Tavana Rahi imiraa ravea ia
faaitihia te peu hairiiri no te taero-ava. E metua mau oia tei hinaaro ia
ora te fenua na roto i te rave itoito i te ohipa.
Ua hi‘o vau, ma te oaoa, i te hi'opo'ara uni Bora-Bora. E maa te ufi.
E mea faufaa ore râ te hi‘opo‘araa oteà ; e maa huru-è te reira.
B mau metua maitatai atoa te mau Taote-hi‘opo‘a i te toto, te tinairaa
maa, etc.
i te
ma
.
.
Ua faaineine atoa te
i-feefee
ta ratou e
mau
hinaaro nei.
Ua hi‘o vau i te tomoraa-fare-amuiraa
Na te pupu no Faie taua tiahapa ra.
Te hi‘o mata-ara nei
au
uta mai nei ia Verenie mâ
Te hi'o nei
raita mâ
e
e no
au
i te pahi e tere mai mai
e ia Rey-Lescure mâ.
to te fenua. Ta ratou ïa parau
Te hi‘o atoa nei
«
Tia
noa
au
ihora
Farani mai,
o te
faa-
pahi tei afai-mai i tfe faraoa. Te faurao teie no Pa-
i te
M"® Ribstein. I teie
anabanabaraa-uira,
iMaeva, teitupu i te 6 no Tiuuu.
i te huru
e mau
vau
mau
mahana ratou
e
reva’i. la
ora oe
hopea.
o
teie nei
ao :
e
ra‘i rumaruma, e mau
harururaa huru-è.
i to‘u
fare-araraa.» ma te tiai i te Fatu,
PARAITA.
ia hoi mai Oia.
Apooraa tubaa: I te 10 no Atete te Apoora Tuhaal; i te 11 no
Apooraa Tuhaa II. E i te 17 no Atete te Apooraa Rahi e omuahia’i. Na M’’ Oharpier e peretiteni. — Ua oti te Apooraa Sotaiete i teie
mau mahana. Na
Chazel i peretiteni.
la haamana e ia haamau te Atua i te mau ohipa no Ta’na mau tavini,
ia aratàihia te nunaa na nia i te èà no te maramarama mau e te tiamâ.
Atete te
E te mau hoa Fe'a e I Eiaho outou einoino i te mairi-roa raa te ve‘a
no Tiurai. Ua hepohepo roa te faatere no te mau faaineineraa i to’na reTara a i Farani.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
1
—
Papeete, Tahiti.
if
Fait partie de Vea Porotetani 1948