EPM_Vea Porotetani_19480708.pdf
- extracted text
-
Te 48
0 te
Matahiti
—
TIÜRAI-ATETE 1948 —
HOO I TE MATAHITI
G,
Hlhi 7, 8.
HOÊ : E PAE TARA.
PREISS, Directour-Gérant.
Te Ekstlesia mau no lesu.
“O tei hinaaro hoi i te tapea i to’na ora, e ere ïa
i te ora”
(Mataio XVI, 25)
I te hoê mahana, te hahaere ra too-piti taata na nia i te hoê faa
teitei roa, na rote i te vero-hiona e te matai toètoè puai roa ino. E
tere rohirohi e te fifi, aita e nehenehe ia parau. Ua peapea raua nà
roto i te mana'o e, eîta paha raua e tae i te oire ta raua i titau.
Inaha, te ite ra raua i te hiti o te êà, i te hoê tino taata tei tarava
i te vahi tarere-ue e te hohonu, e riro paha e 30 avae te teitei no te
toparaa o taua taata ra. Ua matapouri e ua paruparu oia. Parau atura
te tahi i te tahi : “ A titapou taua, e tauturu i tera taata aroha rahi ! ”.
Pahono atura te tahi : “E taata maamaa oe... inaha, eita e maraa
ra taua ia faaora ia taua iho, nafea e nehenehe ai ia taua ia faarahi i
te rohirohi e ia haapau i te aho na roto i te tauturu i tera taata ? A
vaiiho noa ia’na, a hahaere noa taua”.
Te haere ë roa ra te hoê, area te hoê, ua titapou oia na te vahi ta-
tauturu i te taata tei roohia e te ati. E
ohipa rave atâ mau te paümaraa i nia, ma te amo i te tino teimaha
e te toëtoë no te taata-tupu. E ohipa rahi atoa te amo-noa-raa na te
èà hiona paheehee. Aita râ to tatou aito i faarue. Na roto i teie ohi¬
pa rahi, inaha, ua mahanahana to’na tino, e ua puai to’na itoito, e
na roto i to’na mahanahana, ua mahanahana atoa te tino taata ta’na
rereue e te matoréato, no te
i amo.
Tupu apiti atu ai to raua ora, e ua tae raua i te tipaeraa |
E te taata tei reva na mua, ma te faarue i te taata tei topa i roto
VKÂ
‘2
POROtETANl
Aita, ua ere oia i te ora, ua pohe
i te toètoë e te paruparu, e na te hiona i tapoi i to’na tino tei
tarava i te hiti o te èâ,
i te apoo, ua ora atoa anei oia ?
roa oia
E hia Ekalesia tei pohe i te toêtoè e te paruparu no to ratou nouto ratou iho ora, e te faarueraa i te taata-tupu tei topa i te
noa-raa i
hiti O te ëà-tia.
E hia taata faaroo tei ora ma te aau oaoa ete mahanahana, na roto i to ratou nounouraa i te ora no te taata-tupu.
A faaroo mai na, eiaha e faafaria-tu^ri l
Na roto i te tau no te Tamai Rahi, uapau 1.000.000 tara marite i
te mahana hoê
( hoê ahuru railioni tara ), i te mau ohipa taparahi-
taata. Aita te taata i pipiri, e ua aufau noa.
E no te tifairaa i te mau vahi
parari,
e
te haamaitai-faahou-raa
i te mau vahi ta te Tamai Rahi i faaino, nafea te taata ? E pipiri
anei ?
Inaha, te pii nei te mau piiraa ; te mau aiû, te mau milioniraa tamarii tei pii-aroha-mai, no te mea, aita ta ratou e maa ! Ua hanere
e ua tauatini tei pohe noa i te mau mahana’toa, aita e faraoa, aita e
û, aita e raiti, aita e tihota.... aita’toa e ahu ! E mea riaria teie
huru poia e te veve rahi tei tairi i te afaraa no teie nei ao.
E tia anei ia tatou ia haamamu i te mau auêraa na roto i te mau
arearearaa, e te faataria-turi i ta tatou mau taria ?
aita roa !
Ua ani te Komite Rahi Amui i te mau basileia, ia tupu te hoê mau
aufauraa i te mau fenua atoa no teie nei ao, ei tautururaa i te mau
tamarii rii.
Ua tae atoa teie parau i ô tatou nei, e te faataahia nei te hoëfKomite no te amo i teie ohipa aroha. A tiai tatou i ta’na mau pororaa
Aita !
e
ma te ineine, e
te ineine roa'
aita e tane, aita e vahiné, aita e
Katolika, aita e Momoni, aita e Betania, aita e Porotetani, aita e
taata Tahiti, aita e Papaa, aita e Tinito.... ei feia aau aroha ana'e
Aita e Heleni, aita e Ati-Iuda,
tatou.
Urîl
Urî!
parauhia tatou e: e urî oe ! e tupu oioi roa to tatou riri,
faaino leie. — A hi‘o na i roto i te Bibilia, ua
riro noa teie i'oa urî ei tapa'o no te ino, e ua faaau pinepinehia
i nia i te Jeia ino. A taio na tatou,
la
no
te mea, e reo
VEA
3
POROTETANI
E urî anei hoi au nei ?
II Samuela III: 8: E afii urî anei hoi au?
Maseli XXVI: 8: Mai te urî e hoi i to’na iho ruai, oia’toa
te niaamaa e hoi atu i ta’na parau maamaa (II Petero II: 22)
II Arii VIII: 13: Eaha, e urî anei to lavini nei e tia’i ia na
I Samuela XVII: 43:
reira i tena na parau
rahi ?
Isala LVI : 11 ; E arapoa rahi to teie nei mau urî,
eila e ite e,
paia !
Philipi II : 2 : E ara i te urî !
Apokalupo II: 22: Are'a to rapae-au ra, e urî ïa, e te tahutahu, e le faaturi !
A. — Eaha te tumu i riro ai te urî ei hoho'a no te ino ?
Teie ïa : No te mea, ua î Kanaana e te mau fenua Arabia i te
urî tei ore i haapa‘o maitai-hia e te taata. P.iro atura ratou ei
mau animale oviri e te pararai, e ua amu ratou ia ratou iho, e
Ua
i te taata, e i te mau maa
hune (tutu'a), e O
B.
—
hairiiri atoa. Ua î ratou i te hune-
ratou tei îiaaparare i te mau ma‘i riaria,
Ealia’loa te tumu no te mau maitai no te urî,
tei riro ei
faahaamâraa i te taata?
1) To'na here i to’na fatii !
E pee-tamau noa te urî i to’na fatu, elta oia e faarue la’na,
noa’tu te un, te vero, te toètoè, etc... E mea puai to’na hia-otoraa i te taata ia taa mai i mûri. E rave rahi te mau faaoromairaa a te urî, no to’nu here papu i to’na fatu. Te tahi mau urî,
ua horoa ratou i to ratou iho ora no to ratou mau taata.
2) To’na tavini-maitai-raa i to’na fatu I
E parau mau roa, aita hoê maitai na to’na fatu i haamoèhia
e ana i te haamauruuru, na roto i to’na mata oaoa, e te vaha i
te aoaraa, e te hautiutiraa te aero. Noa’tu te maitai e te ino o
to’na fatu, te tavini noa nei oia.
3) Te tahi atu â mau haapa'oraa I
E ere teie i te haapa'oraa na te urî: te amu e te inu arapoarahi-noa i te maa. Ua ite oia i te otia.
Eita’toa te oni e hohoni i te ufa, e eita roa. Hohoni noa â te
ufa i te oni, eita te oni e tahoo atu.
É ia pohe te urî i te hoê ma'i ino roa, e tapuni oia, ia ore to’na
mau fatu ia fifl i taua ma‘i ra.
C. — E nahea râ te tahi mau taata ?
1) Te here ra anei e te pee taraau ra anei ratou i io ratou fatu :
te mau metua, te mau aratai, e te Fatu o te mau Fatu ?
Ehia faarueran, ehia tahooraa ta tatou e hi'o noa nei.
POROTETANI
VEA
4
2) Te pahono ra anei, te oaoa ra anei ratou i te mau maitai
taviniraa i te
taata-tupu, e i te fenua, e i te Atua ?
3) E nafea ratou ia amu e la inu ratou ? Ua ite anei ratou i
te otia? Ahiri ua ite, eita ïa ratou e amu_, e e inu arapoa-rahi-noa !
E ehia tane ta tatou e ite nei, tei tupai e tei taparaki i ta
tei roaa ja ratou? Eaha te huru no to ratou mau
ratou mau vahiné ?
Eiaha râ tatou e faahohonu....
Ua navai l
LATA.
VA IR A A
Hêremona
E homa e,
te manua o Duraont-d’Urville, ua
ratou tere i Rurutu-Tupuai- Raivavae
Auaa te aau maitai no te Tomana no
fariihia
e
vau
no
te amui atoà’tu i to
Rapa. Ua mauruuru roa toù aau i te ihitai o tei tauturu mai e tei faatei faaite i te mau fenua i te mau tapaô no to
tura mai i toù tere, e o
ratou here i te taata maohi.
2
no
oaoa
Titema,
vau no
—
1 taua mahana ra to matou faarueraa ia Papeete. Ua
te mea aita vau i tae i Rurutu mâ.,. e ua
puai noa te ma-
tei ara-moèmoè-noa i nia i te moana aléa i Apatoa roa. Hoê
noa iho pô to te pahi tereraa na nia i te moana taimarahia, e i te poipoi...
3 no Titema. — Ite ihora matou ia Rurutu. Ua haaati matou i te fenua
na‘o ia Rapa
tua, e ia oti, ua tutau matou i roto i te ooa no Moerai. 1 reira te
fariiraa i faaineinehia’i. Ua rave apipiti-noa-hia te mau fariiraa i te
na
mau
Hau Farani e i te pae Hau Mesia ma te nehenehe e te au-maite. Eita
Paroika e 3 ; ua neneihia i roto i to'u aau
te mau oire teatea tei tarava i te tumu no te mau aivi e te mau faa, e te
pae
e
moè ia'u te farereiraa i nâ
mau
putuputuraa tei au to ratou unauna i ta
fare faanehenehehia ei fariiraa i te
Mauruuru!
6
no
e mauruuru
Titema.
—
te màu aua tiare, e te mau
tavini a te Atua.
roa!
Ahiahi mahana maa to matou faarueraa i te
fenua,
faahou. I te poipoi...
Titema. — Tutau ihora matou i tua, i mua ia Tubuai. I Mataura
aita te moana i hinuhinu
7
no
te mau fariiraa.
ua
la ora na o Tapuarii mâ, e to
Sabati Oro'a i Mataura iho, ma
ua
te fenua. la oti te fariiraa,
i Taahuaia i te pureraa Katolika. Na‘u i faatere i te
haere te tahi pae
te oaoa rahi. Ahiri râ te hiero apî i oti,
i te tatuaroi matou. I te
rahi atu ïa te hànahana. la oti te mau pureraa, ua amui vau
maaraa
faaineinehia
e
te mau huiraatira. 1 te pô, ua
monire, i te hora poipoi...
VEA
^
5
POROTETANI
8 no Titema. — Ua reva maua o Tapuarii no te haaati i te fenua. Ua
ite to‘u mata ia Haramea, e ia Mahu, e ia Taahuaia. Te fare-orometua
Vaitape mâ. la ora na oe, to te nunaa Porotetani iti e,
tei noaa ia oe, eiaha oe e vî i te mau feioitoiraa e te mau
faanahonahohia na
a
mau
papu
nevanevaraa.
hi'oraa, e ua tupu noa te miti i te rahi, ua hoi matou i tua.
matou boti i te tapoihia e te mataare rahi. 1 te pô to
matou faarueraa i te tutauraa. E i poipoi a‘e...
1 to matou
Ua fatata râ to
Ua atea le tutauraa ! E 2
miti e te matai puai, no te afai mai ia Tamatoa, diakono, te Tavana no te fenua, tei tae mai no te titau onoono i to
te manuâ ia haeré ratou i uta. Aita râ te Tomana i faatia, no te puai o
te miti. E too-toru ana‘e matou tei tuuhia: te taote, te hoê raatira e o vau.
9
vaa
no
TUema.
—
Ua tapiri matou i Raivavae,
tei hoe mai, na roto i te
E 2 hora te hoe-noa-raa i to matou boti. Na tou too-toru i farii i te mau
mea’toa ta te fenua i faaineine no te fariiraa hanahana i te Tavana Rahi e
Paroika i ite i to‘u tere, e ua hitimahuta rii
Raivavae,
i te Tomana. Aita’toa le mau
to tatou mau lioa no
la oti te ohipa a te taote, e ta‘u mau paraparauraa i te tahi pae no te huifaaroo, ua hoi matou. Na te tavana i aratai i to matou boti-tomo-roa na
roto i te miti
no
e
te matai “ faatomoraa-vaa ”. Ua hoi au ma te aau peapea,
poto roa te farereiraa, e aita roa te hinaaro i maha.
I te hora taperaa raahana,' ua reva matou, ma te titau ia Rapa.
te mea, ua
10 no Titema.
—
Te tere nei â te pahi na roto i le miti uouo e te poo-
poo, e na roto i te rupehu. Na te maraamu e faahoro i le mau ata ereere. — Te panoonoo nei te mana'o ma teuiraae: eaha te huru i Rapa?
poipoi to matou tutauraa i mua ia Rapa. Aita
pahi i uta, aita’toa e ravea i tuuhia’i matou e te
Tomana. Taparu noa’i maua e te taote, aita i manuia, Ehia matahiti le
tiairaa i te mahana no te taahi i taua fenua iti ra, e te farereiraa i te nu¬
naa ? Ua liai noa to te fenua ia matou ma te ineine, e ua liai matou ma
U
e
no
ravea
Titema.
no
—
I te
te afai i te
te hi‘o noa i te huru o te miti
12
no
Titema,
—
tei faataa-è ia matou.
Te huru â te huru! Hoê oaoaraa, oia
hoi: to Pu-
pure mâ hoeraa mai. E 4 boti no Rapa tei tapiri mai, e ua tae mai ratou
i nia i te manuâ. Na ratou atoa i afai i te maa i uta. la ora na to Rapa.
Te vai nei te mahana, e
manuia’i te tere no te hoê tavini. Mauruuru i te
tapa‘0 no to outou here!
I te ahiahi, ua reva matou. Ua maoro to'u mataitairaa-noa-raa
mau
mato tarere-ue no
f
^
i te mau
Rapa, tei mairi maite i raro a‘e i te iriatai. E iriatai iria
mau ! Ua puai roa io te manuâ tahurihuri-noa-raa i nia i te mau mata-are
reira noa.. e pô, e ao noa’tu. 1 te avatea....
teitei mau, e ua na
13
■
no
Titema.
—
.
Ua farerei faahou
matou
i te miti marû e te rai
ateatea, e ua tere-hau-noa matou e tae noa'tu i te poipoi....
15
no
Titema. — 1 taua poipoi ra to matou tapaeraa
i Tahiti.
VEA
6
POROTETANl
O te huru teie no teie nei tere oioi, mana'ohia e au ei tere hopea hou
revaraa i Farani
Inaha, e ere teie te tere hopea, no te mea, ua
to mitou
tae
maua
rohena”,
Ua
o
Paraita vahiné i Makatea i te ava‘e no Fepuare, na nia ia “ O-
Eperera, ua reva faahou maua i “ Raiatea mâ”,
i reira. Ahiri râ maua i tae atoa i Bora Bora e i Maupiti,
e i te ava‘e no
maoro maua
hope roa’tu ïa te oaoa.
ua
Ua mauruuru e
ua
mahanahana te aau i teie
mau farereiraa, e
teie mau
fariiraa mauruuru, o tei riro ei haaraoêraa i te mau rohirohi e te mau mea
teimaha tei faahoruhoru i te aau. Mauruuru, e ia ora na outou atoa: te hui-
faaroo, te hui-mana, te hui-taurearea, aiu mâ. Na te Atua-Hau e tiai, e e
haamaitai ia outou... e tae noa’tu i te tau e faafarerei faahou ai To’na
Paraita ma.
aroha ia tatou.
*
*
*
Tomoraa-fare i Tikebau ( Tuamotu ),
i te 6 no Tiunu :
i to mahana i tomohia’i te
fare o te faaroo, o “ Betela” to’nai'oa. Ua hope.mai te hui maua no te
fenua, e te hui-raatira.^atoa. Ua tere atoa mai to Mataiva ua nia i te boti
ra ia “Hereura”; to raton faatere, o Philipa Teheura, cliakono i Tiva
E oro'a hanaliana mau tei tupu i Tikeluui,
i te matamua.
I te taime tomoraa,
reira,
vaua
ua himenehia
te himeiio fariiraa. I mûri a'e i te
oreroraa aroharaa i te Apooraa Eahi, oreroraa na te Tae tae noa’tu i te mau taata e rave rahi no te fenua toi faaite i to rae mau
tou mauruuru i teie ohipa màitai tei tupu i nia i te fenua. I te taime i
himenehia’i te himone iritiraa, ua iriti te Tavana i te opaui, o ua tomo te
orometua, te Tavana e te Apooraa, e tae noa’tu i te hui-taata, i roto i te
utuafare api nei.
I mûri a‘e, ua haapa‘ohia te pureraa, ma te haamauraa Bibilia, e te
a‘oraa tumu i nia i te irava Genese XXVIII, i9. I te faaotiraa te to¬
moraa, te fariiraa ïa i te pae tino.
I taua pô ra te Aufauraa-Paatupuraa-Parau.
E pô hanahana mau, e
E mea navenave to mau himeue a
te anaanatae mai te ahiahi e ao noa'e.
ua
amuiraa e piti :
to Tiehan e to Mataiva.
la poipoi a‘e, e Sabati ni. Ua haapa'ohia te Oro'a Bapetizoraa. Ua
noaa mai 13 bapetizoraa i taua tere maitai nei.
Papaihia : Tuarae.
.
*
J.
*
*
Parau-oto no Fatu-Hiva :
I te 16 no Tiunu, ua
maoro roa to’na.
pohe roa o Pakeekee v. orometua. E ma‘i
Ua hope pauroa mai to te fenua nei : te tavana, te
utuutu-ma‘i e na haapa'oraa faaroo e piti,
Te mau irava i faaterehia ; II Samnela I, 24, Apokalupo XIV, 13,
• Daniela XII, 13.
t
VEA
POROTETANl
1
Ua rahi to matou mauruuru i te faaroo katolika tei tauturu mai i
teie ati. Tei hau roa’tu ra, o Issu-Mesia ïa o tei huri i te
patu faataa-è i ropu ia matou, na roto i te faariroraa ia matou ei taata
apî
hoê la’na iho a hau atu ai na ( Ephesia II : 14, 15 ).
^
Ua faaotihia e ia heva amui te amuiraa iti “Nazareta” nei ia’na
hoê ava‘e te maox-o.
Tirara, kaoha nui tatou paotu i te Etua.
Tihoti Wishmann.
Aamu.
To. hoê potii itoito roa e te
maitai, o tei rave tamau i te ohipai roto i
to'ua iho iituafare ; ua purumu i te niau
piha i te mau mahana'toa ma te
taraâ maitai i te mau puaverevere
( hirohiro ).
No to’ua hi'oraa i ta’na ohipa mâ e te neheuehe i roto i te mau
piha,
inalia, ua tupu atoa teie mana'o i roto i to’na aau e ; ahiri ta‘u aau i tamâhia i te mau mahana’toa, i te mau puaverevere no te hara !
Inaha, ua faaroo oia i te hoê reo tei na ô mai e; «E te potii iti e,
eaha oe e faarohirohi noal i te mau mahana’toa no te tamâ noa i te mau
puavereve? A taparuhi na i te tuituirahonui ia, ore oia ia faarepo faahou
i ta oe mau piha».
Oia’toa ta tatou mau hara, e mea rohirohi te tamâraa i te puaverevere
i roto i to tatou aau i te mau mahana’toa. E raea pofco a‘e te
raa i te tuituirahonui tei
Kol. Il, 5 ;
taparahi-roa-
faarepo i te piha no to tatou aau.
« E tena ua, uumu iho i to outou mau melo i te mau mea
0
teie nei ao
..
.
»
S
Mau parau rii api.
«
e
Tia
ua
noa
ihora
i to‘u
fare-araraa,
haapapu a‘era vau i nia i ta‘u pare. »
vau
(Habakuka II, 1).
Tia
noa
ihora
vau
i to‘u
fare-araraa,
e ua
hVo noa...
inaha, eaha te mau mea ta‘u i ite ?
I Papeete. — Ua hi‘o vau i te taurua, ei haamana'oraa i te mahana
i pii ai o de Graulle i ta’na
piiraa-aito, ei faaitoitoraa ia ore te fenua ia
vî. Ua huruè to‘u aau i to'u iteraa i te tafetiaraa i na metua e
toru, ei
faahanahanaraa i ta ratou mau tamarii tei pohe i te aroraa. Ua mana‘0
vau i te mau milioniraa taata tei
pohe i roto i te tama'i, e te mau foimata
tei tahe, e te mau ati hohonu ta te Tama'i Rahi i fanau i te mau vahi
atoa,
e
*
-4
e
tae noa i ô tatou nei.
I te 20 no Tiunu, ua haapa‘o-atoa-hia na
katolika e i Faofai.
pureraa rarahi i te fare purg
VEA
POROIÉTANI
Eaha te parau tumu a'ohia e to tatou orometua M'' Jacot?
Teie : Mai te mea. ua tia te nunaà i nia ei pahonoraa i te reo rauti no
de Gaulle, no te faatiamâraa i te fenua, e tia atoa ïa tatou ia faaroo i te
piiraa no te Aito o te hui-Aito : lesu-Mesia, ia tiamâ te fenua, ia mâ e ia
itoito te Ekalesîa, ia ora te nunaa.
! E 2 himene navenave tei faaitoito
i te mau aau ; na te amuiraa tane te tahi.
..
Ua ite au i te hoê mau faaitoitoraa no te mau hoa no ta tatou Haapii-
Porotetani, ianoaa mai te moni no te paturaa i te fare apî, e ua taute
maa, etc.
Ua faaineine atoa te mau tamaroa e ta ratou mau orometua
haapii i te hoê oro‘a nehenehe, e ua mataitai te mau metua e te mau hoa
i ta ratou mau ohipa ma te oaoa e te mauruuru,
Ua hi‘o vau i te tafetiaraa i te Tavana no Vairao, o M'" Hamblin. Ua
raa
turu-mauruuru tè mau mataeinaa na roto i te horoaraa i te mau tao'a,
.
.
pinehia te Fetia Hanahana, i te mahana Tiurai, i nia i to’na ouma.
Ua hi‘o vau, ma te aau mauruuru, i to te Tavana Rahi imiraa ravea ia
faaitihia te peu hairiiri no te taero-ava. E metua mau oia tei hinaaro ia
ora te fenua na
roto i te rave itoito i te ohipa.
Ua hi‘o vau, ma te oaoa, i te hi'opo'ara uni Bora-Bora. E maa te ufi.
E mea faufaa ore râ te hi‘opo‘araa oteà ; e maa huru-è te reira.
B mau metua maitatai atoa te mau Taote-hi‘opo‘a i te toto, te tinairaa
i te ma i-feefee ta ratou e hinaaro nei.
Ua hi‘o vau i te tomoraa-fare-amuiraa iMaeva, teitupu i te 6 no Tiuuu.
Na te pupu no Faie taua tiahapa ra.
Te hi‘o mata-ara nei au i te pahi e tere mai mai Farani mai, o te faauta mai nei ia Verenie mâ e ia Rey-Lescure mâ.
Te hi'o nei au i te pahi tei afai-mai i tfe faraoa. Te faurao teie no Paraita mâ
e
e no
M"® Ribstein. I teie mau mahana ratou e reva’i. la ora oe
to te fenua. Ta ratou ïa parau hopea.
Te hi‘o atoa nei au i te huru o teie nei ao :
e ra‘i rumaruma,
e mau
anabanabaraa-uira, e mau harururaa huru-è.
«
Tia noa ihora
vau
i to‘u fare-araraa.» ma te tiai i te Fatu,
ia hoi mai Oia.
PARAITA.
Apooraa tubaa: I te 10 no Atete te Apoora Tuhaal; i te 11 no
E i te 17 no Atete te Apooraa Rahi e omuahia’i. Na M’’ Oharpier e peretiteni. — Ua oti te Apooraa Sotaiete i teie
mau mahana. Na
Chazel i peretiteni.
la haamana e ia haamau te Atua i te mau ohipa no Ta’na mau tavini,
ia aratàihia te nunaa na nia i te èà no te maramarama mau e te tiamâ.
Atete te Apooraa Tuhaa II.
E te mau hoa Fe'a e I Eiaho outou einoino i te mairi-roa raa te ve‘a
no Tiurai. Ua hepohepo roa te faatere no te mau faaineineraa i to’na reTara a i Farani.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN — Papeete, Tahiti.
1
if
Fait partie de Vea Porotetani 1948