EPM_Vea Porotetani_194806.pdf
- extracted text
-
Te 48 0 te Matahiti
-
TIUNU 1948
HOO I TE MATAHITI
Q.
HOjÊÎ :
-
Hîhi 6.
B PAB TAEA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Alfa râ te parau a te Atua 1 tapeahia.!
(Il Tim. II, 19)
Ua haamauhia te hoê orometua vahiné haapii taraarii no to tatou
Sotaiete-Metua i Paris, i roto i te hoê oire etene i Aferika, no te
haapii i te Parau a te Atua e te maramarama i te mau tamarii.
Aita râ taua ohipa maitai ra i au i te feia mâna etene, no te raea,
ua faufaahia ratou na roto i te mau peu etene.
Ua opua ratou e tapea i te Parau a te Atua, e teie te ravea ta ra¬
tou i feruri ; E taparahi ratou i taua orometua vahiné ra. Aita râ
ratou i manuia, no to ratou mata‘u i te Tavana-Hau Farani.
Imi atura ratou i te tahi atu â ravea. Taie taua ravea ra : To ra¬
tou faaueraa i te mau huir&atira ia faatupu ratou i te hoê mau oriraa. Haapa'ohia’tura te mau oriraa hupehupe ma te tairi-noa-raa i
te mau pahu e te mau toere, o te totete noa, mai te ahiahi e ao
noa’tu te pô, mai te poipoi e pô noa’tu te mahana.
E ua na reira-noa-hia ei haafiuraa i te taria o te Misionare vahiné,
ei haamauiuiraa i to’na ra aau, ei tapearaa i ta’na ra ohipa, e ei f aahorbraa ia’na i rapae i te oire.
Aita rà te aito vahiné i, vî.
Aita oia i tuutuu i te pure no taua feia aroha ra, tei tiaturi pouri
i te mau oriraa, e te mau ohipa faufaue te hupehupe, ei haamaitai-raa, ei haamahanahanaraa e ei faaoraraa ia ratou.
Ua faaoromai oia, ei aito mau no lesu Mesia, e tae noa’tu i te
hora i putapu ai te aau no te feia etene i te aroha e te here no taua
vahiné ra.
Aita ihoâ te Parau a te 4tua i tapeahia.
-
2
VEA
POROTEÎANi
Tuaroi.
Mataio XXVIII. 22. "Ua parau maira Pilato ia ratou i Eaha
au ia lesu i tei
parauhia o te Mesia nei?”
'
hoi
Eaha hoi
au
ia
lesu, te Mesia nei ?
Te ui nei te mana'o:
(I) Eaha hoi Pilato ia lesu, te Mesia ?
Teie: Noa’tu to’na ite papu e, e taatâ
lesu,
noa’tu to’na toro'a
e
roto i te rima
te
no
mana
rahi,
parau>tia e te raarû o
ua
faarue oia ia iesu i
feia ino.
O to’na paruparu ïa, e to’na hinaaro ia auhia e te feia e rave
rahi, te tahi tumu i faasataurohia’i te Mesia.
(II) Eaha hoi te feia rahi no Iseraela ia lesu, te Mesia nei ?
Teie : Ua
tahitohito, e ua pari, e ua faahapa noa, e ua faaino
ratou la’na. O ratou tei parau i e taata amu e te
inu, ei hoa no
te mau telono e te mau vahiné
taiata, e taata faaino i te
Sabati,
e e
taata faainaina Atua oia.
Eaha hoi ratou ia lesu ?
roa ia lesu aroha rahi.
na
to ratou teoteo e te feii i faaino
(III) Eaha hoi te hoê mau pipi ia lesu, te Mesia?
Teie :
Noa’tu to ratou herè
e
to ratou hinaaro
la’na,
ua
faa-
ruè ratou la’na
^ te taime no te ati rahi.
(IV) Eaha hoi tatou ia lesu, te Mesia nei?
Teie : Ua
rau
te huru :
Te faariro nei te tahi pae la’na ei huru faufaa*ore, na roto
i te faariro la’na ei “lesuiti”, ei aiû toaruaru, hii-noa-hia e
e Ta’na Metua vahiné. Tei te metua vahiné te
parau rahi e te
a )
roo
e
rahi.
Aore ra, te faarirohia nei Oia ei Atua atea roa i te taata
rii,
aita e ravea e tae atu ai ratou la’na, maori râ na roto i Ta’nà
metua vahiné e te
tahi atu feia mo‘a.
Eaha hoi ratou ia lesu? Teie: te faahuruè nei ratou la’na.
b) Te tahi pae râ, te faarue nei ratou ia lesu i te mau mahana
e
rave
rahi,
teie nei
ao :
te moni, te amu e te
to ratou
mau
no
to ratou
noa i te mau ohipa no
inu, e te mau huru arearearaa
nounou
mesia.
,v
Eaha hoi ratou ia lesu ? Te mana'o nei ratou la’na i te tahi Sa*
bâti rii, e aore ra i te taime i roohia’i ratou e te
Ua ravài
ati, aita’tu ai.
noa
te reira.
t.
POROTETANI
VEA
3
(V) Eaha hoi taua ia lesu i tei parauhia o te Mesia nei 7
Teie : Eita taua e faarue la'na, na roto i te paruparu, ia auhia
e te feia tahitohito. Eita’toa taua e haamauiui la’na na roto
i te faaino i te taata tupu, eita’toa e vahavaha la’na na roto i
taua
e ei mana‘oraa poto no taua.
pii taua mai ia Petero : « E te
Fatu, e haere tia matou ia vai ra ? Tei ia Oe hoi te parau no te
ora mure-ore ra » ( loane VI, 66 ).
la parau-hua atoa taua mai ia Toma : «E ta‘u Fatu, e ta'u
Atua » (loa. XX, 22).
Oia, 0 lesu ana'e to taua Haapuraa, te Tiaturiraa e te Ora.
te faariroraa la’na ei “no mûri”
la riro râ Oia ei “ o
mua
”
e
ia
faaararaa.
Ta. tatou
mau
tuaroi.
Te hoô taata inidia ; ta’na ohipa i te tahi mahana, ua haere oia
i ta’na anave o tei haaflfihia. Ua taamu oia i te anave i
te hoô amaa raau no te potaro (poai) i ta’na anave.
e tatara
I te taime i rave ai oia i taua ohipa ra,
i ta’na tamaiti iti i pihaiiho ia’na.
Te
aita oia i haamana'o
atoa nei te tamaiti iti i te tahi anave ia au i ta te
Ua taamu i te tahi atu raau, a potaro atu ai i to’na ara-
rave
metua.
poa, 'mara -atu ai
i pihaiiho ia’na.
te arappa. Aita to’na metua i ite i teie ohipa
Ite atura te metua vahiné i te ati o te tamaiti, pii atura oia i
to’na hoa : « Aue te taata mana‘o-ore e, à hi‘o na ia aiû ». •
pohe roa te tamarii.
E ere anei teie te huru no te tahi hui-faaroo? Te tatara noa, e
Aita râ e ravea faahou, ua
te potaro noa nei ratou i te Parau a te Atua ma te mana‘o-ore
i ta ratou iho mau tamarii e i ta ratou mau taata-tupu.
Ehia
ohipa hauti ta te u‘i-api e rave i te taime i tatara ai to
i te pô tuaroi.
Ehia tausani varua tei pohe noa i te taime i paraparau noa’i
tatou i nia iho i te tahi mau irava ? Ua hora, e ua hora, e aita
e api i roto i te aau taata.
ratpu mau metua i te irava
Tuatapaparaa parau tahifo.
( Taeraa
I te pae
mai te Evanelia i Tahiti )
hopea no te matahiti 1817 e i te pae matamua no 1818, ua
parahi te mau orometua i Matavai, i Papara, i Papeete, i Faaa, e i Pu-
VEA
4
POROTETANI
naauia, nô te faatere i te Ekalesia api i reira. I te 11 no Tiunu 1818,
ua fano i te mau fenua i Raro, too-toru tau orometua, na nia iho i^^te pahi-
( Dewis ), o Viriamu e o Otomoni.
la poipoi a‘e, ua tapae atu ratou i Huahine, e aita i roroa, ua amui
Evanelia :
,
o Devidi
atoa’tu ia ratou
o
Taratara
raua o
Noti. Ua haamau ratou i to ratou pa-
rahiraa i Fàrenuiatea. No te onoono rahi râ o te arii, o
Tamatoa e to’na
tavana, ua haere o Viriamu raua o Taratara i Raiatea e parahi atU
ai, ore noa’tu â te ravai i te ite i te reo Tahiti.
Haamatahia’tura te haapiiraa e te mau pureraa i Farenuiatea. ( Huahine)
e i Opoa (Raiatea). Aita i iti te 800 e te 1,000 tàata i roto i te mau
mau
tairururaa i te Sabati.
te taata i te mau ohipa e faufaahia’i rate tino nei. Ua hamanihia te tihota, ua tanuhia te vavai e
I taua anotau ra, ua haapiihia
tau i te pae o
te taoîe.
faaafaroràct poto.
I, — Ua taio atoa tatou i roto i te Ve‘a Katolika no Me, i te
papaihia e te hoè taeaè katolika no Makatea, e ua oaoa
taioraa i te mau Ve'a Porotetani
i opanihia ia ratou.
E parau nehenehe e te etaeta maitai tel patuhia ei faahaparaa
t to tatou ve‘a “Le Lien” o tei papai e : « No te fariiraa i te
matararaa o ta’na mau tiara i putuputu ai te Ekalesia Porotetani
lata iti
tatou i te tii'oraa e, e aita te
i te
mau
Sabati atoa ».
Teie râ te üfl, na faaruri-è-hia teie nei parau
i roto i teie nei
tavirivirihia te auraa, Ua papai anei to tatou orome¬
tua, 0 Paulo Chazel : ei te fare-pure awa'e e i te Sabati ana.‘e to
lata,
e ua
tatou fariiraa i te matararaa i to tatou mau
Para?
Aita roa hoô iti a‘el Teie hoi to tatou haapiiraa hirohirouriore : E matara te hara i te mau vahi atoa e i te mau taime atoa.
Na te Parau hirohirouri-ore a te Atua i haapii mai i teie nei pa¬
rau. Ua faaora te Atua i te taata i te mau vahi atoa (Mat. '18:
20), e ua faaore lesu i te bara i roto i te fare-oro'a tamaaraa
(Luka 23: 43) e i nia i te satauro.
No reira, ua haamauhia te parau no Makatea mai i nia i te
aore, oia hoi te reo iti: « ana'e » tei ore i papaihia.
II, — Ua papaihia i roto i te Ve‘a Katolika, Tiunu 1948: E
nehenehe râ i te Atua ia horo'a i te « mana-atua » i te taata Ta'na
i maiti : Pope, epikopo, perepitero noa’tu oia, e ua paturuhia
teie mana‘0 na roto i te mau irava e rave rahi.
,
POROTETANI
VEA
Teie râ to tatou mana'o :
,
te feia maitihia.
Ô vai
ma e
faahouraa e te ora, o vau
e
E ore te maua atoa tei pupuhia i
nelienehe ia parau : “ O vau te tla-
te èà,
e te parau-mau, e
te ora. Aita
taata e tae i te Metua e i te Mesia, maori ra na roto ia‘u ana'e,
te mea,
no
tua...
ua
Aita e
Atua e
V.
5
ua
tonohia vau, e e epikopo vau, aore ra e orome-
maitihia
vau
no
te reira!”
maori râ, te faafteraa i te Evanelia i te i‘oa no te
lesu. Te faaiteraa i te parau no te tatarahapa, no te
mana,
no
hara, e no te ora. Na te Fatu ana'e râ e faatupu !
Aita e mana, maori râ, te oraraa no lesu itehia i roto i to
malaraa o te
tatou tino paruparu nei:
te aroha, te hau, te faaoromai, te oaoa,
itoito, te parau-tia.
te
Te faatura nei tatou i te mau taata’toa, noa’tu e;
e pope,
e
epikopo, perepitero, orometua porotetani, betania, etc.. o tei faaite na roto i to ratou huru, e to ratou mau hoturaa... e: na
lesu i faataa, i maiti, e i tono ia ratou ei Ve‘a No’na.
(Mat. 7: 20) : “ E ite hoi outou ia ratou i ta ratou e faahotu
mai
Inaha, e hia taata tei parauhia, e no roto mai ratou i te nanairaa
aposetolo, e tei rave i te hara taparahi, haavare, faaturi..?
VA IR A A
LATA.
Oro‘a niuraa fare-pureraa.
teie nei oro'a niuraa i Faanui (Bora-Bora ), i te 3 no
i te hora 10. E oro'a hanahana roa e te mana. O
Tunui, orometua no Avera tei haere ei mono ia M. Preiss no te
faatereraa i taua oro'a ra. O Teuiarai te orometua no taua Faroika iti ra, tauturu-puai-hia e te tavana raua te orometua haapiiUa tupu
Tiunu 1948,
tamarii.
fare-pure, o Punua a Punua ïa, tauturuhia e
iho. Te moni i haamata ai te ohipa :
22.000 $. Te aano no te tare : 36 avae; te roa : 72 avae ; te teitei: 14 avae. E 8 orapa taua tare ra.
Ua tae mai te f,3ia mana no Bora-Bora, te Apooraa Diakono e
te himene atoa. Na te Auvaha-Paruru, Emile Juventin, i tuu i
te parau niu-raa i roto i te farii, e na te mono-Tavana-Hau i tuu
i roto i te ofai-niu. Na Tariu. orometua, te omuaraa pure i haapa'o, e na’ri^ i taio i te mau parau. Te irava no te a'oraa, faaterehia e Tunui: I Kor. III, 11.
Te tamuta no te
na
r
rima e toru e te Paroika
VEA
6
POROTETANl
haapa'ohia te pae tino. — E oro'a oaoa ; aita râ i
te mea, ua faaterehia te oro'a hunaraa i te tamahine iti here o Teuiaral, orometua ma, i te taime taperaa mahana.
la oti, ua
oaoa roa,
no
Mau vahi iritihia
no
roto i te lata na
Tunui,
or.
parabole.
Nafea te fee i te imi i te ravea ia pohe ia'na te ma'oa ?
tapoi-etaeta-maitai-hia te ma'oa, eita e roaa i te mau
fee.
Teie hoi te ravea ta te fee i imi nei : te tiai nei te fee i te taime e
iritiriti rii te raà'oa i ta'na tapoi... I reira to’na faahîraa ( to’na
puhiraa ) i to’na au ereere i roto i te tapoi no te ma'oa. I reira, ua
pohe te ma'oa, noa’tu to’na pâ etaeta e te tapoi paari.
A taa atu ai te mau maitai no te taurua Tiurai, te vai atoa nei te
fee rahi, tei imi i te ravea e pohe ai ia’na te taata maitai. A ara,
Inaha,
ua
aveave no te
eiaha tatou e iritiriti i to tatou paruru.
Uà î-ravai-roa te fee i te au-taero, ei faahîraa i roto i to tatou aau.
feia faaea noa.
E hoa, e aua tiare ta oe, ta oe e mauruuru, e e faaapu, ta oe e oa¬
oa nei.
Aita roa e enemi e vai nei, no te huti e te hauti i ta oe mau tiare.
Aita’toa te faaapu i faainohia e te taata, e te puaa.
ihoâ.
E inaha, ua ino
No te aha ?
No ta oe haapa'o-ore.
Aita oe i pipi i te pape,
mau
tiare,
aita oe i vaere ; e i te hopea, ua moè te
e te mau maa maitatai i roto i te aihere, e i te mau raau
taratara. Na oe iho i faaino na roto i te faaea noa.
Oia’toa to oe varua! Noa’tu aita e enemi, e ino ihoâ oia.
Inaha, aita oe i rave-ino ia’na na roto i'te tahi mau peu, ua faaea
noa râ oe. Ua vaiiho noa oe ma te reo e : “la tia i te Patu vau e haa-
pa'oai
Aita oe i haere i te pureraa e i te putuputuraa, aita'toa i
taio i te Bibilia, ua faaea noa.
E inaha, i te hopea, ua î to varua ( to aua tiare e to faaapu varua)
i te raau taratara e te aihere.
PoàOTETANI
VEA
7
Eiahci oe e vî î fe faaheporaa“
E ere oe i to Kaisara
o te reo
ïa piihia e te feia rahi Ati-Iuda,
ei faariariaiaa e ei haavîraa ia Pilato, e ei ravea ia haapa'o oia i to
ratou hinaaro tia-ore.
“
E ere oe i to Farani ”, o te reo teie no te hoê mau taata i nia i
te feia rii,
tei ore i anaanatae i te amui atu i te mau arearearaa no
te Tiurai.
E hoa, 0 oe tei ore i hinaaro ia faarue i to utuafare, e ia hue i ta
moni,
oe
e
ia haafifi ia oe i te mau faahemaraa... A faaea noa ma
te hau ! Faatura i te hutiraa reva, e ia oti, a rave i ta oe mau ohipa,
e
tavini, e e faahanahana atu ai i to Aia-Metua na rotoi te haapa'o*
nehenehe, e te pure, ia ora te fenua.
raa
Mau parau
rii api.
(1)
Ua taupupu te Ve‘a no Tiunu, no te tnea, ua maoro to te faaterepàrahiraa i rotopu i te mau hoa no Raiatea mâ: hoê ava'e e te afa.'^
Ve‘a
(2)
Ua haamata èna te mau oro‘a Me, e te tere nei â taua ohipa ra ma
te maitai
e
te oaoa. Ahiri
Aue te hope o
(3)
râ,
ua
aifaito te auhune varua i teauhune tara?
te oaoa eü
To tatou Sotaiete Faatupuraa Parau i Paris! Eaha hoi to’na huru?
E 8 fenua ta’na e haapa'o nei na roto i te mau orometua
tonohia, oia
hoi, 263 Misionare (tane e te vahiné) e na roto i te mau orometua e
te mau haapii-Evanelia maohi, oia hoi: 3.700. Te mau haapiiraa ta’na e
haapa'o nei: 18 haapiiraa-orometua, 3.000 haapiiraa-tamarii.
Teamo atoa nei e 4 fare-ma'i rarahi, 12 fare-ma'i nainai, e 3 aua-rapaau
i te feia oovi.
Te moni i pau
i te matahiti 1947: 50 mihoni farane, oia hoi; 10 mi*
lioni tara.
(4) Sotaiete no Lonedona, oia hoi to tatou metua vahiné tahito. O
“Tihoni Wiliamu” te i'oa no te pahi-Evanelia tei tere noa i te pae Patitifa nei, 100 matahiti te maoro i teienei.
Ua
afai
ruau
maoro
râ te hitu
i te
mau
o
te
pahi, oia hoi o “Tihoni Wiliamu VU” tei
orometua papaa e maohi, e te mau orometua
haapii-
tamarii, e te mau taote i tera motu e i tera motu, e te mau tamarii i te
mau haapiiraa rarahi. Ua faauta’toa te reira pahi i te mau tauhàa no te mau
fare, e te mâa, e te mau raau.
VEA
8
POROIETANI
i Paratane, Auteralia, Niu-Tirani, e na te mau
haaputuputu i te moni no te hoo i te pahi apî,
oia hoi ia “Tihoni Wiliamu VIII”, e 300 tane to’na rahi. Na te mau ta¬
marii atoa i amo i te mau pau no te mau tere no te pahi-Evanelia.
Na te
tamarii papaa,
mau
tamarii maohi atoa hoi i
Te Sabati i Helevetia : Te manuia nei te faahoiraa i te Sabati f
“ Sports ”,
ua faaoti ratou e, e ia faatura-roa-hia te poipoi e te avatea Sabati no te
(5)
to’na huru mau. Na roto i te mana'o maitai o te mau Sotaiete
mâu pureraa.
I te hoê
i te taime
mau
teataraa i te
oire, ua opanihia te mau arearearaa e te mau fare-inuraa
te pureraa.
no
Te vaiiho-atoa-hia nei te mau cinéma e te mau
Tiafaahouraa, Pe-
mahana oro'a rahi ; Faraide-Poheraa,
mau
netekose, Noela.
Te haamata atoa nei te vaiihoraa i te mau hooraa
tatou i Tahiti mâ nei?
E nafea
i te Sabati.
Aita anei e mana‘o?
taata
(6) Te maa ta ratou e hiaai nei: a) E mea puai to te tahi mau
Aferika hiaai ra i te maa, parauhia: Isiquataviki. Teie hoi te auraa: « a tapa(Tue moi vite). E ava puai teie, e pia hamanihia na roto
rahi oioi mai »
i te
mau maa
no
te fenua.
b) "E mea puai to te tahi pae hiaairaa i te Bibilia!
tei anihia i te matahiti hoê.
E 24 milioni Bibilia
I te fenua
Europa: 7 milioni.
I Rusia:
115.000 tei haponohia no te Noela; 200.000 tei faaineine-
faahou-hia. Na te Patereareha Katolika-Heleni i ani ia ratou.
I hûdia: 15 milioni tei
/
anihia, 13.000 tei oti.
Tapone: 750.000 hoohia i te matahiti hoê, ua haru-noa-hia, etc...
taime poto, e te anihia nei â. A faaHaapiiraa-Faaroo-Evanelia. A ani ia’na i
I Tahiti nei : E 2.000 tei pau i te
oromai! Te vai nei râ te buka;
ta oe orometua.
(7) Kanaana: Te aue nei o Rahela i reira. Te haruru nei te mau
pupuhi, te tahe nei te toto, te pii-aroha nei te mau taata...
to Iseraela i te mau nuu Arabia, Aiphiti, Turia, etc.,.
E lesu here e, a
te
ao
Te aro nei
hoi oioi mai... aroha’tu ai i to ai'a i raro nei, e i to
atoa nei.
lerusalema, e ludea, e ati noa a'e teie nei ao, eita e nehenehe ia
parau i te huru no te mau faaarepurepuraa ! !
Mai
Afea to te
ao
fariiraa i te Arii
o
te Hau?
Imprimerie Elle P. JÜYENTIIÎ -- Papeete, TahitL
Fait partie de Vea Porotetani 1948