EPM_Vea Porotetani_194804.pdf
- Texte
-
te
48
te Matahiti
0
HO O I TB
G.
matahiti; HO B
Te u‘i apî e,
Sports ”,
e
o oe
ffihi 4.
—
E PAB TARA.
:
v
PREISS, Directeur-Gérant.
Te hînaaro mai
“
EPERERA 1948
—
ra
fe paîu (Mataio XXI, 3)
tei hinaarohia,
o oe
tei titauhia, nb te ohipa
téra ohipa e tera ohipa.
Te hînaaro atoa nei te Fatu ia
oe
! Ei rima tauturu !
Ua haamaitai te Fatu ia oe, ua horoa i te tino itoito, te upoo apî,
e
te
aau
anaanatae.
E nafea
oe
? E tia anei ià
roto i te pispu atu i to oe
tumu no te Fatu ?
oe
ia haamau'a
noa
i to
oe
tino taurearea i roto i te rima
no
maitai na
te enemi
.
Eiaha
roa oe e na
reira !
A vaiiho râ i te mau ohipa hupehupe, viivii e te maamaa e tupu
puai noa i teie nei anotau ei hi‘oraa haamâ : te taero-ava, te perê,
te taiata, te tahi mau oriraa huru faufau e te puai te mana'o ino. E
màu ohipa pohe teie.
Te hinaaro nei te Fatu ia oe, e i to tino ei hiero a te Atua. la mâ
e
.
ia
■P'
hoi !
Aita te Atua i opani i te faaotoraa i tekinura, tetitâ, te tira, etc.,
aita’toa i te mau hei-tiare noànoâ e te nehenehe ; aita’toa i to tatou
reo
^
oaoa
himene, mai te
mea, e
faarirohia teie
mau mea
ei
ravea e arue*
hia’i te Atua, e te mau mea Ta’na i hamani.
Teie to te Fatu hinaaro ia outou, maori râ, ia haapa'ohia teie mau
mea’toa ma te aau mâ.
E te u‘i apî e, te hinaaro nei te Fatu ia tuu oe i to itoito i roto i
te mau ohipa maitatai : ei tautururaa i te utuafare metua, i te feia
ruhiruhia e tei paruparu, ei tautururaa e ei faatupuraa i te mau
ohipa
0
te faaroa,
â
VKA
A hi‘o i te fatu
'V
POROTETANl
te asini, aita oia i feaa, aita i tauruuru, aita i
horoa râ, no te mea : ua hinaaro te Fatu.
te u‘i apî ! Haamauruuru oioi. Eiaha e haamaoro.
haameremere,
no
ua
Oia’toa oe,
E horoa anei oe i te toea ? E tiai anei oe i te taime i pau ai to oe
itoito apî i te mau ohipa iino ? E horoa anei oe î te Atua i te ananiota tei pau to’na pape, oia hoi tei toe ? E
peu huru haamâ teie.
Te ho§ iafa huru-è.
Na te Ve‘a
O vau, O
Porotetani,
Puoroo-i-te-pô tane
te faaite faâhou nei
;
au
ia
oe
i to‘u
ia oe, no to oe faaarepurepu-noa-raa i te fenua, e no
ai-mârô-noa-raa i to‘u mau ohipa. Aita roa vau i mauruuru i ta
naauruuru-ore
to
oe
patoiraa, e ta oe mau faahaparaa.
Inaha, te imi noa nei â vau, e to‘u ïa paeau, i te
oe mau
mau ravea e
mai-
tai ai te nunaa, e ia oaoa hoi.
Tei ia‘u te ravea e ore ai te fenuâ
e ino i te ôè. A.hiri aita vau i faaitoito i te ma‘i-tutoo, e te ma‘i-purumu, na roto i te faatupu i te mau
arearearaa taero-ava faahiahia, e te mau peu taiata, ua hopiri êna
te fenua i te taata.
Ahiri aita vau i tauturu i te mau ohipa totovâ... mai te aiû i taa
i te opu e tae noa’tu i te feia ruhiruhia, ua î roa te fenua i te taata
e aita te maa i ravai faahou.
E
ere anei o vau te taata here-ai‘a, tei faaî i te mau afata-moni
te tahi pae taata here-hua i te taata-tupu ? Na‘u e horoa i te
ohipa
i te mau haava e i te mau paruru, e na‘u e faaî i te mau fare-auri.
no
O
vau
ana'e ïa.
Na‘u
e
haaparare atu i te
nua numera
e
mataitai
no
te
roo no
mau
Tahiti i te
arearearaa,
mau
fenua’toa
ia haere mai te
mau
:
ei fe¬
papaa
Na oe râ e faaino i teie roo na roto i ta oe faai te taata, e ia haere pure, e ia haere pure, e ia faaipoipo
ia haapae ratou i tera mea, e i tera mea.
Aita vau i peapea ia tuu oe i roto i tê Ve‘a i te hbê mau irava-tuaroi
hepo
e
hoê
apî
e e ai’earea.
noa
roa
tei ore â i tatarahi,
ohipa. Na
oe e
ô i ta‘u mau'
ete
mau
bapetizoraa,
taata tei mana
e
tei
te
e
ore
e
i
tei
oe e
ia faaroo-hia, eiaha roa rà
haapa'o i te mau pureraa,
hunaraa, na‘u ràe haapa'o i te hui-
navenave
ta
mau
oe pae e
mana.
la ore oe ia haapa'o, tirara ïa. E pohe oe
ràhi a'e ta'u i ta oe’ A ara !
Puoroo-i-te-pô
a
ia'u,
no
te mea, e mana
Oromatua-niho-niho-roa.
VEA
To lesu
Ua tia faahou mai
«
rai ra, e ua
reira hoi
faaroo
e
ra
POROTETANI
revaraci
i nia I fQ rai.
Oia mai te
parahi i te rima atau
o
haere faahou mai â Oia
e
pohe-ma‘i, reva’tura Oia i nia i te
te Atua, te Metua-Mana-Hope, e mai
haava i tei
ora e
tei
pohe
&.
(Hiroa
te mau Aposetolo )
o
*
*
E parau oaoa
*
ralii te parau no lesu revaraa i nia i te rai. No
teaha?
reva Oia ei paruru hoê roa e ei arài no tatou i nia i te
piliaiiho Oia t te Atua Mo'a, ei tia no tatou te taata hara
nei. Ua hoo Oia i ta tatou utua-potie, ua rave i nia ilio la'na,
) Ua
1
rai. I
ia hauhia tatou
roto i To’na toto utua-hara.
na
E faaroo hairesi anei to
tatou tiaturiraa ia lesu
here, ei arai
hoê roa, e i IVna tusia tarae-hara hoê roa ? E mea hàpe anei to
tatou tiaturiraa e, ua ravaL roa To’na mana, e To’na marù, e
To’na here, no te paruru ia tatou i te
e no te faatiamâ ia tatou? Aita Oia i
arai
to‘u
“Na
riri. parau-tia a lehova ?
haapii mai: “O vau te
n® 1, e te vai atoa nei te mau arai n» 2 i pihaiiho ia‘u:
metua vahiné e te feia mo‘a... ” Aita Oia i haapii mai e:
outou e pure ia ratou, ia ani ratou Ia‘u, e ia ani Au i te
Atua,
na
2) Ua
reva
Oia ia riro ei tauturu ia tatou i roto i teie nei
faatiaraa i te ture tei ore
nei. Ua faatupu Oia. i te Hau i
roto i To’na varua, naroto i To’na
na
i
roto i to ratou i‘oa i ta outou e hinaaro nei”.
i te hoê taata i te
maraa
ao
ao
roa
ro-
topu ia tatou e i te Atua-Parau-Tia
,
a riro faahou ai tatou ei
roto i te Tamaiti. Nb roto la’na to te Me¬
tua faahaehaaraa la’na iho, a tomo ai Oia i rotopu ia tatou na
mau
tamarii tavai
na
Varua-Maitai, ei tauturu, ei aratai, ei haainahanahana.
mea faahiahia teie o tei roaa mai, maori râ, to te
Atua Mo‘a faahaehaaraa la’na iho, ei Metua î i te aroha, na roto
ia lesu, tei noho i roto i to tatou aau na roto i te Varua-Maitai.
roto i te
O te
E
nei
mau
mau
hairesi anei tatou, no te mea te tiaturi nei tatou.i teie
Toru-Tahi,
e
la’na ana‘e? E tia anei ia tatou ia faariro i te
Toru-Tahi ei Raverahi-Tahi
tahi feia faarirohia ei
Aita,
ua
Metua i te
mau
na roto i te ani i te tauturu i te tahi
“ afa Atua” na roto i te mana’o taata?
haapii papu mai o lesu, ia na ô tatou
ao
ra”.
:
“E to matou
POROTETANI
VEA
4
Tuatapaparaa parau tahito.
1 roto i te Ve‘a
no
Titema, ua ite tatou i te hoê mau tauiraa nehene-
he-roa ta te Evanelia, ueuehia e te mau orometua Porotetani, i faatupu i
ô tatou nei. Ua tahuhia i roto i te auahi te paeau rahi o te mau peu idolo.
Ua taorahia te tahi pae
i te
mau ena
Lata
no
i raro i te miti, e ua hunahia te tahi pae i roto
mou'a.
Pômare II
:
l te pae matamua no te matahiti 1816, ua
hapono atu o Pômare i te paeau rahi o ta’na mau idolo fetii i te mau
orometua, la haapa'o ratou i te reira mai te au i to ratou mau hinaaro.
Teie te tahi mau vahi o taua lata ra, o tei papaihia i Motu-Uta, i te 19
Fepuare 1816.
no
E homa c,
parau
mau
ia
ora na
ia lehova, e ia lesu, to tatou Faaora. Teie ta‘u
ia outou, e homa e, te hinaaro nei au ia hapono atu outou i taua
idolo ra i Peretane na te Sotaiete Faatupuraa Evanelia, ia ite ratou
i te màu huru atoa tei haamouhia i Tahiti nei.
O ta‘u iho
mau
idolo te
Manahune e ^
tae noa mai ia Vairaatoa, e ia pohe oia ra, ua vaiiho mai i te reira ia‘u
nei. 1 teienei râ, no te mea ua faaitehia mai ia‘u te Atua Mau ra, Oia ta‘u
Atua, e ia tahuti to‘u nei tino i de pohe, ia faaora mai te Toru-Tahi ia‘u.
reira,
na
to matou ïa utuafare, mai te tau mai â no Taaroa
Te haere atu nei
Parau
a
Te tupu
ite,
e
te Atua i te
au
i te hoê tere taamu i Tahiti nei, ei faaite atu i te
huiraatira,
e
ia itoito ratou i te mau mea maitatai ra.
nei te faaroo i Tahiti nei, e ua itoito te huiraatira i te imiraa i te
i teienei, ua maitai Tahiti.
Te idolo rahi no’na te mau huruhuru uteute no te otuu ra, o
haro ïa. A hi‘o outou, o to’na
o
ïa i‘oa, e ite ïa outou i te huruhuru uteute ;
te atua no Vairaato ihora.
Tei ia outou te tahu i te taatoa i te auahi, e aore ra,
e
ia
Teme-
ia hinaaro outou
hapono atu i to outou na fenua, ia hi‘opo‘a e te mau taata no Europa,
mauruuru to ratou mana'o, e ia ite ratou i te mau atua maamaa no
Tahiti nei.
( Te vai atarâ ).
mai ia ratou, mata‘ü a‘era..
Ta‘u Tamaiti here teie.. a faaroo ia’na.. (Luka IX, 34-3S)
E Rta mai ra i te tapoiraa
0
ra te rupehu ia Petero, lakoba e ia loane, ua moè Mose,
lesu, e o ratou ana'e tei toe i nia i te upoo o te mou‘a. Mata'u a'era
(I) Te tapoi
Elia
e
ratou.
5
POROTETANI
VEA
Inaha, faaroo a‘era ratou i te hoê reo no roto mai i te ata, na ô atura :
a faaroo la’na. Ua oti a‘era taua reo ra, inaha o
O ta‘u Tamaiti here teie.
..
lesu iho teie, e Oia ana'e.
■*,
Ua favai te reira ei faaitoito-faahou-raa ia ratou.
(II) Te tapoi nei te ata pouri i to te ao i teie nei â.
a) I te pae politita: E mea riaria te mau parau apî. ,\ore e hau, e roo
f'
te tahi nunaa i te tahi nunaa, e te haaputuputu-
tama‘i râ. Te mârô nei
hia nei te paura ei
i te mau basileia e
haaparariraa i teie nei ao. Ua amahamaha te huiraatira
rave
rahi.
'
Eaha te tumu ?
tao'a, feii, teoteo.
Inaha, te pii noa nei â te reo mai roto mai i te
rupehu e: Ta‘u Tamaiti here teie, o tei hofoa i to’na ora no to’na mau
taeaè, ei hau no teie nei ao.. . a faaroo ia’na...
Nounou i te faatereraa, nounou
E anotau riaria teie.
b) I te
(haapa'oraa). E rupehu huru meùmeù te mau peu
pae morare
teie anotau. Aita te taata i haamâ
no
faahou i te
mau mea
haamâ. Aita
metua, e te mau aratai, e te mau faaipoiporaa, e te mau paraufaaau i faaturahia faahou. Te tahi pae feia faatere, aita ratou i ite i te
te mau
faatura ia ratou iho.
teie, fe te mata'u nei tatou i te hi'oraa i te mau tauipii nei â te reo mai roto mai i te rupehu e: Ta‘u Ta¬
E anotau huru-è
raa.
Teie râ, te
maiti here
teie,
a
hi‘o i to’na mâ, a faaroo la’na, ia tamâhia outou.
C) I te pae faaroo: Tei roto atoa te mau Ekalesia i te rupehu. Te
i to ratou puai e te maramarama, no te patu
nia i te patu faataa-è i ropu, i amahamaha’i te tino no lesu, e i turori
haamau'a nei â te tahi pae
i
ai te taata rii. Te iti
nei te aroha, te rahi nei râ te teoteo.
..
Atua, e te faateiteihia nei te taata, e te
ravea taata.
Te faaruehia nei te faaroo i te
tiaturi ohie noa te feia i te mau
O vai tei ore i mata'u i tei tupu
mai i te ata i te
o
te
noâ ? Inaha, te pii nei â te reo no roto
na-ô-raa e; Ta‘u Tamaiti here teie, te upoo mau e aita’tu
Faaroo, e Mana-Hope
to’na
e
te aroha rahi... a faaroo ia’na.
(III) E pee-è te ata ia lesu ana‘e ça.
E homa e, e
tia roa ia tatou ia parau e, te tapoi nei te mau ata ia
Mai te mea, te peapea nei te aau, e ia toètoè,
tiaturi tatou i te reo haamahanahana, tei na ô mai e:
Tamaiti here teie, a faaroo ia’na”.
Tahiti mâ, e i te ao atoa.
e
“
ia mata'U, a
Ta'u
Haapapuraa mana‘o.
Katolita no Mati, ua aroha oia ia tatou, to
Porotetani, no te mea, aita te Atua i faaite mai, na
Na roto i te Ve'a
te Ekalesia
VEA
6
roto i te hoô
Teie hoi te
mai i te
vini la’na
semeio e, ua tae te hoê Porotetani 1 te ra‘i.
mau
aita te hoê taata faaroo
porotetani, no roto
Faaora, e toi tahaapaeraa ia raton ihd, i tae i pihaiiho i te Fatu.
auraa e
mau
ma
milioniraa
te
POROTETANI
o
tei tiaturi ia lesu ei
Aue tatou i te aroha rahi e!
E parau mau anei
Pahonoraa I
teie
Ua mau'a
parau
noa
ta tatou
mau
pure.
pe‘ape‘a ?
E, mai te mea te tiaturi nei tatou e: ua moè
lesu, e hou a‘e To'na moèraa, o To’na ra pupuraa ïa i te mana
atoa, i nia i te rai e i nia i te fenua, i te rima o te Upoo-faa:
roa 0
tere e vai i Roma
Na te Evanelia-Ronia
haapii mai e : Na te
Pope-arii e hi'opo'a, e na'na' e faaoti e o vai te Peata, oia hoi
te taata maitai roa o tei tia ia’na ia opéré, no te ra‘j mai, i te
mau maitai i te feia pure i taua taata ra, ma te tutui i te morihinu, te tahopuraa i ta’na mau ivi, etc...
na.
e
Pahonoraa II: E ere teie te parau mau, mai te mea e, te
tiaturi nei tatou, e aita o lesu i moè. Te ora nei Oia ma te opéré
i To’na Varua i te'^mau vahi atoa, e i te feia tei faaroo la’na.
Na’na
e
opéré na
Ta’na Parau-Tia.
r9,to i To’na Mana'o, e i To’na Ite-Hope, e i
Aita te Bibilia i
haapii mai
e 2 upoo i nia iho i te tino
teie upoo hanahana e hi'opo'a
mai, e na’na e haavâ, e nà’na e faataa : e o vai te taata mo‘a, e
0 vai te taata ino (IITim. 2: 19).
Ekalesia, hoê ana‘e iho râ. E
e,
na
O vai mâ hoi te feia mo‘a ? Te feia hara ïa
e
tei tavini
oaoa
o
tei arohahia mai
i te Fatu o tei hoo ia ratou. O vai te feia mo‘a ?
Na te ira va Luka 11
28
e pahono mai, e na te a'oraa i nia i
mai (Mataio 5: 1-12).
Na te semeio anei e haapapu mai e, e o vai te taata mo‘a ?
Inaha, aita o loane i rave i te temeio (lo. 10: 41). Ua papai te
te mou'a e
haapii
:
papu
taata katolika tuiroo ra o Pascal : « Eita te hoê mana'o e tia noa
e
e
roto i te hoê mau semeio ».
nei te Aneti-Metia i te mau tapa'o rarahi e te
te itehia nei taua mau ravea ra i rotopu i te
papu noa na
Te faatupu atoa
mau
semeio,
mau
etene.
e
Te faahapa nei lesu i te feia tei tiaturi noa i te semeio ei haapapuraa i to ratou faaroo ( Mataio 12 : 39 ).
Teie râ, na roto i to lesu aroha ia tatou, te faatupu noa nei
à Oia i te mau semeio e rave rahi i rotopu i te feia faaroo-mau,
ma te hi‘o-ore i te i‘oa no te Ekalesia. Aita anei Oia i pihaiiho
ia tatou i te mau mahana’toa ?
VÉA
POROTETÀNJ
lakina-BoâZci
«
( I Arii 7
;
?
Tomoraa i Papara.
»
15-22
leremia 52
21-23 )
:
A. — O lakina-Boaza, eaha ïa? O na pou veo ïa e piti tei
faatiahia i roto i te Hiero no Solotnona, i na paeau e piti no te
uputa no te vahi mo'a.
“
lakina ”
(e faaetaeta) te
:
auraa.
I te pae atau ( pae apatoe-
rau) to’na tiaraa.
“Boaza”: (i roto ia’na te puai) ; i te pae aui (pae apatoa ).
raua teitei : 12 metera
; te atiraa: 6 metera 1/2. Ua faauna-
To
unahia te
auru na
roto I te
mau
Tei hea taua lakina-Boaza
Teie
:
arii
ua
mou
no
liei veo, hoho'a lili e te remuna.
i teienei ?
èna, 400 matahiti
lianahana i te hiero
moraa
ra
mo‘a;
e
tiahapa i mûri a‘e i te to¬
ua pau te hiero i te
inaha,
B^bulonia. Ua vavahi-hu'aliu'a-hia
afalhia te
Eaha hoi te tumu i riro ar, te "lakina
“
Boaza
Teie:
mau
-
tei-roto-ia'na-te-puai ”, ei
ua
peu
na pou e
piti
e
ua
i te fenua-è.
veo
mea
■
e
faaetaeta oia”
e
le
faufaa-ore?
faaruè to Iseraela i te faaroo-tumu
na
roto i
ta’na
anoi.
B,
— ,0 lakina-Boaza,
eiaha ïa ? O te hoê fareamuiraa rahi
nehenehe, tomohia i te 14 no Mati 1948. Na te pupu I e te pupu II no Papara i faaapi nehenehe i te tiahapa tahito o lakina, ia
e
te
riro oia ei '‘lakina-Boaza”.
I te hora 2, te taime i
nihini
e
rave
rahi,
ua
putuputu mai ai to te paroika e te
haamata te oro'a i
rare
a‘e i te
puai
raao
te
mahana.
Na Teura, auvaha-paroika, i orero i te parau pupurae i te taviri, na roto i te reo-tupuna faahiahia e te anoi-ore-hia. Na M.
Preiss i farü i te i‘oa no te Apooraa Tuhaa I, e te Apooraa Rahi,
e na'na i horo'a i te taviri i te Tavana Rahi. I te taime i himenehia’i te himene tomoraa, to te tiaa rahi manihini tomoraa i
roto i te fare
rahi, riia te apee i te hui-mana é i te tino orometua
(MM. Charpier, Chazei, Preiss, Tunul, Teunu, Koringo, Abela,
Teihotu ). Teie to Papeete (Nazareta), to Faaa, to Paea, to Pa¬
para iho, e te tahi atu mau manihini e rave rahi.
Na Tunui, or. i haamau i te Bibilia ei mori-pohe-ore no te
amuiraa. Na M. Ghazel (Paulo) i aroha e i haamauruuru i te
Tavana Rahi e i te mau manihini na roto i te reo farani, ma
te faahiti atoa i te parau no te pou faatiahia i roto i te Hiero-
Yarua ( Apok.
3/12).
ï
POROI'ÎËTaMi
VE A
Na M. Preiss i tatara i te
i tuatihia
;
faaauhia to’na
Aita’tu ai
mo‘a
roa,
e
mau
haerea i te
puai, e
tamataraa
ma
mau
hohonu
no na reo e
.piti
te faaitofto i te nunaa «a
auraa no teie na i‘oa e piti.
e te vahi
lesu-Mesia,
etaeta'i to tatou faaroo i teie nei anotau no te
ravea, e
maori râ,
Oia te
mau
mau auraa
oia hoi, lakina-Boaza,
e
te
tae atu ai tatou i te
na
mau
vahi mo‘a,
roto i te uputa hoê roa I
faahemaraa.
Tirara’tu ai to tatou hinaaro, maori râ, ia riro lakina-Boaza ei
uputa faatomo i te mau taata e rave rahi i roto i te vahi no te
Ora e te Tiamâ, e ia faaruèhia te mau uputa-menema : uputa
tare patiaraa-poro, tare inuraa e te pere, ta te “ nounou-moni ”
i faatia i Papara.
Ua oti te faariiraa rahi i te pae tino, ua haamatahia te putüputuraa i te pô. Ua manuia te aufauraa ei tautururaa-ohipa. I te
pae varua râ, to te mana'o aau uiraa e : ua rahi anei te auhune,
e ua puta anei te mau aau i te mau reo îaa^raraa ?
Te haamaitai nei tatou i te Atua
e
no
te haamauruuru atoa nei tatou i to
taua oro'a nehenehe ra,
Papara no to ratou farii-
popou i te mau manihini..
parau api oaoa.
Ua tae faahou mai te hoê
mau
afata Bibilia nainai. Ua oti te
buka
api, oia hoi te “ Haapiiraa Faaroo Evanelia ” ei mono i te
Zugo-Auro.
Teie te hoo
8 tara, Buka
no
teie
mau
taô'a faufaa
rahi:
Bibilia nainai:
Haapiiraa^: 5 tara. Tihoni Wiliamu: 4 tara.
Aita â te Bibilia rahi i tae mai.
Mau hoa fei faufuru mai.
Papeete: Simona Maraeura 100; Lee Tini 15; Noël Taea 20.
Papetoai : Tetuanui or. 100. Tiarei: Tapunauta 40. Pueu: Faaofa
V.
25. Atuona: Tissot 10.
Amuihia
:
MAURUURU.
310 farane.
faaararaa* E te nunaa e, a faaapu, a faaapu...
e
anotau huru-è tatou e tia nei.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
■—
Papeete» Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1948