EPM_Vea Porotetani_194803.pdf
- extracted text
-
te 48 0 te Matahiti
—
MATI 1948
HOO I TE MATAHITI
&,
Hlhi 3.
—
HOÊ : E PAE TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
faraide poheraa.
Luka XXIIl, ir. 35, 48.
«
Te tia noa ra te taata atoa i te hio-noa-raa. »
«
E taua feia ra, e raverahi i haere mai, e hi ‘o aéra, ite aéra i taua
mea i raye
hia ra, hoi ana'e atura ma te papai i to ratou ouma. »
I. Te taata atoa tei tia noa e tei hio noa, o vai ma ïa ?
Te mau melo no te Sunederi, te mau papai-parau o te mau Pharisea,
te mau faehau roma e to ratou mau raatira.
loane. Maria, te
paieti. E feia rahi tei amui mai... feiamaitai, efeiaino,
tei ona e tei veve, tei raaramarama e tef pouri, mau tane, mau va¬
hiné, tamarii, taurearea, taata paari.
Te tahi pae, ua mataitai noa ratou, te tahi pae, ua hi‘o noa ma te
ata, te oaoa, te tahitohito. Te tahi pae ua hio ma te riaria, ma te aau
mauiui, ma te aau aroha... ua riri paha te tahi pae i to ratou hio noa
raa i te ohipa i rave hia.
mau vahiné
H. Te mea ta raton i hi‘o noa, eaha ïa?
Na Satauro e toru, e na taata tootoru tei tautau i
mau raau iino râ.
nia iho i taua
Ua taà-ê râ te Satauro o tei tia i ropu, e te taata tei patitihia i nia
iho. E hi'ôraa aroha rahi, e mata marû roa. I nia iho i to’na upoo faahei
hia i te hoèhei raau-tara-roa, ua papai hia : J.N.R.J. oia hoi : Jesus-
Nazarenus-Rex-Judæorum ( lesu-Nazareta-Arii-Ati-Juda ).
Ua tia noa te taata atoa e ua hio noa ma te mau manao huru rau.
Ili. Te mea i ravehia, e ta raton i ite.
I te hora toru i te ahiahi, inaha, ua pii taua taata i ropu ra, pohe
â
VÊA
POROTETANÎ
atura. I taua taime ra, ua pouri te
fenua, e ua aueue te man mea
atoa, ua amaha te mau mate e te mau menema, ua mahae te paruru
no
te Hiero ma te hai’uru rahi. Ua auê te rai e te
fenua.
Te feia rahi râ,
ua mamû ratou.
Ua faaearoa te mau peu.
Hoi
atura ratou.
IV. Te tumii i papai ai ratou i to ratou ouma, eaha ïa ?
ua peapea ratou.
Te etene iho, oia te raatira hanere no te
nuu Roma, o tei parau mai e : « E
taata parau-tia mau teie, te Tamaiti na te Atua. » Ua hanere paha te mau faasatauroraa
ta’na i
hio, a tahi râ oia i ite ai i te hoë poheraa mai teie te huru.
E riro paha e, ua haamana'o te tahi
pae i to ratou reo faaooo, ta
ratou i pii : « I nia ia matou e i nia i ta matou mau
taroarii to’na
toto. » Ua haamana'o i te tohu no Zekaria : « E hio to ratou
mata i
Teie :
ta ratou i patia, e auê te mau opu atoa o te ao nei i
mua ia’na.
»
A.uê ta ratou hara i te rahi e.., Ua taparahi hia te Tamaiti maitai
roa no
te Atua Mo‘a.
V. Te tumu tatou e papai ai i to tatou ouma.
Teie : No te mea e feia hara atoa tatou. ,Ua
parau Paulo : “Aita
hoi e huru ê, ua rave paatoa.hoi i te hara”
(Roma III
23). Ua hara
te Ati-Iuda, ua hara to
Roma, e te hara atoa nei tatou.
Te hio noa nei te tahi pae i te Satauro no te Mesia ma te
ma
hoata,
te mataitai noa, ma te tahitohito atoa.
Te
faasatauro nei â te tahi pae ia lesu, na roto i te mau peu
taiva,
paieti rapae e te faataupupu e te faafaufaa-ore i tona tusia-aroha.
E homa, a hio maitai tatou ia lesu
iaasataurohia, a papai atu ai i
te ouma ma te oto e te
tatarahapa i ta tatou mau hara... ia apiti ta¬
tou ia lesu na roto i te tiafaahouraa mai roto mai ia Hade.
pasü.
Exodo XllI, 26: “E ia ui mai ta outou
te auraa i teie nei oro'a?
Ei reira outou
mau
e
tamarii ia outou e : Eaha
parau atu ai e:
e
tutia Pasa
teie na lehova ”,
I. Ta te mau metua Ati-Hebera i haapii i ta ratou mau
tamarii, eaha ïa ?
1 te hoè pô, i te marama
matamua, i te marama’toa o te matahiti nei,
ua faaue Mose e ia rave te
hui-tupuna i te toto no te hoè fanaua mamoe
ino-ore, e ia parai ratou i na pou opani e te te‘a i nia ihora, na roto i
taua toto arenio ra. la faaineine atoa ratou i te maa
hopue-ore, e i to ra¬
tou
mau
ahu, no te hoè tere taa-è roa.
Ua tupu te “ Pasa ” i taua rui ra, oia hoi te “ haereraa ”. Ua haere
te
VEA
POROTETANI
3
melahi no lehova i taua pô ra, ma te tairi i te nunaa no Pharao,
patoitoi etaeta ia lehova e t ta’na tavini, et tairiraa-polié-roa i te matahiapo i roto i te mau tare tei ore i tapa'ohia na roto i te toto no te arenio.
Ua auê to Aiphiti, ua oto e ua mihi. Ua oaoa râ to Iseraela.
i to ratou
haereraa i rapae, ma te faarue i te utuafare pouri no te tîtîraa. Ono haneraa i te tausani o tei apee atu ia Mose raua o Aarona, ma te titau i te
mau
tei
..
aia faaauhia
lehova.
e
II. Ta tatou e haapii iiei i ta tatou mau tamarii, eaha ïa ?
Te Pasa taMito
noa
Te haereraa
lehova
no
noa, e te aroha i te
teie
e
na
te Pasa
api atoa hoi.
.
,
rotopu i teie nei ao, ma te tairi i te feia rnârô
feia haamana'o ia’na.
Te
pii nei â Ta’na mau tavini : Haere mai, e au mau taata e, a tomo i
piha, paruruhia ma te toto no te arenio. A faatapuni ai ia oe iho
e vahi iti a‘e, e ia pee atu te tahoo no lehova
( Isaia XXVI, 20).
roto
i te
la ineine tatou
e
tia’i
te haere i
rapae i te tîtîraa o te pouri.
mai roto mai ia ratou ra, ia taa-è outuu,
mea viivii ra (II Kor. VI,
17).
no
E haere mai outou i rapae-au,
eiaha
e
e
A haere
rave
noa
ma
te
i te
oaoa e
te haamaitai
i rapae i
te menama, te vairaa tu-
hauà i te mau hauà tahuti.
papau tei
A haere
nia i te èà api, ma
na
lesu o tei haavî i te Pharao
no
te apee atu i to lesu taahiraa avae. la
te
pô e no te pohe,
e ua
huri i te ofai
tiafaahou.
menema, e ua
Te Pasa api
teie, te haereraa apî: te ora hoê roa, e te maitai hoê roa
te fenua nei.
no
parau fymu no feie nei ava‘e.
Eiaha roa
Eiaha
roa
oe e
e rave noa
eiâ (Ex. XX, 15).
i te faufaa
no
vetahi è : te nàaa, te ani-
niala, te moni, te fenua, etc...
E
pi'o.
ohipa eiâ te haruraa i te fenua no vetahi è na roto i te ravea
— E ohipa eiâ te pere ntoni, e te ohipa pere ei faaiteraa i
te parau moè ; e peu eià’toa te tahi mau parieraa. E mau imiraa
moni teie na roto i te mau peu noa, aore e ohipa.
'■'> ■■..
E taata eiâ te taata amu-Tarahu-noa, e te taata rave i te ohipa
te faatau noa e te tiaturi noa i te hora ; e feia eiâ te feia hoo
na roto i te moni e te mau faito tano-ore.
ma
’fj ■
Eiaha
-é'À.'
te
aau
ipoipo,
roa e
aau no vetahi è ra. E peu eiâ te haruraa i
Na roto i te faaturiraa, e eiâhia te hoa faa-
eiâ i te
no
vetahi è.
e
te metua.
VEA
4
POROTETANI
Te eiâhia nei te aau no le tâhi mau tamarii. E hia aau tel haruhia na roto i te
mau
taparuraa, e aore ra na roto 1 te hoê mau
faariariaraa.
Ua itehia te peu eiâ aau i te tahi mau taime i tupu ai te hoê
mau maitiraa feia toroa. Te faaamuhia nei, laainuhia nei, te faahorohia nei
e
na
nia i te pereoo,
te poiherehia nei, ei mau ravea
riro mai ai te mana'o.
Te vai atoa nei te peu
eiâ varua na roto i te mau ravea rau,
faatianianiraa, ei taparuraa, e aore ra ei faahepoheporaa. Te
vai nei te mahana, e faaarahia tatou i taua rnau ravea ra.
ei
Exodo XII, ir. 5: “la pau te hoê aua, e aore ra te
ô vine i te hoê taata, ia tuu oia i ta’na puàa i roto
ia pan ta te hoê ra aua, e hoo mai ia oia i te maa
maitatai no roto i ta’na ihora aua, e na roto i ta’na
ihora ô vine
«
Teie te haapotoraa :
la ori-haere-noa ta oe puaa i roto
i te mau faaapu no vetahi
è, e horo tiaapeepee oe no te taaafaro i te ohipa ino ravehia e
ta
oe
animala ».
I. Te tumu i papaihia’i teie nei par au?
No te mea, ua hinaaro te Atua e ia haapii Mose i te peu mai-
haapae oia i te mau peu iino e te pouri.
II. E peu ino anei te tuu-noa-raa i te puaa?
1. E ohipa eiâ ïa, mai te mea te faaino nei te puaa i te faa¬
apu, e te maa ta te taata-tupu i tanu ma te rohirohi, te taheraa
hou, e te mau pau rahi. Ua tiaturihia i taua mau maa ra, e
inaha, ua etuetu-roa-hia te faaapu e te aua.
2. E ohipa aroha-ore ïa, no te mea, le haapeapearaa. e faainoraa, e e faatura-ore-raa i te ohipa no vetahi-è. Aue te oto, e te
mauiui, e te riri hoi, no te taata faaapu i te taime oia i ite ai,
e ua heruheruhia, e ua hurihia ta’na aua.
tai
1
3.
tatou
ta’na nunaa, ia
E
ohipa parautia-ore ïa, no te mea, ua opani lehova, to
Metua, i te mau faainoraa ia vetahi è. Ua opani atoa te
Hau-Metua i te ori haere-noa-raa no te mau puaa na roto i te ture
no te matahiti 1938 ( 10 no Noema), ei parururaa i te faufaa no
te taata.
E mea tano anei ia ofati noa tatou i teie nei ture ?
ïa, no te mea, e fenua-pure-Atua teie. Eita roa e
nehenehe i te hui-faaroo e i te hui-taurearea roo maitai ia anoi
noa i te haamoriraa i te Atua,
i te hoê mau peu faaino i te
III
E
ere roa
taata-tupu.
VEA
Tei raro noa tatou i te ture hau è,,tei na ô mai e :
oe
i to taata-tupu,
5
POÎIOTETANI
“ e aroha’tu
mai to aroha ia oe iho na
reira { Mareko XII, 30,31 ).
Aita’tu â parau e hau i te
faaararaa.
I te mau orometua, diakono e te hui-taata porotetani atoa.
1) No ta outou mau ohipa i ô M. Charpier. Te iriti hia nei to’na
piha-toroa i Paofai, i te hora 71^2, i te mau raahana piti, toru, pae,
e te
mahana maa,
2) Te hinaaro nei na Peretiteni e ia hapono oioi mai te mau oro¬
metua i to ratou mau ioa e te mau ioa o te mau diakono. Te mau ioa
Civila tei hinaaro hia ei haapapuraa.
3) Te aniani onoono nei te A.D. no Papeete, e ia faaite mai te
faatere i te pae o te faaroo i tedoa no te mau hoa taurearea e
ratere mai no te faaea i te oire-pû nei. Ua rahi te mau taata-tupu
porotetani teî parahi-moe-noa i te Paroika-pû nei. E ati rahi teie
mau
‘
huru purararaa.
4) Tapao no te feia faaroo : Te mi maite ra hoi te taata faaroo i
te mau ravea maitatai ei farerei-haere e ei urne i tona Fatu, e i roto
i te fare pureraa i te mau taata no rapae tei parahi i te atea-ê ra,
E titau onoono maira ra oia ia ratou (Num. X 29, Luka XIV 23 ).
Ua fiu, e ua fiu roa.
Te na ô maira te hoê taata : Ua fiu roa vau i te aufau noa : no te
fare pureraa, e te fare putuputuraa, e no te Me, e no te faatamaa
i te orometua, e te mau Komite... ua fiu, e ua fiu !
Auê teie taata i te maramarama rahi e ! Ahiri to’na metua i fiu i
te faamu noa ia’na... ua pohe ê na oia.
Ahiri oia iho i fiu ite faaamu i tona utuafare,'eaha’turate hopea,
e eaha te roo ?
Ahiri te Atua. te tumu no ta tatou Haapaoraa Evanelia i fiu i te
haamaitai-noa-raa i te taata i te pae tino e i te pae varua ?
Ahiri ta’na mau tavini i fiu i te a‘o noa, faaitoito noa, faaara noa,
haamahanahana noa i te mau taata-tupu ?
Ahiri ratou i fin i te faaoromai noa i te mau taivaraa, faainoraa,
pariraa, tahitohiioraa, faarueraa ?
Ahiri ratou i fiu i te marô-noa-raa i te mau peu hairiiri ? Eaha’tura
ïa te hopea o te fenua ?
Eiaha e fiu i te ohipa maitai, ia fiu râ i te mau ohipa faufaa-ore.
Ta tatou mau paroika.
MAKATEA : I te pô Noela, ua faatiahia te tahi raau Noeia i roto i te
fare-pureraa. Atahi taua ohipa nehenehe roa i faatiahia’i. Ua tauturu te Pa¬
roika iho e te Sotaiete no te faaunaunaraa.
Terii a Heimau.
TUBUAI : Hou te haamouraa ia Vaitape ei orometua no Taahuaia, ua
pupuhia te fare-orometua e te fenua’toa i roto i te rima no te A.R. A. e
te orometua api. I mûri i te reira, ua putuputu mai te Paroika i te
oro'a Noela, i roto i te tare pure no Taahuaia, e ua haamauhia Vaitape
ei orometua no ratou. Na’na i faatere i te pure-Fanauraa. Ua oaoa roa
matou, e to te Paroika taatoa i te orometua api, e le tupuraa o taua oro'a
no
nehenehe
roa ra
i te feuua nei.
Tapuarii, or.
OPOA
( Raiatea ) : Te mau pureraBj^^ua ruperupe roa, e mau hi‘opo‘araa
himene ta matou i
faatupu-haere. Ua ravai maitai te taata i roto i na Amuihimene^ e pae. Ua haamata te tahi- tere-perelina i te hepetoma matamua no teie ava‘e ;
18 faaipoiporaa tei farii mai, e te tahi mau imi-ma-
raa
na‘o i te arauiraa Lebanona ; e
roto i
na
amuiraa’toa
No te uaina, te
no
i te ava‘e i mua nei, e tere atu ai matou na
te rave i te
ohipa i roto ia ratou.
tahe noa nei â tau pape-pohe ra i nia i te fenua nei.
Raanui.
=
VAIAAU :
tere tiaaati
o
E
mea
te mau
tia ia‘u ia faatia oaoa’tu ia outou i te parau no te
u‘i-api no Uturoa :
o
tei tere haaati i Raiatea, o tei
tapae mai i Vaiaau nei, o tei arataihia mai e na orometua haapii : Spelia
e Thézard. Ua farii matou ia ratou i te pae tino. Ua himene mai te u'iapi i te tahi mau reo himene faahiahia rahi, o tei na roto mai i to ratou
vaha, te reo faahanahanaraa i te rao'a o lehova i te na-ô-raa e : E mo‘a,
e
mO‘a,
e
mo‘a ia lehova.
Ua tae atoa mai te
tamarii-haapii no Patio. Ua tahoê ratou paatoa
fare-pureraa, no te himene e te faaotiraa i te tahi pureraa no ratou
e no matou no te farereiraa i teie matahiti api. O na orometua-haapii e toru
mau
i te
tei faatere ia ratou.
Atonia, or.
PATIO: Ua tupu te hi'opo'araa himene,
i te Sabati 11 no Tenuare. E
va‘u amuiraa tei tae mai ; e maha himene hoê amuiraa.
Ua oti te hi‘opo‘araa
hi‘opo‘ahia te mau tatararaa tuaroi. Te irava i tuuhia : Koheleta Vil, ir. 10.
Ua ao te pô i taua nau ohipa anaanatâe ra.
Hoatapu, or,
himene,
ua
VÉA
POÈOTETANl
^
PAPEETE; Ua farerei to « Nazareta » i to Orofara ma te afai i roto
i te peho o te ati i te mau himene arueraa navenave ratai, e i te niaa
monamona atoa. Ua
faatupu atoa ratou i te hoê aufauraa ei tautururaa i
to Reao.
Parabole (II Timoteo 3; 5 v. v. )
Hoê taata tei haere atu i te tahi fenua. I to’na tapaeraa i reira, te uihia
nei oia
e
te tuanie
( Douanier ) : Aita anei ta
oe e tauhaa
tei
au
ia tuu-
hia te moni-tute? Pahono atura taua ratere ra: Aita roa, a hi‘o noa oe!
Iriti atura te tuanie i le afata, ite atura i te hoê Bibilia i nia roa iho i te
mau
haapa‘oraa. Inaha, no taua Bibilia ra, itehia i nia iho, aita’tura te taata
paheru i te afata.
toroa i
No te aha ? No to’na tiaturiraa;
ra.
Aita ihoâ
tauhaa
e
taata
paieti e te parau-tia taua ratere
i te moni
tute, i taua tere matamua ra.
râ, ua riro to te tuanie tiaturiraa papu i te paieti no te ratere-afaiBibilia, ei ravea huru-è no taua ratere ra. E i te piti o te tere, ua faaî oia
—
e
e
au
Teie
i ta’na afata i te mau tauhaa tei au ia tüuhia te moni-tute. la oti te faaîraa,
ua tuu oia i te Bibilia i nia roa iho.
1 to’na tapaeraa i te fenua, ua ûi faahouhia’tura oia e te tuanuie : Aita
e tauhaa rii tei au i te moni tute? Pahono atura te ratere:
Aita roa,
anei
a
hi‘o na !
Iriti atura te taata toro'a i
vaiiho atura i te paherura no
vare-ore te fatu no te afata.
te afata, ite atura i te Bibilia i nia roa iho,
to’na tiaturiraa e; e taata paieti mau e te haa-
Ora’tura te ratere, aita oia i aufau i te moni-tute. Ua pohe râ
varua.
peu
i te pae
E, hoho‘a paieti hoi to’na, ei tapoiraa i to’na huru haavare e ta’na
eiâ.
parau rii Api.
R) — Te Ekalesia no lesu bamani-ino-hia ;
PANIOLA : I Barcelone, i te 11 no Atopa, i te hora 8 i tô
pô, ua tomo
30 taata no Franco i roto i te fare-pure iti Porotetani. Ua vavahi ratou i te
mau
tauhaa atoa, e tae noa’tu i te Harmonia e te
Purupiti. Ua pahae moroa ratou i te Bibilia rahi e te mau buta
paieti atoa. Aita’toa te mau
tumotu
haamaramarama i faahereherehia.
I te tahi atu oire, ua tomo teie mau huru aito i roto i te
pureraa, ua huti
no nia mai i te
purupiti, ma te poara ia’na, e ua haa-
ratou i te orometua
peapea ratou i te feia tei amui mai no te haarnoriraa i te Atua.
Ua tupu atoa teie mau peu i Séville e i Madrid. Te maere roa nei tatou i
te V. K, 0 tei tiaturi i te mau otoheraa no
Franco, o tei parau e: e feia
è-è te feia Porotetani i Pauiola. E parau haavare mau ta Franco. E feia
POROIÈTANJ
VËA
8
tei taio i te Bibilia, opani etaetahia. N'a te hoê
noa’tu te mau tapearaa. Na te ture râ i faariro i te feia porotetani ei taata è-è, e ua rabi te
mau toro‘a e te mau baapiiraa tei opanibia ia ratou.
Hoê â buru to Franco faatereraa e to Louis XIV, i to’na ra anbtau.
tumu ratou, taata Paniola, o
mau
orometua
farani
A pure tatou no
no
te
e
paratane i haaparare i te Bibilia,
te feia bamani-ino-bia, ia ore ratou ia aueue ; e pure atoa
feia bamani-ino mai, i
tatarabapa ratou.
BALTIQUE: Ua opani te Hau piri-Rusia, eiaba roa te Ekalesia
porotetani, e katolika-Heleni, ia baapa‘0 i te mau baapiiraa-faaroo, e te mau
obipa i rotopu i te u‘i-api, e te feia roobia e te mau ati.
AIPHITI : Na te Hau-Aipbiti ( ati-Mahometa ) i opani i te mau toro'a e
Fenua
baapiiraa, haapao'ohia e te Ekalesia-Etiopia ( Kopte ),
ati-Mabometa mau patoiraa i te keritetiano i te etaetaraa.
te mau
to
te
Te tupu nei
Ua opua te Hau i te faaoreraa i te mau baapiiraa-faaroo i
baapiiraa a te Hau. Ua tuubia te parau i te maitiraa, e inaba,
99 reo no roto i te 100 tei patoi i taua opuaraa ra.
MADAGASCAR: I inuri a‘e i te ati-orure-bau tei tupu, ua tae to tatou
Peretiteni no te baapa‘oraa Porotetani no Farani i reira. Ua rabi te mau
fare no te faaroo tei faainobia, e ua taparabibia te boê mau orometua baapiievanelia, e te tahi atu bui-faaroo. Ua rabi te mau tahu‘a etene o tei faaitoito
i taua obipa orurehau ra. Ua pari atoa te tabi pae i te mau orometua porote¬
tani : 0 ratou te tumu no taua peapea ra. Auaa te maramarama e te parautia no te Tavana-Rabi faatere, ua pobe roa te mau pariraa baavare.
B ) — Te tahi atu mau parau:
INIDIA : Ua taparabibia te aito rabi ra o Gandhi, tei imi noa, ma te faaHONGRIE:
roto i te mau
oromai, e te marû, i te mau ravea e faatiamâbia’i to’na fenua. U a manuia
oia, e i te ava‘e Atete i mairi a'enei, ua vaiibobia te faatereraa i to ratou ri¬
ma. Teie râ, mai taua mabana oaoa mai ra, uapobe 50.000 taata luidia i te
mau
tama'iraa ratou
ratou' ibo.
Eaha’tura te buru i mûri a‘e i to
Gandhi moèraa ?
FARANI : Te tauturu nei â to Tuete e to Mari te ia Farani na roto i te ha-
pabi tei faauta i te tabi mau
pono i te maa. Ua rabi te mau pereoo e te mau
maa-tumu. E mea rabi te û na te tamarii e te feia paruparu.
A tabi te hoê obipa
zoraa
apî i ravebia i te oire o Saintes, oia hoi : « Te bapeti-
tivila ». Na te boê Tavana-Oire ( communiste ) teie i rave.
—
E okipa
apî e te maaniaa roa hoi.
Mau hoa fei faufuru mai.
Papeete : Ariiotima 20, Sigogne 7 5, Brown 60. — Faaa : Pepe v. 5, Airi— Papara: Taui Dégagé 20 — Tiaia: Tetuanui v. 5. —
Paopao: Matabira 10. — Makatea: Hills 20, Golaz 15, Bucbin 25, Simiona
25, Gooding 45. — Uiuroa: Tib. Neuffer 5, Tevaitoa 25.
Amuihia : 370 farane.
MAURUURU.
tera 5, Matanoa 10.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1948