EPM_Vea Porotetani_194803.pdf
- Texte
-
te 48
0
te
Matahiti
—
MATI 1948
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
:
Hlhi 3.
—
E PAE TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
&,
faraide poheraa.
Luka
«
XXIIl, ir. 35, 48.
Te tia
te taata atoa i te hio-noa-raa. »
noa ra
raverahi i haere mai, e hi ‘o aéra, ite aéra i taua
ra, hoi ana'e atura ma te papai i to ratou ouma. »
I. Te taata atoa tei tia noa e tei hio noa, o vai ma ïa ?
Te mau melo no te Sunederi, te mau papai-parau o te mau Pharisea, te mau faehau roma e to ratou mau raatira. loane. Maria, te
mau vahiné paieti. E feia rahi tei amui mai... feiamaitai, efeiaino,
tei ona e tei veve, tei raaramarama e tef pouri, mau tane, mau va¬
hiné, tamarii, taurearea, taata paari.
Te tahi pae, ua mataitai noa ratou, te tahi pae, ua hi‘o noa ma te
ata, te oaoa, te tahitohito. Te tahi pae ua hio ma te riaria, ma te aau
mauiui, ma te aau aroha... ua riri paha te tahi pae i to ratou hio noa
raa i te ohipa i rave hia.
H. Te mea ta raton i hi‘o noa, eaha ïa?
Na Satauro e toru, e na taata tootoru tei tautau i nia iho i taua
«
mea
E taua feia ra, e
i
raye
mau raau
hia
iino râ.
Ua taà-ê râ te Satauro o tei tia i ropu, e te taata tei patitihia i nia
iho. E hi'ôraa aroha rahi, e mata marû roa. I nia iho i to’na upoo faahei
hia i te hoèhei raau-tara-roa, ua papai hia : J.N.R.J. oia hoi : Jesus-
Nazarenus-Rex-Judæorum ( lesu-Nazareta-Arii-Ati-Juda ).
Ua tia noa te taata atoa e ua hio noa ma te mau manao huru rau.
Ili. Te
mea
i ravehia,
e
ta raton i ite.
I te hora toru i te ahiahi, inaha, ua
pii taua taata i
ropu ra,
pohe
â
VÊA
atura. I taua taime ra,
atoa,
ua
amaha te
te Hiero ma
no
POROTETANÎ
ua
mau
pouri te fenua,
mate
te
e ua aueue te man
mea
menema, ua mahae te paruru
te hai’uru rahi. Ua auê te rai e te fenua.
Te feia rahi râ,
ua
e
mau
mamû ratou.
Ua faaearoa te
Hoi
mau peu.
atura ratou.
IV. Te tumii i papai ai ratou i to ratou ouma, eaha ïa ?
: ua peapea ratou.
Te etene iho, oia te raatira hanere no te
nuu Roma, o tei parau mai e : « E
taata parau-tia mau teie, te Tamaiti na te Atua. » Ua hanere paha te mau faasatauroraa
ta’na i
hio, a tahi râ oia i ite ai i te hoë poheraa mai teie te huru.
E riro paha e, ua haamana'o te tahi
pae i to ratou reo faaooo, ta
ratou i pii : « I nia ia matou e i nia i ta matou mau
taroarii to’na
toto. » Ua haamana'o i te tohu no Zekaria : « E hio to ratou
mata i
Teie
ta ratou i
patia, e auê te mau opu atoa o te ao nei i mua ia’na. »
A.uê ta ratou hara i te rahi e.., Ua taparahi hia te Tamaiti maitai
roa no te Atua Mo‘a.
V. Te tumu tatou
papai ai i to tatou
e
ouma.
Teie : No te mea e feia hara atoa tatou. ,Ua
parau Paulo : “Aita
hoi e huru ê, ua rave paatoa.hoi i te hara”
(Roma III 23). Ua hara
te
Ati-Iuda,
Te hio
ua
hara to Roma, e te hara atoa nei tatou.
nei te tahi pae i te Satauro
noa
te mataitai noa, ma te
ma
no
te Mesia
ma
hoata,
te
tahitohito atoa.
Te faasatauro nei â te tahi pae ia
paieti
E
lesu, na roto i te mau peu taiva,
te faafaufaa-ore i tona tusia-aroha.
hio maitai tatou ia lesu iaasataurohia, a papai atu ai i
rapae e te
homa,
te ouma
a
ma
tou ia lesu
faataupupu
te oto
e
te
tatarahapa i ta tatou mau hara... ia apiti ta¬
tiafaahouraa mai roto mai ia Hade.
roto i te
na
e
pasü.
Exodo XllI, 26: “E ia ui mai ta outou
te
auraa
teie
na
i teie nei oro'a?
Ei reira outou
tamarii ia outou
mau
e
parau atu ai e:
e
e :
Eaha
tutia Pasa
lehova ”,
I. Ta te
mau
metua Ati-Hebera i
haapii i ta ratou
mau
tamarii, eaha ïa ?
1 te hoè
pô, i te
faaue Mose
ua
ino-ore,
e
e
mau
marama
rave
te
ia parai ratou i
taua toto arenio
tou
ia
ahu,
ra.
no te
matamua, i te marama’toa
hui-tupuna i te toto
na
pou
opani
te matahiti nei,
te hoè fanaua
e te te‘a i nia
la faaineine atoa ratou i te
hoè tere taa-è
no
o
maa
ihora,
hopue-ore,
mamoe
na roto
e
i to
i
ra¬
roa.
Ua tupu te “ Pasa ” i taua rui ra, oia hoi te “ haereraa ”. Ua haere
te
VEA
POROTETANI
3
melahi no lehova i taua pô ra, ma te tairi i te nunaa no Pharao,
patoitoi etaeta ia lehova e t ta’na tavini, et tairiraa-polié-roa i te matahiapo i roto i te mau tare tei ore i tapa'ohia na roto i te toto no te arenio.
Ua auê to Aiphiti, ua oto e ua mihi. Ua oaoa râ to Iseraela.
i to ratou
haereraa i rapae, ma te faarue i te utuafare pouri no te tîtîraa. Ono haneraa i te tausani o tei apee atu ia Mose raua o Aarona, ma te titau i te
mau
tei
..
aia faaauhia
lehova.
e
II. Ta tatou
e
Te Pasa taMito
noa
Te haereraa
no
haapii iiei i ta tatou
teie
lehova
te Pasa
e
mau
api atoa hoi.
rotopu i teie nei
na
tamarii, eaha ïa ?
.
,
te tairi i te feia rnârô
ao, ma
te aroha i te feia haamana'o ia’na.
noa, e
Te
pii nei â Ta’na mau tavini : Haere mai, e au mau taata e, a tomo i
piha, paruruhia ma te toto no te arenio. A faatapuni ai ia oe iho
vahi iti a‘e, e ia pee atu te tahoo no lehova ( Isaia XXVI, 20).
roto
e
i te
la ineine tatou
e
tia’i
te haere i
no
rapae i te tîtîraa o te pouri.
mai roto mai ia ratou ra, ia taa-è outuu,
viivii ra (II Kor. VI, 17).
E haere mai outou i rapae-au,
eiaha
e
e
rave
A haere
papau
o
mea
mau
te haamaitai
nia i te èà
na
Te Pasa
i rapae
i te
menama, te vairaa tu-
hauà tahuti.
api,
tei haavî i te Pharao
ma
no
te apee atu i to lesu taahiraa
te
pô
e no
avae.
te pohe, e
ua
hoê
te maitai hoê
la
huri i te ofai
tiafaahou.
menema, e ua
no
i te
oaoa e
tei hauà i te
A haere
lesu
noa
te
ma
api teie, te haereraa apî: te
ora
roa, e
roa
te fenua nei.
parau fymu
Eiaha
Eiaha
roa
roa oe e
e rave noa
no feie nei ava‘e.
eiâ (Ex. XX, 15).
i te faufaa
no
vetahi è
:
te
nàaa, te ani-
niala, te moni, te fenua, etc...
E
pi'o.
ohipa eiâ te haruraa i te fenua
— E ohipa eiâ te pere ntoni,
’fj
■■..
na
roto i te
ravea
i te
peu noa, aore e ohipa.
E taata eiâ te taata amu-Tarahu-noa, e te taata rave i te ohipa
ma te faatau noa e te tiaturi noa i te hora ; e feia eiâ te feia hoo
na roto i te moni e te mau faito tano-ore.
Eiaha
■
-é'À.'
vetahi è
te ohipa pere ei faaiteraa i
e peu eià’toa te tahi mau parieraa. E mau imiraa
te parau moè ;
moni teie na roto
'■'>
no
e
te
aau
ipoipo,
roa e
no
e
aau no vetahi è ra. E peu eiâ te haruraa i
Na roto i te faaturiraa, e eiâhia te hoa faa-
eiâ i te
vetahi è.
te metua.
mau
VEA
4
Te eiâhia nei te
ruhia
na
roto i te
POROTETANI
le tâhi mau
aau no
mau
tamarii. E hia
aau
taparuraa, e aore ra na roto 1 te
tel ha-
hoê mau
faariariaraa.
Ua itehia te peu eiâ aau i te tahi mau taime i tupu ai te
mau maitiraa feia toroa. Te faaamuhia nei, laainuhia nei, te
horohia nei
e
nia i te pereoo,
na
hoê
faa-
te poiherehia nei, ei mau ravea
riro mai ai te mana'o.
Te vai atoa nei te peu
eiâ
varua na
roto i te
mau ravea rau,
faatianianiraa, ei taparuraa, e aore ra ei faahepoheporaa. Te
vai nei te mahana, e faaarahia tatou i taua rnau ravea ra.
ei
Exodo XII, ir. 5: “la pau te hoê aua, e aore ra te
ô vine i te hoê taata, ia tuu oia i ta’na puàa i roto
ia pan ta te hoê ra aua, e hoo mai ia oia i te maa
maitatai no roto i ta’na ihora aua, e na roto i ta’na
ihora ô vine
Teie te
haapotoraa :
puaa i roto i te mau faaapu no vetahi
è, e horo tiaapeepee oe no te taaafaro i te ohipa ino ravehia e
«
ta
la ori-haere-noa ta
oe
animala
oe
».
I. Te tumu i
papaihia’i teie nei par au?
haapii Mose i te peu maihaapae oia i te mau peu iino e te pouri.
II. E peu ino anei te tuu-noa-raa i te puaa?
1. E ohipa eiâ ïa, mai te mea te faaino nei te puaa i te faa¬
apu, e te maa ta te taata-tupu i tanu ma te rohirohi, te taheraa
hou, e te mau pau rahi. Ua tiaturihia i taua mau maa ra, e
inaha, ua etuetu-roa-hia te faaapu e te aua.
2. E ohipa aroha-ore ïa, no te mea, le haapeapearaa. e faainoraa, e e faatura-ore-raa i te ohipa no vetahi-è. Aue te oto, e te
mauiui, e te riri hoi, no te taata faaapu i te taime oia i ite ai,
e ua heruheruhia, e ua hurihia ta’na aua.
No te mea, ua hinaaro te Atua e ia
tai
1
ta’na nunaa, ia
ohipa parautia-ore ïa, no te mea, ua opani lehova, to
mau faainoraa ia vetahi è. Ua opani atoa te
Hau-Metua i te ori haere-noa-raa no te mau puaa na roto i te ture
no te matahiti 1938 ( 10 no Noema), ei parururaa i te faufaa no
3.
tatou
E
Metua, i te
te taata.
E mea tano anei ia ofati noa tatou i teie nei ture ?
ïa, no te mea, e fenua-pure-Atua teie. Eita roa e
nehenehe i te hui-faaroo e i te hui-taurearea roo maitai ia anoi
noa i te haamoriraa i te Atua,
i te hoê mau peu faaino i te
III
E
ere roa
taata-tupu.
VEA
Tei
oe
raro noa
tatou i te ture hau è,,tei na ô
i to taata-tupu,
5
POÎIOTETANI
mai
e :
“ e aroha’tu
mai to aroha ia oe iho na
i te reira { Mareko XII, 30,31
).
Aita’tu â parau e hau
faaararaa.
I te
orometua, diakono e te hui-taata porotetani atoa.
mau
1) No ta outou mau ohipa i ô M. Charpier. Te iriti hia nei to’na
piha-toroa i Paofai, i te hora 71^2, i te mau raahana piti, toru, pae,
e
te mahana maa,
2) Te hinaaro nei na Peretiteni e ia hapono oioi mai te mau oro¬
ioa o te mau diakono. Te mau ioa
Civila tei hinaaro hia ei haapapuraa.
metua i to ratou mau ioa e te mau
3) Te aniani onoono nei te A.D. no Papeete, e ia faaite mai te
faatere i te pae o te faaroo i tedoa no te mau hoa taurearea e
ratere mai no te faaea i te oire-pû nei. Ua rahi te mau taata-tupu
porotetani teî parahi-moe-noa i te Paroika-pû nei. E ati rahi teie
mau
‘
huru purararaa.
te feia faaroo : Te mi maite ra hoi te taata faaroo i
te mau ravea maitatai ei farerei-haere e ei urne i tona Fatu, e i roto
i te fare pureraa i te mau taata no rapae tei parahi i te atea-ê ra,
E titau onoono maira ra oia ia ratou (Num. X 29, Luka XIV 23 ).
4) Tapao
no
Ua fiu, e ua fiu roa.
Te na ô maira te hoê taata : Ua fiu roa vau i te aufau noa : no te
fare pureraa, e te fare putuputuraa, e no te Me, e no te faatamaa
i te orometua, e te mau Komite... ua fiu, e ua fiu !
Auê teie taata i te maramarama rahi e ! Ahiri to’na metua i fiu i
te faamu noa ia’na... ua pohe ê na oia.
Ahiri oia iho i fiu ite faaamu i tona utuafare,'eaha’turate hopea,
e eaha te roo ?
Ahiri te Atua. te tumu no ta tatou Haapaoraa Evanelia i fiu i te
haamaitai-noa-raa i te taata i te pae tino e i te pae varua ?
Ahiri ta’na mau tavini i fiu i te a‘o noa, faaitoito noa, faaara noa,
haamahanahana noa i te mau taata-tupu ?
Ahiri ratou i fin i te faaoromai noa i te mau taivaraa, faainoraa,
pariraa, tahitohiioraa, faarueraa ?
Ahiri ratou i fiu i te marô-noa-raa i te mau peu hairiiri ? Eaha’tura
ïa te
hopea
Eiaha
e
o
te fenua ?
fiu i te ohipa maitai, ia fiu râ i te mau ohipa
faufaa-ore.
Ta tatou
MAKATEA
:
mau
paroika.
I te pô Noela, ua faatiahia te tahi raau Noeia i roto i te
fare-pureraa. Atahi taua ohipa nehenehe roa i faatiahia’i. Ua tauturu te Pa¬
roika iho
te Sotaiete no te faaunaunaraa.
e
Terii
a
Heimau.
Hou te haamouraa ia Vaitape
ei orometua no Taahuaia, ua
pupuhia te fare-orometua e te fenua’toa i roto i te rima no te A.R. A. e
no te orometua api. I mûri
i te reira, ua putuputu mai te Paroika i te
oro'a Noela, i roto i te tare pure no Taahuaia, e ua haamauhia Vaitape
ei orometua no ratou. Na’na i faatere i te pure-Fanauraa. Ua oaoa roa
matou, e to te Paroika taatoa i te orometua api, e le tupuraa o taua oro'a
TUBUAI
nehenehe
:
roa ra
i te feuua nei.
Tapuarii,
OPOA
or.
( Raiatea ) : Te
mau pureraBj^^ua ruperupe roa, e mau hi‘opo‘araa
faatupu-haere. Ua ravai maitai te taata i roto i na Amuiraa
himene^ e pae. Ua haamata te tahi- tere-perelina i te hepetoma matamua no teie ava‘e ;
18 faaipoiporaa tei farii mai, e te tahi mau imi-mahimene ta matou i
na‘o i te arauiraa Lebanona ; e
roto i
na
amuiraa’toa
No te uaina, te
no
tahe
te
noa
i te ava‘e i mua nei, e tere atu ai matou
rave
i te
nei â tau pape-pohe ra i nia i te fenua nei.
Raanui.
=
VAIAAU
tere tiaaati
:
o
E
te
mea
mau
na
ohipa i roto ia ratou.
tia ia‘u ia faatia oaoa’tu ia outou i te parau no te
u‘i-api no Uturoa :
o
tei tere haaati i Raiatea,
o
tei
tapae mai i Vaiaau nei, o tei arataihia mai e na orometua haapii : Spelia
e Thézard. Ua farii matou ia ratou i te pae tino. Ua himene mai te u'iapi i te tahi mau reo himene faahiahia rahi, o tei na roto mai i to ratou
vaha, te reo faahanahanaraa i te rao'a o lehova i te na-ô-raa e : E mo‘a,
e
mO‘a,
e
mo‘a ia lehova.
Ua tae atoa mai te
tamarii-haapii no Patio. Ua tahoê ratou paatoa
fare-pureraa, no te himene e te faaotiraa i te tahi pureraa no ratou
no matou no te farereiraa i teie matahiti api. O na orometua-haapii e toru
mau
i te
e
tei faatere ia ratou.
Atonia,
or.
PATIO: Ua tupu te hi'opo'araa
himene, i te Sabati 11 no Tenuare. E
maha himene hoê amuiraa. Ua oti te hi‘opo‘araa
himene, ua hi‘opo‘ahia te mau tatararaa tuaroi. Te irava i tuuhia : Koheleta Vil, ir. 10.
va‘u amuiraa tei tae mai ; e
Ua
ao
te
pô i taua
nau
ohipa anaanatâe
ra.
Hoatapu,
or,
VÉA
POÈOTETANl
^
PAPEETE; Ua farerei to « Nazareta » i to Orofara ma te afai i roto
i te peho o te ati i te mau himene arueraa navenave ratai, e i te niaa
monamona atoa. Ua
faatupu atoa ratou i te hoê aufauraa ei tautururaa i
to Reao.
Parabole (II Timoteo 3; 5
v. v.
)
Hoê taata tei haere atu i te tahi fenua. I to’na tapaeraa i reira, te uihia
nei oia
te tuanie
e
( Douanier )
Aita anei ta
:
oe e
tauhaa tei
au
ia tuu-
hia te moni-tute? Pahono atura taua ratere ra: Aita roa, a hi‘o noa oe!
Iriti atura te tuanie i le afata, ite atura i te hoê Bibilia i nia roa iho i te
mau
haapa‘oraa. Inaha, no taua Bibilia
paheru i te afata.
ra,
itehia i nia iho, aita’tura te taata
toroa i
No te aha ? No to’na tiaturiraa;
ra.
—
Aita ihoâ
Teie
râ,
Bibilia, ei
ua
e
1 to’na
e
hi‘o
mau
tauhaa tei
tapaeraa i te fenua,
tauhaa rii tei
na
au
e
taata
i te moni
au
roa
paieti
e te parau-tia taua ratere
tute, i taua tere matamua ra.
ua
ia tüuhia te moni-tute. la oti te
ûi faahouhia’tura oia
te fatu
paherura
no
no
te afata.
te tuanuie
:
Aita
Aita roa,
te afata, ite atura i te Bibilia i nia roa iho,
to’na tiaturiraa e; e taata paieti mau e te haa-
Ora’tura te ratere, aita oia i aufau i te moni-tute. Ua
peu
e
Pahono atura te ratere:
!
vaiiho atura i te
varua.
faaîraa,
iho.
i te moni tute?
Iriti atura te taata toro'a i
vare-ore
au
riro to te tuanie tiaturiraa papu i te paieti no te ratere-afaihuru-è no taua ratere ra. E i te piti o te tere, ua faaî oia
tuu oia i te Bibilia i nia
anei
a
tauhaa
ravea
i ta’na afata i te
ua
e
pohe râ i te
E, hoho‘a paieti hoi to’na, ei tapoiraa i to’na huru haavare
e
pae
ta’na
eiâ.
parau rii Api.
R) — Te Ekalesia no lesu bamani-ino-hia ;
PANIOLA : I Barcelone, i te 11 no Atopa, i te hora 8 i tô
pô, ua tomo
30 taata no Franco i roto i te fare-pure iti Porotetani. Ua vavahi ratou i te
mau
tauhaa atoa, e tae noa’tu i te Harmonia e te
Purupiti.
roa ratou i te Bibilia rahi e te mau buta
paieti atoa.
tumotu
haamaramarama i faahereherehia.
Ua pahae
Aita’toa te
momau
I te tahi atu oire, ua tomo teie mau huru aito i roto i te
pureraa, ua huti
no nia mai i te
purupiti, ma te poara ia’na, e ua haapeapea ratou i te feia tei amui mai no te haarnoriraa i te Atua.
Ua tupu atoa teie mau peu i Séville e i Madrid. Te maere roa nei tatou i
ratou i te orometua
te V. K, 0 tei tiaturi i te mau otoheraa no
Franco, o tei parau e: e feia
è-è te feia Porotetani i Pauiola. E parau haavare mau ta Franco. E feia
tumu ratou,
mau
POROIÈTANJ
VËA
8
taata Paniola, o tei taio i te Bibilia, opani etaetahia. N'a te hoê
farani e paratane i haaparare i te Bibilia, noa’tu te mau ta-
orometua
Na te ture râ i faariro i te feia porotetani ei taata è-è, e ua rabi te
e te mau baapiiraa tei opanibia ia ratou.
Hoê â buru to Franco faatereraa e to Louis XIV, i to’na ra anbtau.
A pure tatou no te feia bamani-ino-bia, ia ore ratou ia aueue ; e pure atoa
pearaa.
toro‘a
mau
no
te
feia bamani-ino mai, i
tatarabapa ratou.
BALTIQUE: Ua opani te Hau piri-Rusia, eiaba roa te Ekalesia
porotetani, e katolika-Heleni, ia baapa‘0 i te mau baapiiraa-faaroo, e te mau
obipa i rotopu i te u‘i-api, e te feia roobia e te mau ati.
AIPHITI : Na te Hau-Aipbiti ( ati-Mahometa ) i opani i te mau toro'a e
Fenua
baapiiraa, haapao'ohia e te Ekalesia-Etiopia ( Kopte ), Te tupu nei
mau patoiraa i te keritetiano i te etaetaraa.
HONGRIE: Ua opua te Hau i te faaoreraa i te mau baapiiraa-faaroo i
roto i te mau baapiiraa a te Hau. Ua tuubia te parau i te maitiraa, e inaba,
99 reo no roto i te 100 tei patoi i taua opuaraa ra.
MADAGASCAR: I inuri a‘e i te ati-orure-bau tei tupu, ua tae to tatou
Peretiteni no te baapa‘oraa Porotetani no Farani i reira. Ua rabi te mau
fare no te faaroo tei faainobia, e ua taparabibia te boê mau orometua baapiievanelia, e te tahi atu bui-faaroo. Ua rabi te mau tahu‘a etene o tei faaitoito
i taua obipa orurehau ra. Ua pari atoa te tabi pae i te mau orometua porote¬
tani : 0 ratou te tumu no taua peapea ra. Auaa te maramarama e te parautia no te Tavana-Rabi faatere, ua pobe roa te mau pariraa baavare.
te mau
to
ati-Mabometa
te
B )
Te tahi atu mau parau:
taparabibia te aito rabi ra o Gandhi, tei imi noa, ma te faaoromai, e te marû, i te mau ravea e faatiamâbia’i to’na fenua. U a manuia
oia, e i te ava‘e Atete i mairi a'enei, ua vaiibobia te faatereraa i to ratou ri¬
ma. Teie râ, mai taua mabana oaoa mai ra, uapobe 50.000 taata luidia i te
—
INIDIA
Ua
:
tama'iraa ratou
mau
ratou' ibo.
Eaha’tura te buru i mûri a‘e i to
FARANI
:
Gandhi moèraa ?
Te tauturu nei â to Tuete e to Mari te
ia Farani
na roto
i te ha-
pabi tei faauta i te tabi mau
maa. Ua rabi te mau pereoo e te mau
maa-tumu. E mea rabi te û na te tamarii e te feia paruparu.
pono
i te
obipa apî i ravebia i te oire o Saintes, oia hoi : « Te bapetiNa te boê Tavana-Oire ( communiste ) teie i rave. — E okipa
A tabi te hoê
zoraa
tivila
apî
te maaniaa roa hoi.
e
».
Mau hoa fei faufuru mai.
Papeete : Ariiotima 20, Sigogne 7 5, Brown 60. — Faaa : Pepe v. 5, AiriMatanoa 10. — Papara: Taui Dégagé 20 — Tiaia: Tetuanui v. 5. —
Paopao: Matabira 10. — Makatea: Hills 20, Golaz 15, Bucbin 25, Simiona
25, Gooding 45. — Uiuroa: Tib. Neuffer 5, Tevaitoa 25.
Amuihia : 370 farane.
MAURUURU.
tera 5,
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1948