EPM_Vea Porotetani_194802.pdf
- Texte
-
te 48
0
Matahiü
te
—
FEPÜARE 1948
Hîhi 2.
—
±
HOO I TB MATAHITI HOB
G.
'
:
B PAE TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Parau faaifoiîoraa.
Iritihia
no
roto mai i té a'oraa
reo
tahiti matamua,
a‘ohia
e
M.
Jacôt, orometua : ( Phîlipi III, ir., 12 ) “ Eiaha vau e parair e, e ua
noaa ia‘u, e ua otî nehenehe roa to‘u hororaa i teienei, te titau nei
ràvàu...”
'
,
Ua papai Paulo i te lata i to Philipi i roto i te fare-auri i Roma. E
oire iti o Philipi, e ua haamauhia i reira te- Ekalesia matamua no te
fenua Europa, Na Paulo i haamau ia’na.
Eaha te tumu i faaitoito ai Paulo
i^taua Ekalesia roo-maitai râ ?
; ua haafifihia to’na hororaa i muh, na roto i te mau haapiiraa
te tahi pae no taua Ekalesia ra. Noa’tu to ratou faarueraa i te
Teie
a
haapa'oraa Ati-Iuda, aita ratou i haapae i te feruriraa tahito,
hia
e
Paulo
:
“
e
parau-
tiaturiraa i ta te tino
Eaha tauâ tiaturira hape ra ? Teie : Te tia
te
nëi te taata na roto i
te mau ohipa, e ua ravai te reira.
Na roto i to’na farereiraa ia lesu i nia i te e‘a no Damaseko, ua ite
haapa'oraa i te ture,
e
Paulo, Ati-Hebera itoito roa, i te faufaa-ore no taua mana'o ra. Ua
ite oia, e mea ino te mau taata’toa i mua i te aro mo'a no te Atua.
E feia hara ana'e tatou, noa’tu te itoito i te mau ohipa.
•
Na roto i te aroha
e
a
te Atua tatou
e
ora’i.
E pohe te taata tei parau noa e : e te Fatu, e taata parau-tia vau,
taata itoito vau i te mau ohipa a te ture, aita vau i hara.
E parau teoteo teie ! ^
A hi‘o i te
ia‘u
ma
e aore e
aau haehaa no Paulo o tei
oti nehenehe to'u hororaa
t'e titau i te tapa’o.
na
6 mai e : “ Aore i noaa
No reira oia i horo noa’i
2
VEA
POROtETANÎ
la na reira’toa tatou. A horo tatou i mua. Na roto i te faariro i
te utuafare ei utuafare paieti mau, te titauraa i te maramarama,
ia rahi oia i te pae tino e i te pae varua. Te haapa'o i te mea iti e
te mea rahi ma te haavare-ore e te anaanatae. Te feruri maiteraa
i te Parau a te Atua ei haapiiraa i te aau. Te haavîraa i tera ino e i
tera
ino, i tera hora e i tera mahana.
A faaitoito ! Te hi‘opo‘a nei te Atua ia tatou, ma tehi‘o papu i te
huru roto e i te huru rapae, Haamana'o tatou e ua aifaito te riri, e
te teoteo, e te mana'o anoi e vai i roto i te hui-faaroo, i te mau peu
tia-ore o te feia tei ore i haapiihia na roto i te Evanelia. E mau hara
ana'e te reira mau mea.
E homa, e ere tatou i te feia teoteo e te pouri. Ua taa îa tatou to
tatou huru, te ino e te paruparu. No reira to tatou hinaaro ia horo
i mua, ma te tiaturi i to lesu aroha, e i To’na mana, e To’na mara¬
marama.
Haavâ
e
Eita ihoâ hoë
mea e
tia, maori râ
na
roto la’na to tatou
to tatou Ora.
A horo tamau maite tatou i teie hororaa i mua ia tatou nei, ma te
tiatonu maite to tatou mata ia lesu, i te tumu e te faaoti i to tatou
faaroo. Amene,
Albert Jacot.
PARAU
1.
ua
FAAITE
— No to M. Preiss revaraa i Faràni i te
hope'aava'e Pepuare,
tuuhia ta’na mau tufaa ohipa i roto i te rima no M. Charpier,
Peretiteni-mono, e no M. Chazel. Na M. Charpier e faatere i te mau
ohipa a te A.R.A. : te Tuhaa I e te Tuhaa IV, ia Heremona, e to
tatou Ve‘a Porotetani, NaM, Chazel e faatere ia Paofai, tauturuhia
e Koringo.
2. — No te ati taa-ë no te Sotaiete Metua, oia hoi te veve rahi,
vaiiho-rii-hia te hoiraa mai
haamana'o i teie ati rahi.
ua
*
no
M.M. Rey Lescure
e
Verenie. A
3. — Te tere nei te neneiraa i te Aratai-Bibilia e te buka-himene.
Te tiai noâ nei tatou i te mau bibilia ma te hiaai mau. E faaotihia te
neneiraa i te Zugo-Auro apî i te ava‘e i mua. Eiaha tatou e maere i
te mau
taupupûraa,
e
anotau huru-è teie.
Tere fono i Rurufu.
Ua tupu te hoê mau tere tono i Rurutu i te ava'e
te hui-faaroo hinaaro ia tupu
V 1 i.",
Noema, no to
hanahana te Evanelia i te fenua taatoa.
no
■
VEA
3
POROTETANI
Ua haamata te tere i Avera, i te 8 no Noema, i te pô, na
hi'opo'araa i te raau taurearea. I te 9, hora poipoi, ua hi‘opo'ahia te mautamarii, e te mau Ekalesia, i te hora avatea.
Te mau parau i hi‘opo‘ahia : a) Penesekose ; b) Isaia e Ahada ;
c) na irava-tumu no roto i te evanelia a Mataio.
I te pô Sabati, ua hi'opo'ahia te mau himene. E 3 huru : Piana,
Buka, Tarava,
1 te Monire 10 no Noema, ua titauhia to rapae e 15 tei fariihia ei
Ekalesia, e e 2 faaipoiporaa tei oti.
B. — Ei Moerai te tere i te 15 no Noema. Hoê â huru te raveraa,
hoê Ekalesia i roaa. E piti toe e tiamâ roa’i te'taatoa. E 4 faaipo¬
iporaa tei oti.
C. — Ua tae te tere i Auti, i te 22 no Noema. Hoê à huru faanahonahoraa : 3 Ekalesia ; e 2 faaipoiporaa tei roaa, e inaha, ua tiamâ
A.
—
roto i te
roa O
Auti.
Ua amui-tahi te Tavana e to’na ra pae, e te mau orometua ei mau
Komite-faatere i teie tonoraa, e te oaoa nei te ra‘i e te fenua’toa i
teie
mau
ohipa faaora ta te aau-paieti
e
faaue nei.
Tomoraa fare-orometua (loridana).
E fare-orometua rahi
e
te nehenehe mau ta to Moerai i patu
tapa‘o no to’na here i te tavini i te Atua, e to’na auraroraa i
A.R.A. I te 26 no Noema, ua tomohia te fare. Na
mua to te Auvaha Paroika pùpùraa ia'na i te rima o te A.R.A.,
e na Taero, or., i farii. Na Arahiti i pùpù faahou i te rima o te
Paroika, ia haapa‘o-maitai-hta e ratou. O «loridana» te i‘oa o te
fare ravai roa, patuhia i raro a‘e i te faatereraa no Tauaea a
Parau, e ta’na taraaifci, o Metua Vairaaaè a Parau, tauturu maitaihia e te mono-Tavana-Hau, oia hoi o M. Colombel.
Ua amui mai to te fenua’toa. Na Teriimana, or. te a'oraa, e
te tuaroi, i te pô e ao noa a'e.
Na Arahiti, or., i faatia i teie nei mau parau oaoa rahi.
ei
te ture o te
Tomoraa fare-pj;iire i papeete (Ziona Tapu).
O
•
Ua tomohia te .hiero iti api noPatutoa o« Ziona Tapu » tona
ioa, i te mahana maha 20 no Noema, ia au i ta Vea i faaite i
te avaê i mairi aenei.
E
oroa
rahi hanahana
mau.
Ua haamau-
VEA
4
hia te ofai-tihi
PüROTETANI
teie Hiero i te 12
Tiurai
1945, e te oroRey-Lescuré. O Roo a Topea te tamuta rahi tumu,
O Tungane a Kamariti te tamuta patu, mai te tauturu-itoito-hia
e to te Amuiraa taatoa, tei pupu i to
ratou puai no te faatia i
teie hiero iti api.
o
no
ï
metua ra o M.
Te tiaraa
teie hiero tei nia
o
mau
iho ia i te tiaraa
repureraa iti matamua tei tomohia e Verenie-Metua
hiti 1890 e tei vavahihia i te matahiti 1945.
I te hora
o
Wljri.
te fa-
,‘“'5
i te mata-
piti i te taperaa mahama i haamata i te
oroa
To-
moraa, tei reira o-T. Ahnne (Député) te Tavana-Rahi e tona hoa,
te Tonitara Paratane, o Poroi, Tavana-oire, te tino ojometua no
te Sotaiete
te
Faatupuraa Parau
Paris, te mau orometua Tahiti,
maohi, te Paroika iho. Ua orero
Koringo- ei faariiraa e ei aroharaa i te
no
manihini atoa, papâa,
mau
mai te orometua
ra
o
manihini atoa tei tae mai
mau
( Na roto i te
no
taua
oroa
ra.
te reo Tahiti taua oreroraa ra ).
na
Sotaiete Faatupuaaa Parau,
Paris, ratou tei here i teie nunaa Tahiti tei
reo rarotonga e
i
Ua faalte atoa oia i te aroha
to Lonedona
amo
i to teie
nelia
no
to
e
mau
fenua i roto I te hau
lesu-Mesia
te matahiti
1797
e
tae noa’tu
i te taviri i te Poretftini
pupu
rima
e
te
roto i te faaoromai
na
i teie nei
maramara o
e
te Eva-
te aroha mau,
anotau. Na
mai
Koringo i
te A.R. A e na’na i pupu i te
Tihoti Ahnne, ei haamana’o raa i tona mau tupuna oro¬
o
o
metua tei haamau i te Evanelia i Tahiti i te matahiti 1797.
I reira to te Amuiraa hiineneraa i to ratou himene oto
rahi ei tomoraa
nave
Ei
na
omuaraa
i roto, na
te hiero iti
nave-
api.
tapa’o i haamau i te Bibilia Tahiti,
e
Tunui i haamau i te Bibilia Rarotoa.
Ua
haapaohia te
i faatere i te
I teie nei
aroha
e
lia
lesu,
no
iti api 0
aoraa reo farani a M. Charpier e na
Tahiti (Zekaria VIII. 2).
M. Preiss
aoraa reo
ia faaanaana mai
Toru Tahi Moa
te
te hamani maitai i nia iho i te
haamanuia
no
no
mau
ohipa
tei haamauhia i roto i teie nei hiero
mai
e
tae noa’tu i
te feia tei imi i te
ora
o
te Evane¬
iti api, e ia
hopea. la riro teie nei hiero
te
Ziona Tapu ei haapùraa
i tona mata
no te mau
ratere manihini
ia lesu Mesia te arii
o
e
A'».'’
Ziona. Zekaria
IV 9.
■
Koringo,
*
*
*
or.
/
VËA
Tirara atu ai to tatou hinaaro maori
4^
ravehia
te
e
ra ia riro te ohipa rahi
auhune rahi i te pae varua, na roto i
Patutoa, ei
to
haapao tamau i te
reira,
ia faaroohia te
unauna
Parau
Ziona Tapu,
no
e
lesu, ta Tihoni
no
te haere
i
oaoa
Williamu
te
e
Haapii Evanelia i haaparare atu i Atiu mâ, i mutaa ihora,
mau
Faaitoito i
-jv
5
POROTETANI
haamo’a
te
faaturaraa ia
i
raa
te fenua
Ziona Tapu »
«
ra
ia
«
Tehoa
faateiteihla ei Tapa’o
no
»
i te
e
Ora.
te
Tomoraa fare-pufupufuraa nô papeete (Nazareta).
E
nehenehe
tei tupu faahou i Papeete, i te 18 no
Titema, maori râ te Tomoraa o te tare a Nazareta » i Taunua.
oroa
roa
Ua tauturu maite te Atua i taua patnraa tare ra e te mau tae te
feia ohipa amui no taua pupii ra. E inaha ! Ua tae
atura i te oti nehenehe roa raa.
muta
E
rahi te
rave
ohipa api ta te
mau
ei faaunanaraa ia
rave
ratere i
Nazareta
«
»
e
mau
e tia
Papeete nei, ia haere mai ratou
nehenehe
roa
tamuta i feruri
roa
mataitai i taua
e
e
i
1 te mau hoa e
mea
ra.
E manihini rahi
tei titau hia, e tei taa atu i taua oroa ra,
Ua tltauhia te Tavana-Rahi e te Député e ua tae mai tei reira
te orometua api, o M. Jacot e tona hoa, tei tapae i Tahiti i taua
roa
mahana
ra. Ua ite raua, ma te maere e
te oaoa, i teie ohipa
hanahana. Tei reira te mau orometua auvaha no Tahiti-Moorea,
te
mau
orometua
Sotaiete, te
mau nunaa,
te mau reo, e te mau
huru faaroo atoa.
I te hora 2, to te tare tomoraahia, Ua na mua to
paraparauraa
i te tare i te hoe
tare matamua i tomohia
i
ravehia, i oti maital ai
e
mau
Pômare V, e
Nazareta
«
Koringo or.
tuatapaparaa no te
te huru o le mau ohipa
parau
».
Ua oti te pupuraa te fare i te rima o te Apooraa-Rahf, ua horo
te Peretiteni i te taviri ia M. Ahnne nana i taviri. Te haere noa
te himene
ra
taatoa, teie râ,
E 2
46
’
^
*
:
e
navenave
no
te rahi
irava te^fmterehia
maitai
a,nei
no
o
M.
e
te
Charpier ite reofarani; lo. I,
Nazareta mai ?...
aéra
te fare
te taata aita te tahi pae i ô.
na
M. Preiss te piti o te irava
Luka IV, 29 : ua tia
i reira. Tomohia’tura
roa
a
haere mai, a hio. Na
:
ratou i nia,
hopara’tu ia'na i rapae
i taua oire ra.., na roto i te rço Tahiti tapa aoraa,
POROTETANI
VEA
la
haapao-atoa-hia te hoê oroa rahi no
te pupu Nazarela i faatamaa i teie nunaa
ravehia te hoe mau tuaroi. E teie nei, ua oaoa
« Nazareta » e to te
Paroika-pû atoa i teie tare nehenehe
tei riro ei faufaa no to tatou Haapaoraa Evanelia.
au
i tei raatauhia
te pae o te tino,
rahi. 1 te pô ua
to
roa
roa,
O
ua
e na
Tomoraa fare-pure no Vaifoaro-Tahaa (Salema).
Salema » te tare tahito no te matahiti 1885, tâtâîhia i te
matahiti 1924. E tare rahi hoi : 17 etaeta i te roa, 8 etaeta i te
«
aano, 4 etaeta i te teitei, 20 maramarama, e tare orapa 8. Ua
patuhia i te 20 no Atopa 1947 e ua tomohia i te mahana Noela.
Ua tairuru mal te mau Paroika taatoa : Faaaha, Haamene i Vaitoare. Na Tihoni, d«, i pùpù mai i te tare e i te taviri, e na
Manuarii, d®, auvaha no te A.R., i farii i te i‘oa a te A.T. e
te A.R.A., e mai te pùpù atu i te taviri i te rima o te TavanaHau, Girardet.
Ua haruru ihora te hlmene navenave rahi, ua taviri ihora te
Tavana-Hau i te opani, e ua tono atura te taata i roto ; 1.000
e tiahapa taata tei faaî roa ia «Salema». Na Tuturi, or, te a‘oraa: Sal. 118, 22-24.
E 30 mahana paturaa e te faahinuhinuraa i te tino-fare e le
tahua; 15 mahana 1 te haamau faahouraa i te mau maramarama
e te mau opani, e te tâtâîraa i te aroaro e te peniraa i te taatoa.
Ua tia
noa
te tare i to’na ihoâ
huru
mau,
ua
faaetaetahia i te
ati noa a'e te tare taatoa ; tatarahia’tura te papai-raau,
patuhia’tura i te tima e te ofai, 45 mahana ia oti roa’i o « Sa¬
mau
pou e
lema ». E aravihi e te itoito na tamuta : Teinaore raua o Têtu.
E mana'o ta-hoê to te Paroika ; 150 taata i te tahi mahana, 100
te vahiné.
haamata ihora te ra‘i rumaruma,
ua moè te anaana o te Râ, mai te huru ra e, e ûa fatata i te mairi
i nia i te fenua e te puai rahi; ua hepohepo noa to te Paroika e
te mau manihini atoa, no Raiatea mai, i nia i to ratou faurao,
e hopu ratou i te ûa rahi.
I te hora 9, e ra‘i poia e te pou atâ, e tae noa’tu i te hora 11,
ua pee atura
te mau ata, ua anaana faahou mai te Râ e pô
noa'tura ; aita e ûa. Tuaroi amui i te pô, e te mau hi'opo'araa
himene e rave rahi ; e taurua varua mau !
taata i te tahl
mahana, tane
1 te hora 8 i te
poipoi,
e
ua
la haamaitaihia te Atua i nia i te ra‘i
ao
e
teitei; ei Hau to teie nei
ia ite au-hia-mai te taata nei.
Manuarii, diakono.
l
VÈA
f>OtlOÎEtANl
Tomoraa fare-amulraa i
7
Tiva-tahaa (Daniela).
Ua faaineinehia e ua hamanihia e te pùpù I, i raro a'e t le
faatereraa a Viritua a Teio, mootua no Paie, or. E mea nehenehe
e
te maramarama maitai
tomo i te 23
Ua tae mai
raa a
Hau
i te
Tunui
o
te Peretiteni
o
to’na hoa
ma
e
taviri,
e na
te navai
e
te
no
ohipa o te faaroo. Ua
Titema 1947.
no
raua
o
Tuturi,
te Tuhaa IV.
te
oaoa
or,
i
raro
a‘e i te faaue-
Ua amui atoa mai te Tavana-
rahi.
Na
Tuturi i farii i te i‘oa
Samula, o., i pùpù mai
o te A.R.A., e ua ho-
roa’tu ola i te Tavana-Hau.
Na to Avera i himene i te himene tomoraa. Na Tunui or., te
a'oraa : Daniela VI, 21. la oti te pureraa, ua tamaa e ua paia.
Tuaroi i te
ao e
te
pô.
Aue teie Tavana-Hau
e to’na hoa, na tavana no Avera e no
ratou hanahana i nia iho i taua oro‘a ra.
Tiva, tei afai mai i to
Tunui,
or.
parau rii Api.
r ô tatou nei
1) I te ava‘e
hiava,
2
hia
or.,
:
no Titema,
ua
) Ua haamauhia Mahine
e
haamauhia
o
i faatere i taua oro'a mahanahana
Tuteao
raua o
Teio,
or.
ma
Tamata i Uturoa. Na Pu-
ra.
i Maeva. E fariiraa poupou rahi, faatereore i oto ia Tauniua raua o
O vai mâ tei
Taaroarii tei moè ?
3) Na Tunui. or., raua o Atonia i haamau ia Tarlu mâ i Vaitape.
4) Na roto i te mau fifi e rave rahi to Terii mâ tapaeraa i Makatea.
Aita râ
raua
i
otohe,
5
mea
e te nunaa
6) Ua faaite mai te
'v
maitai to
raua
faaearaa.
) E oro'a nehenehe te haamauraa
pa'o Tapuarii
teie
haamata i te ohipa. Na Taero, or., i faatere i
e ua
te oro'a haamauraa. E
mau
ia Vaitape mâ i Tubuai. Ua haaporotetani i taua oro'a ra i te mahana Noela.
mau
lata,
haamauraa. Aita râ teie
ma
te faananea maitai, i te mau huru no
mau
parau
i ô i roto i te Ve'a.
7) I te hoê mau Paroika, uaruperupete mau oro'a Noela, matahiti ete
hepetoma pureraa, e ua oaoa tatou i te mau episetole o tei faaite mai i
taua mau huru ra. Are'a râ, te vai atoa nei te hoê mau tumu no te otoraa.
8) A faaitoito â tatou i te
pure
faaruè.
E pure
faufaa rahi te
pure
arai J
ati
e te pure
faatupuraa-parau, eiaha
e
8
POROIËTANI
VËA
A pure tatou no te mau ati i ô tatou nei : te mau peu inu-ava, pere,
e te haavare.
No te mau ati e vai nei i te ao nei: te amahamaha, te
te eiâ
ô‘e, te
ia
te roo-tama'i.
tatou no ta tatou Haapa'oraa : ia ore to tatou
veve,
A pure
ralou ia riro noa i te mau peu
ore
feia ia taiva è, e
eiâ-varua, ravehia e te tahi Haa-
pa'oraa.
faaino-noa-hia i te
A pure tatou no to tatou mau taeaè porotetani,
fenua Paniola. Haamana'o atoa tatou i te Sotaiete Metua,
hia
e
te ati
Eiaha
e
taa-è
veve
i Paris, tei roo-
roa.
tuutuu i te pure.
Mau hoa fei faufuru mai.
Papeete: Albert Gooding 5. — Madame Piétri
—
Lionel Bambridge t60. — Boaza 10.
5.
Taea 20.
—
—
Noël
Madame
Marshal 5.
Tautira
Omoa
Teriitauhia 5.
:
( Fatu-Hiva ) ; Titifa Ropati 20.
Amuihia
Papeete: Madame Pambrun 35.
15.
—
Tihoti Wishmann 20.
—
Ah Sin 15.
Faanui:
Amaru
v.
15.
—
Ariitaaè 45.
Raiarii Wolher 15.
—
765 farane.
:
—
—
Ariioura
Miriama Betham
— Teipo v. 15. — Teeva v. 40. — MaSimone Maraeura 100. — Rosine Bruncfield 50. —
Itia V. 5. — Teura Aunoa 75. — Faahutini Richmond 20. —
William Adams 75. — Punuaura v. 25.
50.
—
Papua Pitha 15.
etav. 10.
—
Aline Mahana 15.
Tikehau:
MAURUURÜ ROA.
610 farane.
Amuihia:
*
♦
Te
tou
mauruuru
no
*
nei matou i te mau hoa o tei ore roa
teie afairaa i te hoo o te Ve‘a i nia.
îarii mauruuru, e tei tauturu
Are'a râ, te
ratou i feruri
i faahapa ia ma¬
E mea rahi ratou o tei
puai mai i teie nei ohipa Evanelia.
vai atoa nei te tahi paeau iti, o tei ore i mauruuru. Aita
no te hue i to ratou moni no tera ohipa e no tera ohipa;
aita ratou i riaria i te reira.
E moni iti
roa
teie moni
:
5 tara i te matahiti
hoê,
e
2 noa iho la
toata i te ava'e hoê.
Ahiri ratou i feruri i te
ohipa rahi, e te rohirohi, e te taime
ia oti to tatou Ve‘a‘ i tera ava'e e i tera ava'e.
Imprimerie Eue F, Juventih
—
papeete, xahixi.
tei pau,
Fait partie de Vea Porotetani 1948