EPM_Vea Porotetani_194712.pdf
- extracted text
-
te 47 0 te Matahiti
TITEMâ 1947
-
ffihi 12.
JOA/v£ /V-c^Æk/O-
HOO I TE MATAHITI
G.
HOB : E TORU TARA.
PREIS8, Directeur-Gérant.
N O ELA
19 4 7
Deut. XXXII: 7 “ Ahaamana‘o na i te anotau tahito rà.
A haama'o na :
1) I te anotau no Kaisara Auguso, te luko taehae, te upoo-faatere
Haa Roma. Taua Emepera ra o tei parahi i roto i te aorai faahiahia roa, ma te rave i te mau peu taiata e tei faatere ma te ô‘e e
te pi‘o i te mau nunaa rii.
2) la Betelehema, te oire arii, te oire hoi no Davida, te faaai mamoe haehaa faateiteihia ei arii, e o tei faai’ahi e tei faaetaeta i to’na
ra Basileia na roto i te paari e te maniiraa toto. Tè oire atoa hoi no
te Arii api, i fanauhia mai no te faatupu i To’na ra Basileia, ma te
aroha e te faaoromai, e te haehaa, e te maniiraa i To’na iho toto.
3)
la losepha raua o Maria, ua ratere mai raua, mai Nazareta
mai, ia papaihia to raua i‘oa i Bételehema, no te mea, e huaai o lo¬
sepha no Davida mâ. Ua hapu o Maria e ua fatata roa i te fanau,
aita râ oia i ô i te fare-tipaeraa,
Fanau atura oia i te hoè vahi taaë roa. Faataoto atura i te aiû api
i roto i te vairaa-maa animala.
Auê te maere i te rahi e, i te hi'oraa i tei “teitei ” e tei “ hanahana” tei taotoiniai te tuaroi “ aretu
30 matahiti i mûri iho, ua
riro te Satauro ei “tuaroi” no’na.
4) i te mau taata haehaa roa, o tei tia‘i i te mau nânâ i te pô. O
ratou tei ite i to te rai vetea-raa-hia, o ratou tei faarco i te parau
api oaoa, O ratou te matamua roa, hou te hui arii e te hui-tahu‘a e
te feia rahi i ite ai.... E ad to tei haehaa... na ratou hoi te Basileia,
no te
...
VEA
2
POROTETANÎ
i te mau magoi, tei parahi i te hiti o te Rà, e o tei ite, ma
i te hoë fetia api. Ua reva ratou, mai ia Aberahama i
to’na ra tau, ma te tiaturi mau, na nia i te e‘a tere-ore-hia e ratou.
Inaha, ua papu te haereraa’tu, e ua farerei ratou i te aiû-mo‘a ma
5)
...
te maere,
te oaoa rahi.
Ua papu atoa te hoiraa, na roto i to te Varua aratairaa ia ratou.
6)
i to losepha mà hororaa i Aiphiti. Ua feii te Hui-raana no
teie nei ao i teie Tamaiti api roa. Te riaria nei ratou i teie ôhi-arii
...
api... !
Auê te haama e te pouri i te rahi ê.
aroha
rahi ê. Na te mau faehau no Heroda i taparahi i te mau tamarii... !
A haamana'o na i taua mau raea ra... ei haapiiraa na tatou i teie
Auê te mau aiû no Betelehema e to ratou mau metua i te
nei tau.
Noa’tu to te
pouri farii-ore i te maramarama, ei maramarama
iho â.
Noa’tu to te ino
aroraa i
te maitai, e riro
ihoâ te rê hopea i te
maitai.
Na roto i te mauiui-fanau, e tupu ai te hau e te oaoa, ei Hau ma-
ei Hau aano, hohonu e te teitei... eiNoela mau, e te anoi-ore.
oro,
la ora na.
Te “ Hoela ” i fe ao nei
pô Noela, i roto i te faretahito roa, patuhia i te valu i manaôhla ei vahi fanauraa no lesu. Na
roto i te hoè uputa haehaa roa to te taata tomoraa i roto i te tare pouri rii,
no te tuturi i mua i te fetia ario, tei tipee mai i te maramarama no te hoè
I BETELEHEMA : Te tupu nei te pureraa i te
pure
mau
mori-hinu. Te vai nei te feia aau liaamorî mau, te vai atoa nei te
mataitai
feia
noa.
taoà, e e mea maE faaunaunahia te mau piha,
te mau fare, e neneihia te mau hohoà i nia i te mau parau. Ua riro te “ uteI MARITE : Ua riro hoi te Noela ei mahana pupuraa
oro
na mua
te mau faaineineraa i te mau peu:
ute ” e te “ matie ”
ei nau tore tumu no te Noela.
himene Noela, e himeneliia i te mau utuafare, e i
E haere te tahi mau Amuiraa himene i te mau vahi atoa
E peu nehenehe te mau
nia i te purumu atoa.
ma
te ani i te moni e i te mau tauhaa
rii, ei taoà aroha na te feia veve.
Te vai atoâ nei te himene Noela, o te himenehia e te feia taero-ava.
E mea
huruê to ratou reo ia himene ratou e “rui marû, rui moà” (O Silent Night)!
E
ere
i te
mea
marû roa !
I GROENLAND
te mau
(Apatoerau roa). Te haapaohia nei te Noela, i roto i
fare haehaa roa, tei moe i roto i te hiona meumeu roa. Te amuihoè
VEA
POROTETANI
pihaiiho i
3
aito iti... faaunaunahia.
ota-meli. Te taie nei
nei te taata, ahuhia i te ahu huruhurn, i
te
E mea huru mohimohi rii te mau aiori hamanihia e te
i te Bibilia rahi.
pô atoà te tapaparaa i te fare-pure, na nia i te pereoo-faabee. Na te mau
tiarama
baaniaramarania i to ratou tere na roto i te toetoe rabi.
POLONIA: E mea faaturahia te Noela. - I taiia pô ra, ua opanibia te mau
inuraa, oriraa, teata. E broà utuafare mau. Haapaôbia ma te tura e te mau peu
te
tupuna i te parau no te fanauraa i roto
I te
e
nebenebe roa.
Na te metua tane e opéré i
te “ pane moà ” i taua pô ra.
HOLANE: E mea tura roa atoa te pô e te mabana no te fanauraa.
Aita’toa
i ô tatou nei. Ua amui boè to te utua¬
fare i roto i te fare faaunaunabia na roto i te mau amaa aito, e te tumu aito.
E mea i, te mau fare-pureraa, e te rabi nei te oaoa, noa’tu te toètoè e te rupebu tei tapoipoi i te fenua.
MADAGASCAR: Te faaineine-atea-bia nei te oroà i roto i ta tatou mau
Paroika : Haapiiraa bimene, tamauraa parau, te boè mau putuputuraa pureraa.
Te boobia nei te mau abu.api. 1 te pô., 24 no Titema, te pureraa tamarii, e i
te 25 te pureraa rabi. E mea rabi tç mau tamarii e bapetizobia i taua oroà rahi
ra. E oroà rahi ihoâ te Noela, e e oroà iti te pô matahiti.
te mau “ arearearaa ”
ta tatou e ite nei
Noela i riro ei
“Epipbania” oia boi, to te mau
ITALIA: Te haapaôbia nei te pureraa i te pô, aita râ te
oroà rabi roa, mea bau atu te 6 no Tenuare, te
Magoi baamoriraa ia lesu ei arii.
“'Noela” i faaaubia’i i te “Pasa”. Te pbatene i te me24, e te amuhia nei te mau huero
sitona ei manaôraa. Te banpaôbia nei te maa ei faaineineraa i te pô Noela. I
te bora 3 i te aabiata, to te mau pateraa oe faaiteraa i te fanauraa, e to ratou
titauraa i te taata i te mau fare-pureraa.
RÜSIA: I reira te
nema.
To ratou parau tumu : loa. XII ir,
Parau
opani:
Te vai nei, i te mau fenua atoa, te feia veve,
aita
e
oaoaraa. Te
faaruebia, aita ta ratou e Noela
vai nei te mau etene, te Mahometa, e te tahi atu mau haa-
paôraa, aita’toa ratou i baapaô.
Te vai nei te feia taiva, tei faariro i te Noela, ei pô e ei mabana arearea¬
hua e te inu hua. Te opu to ratou Mesia.
te tuturiraa i mua i te Pba¬
tene, e te pûpûraa i te aau i te rima no te enemi.
raa, ma te amu
Tei rabi aè to ratou ino, o te feia peu anoi ïa..
Tuêiroi Noela
Luka I ir. 32 v. m. « e
1. O vai tei
rahi oia...
iti, o vai tei rahi?
0 Eaisara anei,
i nia i to’na terono piru?
Te Raatira Nui
te mau
legiona
tapaô,
Ei taipe no to’na mana rahi e te otia-ore ?
o
Tei maiti i te liohoà aeto el
E aore râ...
Te aiu iti haihai anei, i fana.uhia
mai, i roto i te hoè ana?
2. O vai tei iti, o vai tei rahi ?
O Kaisara anei, i Roma, to’na oire rahi?
Tei î i te mau taoà e te mau mea faahiahia, e te mau arearearaa?
O Kaisara anei, te fatu
faatiti aenei?
E
no
te mau
nunaa
e
rave
rahi ta’na i
râ...
aore
Te aiu iti anei? i faataotohia i to te animala vairaa.maa ?
3. O vai tei iti, o vai tei rahi?
O Kaisara anei? Tei
Patuhia
ma
parahi, paia raaitai, i to’na tare aorai?
te ofai taraihia, ta aurohia,' vehîhia i te mau ahu
nehenehe roa; faaîhia ma te mau tauhaa unauna
rahi roa ino?
E
aore
e
te hoo
râ...
Te aiu iti, te tama no te feia veve i Betelehema?
4. O vai tei iti, o vai tei rahi?
Ua moe ê te mau Kaisara !
E to ratou mau faufaa atoa...
Ua pau hoi i te toè, i te huhu e ua pê.
Te tama iti Ati-Iuda râ. te Ora nei â
■
Ei Ora
no
to te Ao...
O vai tei iti, o vai tei rahi?
« O Kaisara anei e aore râ
«
E rahi Oia !
o
lesu anei?
»
VA IB A A
LATA.
Tere i Opoa
E te Raatira
Te faatae atu nei
o
te Vea
e
1
ia oe ra, i teie rata, i te huru o te Tono
Opoa. Ua î te aau i te oaoa i to te tere no
Vaiaau mataitairaa i te huru no te Paroika no Opoa.
1. Te mau himene Papaa, e te himene Buka, e te mau himene
Tarava. tei hiopoàhia.
0
au
ta‘u i haere aenei i
VEA
5
POROTETANI
2. To te Paroika no Opoa tae paatoaraa mai i taua SabaliOroa ra, ua î o roto e ua tiatia noa te taata ; ua api atoà te
mahora i rapae i te auhune varua, tel tupu i taua Sabati ra.
No reira, eita e nehenehe ia mamu noa no te faaite atu ia oe
taua vahi ra.
no
Ua raveliia 13 tuaroi i taua
ururu
vau
Paroika,
e
i to tatou
boa
o
pô ra, e ao noa a'e Ua haaraaRaanui or
e te feia paari e to te
,
te Tavana maitai no taua mataeinaa ra.
Tera mai to‘u oaoa, a faaite i na Tuhaa e ono.
Atonia
or.
Hacimauraa foru î te ofai-tihi o te fare-pureraa
“Saiema” î Valtoare (Tahaa).
Ua tupu ïa oro‘a i te 21 no Atopa 1947 i te poipoi, tairuru atura ma¬
tou, te paroika taatoa : Tuturi orometua faatere, Terii Heimau or. i Uturoa,
Taataparea or. i Mataiea, te Apooraa Diakono, te tamuta o Teinaore (Teheiura Reiatua ) e to’na tauturu, oia hoi o Heiraala, te mau tavana.
Ua amui atoa mai te Tavana Hau no te fenua i Raro
taua oro'a haamauraa ofai-tihi
e
ta’na auvaha, i
ra.
Ua faaoti o Tuturi i te hoê pure, e ia oti te pure, iritihia’tura te patu
tahito, e inaha, te vai na ofai-tihi e piti, to te hiero matamua roa e to te
piti hoi. Na te Tavana Hau i iriti mai i na mohina no roto mai i na ofai-
tihi
ra.
Iteahia’tura, e ua haamauhia te patu matamua i te matahiti 1882, e te
piti i te 9 no Eperera 1921. Ua ite atoa-hia te mau tao'a rii faatau-aroha
i tuuhiahia i roto i
Ua tahoêhia
na
mohina e piti.
ratou i roto i te toru
pure haamauraa tihi. Na
o
te mohina,
Ua
haamata’tura
te
Terif Heimau te omuaraa, na Tuturi te a'oraa
(1 Kor. 13/13). Na Taataparea te pure haamauraa tihi e na te tamuta Teina¬
i tapoi i te
ore
ofai.
Faaoti atura ,teie nei oro'a mai te hanahana.
Hou taua mahana ra, i te Monire 20
no Atopa, ua haaputuputu te oro¬
Paroika, no te pure haamaitairaa i te Atua o tei tauturu i to te
Paroika na roto i te mana'o hoê i oti ai te paturaa piti o taua hiero tahito
rà, e ei faaitoitoraa hoi ia tahoê te rima e te aau atoa, mai te anaanatae
no te rave faahouraa i te toru o te hiero, ei hiero ofai. Na Taataparea or.
te faaitoitoraa ( Zekalia 4: 6) ma te poroiraa’tu e, eiaha e patu i te mou'a
metua i te
o
te
no
e:
feii, te amahamaha e te mârô, a riro ^tu ai ei mou'a teitei i te aro
Zerubahela mâ. la tahoê maite râ te aau, mai te tiaturi i te reo o te irava
“Eiaha ei te mana
e
te
puai o te taata nei, ei te mana ra o te Varua no
e e oti oioi taua ohipa ra.
Taataparea, or.
lehova ”, ei reira e manuia’i
POROTETANI
VEA
6
Oroà faatahinuraa
i te 9 no Novema, matahiti lubili, i te hora 7 1/2 i te pô,
haapaôhia te faatahinuraa i na orometua api too-pae, oia hoi : Vaitape,
Mahine. Tumata, Abela e o Mahai.
I te Sabati,
ua
Ua î
roa
o
Siloama i te taata, e ua tiatia noa
te tahi pae i rapae, no te
aita ratou i ô.
mea,
te oe, ua arataihia mai te mau orometua api i roto
i to te tiaa rahi orometua tomoraa i roto, ua fariihia ra¬
1 te taime i patehia’i
i te fare-pure, e
tou
roto i te himene amui hanahana
na
rahi.
Teio, or. i Haapu (Huahine) e Tapaô, or. i Haapiti (Moorea) i haapaô i te tufaa matamua. Na Mr Charpier te rôraa, ei faaitoitoraa i te mau
tavini api e i te mau tavini tahito, na roto i te reo no Paulo raua o Baranaba: « e taata mau â maua, mai ia outou atoà nâ te huru. .
» (OhipaXlVir. 15).
Ua oti te aôraa e te himene faatahinuraa, ua titau Mr Preiss i te mau
pipi,
tataitahi. . ia tuluri ratou i raro e ia pahono ratou i te mau uiraa,
uihia i te i‘oa o te A,R.A.
Ua oti te reira, ua faatoro na orometua e 33 i to ratou rima i nia i teie
mau taeaè, e na Mihimana or. no Tautira, i haamana i te tahinuraa na roto
Na
,
.
.
.
i te pure.
I mûri iho i te
mau
aroharaa, e te himene i himenehia e te mâu tane,
opéré te Peretiteni i te mau Parau Faatahinuraa e i te mau irava tono
i te mau Tavini api, e na Vaitape i farii i te i'oa no to’na mau taeaè.
ua
Ua faaotihia te oroà na roto i te himene Amui:
mana.
..
«
Hanahana, maitai,
».
i te Atua, no te mea, ua faatia Oia i
faaiteraa i te unauna no te faaroo.
Te î nei â te aau i te haamaitairaa
teie nei oroà hanahana rahi ei
Eita
e
moè vave te huru
no
taua pureraa ra;
teie rahiraa orometua tei
mai, i raro aè i te reva no te Evanelia. . . uleute, e 3 uuairao teatea.
Eita’toa e moe oioi te otoraa o te mau himene tura e te navenave, ta te
Amuiraa Himene no te Paroika i faaineine maite ma te tae o te aau, e
amui
ta’na i himene i taua pô na te aau pure e te rurulaina atoà
A haamanaô
na !
hoi.
te hoè ite, tei puta to’na aau.
hAAPIIRAA
Te enemî fumu no f^fou
( Tualiraa parau i te Vca no Noema, api 5 )
Ç) Te vîraa no te arii o te pô. .
U.
E vî oia i te mau pipi no lesn.
—
VEÂ
POROTEtANI
?
1) Te hinaaro nei lesu ia haavî atoà ta’na mau pipi ia Satani, e ia faaatoa ratou i te feia tei riro i te mana demoni. Luka X, 17-19; Mareko
XVI 17; Ohipa V 16; VllI 7; XVI 16-18.
2) la haavî ratou ia Satani i roto i to ratou aau e tia’i ; Ephes. VI 1016 ; I Petero V 8-10.
ora
3) Te faaineine nei lesu i ta’na mau pipi no taua ohipa ra: loane XIV
12; Homa XVI 20 ; I loa. V 18.
III. — Te rê
hopea i nia ia Satani.
E vî roa Satani i te mahana i faataahia e te Atua. II Petero II: 4;
luda 16
Apok. XX 1, 3. 10, 14.
Irava
opaniraa : i teie nei Haapiiraa: I Xor. XV 24-28.
Tuaïapaparaa parau tahUo.
Tahiti i te fa.riiraa i te Evanelia.
Ua ite tatou i roto i te Vea
i mairi aenei, i to Tamatoa mâ
e i Tahaa. Taua huru ra, ua
haamouraa i te eteneraa i Raiatea
peeliia ïa e na Tavana Borabora; o Mai raua o Tefaaora, ore roa
atoa atura te tiaamori idolo i to raua fenua e i
Maui)iti atoa hoi.
fare-pureraa, e ua ani onoono maite ratou
i te orometua haapii, o te mau taeaè tei haapiibia e te mau oroUa faatiahia te
mau
metua papaa.
Ua faatia mai taua
e
te vai
ra
e
mau
orometua ra ; ia
3000 taata maohi tei
te taio i te reira, e a
taa’tu ai
nipe,
ua rahi te mau
vaehaa o te Evanelia
na
buka
Atete, raatahiti 1816
mai te buka, e tei ite i
roaa
e
4500 tei nenelhia i Pa-
bohoà papai-rima-noa-hia no te tahi mau
a
Luka, i roto i te rima
o
te taata.
Hou te hopea o taua matahiti 1816 ra, o te taatoa o teie nei
mau fenua tei farii mai i te Faaroo Cherisetiano. 1 roto râ i te rahi
0
te
taata, aita
roa
tei faa-api-roa-hia to ratou aau e tei riro ei
i te manaô no
tavini mau o le Mesia. Ua rahi te feia tei pee-noa
te hui-mana.
Ore noa’tu râ te paeau rahi ia
ihoâ te Evanelia ei tauiraa i te
te titiraa varua o te haamori
rua
iino,
e te peu
tauraa hamani-ino
riro ei feia faaroo papu, ua riro
nunaa.
Ua faatiamâhia te taata I
idolo..., i te mata'u i te mau va-
taparahi taata no le mau tusia, e te mau tia
te mau tahuà e te
mau
arii.
Ua faaorehia te mau haapaôraa faufau o te mau arioi, ua faaea
te uumi tamarii, e te taoto i te vahiné e rave rahi, e nk faatia*
POROIETAN]
VEA
8
1)
ilia te faaipoiporna cherisetiano.
inaitai i rotopu i te taata atoa.
Ua noaa i te vahiné te tiaraa
Ua faaore etaeta-hia te raau tunuraa ava, no te mea, ua na ô
te Alua:
e ore te taata taero-ava e tae atu i
te Basileia o te Atna.
mai te Parau a
.
..
Ua fariihia mai te Ture Morale, i
ofai e 2 ra, ei ture Haapaoraa na te
papaihia I nia iho i te papa
feiiua.
( Te vai atiirâ).
Par au
ofo
Ua faaite mai o Tihoni Wishmann, mono-orometua, i te poheraa
Poroiho, o tei mairihia ia Tetuanui Ohema, o te hoè o na aito
e maha tei faatupu i te Haapaoraa Evanelia i Fatu-Iva na. Ua horoà mai
oia i ’ te hoè feima ei vauvauraa i to tatou Haapôraa, ia ore oia ia mou
faahou. Ua faaruè mai Maria i to’na utuafare e i ta’na Amuiraa.iti o Nazareta i te 3 no Tiurai. Ua ainui-hope mai to te faaroo Katolika e to te faaroo Porotetani no te fuaroiraa e te hunaraa. Te mau irava i haapaôhia ;
II Tim. IV 17; Luka XXIII 28 ; I! Kor. IV 17 ; Genese III 19.
no
Maria
I te 13 no Noema, ua âfaihia i Paurani, te tino no.Mr E. Viénot,
i te menema no to’na metua, oia hoi o Mr Charles
Viénot, aito tuiroo. E taata haèhaa to tatou hoa, o tei tavini i to’na fenua
iti ia Tahiti, e ia Farani atoà, ma te here rahi. Na te Tavana Rahi e na Teriieroo i orero mai i te i‘oa no te Hau-Farani, e no te nunaa Tahiti, na Tapao
or. i faaite i te aroha i te i‘oa no te Haapaoraa Porotetani e vai i Oteania.
2)
ia taoto oia i roto
parau
oaoa
Ua haapaôhia te tairururaa orometua, ma te oaoa e te hau. Ua haaNoema, e ua faaotihia i te 11 no Noema. Ua oti le parau
i te hamanihia, aita râ oia i ô faahou i roto i teie nei Vea.
2 )
Ua tupu te hoè farereiraa oaoa i Mahina, ei fariiraa ia
Ribstein,
orometua-haapii-tamarii no te Sotaiete, tei tae api mai, e ia Paraita mâ,
tei fatata i te reva’tu. Ua tupu te hoè hiôpooraa i nia iho i te Faufaa-Tahito:
te parau no Esau, to Iseraela mahitiraa i rapae i Aiphiti, e to ratou tere
na roto i te medebara. Ua hiôpoa-atoa-hia te mau himene Buka. Na Terupe
1 )
mata i te 7 no
or. no
Fetuna te a‘oraa.
3 )
Ua tomohia te fare-pure api no Patutoa ( Papeete ), oia hoi o Ziona
Tapa, i te 20 no Noema, e ua riro te reira oroà ei farereiraa oaoa rahi.
I roto i te Vea i mua, te faanavairaa i teie nei parau.
4 )
Ua oti atoà le mau haavaraa, ta te tahi pae i tia‘i ma te aau huruè,
Inaha ua tupu te hau. A tapeà tatou i taua hau ra, ma te haamoè i te mau
parau tahito. la tahoè nâ tatou no te imi i te ora o te fenua, e tia’i, no te
mea, e anotau
fifi roa teie.. . .
IMPRIMERIE
ELIE
P.
JUVENTIE
Fait partie de Vea Porotetani 1947