EPM_Vea Porotetani_194709.pdf
- extracted text
-
Mf
‘i îe 47 0 te Matahiü
I^
*
—
TËTEPA 1947
.
Hihi 9.
'<4R.\n
K
HO O
I TE
G.
HA TAHITI
HCÈ:
E TOKÜ
TAHA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Apooraa R^hi Amui
Matahiti lubili 1947.
Ua amui te Apooraa Rahi mai te 19 no Atete ë tae noa’tu i te 22.
Na Arahiti, auvaha no te Tuhaa V, i faatere i te pureraa omuaraa i
te mahana piti i te pô, raa te a‘o i te irava ; Genese 32 : 10,
tei na Ô
mai e : “I na teie nei pape hoi au i loridana ma tau raau turu-too*
too ana‘e ra. E teie nei, e piti atoa o‘u pupu”.
-
Oia mau, na roto
i ta te Atua haamaitaii*aa ia lakoba, ua riro te turu-tootoo ei nunaa,
te mea iti ei mea rahi. Teie rà, ua riro atoa taua nunaa rahi ra ei
taiâraa no te faatere o tei mana'o i te enemi, oia hoi ia Esau. Âuaa
to lakoba faarao i topa’i te hau.
Inaha, i to tatou anotau atoa, i to te mea iti riroraa ei mea rahi.
Na roto i to te Atua haamaitairaa, ua riro te turu-tootoo o te matl
Misionare matamua ei nunaa, faaterehia i teie nei anotau e te mail
orometua no te Sotaiete Faatupuraa-Paraii e no, te Apooraa Rahi.
Te vai atoa nei te taiâraa i roto i te aau o te mau faatere, î te hi‘o»
raa i te enemi e imi nei i tei pau ia’na, no roto mai i teie nei nunaa.
“E te Patu e, a faarahi i to matou faaroo !! ”
Na roto i na putuputuraa e 6 to te mau Auvaha feruriraa i te maa
patau hururau, te nainai e te mea rahi. E te ûi nei te mana‘o : ua
ama anei te auahi ta lesu i hopoi mai ? ( Luka 12 : 49 ). Te auahi o
te sroha i te taata-tupu, no te faaora i tei raoô e no te tinai i te ino ?
Na te huru o te tupuraa o te faaroo e faa'te mai i te huru o to ta
auahi amaraa: te rahiraa o ta mau taapiim-faaroo, te mau faai»
ippiporas, te raau Ekalt^aia apî,
r
2
POROTETANi
VKA
I te mahana maha, i te ahiahi, ua amui te mau melo no te
A.R., e
te Sotaiete, e te mau pipi i Heremona no te
inùraatï, ei tahoêraa
no
mahanahana.
I te pô Faraide, ua opani-hanahana-hia ta mau
ohipa na roto i te
pureraa rahi. Na Tuteao i faatere i teoro'a bapetizoraa. e na Tapao
i te ore'a Euphari.
Ua a‘o M. Preiss i te parau no te 3p te nunaa, oia hoi te nunaa
hopea ta lesu i faafanau, mai roto mai i To’natotoenaroto i To’na
varua.
Ua oaoa te mau Auvaha i te Paroika no Papeete o tei faaineine
maitai i na pureraa e piti.
T© îoru O fe nusiasi,
Irava taaroi:
Ua tausnni le
Deuteronomi 14: 2.
mnu
nunaa
râ, i te pae o te faaroo,
I.
ore
e
e
—
Apokalupo 7: 9.
vai nei i roto I teie nei ao, are'a
toru aha'e ibo.
Te nunaa etcne : Te faariro nei raton i le mau hinaaro tiaei mau alua no ralou, e aita e Atua aroha i te ao nei. Te
vai nei te
patu faataa ê le taata i te tanta, te opu i te opu, mai
tabito mai â taua liuru
II.
ra
e
tac roa mai
i teie nei tau.
Te nunaa
piri-lurc : 0 Iseraela tei maitihia no rolo mai i
etene, ei nunaa no te Atua hoe roa e aita’tu. Ua horoa
hia ia’na te Ture a lehova... e inaha aita i tia ia’na te
haapa'o
te
nunaa
i taua ture
ra. noa’tu to’na teoteo raa i taua ture
i te ture hau-è... aita i tae I te Mesia.
ra.
Aita i tae
levai nei â taua huru ra, feia haapa’o peunoa
mai i te mau Pharisea i te tau no lesu. Roma
i te mau ture;
9/31.
III. Te nunaa hopea : Te nunaa maitihia e lesu, mai roto mai
Sema, Hama, lapheta... te etene e te ati-Iuda... tera opu e
tera opu, tera Basileia e tera Basileia.
Etene i mutaaihora, e te piri-ture, e inaha, ua faafatatahia na
roto i te toto ote Mesia,
ia riro taua pitl ra, ei tino hoe... Ua
ia
bapetizo hia ïa, e te Varua hoe ra
Te feia
aore ra
e
faarue i te 3 o
i roto i te tino hoe
te nunaa,
ra...
hoi oia i te matamua
i te piti o te nunaa, te etene aore râ te
piri-ture.
ê
e
e
ê
Te hoho*a no tê ûüûââ, ûd leâüi
Lata papaihia e te orero heieni
ma ia
Hadrian, matahiti 130,
o
Aristades, i te emôpéfaTd-
VEA
Teie
a
POROTETANI
3
opi, e nimaa tiaturi i te Atua hoe. E feia niarû
feia faaino ia ratou, feia here i le ta a ta e te faaoro-
nunaa
hoi i mua i te
mai.
vahiné, e maraahu noa e te tura te mau
tainahiiia, e te haapae nei le inan tane i te mau peu taiata.
Mai te mea, e mau tavihi ta te tahi pae, e umehia mai ratou,
i te faaroo. Aita e huru è raa to te fatu e to te tavini — e liero
raa mau ta te tahi i te tahi.
E raea tiamâ te rnau
Te
haapaohia nei te ivi e te otare, te faariihia nei ma te oaoa
rahi, le mau ratere atoa, noa’tu te huru.
la roohia to ratou taata>lupu e te ati-poia, e ia huru ravai-ore
atoa ratou i te maa, e haapae ratou i te maa e if o aore ra e 3
roohia e te ati.
Te haapao nei l'atou t te mau hinaaro o to ratou Mesia. I te
mau poipoi e i te
mau hora e rave rahi to ratou haam.aitairaa
mahana, ia nehenehe ia
ratou ia tauturu i tei
tei aroha ia ratou. E mea nehenehe e le tura
ta ratoit mau haapaoraa.
Aita ratou i faaite noa i ta raton man oiiipa aroha i mua i te
aro O le taata, e mea raoe noa to raton raveraa.
No reira, e mea tia roa to ratou haerea, e nunaa laa ê, e te
i
to ratou Atua,
faahiahia mau...
huru tele ta to tatou Fatu, te arii o
tilau nei.
E te nunaa Tahiti e, o te
te mau nunaa atoa e
Te enemi tumu no
tatou.
(Tuatiraa parau i te Ve‘a no Atete, api 4.)
111. Te huru no to
Satani aroraà :
a) lia aro i le taaloa na roto i te faaloparaa ia Adamu mâ i
i te hara (Roma 5, 14; 19). Te tumu teie i riro ai te aau
taata ei tumu no le mau ino ( Marelro 7, 21 : 23; loane 8: 44).
roio
b) Te aro nei â oia i le ^aala lalailahi: Na roto hoi i te irai
mau ravea, e ore ai te taata e faarii i te ora ta te Atua e
horoa mai. ( Mataio 13: 19; Luka 8: 12: Parabole no te Sitania ; .\lataio 13. 24 : 28 ; 37 i 39 )
i le
Tauà mau ravea ra :
1) la ton te Atua i te mau tapao e rave rahi no tona aroha e
te hanaani-maitai i mua i te taata ( Salamo 103,3-5...), te faaCi
VEA
PuaOTETANi
teimaha net Satani i te toata na roto i te fnatupu i nia ia’na i
te mau ati hnru rnn f loba 2 : 7 ; üika 13': li, 16 ; Mateio 15:22 ;
Mareko ! : 15 ; 5 : 2, li ; 9 ; î 7, 22 ; Apok. 2 : 10.
2) fa faahaehaa le Attn i te laata, t'i lianpapuraa i tona huru
faufaa-ore, a tiatni'i ai nia i tona Atua e loua maria ( Deuteronomi 8 ; 2, 3 ; Salamn ! it): 67, 71, 75 ). îo
te manao Lc-itni e Le Icoteo i roto i lo aan
laatupu nei o Satani
i
oia i lona iho pilai e i tona n-an.i,
meno : “21 : 1, 7. )
o
roto i te tore '• rnorare ” ( Netunuia
na
aratai Satani ia’na
e
ture no te ino
12
na
nia i ie e'a
ia tiaturi
(Gencse 3: A',5; I T'alaleipo-
3) la hinaai'ü te Atna ia aratai i le iaata
tai
le laata,
a.ino
na
nia i te e’a mai-
9: 13 ; Borna ; 2:15)
no te pohe na roto i te
(Genese 3:1; Luka 22; 3,4; Ioanel“2 : 2 ; Apok
9,
:
{ te vai aturd )
E anotau ino e te aroha rahi te anotau no to tatou hui-tupuna.
E aito to te utnafare ra, e noho ïa raton i te mau Tahataha outn.
E ia tupi] te tere no lo m.ui aito a te arii no te irai i te tutiataata ra,
pii to raton reo i te mau uputa tare e : aita anei
vai nei ?
E pahono mai to aito no te ntuaîare e : aita. E ia tamata le
aito i te tomo i roto i le pulurpu, e tia mai te toa no te utuafare i te uputa tare ci parnrn. Ei reira raua mehai ai. la pohe
te aito note utnafare c peu to’na mau ta.ata i te pohe, e aore ra.
e punira raton i nia i te niona mai te uri o te vahi anora.
e
maa
e
hue parari e
E mai te
mea
metua i te tahi
no
aita
e
taata
no
te mau idoloo te
aito to te utuafare
raton
raati
e
varua
ra,
e rave noa
tuu atu ai i te arii
iino
ra
ïa te
ei tutia
ra.
Namata, or.
Huriraa :
«
i
E
mua
tia
na
ao
to te fenua, e
i te
te
Mataio 12,i 29.
mau
mau
aito
o
idolo no
aito to te utnafare
note paruru ia’na
pô, tei imi noa i te mau tu¬
teie nei anotau. » V. P.
te arii
o
te
e
VEA
k
POROTETANI
6,'
parnu rli apî hururau.
( Tei ore i ô i te Yo‘a i mairi a'enei )
Tahaa.
—
I Poutoru
K
orometua.
mea.
oto
e
no
i Vaitnare, ua linapa'ohia te pureraa ati no Tehei,
te aau. ISTa te Atua e paliauo 1 voie pure arai.
Eimeo. — E farereiraa ma te au maito te “ Oro‘a Me ” i Afareaitu. Ua
fana‘ona‘o te aau i te itei ia i te liotui'au o te mau Taleni, mai te mau bimene
râ
O
navenave
roa
e
tae noa’tu i te
te fare-amuiraa uo te
Raiatea.
—
O
te
mau
tao'a.
Hoê ana‘e ata pouri,
Haapa'oraa-Pnero ( Hotela ),
maori
■
hoé taurua nehenehe mau ta te Paroika no Uturoa i haa-
pa‘o, ei faaineineraa i te patu faahouraa i te fare-pui'e rahi aorai. Ua nebenebe roa te mau ohipa a te iri-apî,
ua itoito tetabipae o te Paroika. Are‘a
râ te tabi pae, ua tapiri mai no te imi i ta ratou ibo.
Tahiti.
I Papeete, i Riniatara ei Pirae, ua faatupubia te boê mau faaipoiporaa Paroika, ei ohipa nebenebe, ei ravea e faarabibia’i te nuu o te AriiNui-o-te-Rai. E pahono anei te û‘i-api i te mau piiraa o taua Arii ra?
Te mau parau oio e te mihi ;
No te tiarepurepuraa rabi tei tiipu i Papeete nei, ua roohia te boê mau
utuafare i te ati. Noa’tu te tumu no taua ati ra, eita e nebenebe ite feia aau
—
aroba ia ore ia haamana‘o ia ratou.
Ua baru atoa te ri’ma toètoè o te pobe i te boê mau boa : o Teihoarii te
tabi, orometua i te matamua. I roto oia i te fare-ma‘j to’na poberaa.
O Ariipaea Potnare tei hunahia i roto i le aua o te hui-arii, i Arue. Ua
orero o Teriieroo i te parau no teie obi liopea no Pômare V. Na taua arii i
pupu ia Tahiti i te rima no Farani ma te ani ia haamaitaibia e ia faaturahia ta’na baapa‘oraa tupuna, oia hoi te haapa'oraa Porotetani.
O Madame Brrnière Aimai, e obi autahua-arii o te Mesia, tumu no te
boê utuafare rahi, e aico viiliine o tri tavini i te Atua na roto i te mau ohi¬
pa o te faaroo. Na vai inâ e niouo ia’na?
I Arue, i te pô Aufaiiraa Me, ua haamana'ohia te aito ra o AT. Smith
( Timi ), 0 tei pobe i Marice. üa tauturu rnaoro oia i te obipa o te faaroo i
0 tatou liei, e ua vaiiho i te boé mau faufaa ei taulururaa ia Betela, i te Ecole
Viénot e i te Paroika no Arue.
Te faaite atu uei matou i.to matou aroha i te mau utuafare e oto nei!
Tefarerü i
V.
¥
no
Atete
Ua pohe te toâ hopohopoi maraa mea a te arii, e te Moafaatitotito a te hui-tavana a Marama-ton, oia hüi o Raiti t. no Maroe i te 3i no tiurai. lOS tona raatahiti pohe ai. ïana roo etana
^
t
ohipa te ora noa ra. Ua pehe au i tana mau âi, mai Raiatea ei
Tahaa, i Tahiti Paea, i Rarotoa hoi i le oire i Avarua.
Taaroarii
*
*
*
or.
VEA
6
POROTETANI
Tomoraa Fare i Avera
(Rurutu)
Ua
tupu te hoô oroa tomoraa fare tamaaraa ei fariiraa i te
ohipa o te faaroo:tere Me, hiopoaraa, tono. Ei fariiraa atoa
i te tere o te feia maiia e tapae i roto ia'na.
Ua manihiniliia e na piipu Taurearea no Moerai, e no Auti,
mau
Avera, i
e no
Tavaiia Hau
no
i te faatereraa no le in.iu orometua, e te
faaterehiae le mau Tomite
raro ae
to’na feia lor.-a, o tei
e
te Me,
E rave rahi te
mau
ohipa faahiahia tei rave hia ; temaua’o-
te mau tuaroiraa, te hiopoaraa himene, te oire taatoa, te
mahora, te mau utuaf.are, le farerei haere raa i te feia ma’i,
raa,
mau
titauraa i te mau noho faaturi ia
te Me manuia
faaipoipohia, e te aufauraa no
roa.
Na Pouterani t. i tamuta. E 3 mahana i oti ai teie mau ohipa
i te ravehia. E hia rahiraa taurearea tei puta to ratou aau no to
ratou ôraa ei manihini no te tura e te ruperupe ote mau ohipa
no
te faaroo i taua oroa tomoraa ra.
Na te Paroika
no
Avera i farii itoito
e
te-anaanatae rahi i te
manihini rahi.
pae tino i teie
Arahiti
or.
*
«
«
Taiobae i9
no
üa haamata maton i to matou boti Saiete,
Tiurai
oia hoi
na
Haa-
piti, te haapaoraa Porotetani e te Katolika notemea,
e raea tahoê matou, te tahi e te tahi, aita e feiiraa.
paoraa e
Ua haamata te haraaniraa i te ava'e
i roto i
te raiti i te 10
no
no
Eperera, e ua tuuhia
Tiurai nei. Teie te
roa
note boti : 36
6 initi. Ua putuputu ma¬
tou i roto i te fare-boti hou oia i aaraohia’tu ai i nia i te miti.
avae
e
3 initi: to'na
aano :
7
avae
e
Ua putuputu mai na Haapa'oraa e piti, i te vahi hoê. Teie te
0 teie boti: o “Naradi”. Teie ta‘u irava a‘o i taua mahana
i‘oa
ra :
loane 12 : 3.
ratou pae,
ma te oaoa
Teie te i‘oa
telai,
e
o
te mau
lia Uiri ra te hoê laata
farii mauruuru mai oia, no to
Ua oti te pureraa, ua
katoiika, o Mautetai te i‘oa,
e
ua
rahi.
ïeikiahutoua, ekalesia. e o Maurima tauturu : Katoiika e te Porotetani.
na
tamuta:
o
Mahahe,
or.
POROTETANl
VEA
1
Haamapair.ârâinaraa.
pouri matou ! ”
i te boê mau taata o tei na ô mai e :
« e mea pouri matou »,
e tei pari ooa ia vetahi è ra, ei tumu
no to ratou pouri.
E parau valia ana'e teie, e te raana'o nei au, e feia ite e te
pattn taua feia ra i to ratou iho mana'oraa.
Eaha te turau e lia’i ia'u ia parau e, e feia maramarama raA.
“ E
mea
Ua faaroo pinepine au
tou
i to ratou iho mana'oraa?
1) No to ratou ite rahi i haapae
Hibilia, te lamepa mau e aita’tu.
Teie:
te
ai ratou i te taioraa i
2) No to ratou ite hohonu i haapae ai i te taioraa i te Ve'a
Porotetani, opuahia ei ravea e maramarama ai te nunaa.
3) No to ratou ravai i te ite ratou e faafaufaa-ore nca’i i te mau
haapiiraa a te orometua, tei haamauhia na roto i te Ture Haapa'oraa:
Pene I, â 2, irava 5: Tei te orometua te faatere i
haapiiraa Sabati, e te haapiiraa i te hebedoma, te haapiiraa
Tuhaa III,
te
Evanelia etc...
B. “ Peapea
fenua !”
E te feia aau haehaa e, ia ati oe i te tahi peapea fenua, eiaha
oe e vt noa i te mau faariariaraa o te feia moni. A faaite i to
oe ati i te Eaam-Faahau. Eiaha e haamâ, a papai noa na roto i
te reo Tahiti.
rjC^jaî
Tahiti. — Ua reva’tu M. Qaesnot,
fe
Perelitenî tio te Apoofaa Rahi nô
fenua, no te rave i ta’na ohipa, ei melo no te Apooraa Rahi no te Re*
pupirita. Na te parau-îia e te aroha e aratai i to’na mau mana'o ei faatupuraa i te maitai ana'e.
Ua tae mai te Tavana Rahi apî e to’na hoa i Tahiti nei, o M. Maeêtracci te i'oa, ei upoo-faatere i te pae o te ture. A haamana'o tatou ia’na
e i te hopoia ta’na e hopohopoi i teie nei anotau huru-è.
pii*aroha o Mose i to’na ra tau i te na-ô-raa e : « E ore e mafaa
hopoia i teie atoa nei nunaa. O vau ana e ra ; e rahi hua ïa
i te teiaha» (Num. 11: 14). — la tauturuhia teie nei Tavana Rahi e t«
Atua, e te feia here-ai'a mau, ia faaea te fenua ma te hau « te tura i rara
a'c i to’na faatereraa,
Ua
ia'u teie nei
JS
VËA
POROTETaNJ
Ua amui oia e fo’na hoa i te nunaa rahi porotetani tëi tahoê, i Punaauia,
i te 28
Atete, na ro:o i te hoê t.- 'jnia nehenehe
no
raua
i to
mau
parau no taua oro'a ra.
raua
hi'oraa i te
Mai hea mai te
Tah'îi ? Na roto
nunaa
mau, e iia mauruuru
liaapa oraa mâ e te tura. Te vai atura te
mau
mai anei ia
Asia, è aore
ra
ia
Marite
Apatoa? Ua riro leie parau mâiôhia ei tumu note tere tuiroo no
na taata Norovetia
( f'Jorvégiens ) too-ono ta te opape i ume mai na nia
i te hoê pacpaè iti haihai, itamanihia na roto i te mau
peu tahito. O KpnTiki te i‘oa no taua paêpaè ra. E 4.000 maire to ratou painuraa
niai, na
roto i te raumai e te
rahi.
vero
Ua faaruè ratou ia Peru, e ua mau ratou i te Tuamotu. Na “Tamara”
i tavere mai ia ratou i
Papeete. I te mahana iho no to ratou tapaeraa, ua
tac atoa ratou i te taurua
Farani.
—
no
Punaauia.
Te fatata nei te
mau
mailiraa i te
hinaaro nei o de Gaulle ia tahoê te
nua
roto mai i te
no
E mea iti
roa
te aroha rahi,
ma
fifi
mau
te auiiune
e rave
mau
mau
Apooraa Oire, e te
no
te faaoraraa i te fe-
mana‘o
rahi.
sitona i teie nei
matahiti,
i te huru o te ati e tupu i te
e te
mau ava'e
mana'ohia nei
i mua nei.
E parau peapea ta te hoê ve‘a i faaite mai, maori râ, o te rahiraa moni
huehia i te hoo-ava, te avaava e te pere, na roto i te matahiti 1946.
o tei
Ahiri taua moni ra i tuuhia
■
te
ohipa paturaa-fare,
fare maitatai na roto i taua moni i hue-noa-hia
ua oti atura ïa 40.000
ra.
Nehenehe paha ia parau e, 10 fare pure e oti i Tahiti nei, i te matahiti
hoê, na roto i te moni huehia i te hoo-maa taero, te avaava e te pere, c
te vai atu â te hoê
mau
ohipa îaufaa-ore.
PARAU API ROA :
ia
ore
râ outou ia faaore i ta vetahi-è
mau
hape, e aore atoa to outou metua e faaore mai i ta outou hape ( Mataio
VI, 15).
la parau te hoê taata e, te hinaaro ne! au i te Atua, e aore oia i aroha
f ta’na taeaè tei hi'ohia e ana ra, eaha e tia’i ia’na ia hinaaro i te Atua
tei
ore
i hi'ohia
e
ana
fa
(loane IV, 20).
hoâ lâMturu 1 te Vea.
Pctpéeie: Atonl a More 5, Poaltl 5, Taie iti .85; KaiïnDae.: Turaiiat.ua lOÔ,
Tamatoa 10, Taiaritn 10; Makatea : Lcoji Domingo 50; Mahtna: Oututaata
25; TeHaitoa ! B, 25; Taurere: Temiuinva 10.
la amuihia;
275 farane.
MaukvüEU.
Imprisaeria Ewb F, Juventie — mEEX» tabik.
Fait partie de Vea Porotetani 1947