EPM_Vea Porotetani_194707.pdf
- extracted text
-
Te 47 0 te Matahiti
TIÜRAI 1947
-HOO I TE MATAHITI
G.
flîhi 7.
HOÊ: E TOEU TAEA.
PREISS, Directeur- Gérant.
Tîamiraa? RlfaiîQraa? Aufaeaeraa?
A taa atu ai te raau ohipa arearearaa, e te mau ohipa imifaa monî
tei faariro hia ei mau ohipa tumu no to oro'a Tiurai... te haamanao
nei â te tahi pae i te auraa nehenehe e te tura no tâua mahana ra..*
e no na parau turau
raa e te
tuiroo e toru, oia hoi : te ïiamaràa, te Aifaito*
Autaeaeraa.
Ahiri aita ratou i ruri ê hia e aore ra i faarue pinepine hia, ua pa->
rahi ê na tatou raa te oaoa tia raau e te hau.
E te ui nei te manao :
I. Té Tiamàraa eaha ïa ? Teie, e tia ia tatou ia haapao i te raau
oia hoi té màu raea tei ore i riro ei faainoraa ia tatou iho,
Eiaha tatou e manao e, e tia ia tatou ia haapao noa
i to tatou mau manao atoa, te ino e te maitai, Ua tano roâ to te Haufenua opani etaeta raa i te mau ohipa taparahi, eiâ, e te tahi atu â,
tei riro ei faainoraa i te utuafare e i te oire, area râ, aita ratou i tae
roa î te paruru roa raa no te mea te faatia hia nei â te mau ohipa
taiata, e te taero*ava, te faatqri tei riro ei faainoraa i te nunaa.
Na roto râ i te Ture X e te Tare Hau-ê (ture no te aroha) ua opani
hia te mau mea atoa tei riro ei faainoraa e ei tiarepuraa...
Te tiamàraa mau o te auraroraa ïa, ma te aâu tae« e te aau aroha
i te Ture a te Atua. Te tiamàraa haavare, o te auraroraa ïa i te Ture
mea raâ,
e i te taata-tupu.
a Satani.
IL Aifaitoraa, eaha ïa ? Teie ïa. E tia ia tatou paatoa, noa’tu te
huru, ia haapao i te Ture a te Atua : Ua aroha mai te Atua i te taatoa, ua pohe lesu no te mau taata atoa. Aita e ture ë ta te tahi.,. 9
f aito ê ta t© tahi, e faito ê ta te tahi.,.
i
POROTETANI
VEA
Ua faahapa lakobo i ta Ekalasia n@ tona hio maitai i te taata rahi
e te hio-ore i te taata rii
(lakobo II), Te vai nei à taua peu ino rS, i
te pae o te faaroo e i te pae o te huiraatira.
Te manuia nei te tahi
ohîe, i te mau fare toa, i te tahi mau piha toroa, te tahi
pae râ, aita i hiohia. Te aruahia nei te tahi pae, area râ te tahi pae
pas ma te
te haamoe hia nei.
Te Aifaitoraa mau o te aroharaa i te mau huru atoa, noa’tu te
huru.o te Haopaoraa, te toroa, te Basileia. « Aroha’tu,.. mai to aroha ia oe iho na ».
^ III. Te Autaeaeraa, eaha ïa ? O te Ture Tumu la,
te Ture Hau
ê : « Aroha'tu oe i to taata-tupu... » la rave noa tatou i te mau mai¬
tai atoa, s aore o tatou aroha, aita roa â tatou e faufaa. O tei
aroha
hamani-iso ia’na e i tona utuafare, e i
tona roo, e i tana faufaa, ait-a i nounou faahou i te hoe raea no tona
i tona taeae, aita roa oia i
ra taeae.
Irava opani : lakobo II ir. 8.
*
*
Te hurn
o
*
te Tiamàraa , Aifaitoraa e te Autaeaeraa
mai tei haapa‘ohia e
te tahi pae:
1) Te tiamâraa, teie ïa ; e tia ia matou ia haapao i to matou
hinaaro ma te puai, atira noa’tu te peapea e te ati no
te Taata-Tupu... Na te mea puai e taumi i te mea paruparu i
mau
raro
!
2) Te aifaito raa. teie ïa : e tupu te aifaitoraa na roto i te
faahepohepo, e te faariaria, ia tahoe te manaô i te pae politita,^
e i te pae faaroo... Te taata, te utuafare tei ore i faarii i tb ma¬
tou manaô, e tapu-â-hia ïa. (ei hioraa ; te faatereraa no te arii
0 Louis XIV, no Hitler i Purutia, no Mussolini i Italia, no Sta¬
line i Rusia, no Franco i Paniola, e te tahi paean politita i lera
fenua
e
i tera fenua.
teie ïa : la tahoe maitai to matou paeau,
i te tahi paeau a tupu ai te autaeae¬
raa na roto i te faaore raa i tei ore i farii i to matou hinaaro.
3) Te autaeaeraa,
no
te haavî e te haamou
Te Ture hau ê.
Ke tou aroha ia ratou, e faatura vau i tau
mau aratai.
mau metua e te
No tou aroha, eita roa vau e taparahi i te tino i aore rà i te
varua no to’u TaaU-Tupu,
VEA
ISamucl
3
POROTETANI
No tou aroha, eita roa vau e faaino i te
utuafare na roto i te
faaturi.
No tou aroha, eita roa vau e eiâ i te mau mea no
toû Taata»
Tupu.
No tou aroha, eita roa vau e faaino i te roo no teu Taata-Tupu
na roto i te pari haavare.
No tou aroha, eita roa vau e noûnoû i te tane, te vahiné, te
tamarii, te fenua e te mau mea atoa tei rii'o
ei oaoaraa e ei maitai no toû Taata-Tupu.
No tou aroha, i te mau
raetua, e i te mau tamarii, e i te
mau aratai i pae o te faaroo, e i tau aia... te
hâapae nei au i te taiata e i te ohipa eiâ, e te
taparahi, e te taero-ava, e i te patana hoo-ava,
e i te mau peu iino atoa.., e na teAtua e tauturu mal ia‘u,
Tuaroi-parau no (e Tiamâraa.
XXIH, 28... I mairi hia i taua vahi ra o Lela-Hamelakott
I O Lela-Hamelakota, eaha ïa ? O te mato
ïa no te oraraa e no te
iiamà ma... Te vahi i ora’i o Davida mai roto mai i te rima taparahi no
Saula. Ua imi Saula ia Davida, ia pohe, auau atura ia’na, haaati atura
hoi oia e tona nuu ia Davida e tona mao Taata e haru e taparahi... Aita
i te ohipa ino a Saüla (ir. 27)
ia’na oia hoi te arii ino, aau
feii e te teoteo e te taiva i te Atua. Riro atura taua vahi f roto i te raerâ i manuia ! Na te hoe fifi taaê i tapea
Davida i tei
Hoi atura oia... e
ua
debara ra, ei Lela
hamelakota no Davida.
ora
II O Lela-hamelakota
i ora! i
eàha ïa ?
auau
o te mau
vahi
ra
i reira te hui-faaroo
te mau rima hamani-ino e i te mau ati huru rau. Haamanaô ia
Iseraeiag ia Daniela, ia leremeia, i te mau apotetolo e te hui-faaroo no te
mau Tau tei auauhia e te ino e te pohe‘ e tei ora na roto i te mana o
te Atua.
III O Lela-hamelakota
eaha ïa?
o
te 14 no Tiurai 1789, te mahana i
orai to Farani i te tîtîraa o te Hui-Arii e te Hui-Tahua ; e te matahiti
te taime i oraî o Tahiti no roto rnai i te mana no
O
1797,
te arii o te Pô.
Bir-Hacheim, te vahi medebala, te tahua tui-roo no te tiamâraahia
Tamarii faehau, mai roto mai i te nuu rahi tei auan c tei
ta tatou mau
haaati ia ratou.
IV O Lela-hamelakota eaha ïa ? o te
vahi ra ( te piha le utuafare, te fare
putuputuraa, te fare pure ) i rei ra to te
tahi mau taata praraa, tiamâraa
i!
t
PüROTETANI
VEA
mai roto mai i te tîtîraa no
haaati
te taiata, te taero-ava, te haavare, etc. etc. te
arii Varua-ino... tei auau noa, e tei
mai roto i te nuu rahi no te
ora raa
noa
i te taata, e i te mau nunaa.
i te hopoia, e to te
Fenua e... a rohi i te pure i te pure i te Faaora hôe roa e oraî i te fenua
E te mau tîtî e, e
te feia e rave rahi, tei teimaha
tiama’i oia„. oia boi o lesu Mesia.
e e
Komite lesu Mesia.
/■;
Parstu fahito.
Te haapûraa no
Tahiti : Te piha-ia-Tela i Papenoor
I mutaa iho — “ Te piha-ia-Teta ” o te faa rahi ïa i Papenoo
O tei riro ei haapûraa no te taata’tahiti. i te
i roo
oia i te ati, E fenua maa rahi !
taime
hia’i
Haapai-a-noo, te piha ia Teta... Te fenua o Vaa iti matetoi.
<(
piha ia Teta ! E tauraa maitai, o Haapai-a-noo.
Haapai-a-noo te faa-nui. E piha tena no Tahiti.
E haere Tahiti i reira i te ati... la Teta-arii.
Ora’tura i tei imi noa... ora’tura i te tamai.
Tei Haapai-a-noo te uru ia maa iore » ( no to'na rahi, aita i
pau i te taata ).
Te auraa i telenei — O te aua nui no lesu, e piha tena no
Tahiti... e haere Tahiti i reira i te ati... ia lesu i^rii. Ora’tura i
te luko taehae tei imi noa, ora’tura i tona mau ravea... Tei taua
auara... te maa ravai e te ora...
Te
O
Î5,
V
il I:
h
ï\
U
î
i i!
■
i?
Aita
e
haapûraa faahou... maori râ i pihai iho ia lesu.
Afala ulraa.
.
11' I
I
1. Uiraa.—
Aita anei e ravea i te pae o te ture no te faaore
hoo i pihai iho i te mau fare pureraa e te
putuputuraa, i te taime i haapao hia’i te mau ohipa
no te faaroo ( pô matahiti, me etc) ?
Pahonoraa : E peu huru ê mau i teie nei anotau, oia hoi te
faariro raa i te mau ohipa o te faaroo ei imi raamoni notetahl
pae. E ere te Tinito anae e te hoe mau taurearea i roto i teie
pa 0 te hui-faaroo iho râ te tahi.
Nehenehe ia opani etaeta i nia i te fenua Paroika, cita râinia
-11. I
raa
mau
i te mau ohipa
fare
ohi¬
î
,
fl-
te purumu...
maori râ ia rahi te maniania.
VEA
5
POROTETANI
aita te taata
Ua vî teie peu i Vaitoare e i Hamene. no te raea,
i haere c hoo... mai tetamarii e tae noa'tu i te taata paari. Maua
feia hoo, haere ê alura ratou.
ohipa aufauraa Faatupuraa-Parau
i te hoê ohipa faaîraa pute no mea e no mea. Ua tiahi lesu i
taua mau mea i rapae i te Fare no tona Metua.
atura te taime nû te
Teie te faaararaa : e eve te
pârau m fo
utuafare.
taeae orometua oTehei noValtape i te
aroha nei tatou ia’na e i tona utuafare. Te
tiaturi nei te taote i tona maitai faahou raa. Te rohirohi te tumu
rahi no tona ati. E taata puai o Tehei i te mau ohipa, o tei ore
1. Ua roo hia to tatou
hoe ma’i rahi, e te
faaotiraa e te faaherehereraa ia’na iho. Ua itehia
i Heremona, e i Bora-Bora, i te taime i haamata’i
oia i tona toroa i roto i te fifi e te teimaha.
i ite i te hora
taua huru ra
Paroika i Ua-Pou,
oioi hia, ma te papu
ore... ei oaoaraa no te tahi pae e ei otoraa no te tahi atu pae...
E homa, a ara tatou i te peu pari-haavare, e ma’i rahi iô tatou
2. Ua ati atoa te utuatare no Tariu e tona
te hoe pariraa teimaha roa teihaaparare
no
nei. Eiahd e rû noa i te
faahapa ia vetnhi ê ra.
3. Ua tapae Soeur Marcelle Grumière tuati no
Ua maoro te tere : e
Orofara i Farani.
5 ava’e. Na te Moana Patitifa, Inidia, Ute-
te pahi “Ville d’Amiens” fanoraa.
Béguin, oromelua-haapii-tarnarii na nia ia
“,Saggittaire
Hou to'na revaraa, uu pùpù to “Galilea” i te
hoê tamaaraa ei aroharaa hopea. Ua rahi atoa te mau taata ta’na
i haapil, 0 tei farerei ia’na i to’na revaraa.
5. E mau parau maitatai ta M' Vernier i papai mai. Te itoito nei â oia i te imi i te mau ravea e roaa faahou mai ai te
mau Bibilia e te hoê mau buka paieti. Te haapii nei oia i te reo
Tahiti i roto i te Fare Haapiiraa Rahi faaineine i te feia toro'a.
ute, Mediteraniani to
4. Ua reva’tu
Timîaî?aparaa paraü tahifo.
i te Evanelia.
T.ihiti i te ïarüràa
1 roto i te
Vea no Me, ua ite hia to te nuu
Keresetiano haavîraa i te
tino, e te haavîraa i to ratou aau na ro¬
to i te aroha, a riro atu ai o Pômare 11 ei arii nO:.Tahiti.
nuu
etene, na roto i te mauhaa
inaha ua faaore hia te tnau marae mataeiiho i te fenua nei e ati noa aê. Ua ta¬
hu hia te mau idolo i te auahi, ua faaore roa hia te haamori-idolo, e te
I
raro ae
i tona faatere raa,
te tnau marae utuafare i nia
naa e
atoa e vai i reira.
tîtîraa o te haavare o te mau tahu'a etene, e
ua hurihia i roto i te vari te mau atua ofai ta raton i haamori ra.
Tei te otiraa te tamaî “ Fei pî ” ra, ua reva’tura te hoe vea i Eimeo
ra. Taua vea ra, o te
hoe ia Tahu’a Ràhi Tahito no Huahine. Tei te iri
raa’tu tona vaa i tahatai ra, oua’tura oia i te fenua ma te pii e “ ua pau,
ua pau i te pure anaê ” !
la hope to’na faaiteraa i te mau parau no te pauraa o te mana o te
etene, e te huriraahia i te haamori idolo i Tahiti, ua haere ana'e te mau
orometua e te feia faaroo atoa i roto i to ratou fare-pureraa ei haamaitai
i te i'oa no Atua, no te mau mea maere ta’na i rave ei pahonoraa i ta
mau
peu hamani-ino
Ua ora’tura te taata i te
ratou mau pure.
Tehamaru ( Hayward ) i Ta¬
hiti nei, e ua tapae mai raua i Pare nei. Ua taamu raua i te fenua taatoa, e
aita raua i farerei faahou i te tahi mau peu haamori idolo e hoê iti a‘e.
Aita i maoro, ua haere mai o Noti raua o
Ta raua i farerei i te mau oire atoa, e mau
fare pure ïa, ua oti i te faahia-
hia, e ua haapa'ohia i reira e 3 pureraa i te Sabati, e hoê pureraa i te hepetoma.
Haapiiraa Evanelia i Moorea, o ratou ïa tei
ohipa ppreraa, e e mea nehenehe maitai ta ratou raveraa.
Ua a‘o haere na orometua na roto i te mau oire atoa, e ua opéré i te
mau buka. Ua na reira-àtoa-hia i Eimeo, e i Maiao. Ua horo'ahia te mau
Te feia o tei maoro i te
faatere i te
mau
orometua-haapii na ratou.
Ua pee atoa te mau Tavana no Huahine i te taahiraa avae no to Tahiti
na roto i te haamouraa i te man marae, e te mau idolo, e te pure i te
nei
Atua mau, e te
te reira.
haapa‘0 i Ta’na ture. Na te arii ra o Mahina i faatupu i
f aahaamana‘oraa.
e
A. — Eiaha oe e urne mai i te taata hara na roto i te faahapa noa,
te raaniania noa ia’na, na roto râ i ta oe iho faariroraa ei hioraa
maitai.
B,
-
E te mau tavini a te Atua e, a papai i roto i to outou aau i
te mau i‘oa no te mau utuafare tiamà-ore, ia riro ratou ei mana'oraa
i te rui e i te ao, e tae noa’tu i te mahana no to ratou tiamàraa.
Eiaha roa e fiu i te imi i te mamao i moê.
VÉÂ
7
POHOTETANî
Eï faaararaa I fe nunaa porofefani.
Te tumu
teie faaararan, teie ïa :
no
faaroo : Te vai nei te hoê mau aratai, e te tahi
mau amiiiraa, tei rave rnaoro i te mau ohipa o te faaroo,
tel
haapii atu e tei iiaapiitiia mai i te Parau Hau no te Evanelia.
E inaha! i te taime i ore ai to raton mana'ô i upootia noa, ua
faaruè faufaa-ore raton i te mau ohipa no te Evanelia. Ua vî te
faaroo e te aroha i te hoè riri-tahoo, ei umeraa i te taata rii i
te e’a pohe.
B.
1 le pae fenua: Ua iteliia te hoê mau peapea ta tatou e
A.
~
J te pac
—
mauiui nei.
E te
Porotelani
nunaa
e,
Ua papai lakobo i te na-ô-raa e; “ E ueuehia te paraulia ma
te Hau e te feia faatupu i te parau hau ra” (lak. III, 18).
a) la ueuehia le Parau-tia: E hinaaro rahi, maori rà,.ia tupu
aifaitoraa, te faaturaraa e te fariiraa i te
mau mana‘o-tia, e te hinaaro-tia,
e te itehia nei â te mau mea
te Parau-tia na roto i te
tei
no
â i tae i te
teie nei ao.
ore
mea
tia. Te huru teie i roto i te mau Basileia
b) la ueuehia te Paraulia e tia’i: ma te Hav !
Ma te hau ta te Evanelia i haapii mai.
Ma te hau, na roto i te mau ravea afaro e te haapa'o i te reni
no
te ture e te mau
Apooraa i maitihia.
Ma te hau e te tahoèraa o te mau mana'o mailatai e te itoito
no te feia paari roo maitai.
Ma te hau
e
te vî-ore i te mau ravea piô e
te hoê mau haa-
piiraa huru-è.
Eiaha râ
aore ra
riri», e aore ra «ma te iria e te tahoo », e
te faariaria ». E ere teie i te Haapiiraa Evanelia.
«ma te
« ma
Ella roa te Parau-tia
e roaa
na roto i
te mau ravea tia-ore, te
mauhaa tarna'i,., eita roa. «O tei
rave i te o'e, e pohe ïa oia i te o‘e ». «Ta te taata e ueue, ta’na
mau
faainoraa, le
mau
atoa e ooti ».
c) la ueuehia, ma te Hau.... e te feia faatupu i te parau
Hau ra!
papaihia: e te feia faatupu i te parau mârôraa, e te
patiatia, a tupu noa'i te riri i roto i te aau taata.
Aita’toa i papaihia : e te feia faatupu i te hau na roto I te
Aita 1
mau
mana'o
mauhaa no teie nei ao.
Teie râ : e ali te taata faatupu i te parau hau i te taata hinaaro-ore i te parau hau, E parihia oiai e laalnohia, e haamamDt*
mau
I
s
VEA
8
«
E ati to oiUon i tcie
POROTETANl
nei
ao...
a
faaitoito râ;
e ao to
tei
faatupu i te bau ra ».
E te nunaa here e, 150 matahiti i teienei to tatou haapiiraahia
i te parau bau no te Evanelia, la mani to tatou aau, ia ite tatou
i te faaoromai, e te aroba, e te itoito, e te pure, ei ueueraa i
te
Parau-tia, e ei pabonobonoraa i te mau faabepobeporaa.
ueue ma te bau, e te feia faatupu i te Parau Hau e, ia ore te
matahiti lubili ia riro ei matahiti otoraa riibi.
A
Eiâha oe @
Ua faatupiihia te hoè taurua i te mau mahana 15, 17, 18 no Tiunu, ei
haamana'oraa i te piiraa no te aito ra o de Gaulle e, i te mau taata tei apee
ia’na ei ravea atoa e noaa mai ai te hoè mau faufaa ei tautururaa i te mau
utuafare ati no te mau faehau tei tae i te aroraa.
E piti pureraa ta tatou i hanpa'o i Paofai. Na M; Ghazel i faatere te purereo-papaa, e na Teuira, orometua-nuu, i faatere te pureraa reo-tahiti. Ua
faahanahanahia te ohipa ua roto i te mau reo himene navenaveroa, e ua oaoa
te aau o te mau manihini e te Paroita no Paofai i te himene ra “Haamaitai i to Ai‘a here” ta te amuiraa himene i himene ma te aau tae mau.
raa
I te mahana piti, i te poipoi, ua amui faahou te mau faehau e te mau taata
i Pa-ürani; i pihaiiho i te ofai tapa‘o apî, faatiahia ia au i te hoho‘a no te ofai menema faatiahia L Bir-Hakeim, ei ofai haamana'oraa i te
mau tamarii o tei pohe i reira, e i te mau vahi atoa e rave rahi. E 79 i‘oa
tei piihia... e 79 taime te pahonoraa;
mate.
e rave rahi
Ua putapû te aau i te faarooraa i taua mau piiïaa ra.
la poipoi a‘e, i te mahana toru, ua tafetiahia e 65 aito i te mau fetia rau
e i
rotopu i taua mau aito ra, ua iteà-atoa-hia e 2 aito vahiné, oia hoi, o M®"®
Maadi Gobrait, raatira tuati i te fare-ma‘i, e o Sœur Marie Roudillon, tuati
vahiné i Orofara,
mana^o tumu i orerohia e te orometua, e te Peretiteni nq
Tiamâ, e ta te Tavana Rahi iho i orero?
Teie ïa : ia ore ia haamoèhia, e ia ore ia haamàu'a faufaa‘Ore-hia te maU
mea tei itehia... te upootiaraa no roto mai i te ati hohonu... na roto i te
hoo rahi... te rohirohi, te maniiraa toto, te mau jrau rarahi roa.
Te faatia faahouraa i. te tino putaputa no te Ai‘a-Metua na rOtO î to’na
varua vî-ore, e to te mau aito tahoêraa.
la ara tatou e tia’i, eiaha taua mea ra ia haamoèhia, o te riro nei te reira
Eaha hoi te
mau
te Amuiraa Farani
ei pohe a rau
aè.
e maere, i te mea e, te huru fifi nei te mau mea’toa i teie nei
anotau, eita ihoâ te miti e marû oioi i mûri a‘e i te hoê vero puahiohio taninito ; eita’toa te hoê tino tei pohe i te ma‘i rahi roa e hoi oioi i to’na huru
Eiaha tatou
matamua.
Eiaha tatou e pâ-noonoo, eiaha e paruparu; ia ta-hoê râ tatou i te rave ito¬
ito i te mau ohipa i te pae tiuo e i te pae varua, ma te haapae i te amaha-
maha, te tairoiro, e te paruparu, e te mau^peu tia-ore mai ta te orometua i
haapapu mai.
»1
I
PI—miw
^1—8—P——
Imprimerie Ewb P, JuveiïTIN ^ papbeixb xahiw,
Fait partie de Vea Porotetani 1947