EPM_Vea Porotetani_194706.pdf
- Texte
-
Te 47
0
te Matahiti
JUIN 1947
-
Hihi 6.
-
veIMotetaïi
AITA’TÜ E
NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA
HOO I TB MATAHITI HOB
Te fâu
Eita
e
s
lESU.
—
I Korinetia 3, 11
E TOfiü TARA,
PMSiSS, Directeur- Gérant.
G.
te
IA HAAMAU MAORI RA
RA O
no
fe fiarepuraii.
tia i te Ve‘a Porotetani îa faahohonu oia i te
tiarepuraa tei tupu i ô tatou nei, i te
vai nei râ te mahana
E riro râ teie
e maramarama
mau
mau
parau no
mahana hopea nei, te
ai.
huru ati ei feruriraa i te pae o te Varua. A hi‘o
tatou ia Paulo, ia Sila e ia ïimoteo i to ratou tere i Philipi ( Ohipa
mau
XVI, ir. 20 ). Ua faaea taua oire rahi ra ma « maitai e te hau », Teie
hoi te papuraa ; e ua haapa'ohia te mau ture etene, maori râ, e na
te parau puai i faatere etaeta i te paeau paruparu, ua auraro noa ta
feia rii e ua faaoromai noa.
Inaha, i te tahi mahana, tomoaturana taata tôo-tôru, hoho'a hae*
haa, i roto i taua oire ra.
O vai mâ taua feia
oire
na
ra
? E feia ” orurehau ”
roto i ta ratou mau parau
Eaha hoi ta ratou
te hoê ture
api, te
ppau
!
hoi,
e
feia hauti i té
.
faaino ? Teie : o te Parau ïa no lesu, e no
no te aroha, e no te autaeaëraa, e te ai»
te tiamâraa.
Aueue atura te oire no taua ture apî ra, tei faahapa puai i te mau
faatîtîraa, e î te mau ohipa nounou, e te haavare, e te mau peu faufau, ta to Philipi i matau.
Hope atura te riri o te feia imi'-moni tia-ore, e te mau tahu‘a haa»
vare, i te taime i faaora'i’Paulo i te hoê potii varua tairoiro ( taua,
faitoraa,
parau
ïa
e
hi'ohi'o )
tei riro ei irniraa-moni
na ratou.
haamamuhia’i Paulo mâ, noa’tu to
ratou hara-tîre. Ai ta te Hau-Oire i hi‘o ia ratou, mai ia Pilato, oia
atoa to te Hau otoheraa i mua i te feia ino e te puai, e to’na tapea»
raa ia Paulo mà i te auri.
ia hau, ia hau, e ia hau !
E teie to tatou uiraa mana'o :
peu
o
Imi atura ratou i te
ravea e
.,
O val mà te feia faatiarepu 1 Teie : o Paulo, Sila e Timoteo i Phi»
lipi
; 0
Paulo mâ i Anetiohia
e
i Ikonio, i Lusetera, i Theaalonia
e
i
2
VÉA
Te
raau
porotetanI
peropheta i to ratou anotau, te
mau Ekalesia matamua i
fenua etene, te mau Porotetani i tere Basileia e i tera Basileia piri Roma, te hui-faaroo keresitiano i te hoê
mau fenua tei enemi i te Atua.
Feia faatiarepu te feia patoi ijte mau imiraa-moni
tia-ore, mai te
mau fare hooraa vahiné
taiata, hooraa maa-taero, mau hoho'a
tia-ore i roto i te mau teata, peu
hooraa-hara, fare pere, etc. etc..
Feia tiarepu te feia hinaaro i te afaro. E ere teie i te hoê
Roma,
e
i te tahi atu
mau
.
apî,
parau
atoa i te parau tahito !
E nahea tatou ? E haere noa anei tatou i te
pureraa e i te tuaroi
ma te paraparau noa i
reira, e te mamu noa i rapae ? Eiaha !
Ei feia faatiarepu tatou, mai ia Elia o tei
parihia ei taata tiarepu
no to’na faahaparaa ia Ahaba arii
e: “ e ere au tei
e ere
haapeapea ia
Iseraela, o oe râ... o ou tou i faarue i te Parau a lehova ” (I Arii
XVIII, ir. 18).
Ei feia faatiarepu tatou mai ia lesu o tei
faahapa i to te ao mau
peu
tia-ore.
Parau opani 1 : No to te taata tia-ore
faaarepurepuraa i te fenua
i parihia’i te taata parau-tia ei taata
faaarepurepu i te fenua.
II : Eita te feia tei rave i te ino i roto i te
pô e mauruuru ia turamahia’tu. « Ua tae mai te maramarama, aita râ te
pouri i farii atu
{loane I, 6 ).
Manuiaraa
Ua opanihia te
tituêes),
no
mau
fe “ feia tiarepu" i farani.
fare-hooraa-vahine-taiata (Maisons des Pros*
teimaha roateroaa i te feia tei ume mai i te mau
potii i roto i te taiata.
Ua tautoo noa te tahi paeau iti i te ohipa faatiamàraa ia
Farani i
taua peu haamâ roa ra, e tae noa’tu i te raanuiaraa.
Ua upootia ra¬
tou, noa’tu te mau ravea puai e te piô no te feia imiraa-moni
tia-ore,
e noa’tu to te paeau rahi faaearaa ma
te paru paru e te mana‘o-ore.
Hoê ohipa toe, oia hoi na 500.000 fare inuraa ava I
Afea to ratou
fâaitiraahia ?
<
Paaitoito, eiaha e fiu i te parau maitai ». Te vai nei te mahana
e manuia atoa ai tatou i Tahiti ma nei.
e e utua
«
Te hoê
E
au
te tahi
mau
pae î
i) I te hoê opûpû (hu’a-pua). E
mea
hi’oraa
menemene e ua
ril.i, ua bî.fenua bara
hara ia lesu e i ta’na Ekalesia tei apee papu ia'na.
No reira mai te mau faainoraa.
E ati rahl te mau faainoraa... e ati rahi atu â te faainoraa
e
te nunaa
faatupuhia eta'na iho.
O luda Isakariota no roto mai i te tino 12 o tei tuu ia lesu i
roto i te ati, e te tahi pae no tatou iho tei tuu noa i te Fatu e i
ta’na Ekalesia i roto i te fifi e te peapea.
H. « Atae hoi oia ; e mea maitai i te reira taata ahiri aita roa
i fanau. » E reo oto rahi teie no lesu ! Ahiri aita o luda i fanau
aita oia i rave i te hoô ohipa haamâ rahi. Ua fanau mat oia ia
riro oia ei taata maitai, ei pou no te faaroo, et taeae, diakono,
orometua haapiihia, herehia, tonohia... e inaha, ua mau’a noa,
e
ua
riro ei
mea
faufaa ore.
i te Tamaitl a te Taata.
riro te reira ei haapouriraa e ei faai tona ra aau, i ore ai oia i aroha faahou ai i tona Fatu
mau hoa, e i tuu ai oia ia lesu i roto i te ati mauiui
III. Te tumu oia i tuu ai
Te nounou e te riri ! Ua
etaetaraa
i tona
rahi.
e
Ua itehia teie huru e tae noa’tu
Ekalesia (orometua, diakono, taeaè,
lesia na roto i te nounou, mau
i teie tau. E hia mero no te
tuahine) o tei faaino i te Eka¬
imiraa moni, eteriri ! Auêhoiê !
4
VEA
IV. E
Oia
POROTETÂNI
maitai i te reira taata ahiri oia i fanau.
mea
Ahiri luda i fanau i te
fauauraa apînn roto i te va(loane V 18) ahiri tona aau i puta i le mau reo aroha no
lesu, ahiri oia i tatarahapa, aita te varua ino i mau faahou i roto
iana, e aita oia i ite i le polie riaria i te pae o te lino e te pae
mau.
rua
O
te varua.
Manao
opani.— Ua parau lesu: « Eita roa e ore te mea e hara’i »
(Mataio 18: 7). Parau mau, te tupu nei â te mau ino i te mau
feniia atoa, te tuuhia nei â lesu e To’na ra pae i roto i te ino.
Ua papaihia hoi : te imi nei â Satanl i te mau ravea, ia amui
atu tatou ia'na e i to'na ra pae, no te faaino i te
ohipa faaora
i te fenua.
Nahea to tatou patoiraa i ta’na mau rave'a ? Teie ïa
i te Varua-Maitai
»
LATA.
Haamauraa ofai
Fait partie de Vea Porotetani 1947