EPM_Vea Porotetani_194706.pdf
- extracted text
-
Te 47
0
te Matahiti
-
JUIN 1947
-
Hihi 6.
veIMotetaïi
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE MESIA RA O
HOO I TB MATAHITI HOB s
G.
lESU. — I Korinetia 3, 11
E TOfiü TARA,
PMSiSS, Directeur- Gérant.
Te fâu no fe fiarepuraii.
Eita e tia i te Ve‘a Porotetani îa faahohonu oia i te mau parau no
te tiarepuraa tei tupu i ô tatou nei,
i te mau mahana hopea nei, te
vai nei râ te mahana e maramarama ai.
E riro râ teie mau huru ati ei feruriraa i te pae o te Varua. A hi‘o
tatou ia Paulo, ia Sila e ia ïimoteo i to ratou tere i Philipi ( Ohipa
XVI, ir. 20 ). Ua faaea taua oire rahi ra ma « maitai e te hau », Teie
hoi te papuraa ; e ua haapa'ohia te mau ture etene, maori râ, e na
te parau puai i faatere etaeta i te paeau paruparu, ua auraro noa ta
feia rii e ua faaoromai noa.
Inaha, i te tahi mahana, tomoaturana taata tôo-tôru, hoho'a hae*
haa, i roto i taua oire ra.
O vai mâ taua feia ra ? E feia ” orurehau ” hoi, e feia hauti i té
oire na roto i ta ratou mau parau !
Eaha hoi ta ratou
.
ppau faaino ? Teie : o te Parau ïa no lesu, e no
te hoê ture api, te parau ïa no te aroha, e no te autaeaëraa, e te ai»
faitoraa, e te tiamâraa.
Aueue atura te oire no taua ture apî ra, tei faahapa puai i te mau
faatîtîraa, e î te mau ohipa nounou, e te haavare, e te mau peu faufau, ta to Philipi i matau.
Hope atura te riri o te feia imi'-moni tia-ore, e te mau tahu‘a haa»
vare, i te taime i faaora'i’Paulo i te hoê potii varua tairoiro ( taua,
peu hi'ohi'o ) o tei riro ei irniraa-moni na ratou.
Imi atura ratou i te ravea e haamamuhia’i Paulo mâ, noa’tu to
hara-tîre. Ai ta te Hau-Oire i hi‘o ia ratou, mai ia Pilato, oia
atoa to te Hau otoheraa i mua i te feia ino e te puai, e to’na tapea»
raa ia Paulo mà i te auri.
ia hau, ia hau, e ia hau !
E teie to tatou uiraa mana'o :
ratou
.,
O val mà te feia faatiarepu 1 Teie : o Paulo, Sila e Timoteo i Phi»
lipi ; 0 Paulo mâ i Anetiohia e i Ikonio, i Lusetera, i Theaalonia e i
2
VÉA
porotetanI
Te raau peropheta i to ratou anotau, te mau Ekalesia matamua i
Roma, e i te tahi atu mau fenua etene, te mau Porotetani i tere Basileia e i tera Basileia piri Roma, te hui-faaroo keresitiano i te hoê
mau fenua tei enemi
i te Atua.
Feia faatiarepu te feia patoi ijte mau imiraa-moni
tia-ore, mai te
fare hooraa vahiné taiata, hooraa
maa-taero, mau hoho'a
tia-ore i roto i te mau teata, peu
hooraa-hara, fare pere, etc. etc..
Feia tiarepu te feia hinaaro i te afaro. E ere teie i te hoê
mau
.
parau
apî, e ere atoa i te parau tahito !
E nahea tatou ? E haere noa anei tatou i te
pureraa e i te tuaroi
ma te paraparau noa i
reira, e te mamu noa i rapae ? Eiaha !
Ei feia faatiarepu tatou, mai ia Elia o tei
parihia ei taata tiarepu
no to’na faahaparaa ia Ahaba arii
e: “ e ere au tei haapeapea ia
Iseraela, o oe râ... o ou tou i faarue i te Parau a lehova ” (I Arii
XVIII, ir. 18).
Ei feia faatiarepu tatou mai ia lesu o tei
faahapa i to te ao mau
peu tia-ore.
Parau opani 1 : No to te taata tia-ore
faaarepurepuraa i te fenua
i parihia’i te taata parau-tia ei taata
faaarepurepu i te fenua.
II : Eita te feia tei rave i te ino i roto i te
pô e mauruuru ia turamahia’tu. « Ua tae mai te maramarama, aita râ te
pouri i farii atu
{loane I, 6 ).
Manuiaraa no fe “ feia tiarepu" i farani.
Ua opanihia te mau fare-hooraa-vahine-taiata
(Maisons des Pros*
tituêes), e e utua teimaha roateroaa i te feia tei ume mai i te mau
potii i roto i te taiata.
Ua tautoo noa te tahi paeau iti i te ohipa faatiamàraa ia
Farani i
taua peu haamâ roa ra, e tae noa’tu i te raanuiaraa.
Ua upootia ra¬
tou, noa’tu te mau ravea puai e te piô no te feia imiraa-moni
tia-ore,
e noa’tu to te paeau rahi faaearaa ma
te paru paru e te mana‘o-ore.
Hoê ohipa toe, oia hoi na 500.000 fare inuraa ava I
Afea to ratou
fâaitiraahia ?
«
e
<
Paaitoito, eiaha e fiu i te parau maitai ». Te vai nei te mahana
manuia atoa ai tatou i Tahiti ma nei.
Te hoê mau hi’oraa
E au te tahi pae î
i) I te hoê opûpû (hu’a-pua). E mea nehonehe i te hioraa, e
mea
menemene e ua
rau te
ril.i, ua bî.<f Tirara ! (taata
tore...
e
tei pee
parau'tia-ore).
i nia,.,
e
ia teitei
VEA
POROTETANI
3
2) I te hoô paura tûrama (fasée). E mea puai te peeraa mate
e te maramararaa i nia... a parari atu ai... e aore !
(taata teoleo).
3) I te hoô huero moa. È mea maitai ia hi'ohia, e e tiaturihia
e mea ora. Inaha... e mea faaero, e mea pê, ia faaahihia. (Te
paioti rapae).
4) I te hoô huero moa. la faaahihia e roaa mai te oraraa apî.
( Te taata paieti mau ).
•
maniania
Tuaroî
parau
Te haere nei â te Tamaitl ate Taata nei, i
lei papaihia no’na
te taata na’na e tuu i te Tamaiti a te Taata nei, a tae
hoi oia : e raea maitai i te reira taata ahiri aita roa i fanau. d
ra, area
Marelvo XiV 21.
papaihia ! loane XV 18 ; « Eriri to te ao ia lesu, e rirj
i te Ekaleüia o tei baamauhia note faatitiaifaro ite mau
mea atoa, na roto i te faatupuraa i te Parau-Tia, te Aroha e te
I. Tei
atoa oia
Hau.
Te riri nei te taata
hara, te ntuafare hara, teHau>fenua bara
hara ia lesu e i ta’na Ekalesia tei apee papu ia'na.
No reira mai te mau faainoraa.
E ati rahl te mau faainoraa... e ati rahi atu â te faainoraa
e
te nunaa
faatupuhia eta'na iho.
O luda Isakariota no roto mai i te tino 12 o tei tuu ia lesu i
roto i te ati, e te tahi pae no tatou iho tei tuu noa i te Fatu e i
ta’na Ekalesia i roto i te fifi e te peapea.
H. « Atae hoi oia ; e mea maitai i te reira taata ahiri aita roa
i fanau. » E reo oto rahi teie no lesu ! Ahiri aita o luda i fanau
aita oia i rave i te hoô ohipa haamâ rahi. Ua fanau mat oia ia
riro oia ei taata maitai, ei pou no te faaroo, et taeae, diakono,
orometua haapiihia, herehia, tonohia... e inaha, ua mau’a noa,
e
ua
riro ei
mea
faufaa ore.
III. Te tumu oia i tuu ai i te Tamaitl a te
Taata.
riro te reira ei haapouriraa e ei faaetaetaraa i tona ra aau, i ore ai oia i aroha faahou ai i tona Fatu
e i tona mau hoa, e i tuu ai oia ia lesu i roto i te ati mauiui
Te nounou e te riri ! Ua
rahi.
Ua itehia teie huru e tae noa’tu i teie tau. E hia mero no te
Ekalesia (orometua, diakono, taeaè, tuahine) o tei faaino i te Eka¬
lesia na roto i te nounou, mau imiraa moni, eteriri ! Auêhoiê !
4
VEA
POROTETÂNI
IV. E mea maitai i te reira taata ahiri oia i fanau.
Oia
Ahiri luda i fanau i te
fauauraa apînn roto i te va(loane V 18) ahiri tona aau i puta i le mau reo aroha no
lesu, ahiri oia i tatarahapa, aita te varua ino i mau faahou i roto
iana, e aita oia i ite i le polie riaria i te pae o te lino e te pae
mau.
rua
O
te varua.
Manao opani.— Ua parau lesu: « Eita roa e ore te mea e hara’i »
(Mataio 18: 7). Parau mau, te tupu nei â te mau ino i te mau
feniia atoa, te tuuhia nei â lesu e To’na ra pae i roto i te ino.
Ua papaihia hoi : te imi nei â Satanl i te mau ravea, ia amui
atu tatou ia'na e i to'na ra pae, no te faaino i te
ohipa faaora
i te fenua.
Nahea to tatou patoiraa i ta’na mau rave'a ? Teie ïa ;
i te Varua-Maitai »
VA IRA A
«a
farii
(loane XX 22).
LATA.
Haamauraa ofai<fShs n@ fè fare-pufypuiu-raa ofaï
a
te püpu
Hi e f@ !\l (Beteseta) Tiarei.
Ua tupu ïa oro'a haamauraa ofai-tihi i te mahana maha i te 10 no Epei mûri a‘e i te hora 3 i te ahiahi.
rera
Ua tae paatoa mai te Paroika
i te valu hoê i mua i te mahora o te fareputuputuraa e na amuiraa himene e toru no Tiarei iho ; na Brémond,
orometua, raua o Teuira e o Hauarii te faaue himene, te taio parau, e
te pure,
Na M,
Charpier te a'oraa i te loane V, 2, mai te tuu i mua i na
amuiraa i te faaitoitoraa nehenehe
i'oa
o
roa o
tei au" maitai
ia
ratou
no
teie
« Beteseta ».
la oti te parau tapa'o i te taiohia e Hauarii, i reira to M.
i roto i te mohina e to’na haamauraa i te ofai-tihi.
Charpier oo-
moraa
1 te otiraa te pureraa, ua haapa'ohia
faaterehia te oro‘a Aufauraa Me e
I mûri
a e
i te otifaa, ua
ua
te fariiraa pae tino ; e i te pô, ua
manuia roa.
haapa'ohia to te pae tino e to te mau tomite
hoiraa e te purararaa no te Paroika no te hoi i te utuafare.
Toofa, orometua.
■*
*•
*
VEA
P0ROTETANI
5
Te fere no paulo Chazel ma I fe mau pae fenua î rare
(Ralafea mâ.)
Na roto i to te Peretiteni faatere i te Tuhaa IV
tapea-û‘ana-raa-hia e te
ma‘i, oia hoi o Paraita,
atu i te
mau
maiti oia i te tahi
ua
mono
no’na, no te tapapa
ohipa faatupuraa parau i reira ; o Paulo Chazel mâ ïâ.
E tere hau to
te
niaitai, ua tapae i Pare ( Huahine ), aita râ i
ohipa. Reva’tura na nia i te hoê boti; e
tei Tefarérii te farereiraa. Ua fariihia i te
pae varua e i te pae tino atoa.
raua
e
farerei i te Tomite faatere i te
Aue te
te Tomite
oaoa o
mai te hoê metua
raa
apî,
o
e
!
e
tei
te
mau
mono
orometua atoa hoi! i
teamui-
mai i te tahi tei roohia e te ati.
Te amui nei i roto i te
ohipa mate oâoa, e te anaanatae. E tei taua
o Haavai, Fitii ei afa-paroika.
la oti i Huahine, ua reva’tu i Uturoa ( Raiatea), e ua haére afaro i te
fare-pureraa i « Betela », tei reira te hoê mau orometua, diakono, taata no
te Paroika iho, tamarii haapü, to te mataeinaa tiairaa no te faariiraa mai
ia raua. Na Atonia e o Terupe, orometua, i haapa'o i taua pureraa ra
;
e i mûri a‘e, o te farereiraa ïa.
tere no’na ra te haamauraahia
E i taua ahiahi
te
mau
Paroika ;
fa, reva’tura i Borà-Bora, farerei i
na
orometua
o te oaoa ana'e tei
iteahia, e te rnanuiaraa o te
ohipa. E tei reira to Paulo vahiné hoiraa maî i Papeete.
mau
e
mau
Tamau noa’tu ra
o Paulo Chazel i te ohipa e i Maupiti roa, e hoi mai
Tahaa, e te hopea a‘era na Raiatea. Ua faatere oia i te mau Apooraa Tuhaa, te mau
hi‘opo‘araa-pipi-orometua atoa hoi. Oaoa rahi to te
fenua i te farereiraa ia raua, eiaha râ e, o te reira ana'e, i te Reva atoa
nei
râ
na
no
te Hau Evanelia
tei hohorahia i
roto
i te
mau
fare-pureraa, e te
fare-putuputuraa, e i nia atoa i te tira no te boti hâaati.
Ei
o
tapa‘0 no te oaoa, e te manuia o taua tere ra, maori râ, te rahiraa
te mau huero ta te mau Paroika atoa i faahotu mai.
la haaruaitaihia te Atua
tauturu i te
mau
i nia i te ra‘i teitei, e Ta’na atoa Tamaiti, o tei
ohipa atoa i faaterehia.
Terii Hfimau.
A
S te ife,
eiaha ei feoteoraa,
ci haamaitairaa râ I te fenua.
no
I te matamua roa, ua faaauhia te taata erere e te tahi pae i te
reira ratou i hamani-ino-noa-hia’i e i vahavaha-noa-hia’i.
Na roto râ i te
aau maitai,
e te itoito no te hui-faaroo, ua
ûri-taata,
tupu te hoê
VEA
tauiraa maitai
roa.
POROTETANI
Ua mataitai tatou i te hoho'a no te hoê taata ereere
nia i te titiro apî; e taua taata ra, o a Eboué »
i
ïa, te Tavana Rahi Tenerala,
oia te taata matamua roa tei amui ia de Gaulle.
pohe i te matahiti i mairi a'enei. E tamaiti oia na te hoê tavana etene aito mau. Ua rave
Haamana'o tatou i te orometua ra ia Kono Issedou tei
oia i te toro'a haapii
evanelia. la oti 20 matahiti to’na taviniraa i te Atua,
Evanelia i
faatahinuhia oia ei orometua a‘o ; oia te taata tei amo i te
ua
te taime no te
tama'i rahi 19141918 e tae noa’tu i te tau i tae mai ai te
orometua
farani, oia tei paruru puai ia’na i mua i te mau peu etene,
i taa-è ai te mau orometua
mau
e
tei faau i te mau ati teimaha rahi r te taime
papaa ;
oia tei farii ia
Allégret no te pupù i ta’na Ekalegia feia ereere
Kameroun i te rima no te Sotaiete no Paris. Ua ite papu oia i te reo
Paratane, e te reo Elemani, e oia’toa 14 reo maohi.
E 44 matahiti to’na i te taime i haapii atoa ai oia i te reo Earapi,
no
e
ua
roaa mau,
Ei parururaa i le teoteo, ua maiti oia ei irava-tumu: loane III-30: E
tupu oia i te rahiraa, e hoi râ vau i te itiraa.
O Munz Dibundu te tahi tei faarue atoa i te matahiti i mairi a'enei. No
roto mai oia i te haapa‘oraa tei parauhia e ; « Baptiste ». Ua oti te mau
haapiiraa rarahi ia’na i te haere, ua rave oia i te hoê toro'a maitai roa i
roto i te hoê Sotaiete fare-toa. Aita râ i maoro, ua faaruè oia i taua toro'a
i te toro'a orometua. Teie râ, ua teoteo roa oia i ta’na iho
haapa'oraa ma te vahavaha i te mau Haapa'oraa, e tae noa’tu i te mahana i ite ai oia e:
e hara mau te amahamaha i roto i to te Atua pùpù
taata. Mai taua taime ra to’na amui-hoê-raa i te mau amaa Porotetani ia
ra, no le rave
ta-hoê ratou i te faaoraraa i te mau etene.
Aita oia i ite i te faatau! no
mea, ua riro te faatau ei enemi no’na, are'a i te tahi pae, o te faatau ia
E taata aito mau teie, e te itoito faito ore.
te
tau'a-here.
to ratou
Ei hVoraa.
Te 14 no Tiurai mafamua i Tahifl mâ nei.
E mahana pureraa, e te
14
no
haapaeraa maa, e mahana ahoaho te
Tiurai matahiti 1815.
Eaha te tumu i faataa’i te arii o
Pômare,
e
te hul-faaroo, i
te pure i te Atua ?
faatiarepuraa ta Satani i faatupu. üa riro te feia haamori idolo et Fatu no Tahiti i taua anoiau ra, e ua horo te rai^iraa o le feia faarpp j Eiraeo, Te tahi
taua mahana ra, ei mahana haapaeraa maa, e
Teie:
ua
ati te fenua i te
mau
VÊA
pae,
ua
PORofEtANI
haamori-huna-noa i te Atua
etene. üa ali
ma
te
i
tamoemoehia
e
te
te Ekalesia
apî, e ua tupu puai te rnau peu
iino, e te haamâ, e te faufau, ei haamauiuiraa i te aau no te feia
mau
here i te fenua
e
i te
uiinaa.
O le taatoa o te feia keretitiano tei amui-hoê i te
pureraa rahi
i taua 14 no Tlurai ra. Aita e oriraa, aita e toteteraa, aita
eava,
e tera mea, e tera mea
; ua tura ana'e teie taurua taa-è.
E i teie nei anotau?
huru
O
Eaha te huru no taua mahana ra? Te
te huru ! Mai te mea, te tiaturi nei te tahi
pae i te faaarea-
rea i te nunaa ei haamoèraa i te mau
ati, ua hape
tamala te mau Emepera Roma i taua ravea ra : «
ratou. Ua
cirque et pain »,
oia hoi, ( teata e pane) ta ratou i horoa ei haamamuraa. Ua
itehia te hopea no to ratou Basileia rahi.
Tamata i te hi‘o,
mau
arearearaa
peineia'e te ora nei to Tahiti
rahi !
na
roto i te
Aita râ i papu.
Noa’tu aita ta ratou
haapiiraa rahi aravihi, ua rahi atu te
haapa‘o-tura i te Tiurai no 1815, na
roto i le haapaeraa e te pure i te Atua.
e
maramarama no te feia tei
...
.E mata to'na ra, a taio oia ; e taria to'na ra, a faaroo oia...
Mau parau rii Apt
î ô tatûü nei ‘
1.
—
Te mau ohipa faatupuïââ-pâraU;
a) Mooreà : 4-7 no Eperera. Na M"" Charpîëï i faatel’e { te Komitè Mé e i
te Apooraa-Tuhaa. E tere maitai roa. Te vai nei â te tairaa no te tahi himene
himenehia e to Haapiti, î roto 1 te taria e te aau no te iiiau manihini.
b) Huàhine, Bora-Bora, Maupüi) Eaiaiea) Tahaa: 9 no Eperera - 17 no
Chazel ( Paulo ) tei faatere i te mau Komile e i te mau
Apooraa,
Me. O
ei
mono
ia M' Preiss tei ati i te ma‘i. E tere manuia roa Ua rahi râ te ma-
na‘o ia
Tauniua, or. no Maeva, no te mea, uâ moê-è,
c) Bimatara ; Ua ravehia te “ Me ” e te tonoraa orometua, anihia e te Â.
R. A. ; ua haapa'ohia te inau hi'opo'aràa utuafare,
hi‘opo‘araa taurearea e te
mau tamarii. Te mau
parau nehenehe i haapiihia i te feia taurearea : Te faa¬
roo Porotetani, te Pure, te
Varua-Mai|ai, te Tatarahapa. Ua faaineine te mau
tamarii i te hoô mau parau no lesu i To’na vai tamariiraa. Te
ohipa tumu tei
ravehia, o te titauraa i tei ore â i faaipoipohia, faaôraa i te pùpù imi-mana‘o,
faaô faahouraa i te hoê mau hoa i roto i te Ekalesia.
Të oaoa nei te Patu i teie
ohipa faatupuraa-Parau, anihia e te A.R.^
haapa‘0 maitaihia i roto i te Tuhaa V. Afea râ te fenua taatoa e ara’i ?
ïïaa.maaa'0 tatou^ e m tatou i te boâ mau tiai tarabuhiai eiaha'toa tatou e
e
mau
8
VEA
POROIETANJ
iioa i f,e auliiineraa i te
pae-o te faufaa tel roaa i te mau ‘‘Me”. Eita
iielienehe mai te mea te vai uei â te lioè paeau no tatou i rapae i te aua
oaoa
e
heeuri
no
te
Mesia.
d) Tahiti: üa maitai roa te mau Tere Aufauraa i Vairao, Toahotu, Majtaiea, Faaa e i Paea, üa haere pau roa i mua. Te ite atoa-hia-nei te hoê mau
puai taa-è i Papeete iho. ( Ua oti Taunoa, Patutoa, Rurutu e Rimatara).
1 te 3 no Me, ua tupu mauuia roa te lioê obipa liooraa tao‘a (Bazar), ei imiraa moni no te
patu faaliou i ta' tatou na fare-baapiiraa, ei fare rahi ofai. E
mau tauhaa faabiahia râ tei hamaniiaia e tei lioroabia no taua ohipa ra. E
mea
mauruuru
to tatou
roa
tatou i te feia tei tauturu
mai i teie ohipa
faufaa rahi no
Haapa'otaa Porotetani.
Eita e tia ia matou ia huna i te ohipa maitai a te mau vahiné mau-auri.
Te au nei ratou i te mau ahu ei tautururaa i te Satauro-Uteute.
No te Peneietoie i
Papeete: E mea ohie ia parau e; e fenua pure-A.tua...
I te taime i haamaitai ai te tahi pae i te Atua
no To’na horoa, ua
faaapiapi te rahirna i te pùrumu haaati no te mataitai î
te ohipa faatitiauraa pereoo ei faaetaetaraa i te tino. E ohipa maitai te “ Sports ” ;
te faaite nei râ matou i to matou peapea i te mau mana'o faatura-ore i te
Faaroo-Evanelia.. Te haapii mai nei te Varua-Maitai i te haapa'o i te mau rae mea rave
atâ râ, te haapa'o.
ora’i te varua e te tino ,atoa.
üa tapae mai te pahi ra o “Ville de Strasbourg” i te poipoi mahana Penetekose. üa faaroo matou e ua hoi mai te. hoê mau tamarii faaehau na nia
vea e
i taua pahi ra.
Te aroha nei matou ia ratou e to ratou mau utuafare.
peapea rii tei tupu i Papeete nei”, e ere teie te hoè mau
parau rii, e parau hohonu râ. Eita te afaroraa e noaa na roto i te mau ravea
puai i te pae tino. Eita, eita roa ! Hoê ana'e Tavea : o te Varua ïa no te pa*
rau-mau e te aroha, ei faaafaroraa i te aau no te feia-rahi e te taata rii.
A taui-noa-hia’i te huru no te faatereraa, eita te aifaitoraa mau, e te tiamâraa, e te autaeaèraa papu e noaa ! I te mahana râ e farii-papu-hia mal lesu ei
Arli hoê roa no Tahiti e no Farani mâ, i taua taime atoa to tatou iteraa i te
“No
te
mau
ftfai'o. I taua taime ra to te feia e rave rahi faahoiraa i to ratou aau-nounou*
e Na’na e horoa'tu i te aau»aroha, e tô
parauTia, a ruperupe ai te fenua. — Eüeehiela XI : 19 : « E na‘u e tuu i te
Varua-Apî i roto ia ratou, e na‘u e iriti i te aau ofai...»
1 roto i teie nei ao : Te fatata mai nei te rui, te fatata’toa üeî te ao. A laa*
Itoito, a rohi i te pure, e i te aro-tia i te arli o te pô. — I Korinetia VIH : 31 :
Te mou nei hdi te huru o teie nei ao, noa’tu te mau ravea piô no te tahi
pae ei faatupuraa e ei faaetaetaraa i to ratou mana. »
hte-mau-meadia-ore ia lesu-Arii,
«
fïtau hoa fapufuru i fe Vea.
Sigogne 85 f,;- Marii, raatira pahi 5 f. -- Pirae: Tuahine
Pepe v. 5 f.; Vae Ôf.; Tapuahi 5 f. ; Tihoni 5 f.; Teau 5 f.
Pam: Toimata 5 f. ; Teriieroo 10 f.
Amuihia: 135 farane. Merci.
Papèeie:
6 f.
--
Faaa:
Imptrôeïîe Ewe Fj Jfvestîin — papsets tahiîîj
Fait partie de Vea Porotetani 1947