EPM_Vea Porotetani_194705.pdf
- Texte
-
te
47
0
te
AITA’TÜ
E NIü E TIA I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEI HAAMAUaiA RA, OIA HOi TE
Mesia RA O lESü.
HOO I TE MATAHITI
Gr.
Mahana
HOÊ :
—
I Korinetia 3, 11
E TOBU TARA.
PUSISS, Directeur-Gérant.
I^evaraa
1. ïeie te parau
Hihi 5.
ME 1947
Matahiti
rahi
no
o
fatu.
taua mahana ra :
(15
no
C/a
reva
Mai)
Ota i To*na
hanahana'Arii.
haamauhia i to'na toi’oa hanahana, ia au i te tohu
tahito : e faatâhinuhia Oia ei arii. Ua tupu mau te parau ta lesu i
faaite i mua ia Pilato : E arii au, i fanau mai ai au... e i haere mai
ai hoi au i te ao nei, e faaite i te Parau Mau* »
Ua tae mai oia ei arii, aita râ oia i fariihia e to’na iho î « Aità o
matou arii, maori râ o Kaisara... e ua vahavaha, tahitohito, faarue
ratou la’na. Eaha hoi te hopea ? Ua tae te toto no taua arii i nia
iho ia ratou e i ta ratou mau tamarii, e na Kaisara î taparahi ia ra*
tou e i haamou ia lerusalema.
Ua itehia râ to’na huru arii i te mahana Tiafaahouraat i te tairae
Ua reva
e ua
i parari ai te menema i to’na mana-arii ; ua iteahia i te mahana J?«*
varaa, i te taime i tere atu ai oia i nia, na nïa i te ata, ma te faaite
i ta’na mau pipi i to’na mena e to’na hanahana, Ua itehia to’na raanâ
i te mahana Penmkose, i te taime i faaïhia’i te mau Apotetolo i te
Varua Mana.
2. Teie te pîtî o te parau rahi j « E hoî mai ïa mai te reîra atoû raj
mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa’tu i nia i te rai ra. » (Ohipa
1.11) oia hoi na roto i te hanahana-arii.
E hoi mai oia i te hora manao*ore‘hia... ei arü nania i te ata. È
fâ mai oia mai tei papaihia e loane (Apokalupo 1. 12-16). Te rouru
teatea ei tapao no te mana e te hau mure*ore. Te Tatua-auro ei tapao no te toro‘a*arii, te ahu roa uouo ei tapa'o no te Rê, te tiaa veo
ei tapa‘0 no te mana puai... » ei faaoraraa i te fetia i tiaturi ia'na,
e ei faautuaraa i te feia taiva, teoteo, tei patia noa ia’na.,. faarue
noa ia’na.,.
A rohi i te tiai noa ia’na, e ia vai ineine noa tatou ma te pure
tuutuu-ore e ; « E haere mai, e te Fatu, e lesu e »,
â
VKA
POROTëTANI
penesekose
(25
no
.
Me)
Te'faahanahana nei â tatou i te Oroa Penesekose, no te
mea, ua
fanau tino-paari-hia te Ekalesia i taua mahana ra. Na roto
i te ahoora no te Atua, o tei faaora i te mau
iri maro e te mau pera-repo...
ua tauihia te mau pipi tei vai aruaru
noa, ei feia itoito e te maramarama, te mata‘u-ore, e te anaanatae i te poroiraa i te Evanelia
; e ua
faafariuhia te feia e rave rahi ia lesu ra.
No te mea te moe pinepine nei i te Ekalesia no
teie nei anotau,
to'na itoito e to’na hinaaro
matamua, a faaea’i oia ma te haumani e
te paruparu e te
amahamaha, etiaroaia tatou ia faahaaraanao tatou
i te ohipa taaê e te faahiahia mau tei
tupu ma te mana e te hanahana i te mahana Penesekose, oia hoi te Rê no te Varua
Raa. •
Tisarc! penesekoss
Isaia XXX 12 : “ e na to outou tariâ
mai ia outou, i te naôraâ e ; Teie te e‘a
1. Reo no té Vdrua-maitai : A
Atua, no te ra‘i
raa, faatupu i te
e no
mau
tia...
hiraene
U Varua-ino
te mau
e
:
a‘oraa fiu
anaê ; a haere râ
maamaa
reo i mari
reira i te haere. ”
haere, teie te e‘a : Haamori i te
fenua, faaroo ia’na, haapao i te mau pureohipa no te faarop, no te aroha, no te parau^
no
faaroo i te hoê
e na
te
•
2. Reo
e
'
Hiaë te faaroo, e te maniania
e
oe
ohipa
taiata,
te inu hua. te pere, etc... e mea
faana'o...
1. Reo no te 1 arua-maitai •' Â
haere, aroha i
maitai hoi, ia faaea oe ma te
ravai, te maitai, te
manaô i te taata-tupu i ô nei, e i te fenua
è, eiaha
mau
roa e
nounou,
eiaha
ino...
2. Réo
no
te VaruaHno
:
te mau
o
te haumani no te
raauorometua,
i te mau vahi arearearaa e te
e
to
utuafare^
oaoa e
a
haa»
te hau, haa^
atea, a faatura ia vetahi
tamai... Haapae i te maa taeroe i te
Eiaha
e
otohe, haere
noa,
aita
ia pohe noa te tura, te
utuâfare, te fenua, haapau e hue
oe i te hoê rnahu, a
inu-hua, haapa'o i te
e
peapea,
noa e erê
fiüraa, faaitoito i te poretaiata, haru noa i te mau mea no vetahi-è : te
vahiné, te'
fenua, te roo maitai, etc...
1. Reo no te Varua-maitai ; A
haere, hamani maitai ia vetahi-ê,
e ia oe iho, eiaha e
totovâ, a faaororaai, eiaha e tahoo, a aroha i to
taata-tupu mai ia oe iho na.
neia
e
te
2. Réo
no te Varna-ino : A tae hoi
e, teie mau reo marû, reo a‘o
te feia pure Atua, eiaha e faaroo. A
haere* haapa'o i ta oe hinaajro, e mes faana’o* © raoa arearea te faaino e te
no
mau,
tahoo,
©
ohipa aito
VEA
Na
piti
reo e
pii-noa-hia
e
POROTETANI
3
pii mai, mai taliito a uiui mai â. ïïoê
" Teie te e‘a, a haere !”
noa
pàràu i
e raua ;
Nahba tatou ?
E patoi anei tatou i te reo Maitai na roto i te farii i te reo ino, e aore
ra, e farii anei tatou i te reo Maitai na roto i te patoi i te reo ino ?
“O fê! fuuhiâ’îu ît mea rah! ra, © msa mk\
f© fiîâühlâ’fy..'..” LukaXîi-48. ■
I.
—
Te
rahi teî tuuhia i to Tahiti mâ:
mea
a) O te reva ïa tei aruehin i roto i te Sal. XX, ir. 5: «E
fîiatia matou i to matou reva i te i‘oa o to matou Atua ».
E tel faahitilîia
te
reva no
mau
e Isaïa V - 26
XLIX • 22
fenua i te atea è ra., »
«
E faatia oia i te tahi
.
au i ta‘u tapa'o i nia i te mau taata ra. »
pehepehehia e te papai Sire: a E ta’na reva i ho»
hora i nia iau, o te here ïa... (Sire lî, 4).
O te reva ïa ta tatou e hi'o nei, ei mana'oraa, oia hoi te reva
i hutihia ! nia i te mau tira no te pahi Evanelia, o “Dufî”, tei
tapae i te oo‘a no Matavai i te matabiti 1797, i te ava'e no Mati,
ei reva uteute, e 3 uupa uouo, i te mauraa i te amaa olive i to
E faateitei
«
i
Te réva
ratou vaha.
Te uleute,
to te
Te
Te
i te
ei hoho'a
te toto
no
raana no
lesu, tei tahe ia
ora
ao.
uupa,'e\ hobo'a
amaa
moana
no
Ua riro taua
te ino
reva ra
rahi i hamani ia’na
Na tê
no
olive, ei hoho'a
mau
nia i te
e
e
te Varua^Maitai, e te tiamâraa, e te rnâ.
no to te.Haapûraa-Hau araaraa 1 nia a'e
te hara.
ei tapa'o no
i liuti in'na.
ratere aroha
rahi,
e
te mea rahi. Na te
aau
paieti
te itoito rahi 1 afai mai ia'na
parnparu... 207 mahana te maoro. Na
ratou i faatia ia'na i Tahiti mà nei, e na ratou i hohora ia’na î
nia iho i te nunaa, i te i‘oa o lehova, e To’na aroha falto-ore.
na
b) Te
mau
mea
moana
rahi tei tuuhia i to Tahiti ma? O te mau ati ïa ta
mau tahitoraa, e te mau
faainoraa,
te hui-faaroo i faaoromai: te
e
te
mau
ati tino e rave rahi.
Te mau pure, e te mau tao'a faatau aroha, horo'ahia e te
Ekalesia ia ora teie fenua iti i te Parau a te Atua.
Te
ma
maramarama
tei
te tuutuu-ore.,.
haapii-noa-hia
na
roto i te
mau
mau
haapiiraa
VEA
4
PüROTETAMÎ
Te Parau no te toto o te Mesia, ei tai’aehara, e ei taui; e te
Parau no te Varua-Maitai, E mea rabi â te raau maitai tet noaa,
eita e tia ia parau.
II.
Te
—
mea
rahi tei titauhia’tu i te tenua.
la faatoro atu tatou i to tatou rima, mai ia Noa i to'na
tau,
la
ore
no
te farii i te uuairao afai mai i te
mau
roa
Eiaha
no
ra ano-
te Hau!
tatou i tei roaa mai, na roto i te hoo rahi, ia
papu
tatou
amaa
faariro t te Satauro
e
o
te Mesia ei
mea
fautaa-ore.
huna, eiaha e faarue, eiaha e faa-faufaa-ore i te Evanelia anoi-ore tei tanuhia i te fenua i te taime i itehia’i te reva
0
e
te Basileia Mure-Ore tei hutihia i Mataval i teie pae
i Oceania nei.
PURE
E te Fatu e 1 a faariro ia‘u ei rima no to Oe ra Hau ;
la poroi au i te here i te mau vahi e iteahia’i te iria e te hae ;
la faatupu vau i te aroba i te mau vahi e tupu ai te faainoraa ;
la faatupu vau i te tahoêraa i te mau vahi atoa e tupu ai te
amahamaha;
la faatupu vau i te tiaturiraa i te vahi
pea e itehia'i ;
la faatoro vau i te hihi
la
faatupu
la
ore vau
o
te
mararaa
i reira te ati
i te vahi
e
te pea-
pouri ta'ota'o;
vau i te oaoa i te vahi oto e te mihi ;
E te Fatu Mo‘a e! a tauturu mai ia‘u;
la ore vau ia titau noa ia haamahanahahahia vau, ia rohi râ
vau i te tamahanahana'tu ia vetahi è;
ia titau
noa
e
na
vetahi è
e
haapa'o mai ia'u, ia
haapa‘0 râ
Eiaha vau e
vetahi è ;
vau ia ratou ;
titau ia aroha-noa-hia vau, ia aroha’tu râ vau ia
No te mea, na roto i te horoa’tu e noaa mai ai ;
e arohahia mai ai matou ;
Na roto i te aroha’tu
E
roto i te pohe matou e fanau-faahou-hia mai ai no te
Ora-Mure-Ore ra. Amene.
na
(Pure
no
S‘François, fanauhia i te matahiti 1182.)
pehepehe no
ihitai faafero i fe vaa*faupIU.
Tei mûri teaotea-roa, tei mua te moana atea ;
jLei mûri o Rû, tei mua o Hina,
Pehe iliora
1.
taitutai
A
o
Rû
:
«
Tutaitutai
au
i te fenua, leapori,
i te fenua, a inau maite a e i Maurua.
au
pii râ te luahine,
o
te faatautau nei, o vai ïa
5
POROTETAMI
VEA
Hlna, i nia i te
fenua ?
teapori e, lu-
»
aupoueru :
«
E Rû e, e fenua
»
“O Maurua tuu i te tiai i nia iho;
2.
A
taitutai
A
Maarua-Nui-te-Afera."
Rû; «Tutaitutai au i te fenua, teapori, teapori e, tu¬
pehe râ
o
i te fenua, a mau maite a'e i Bora-Bora. ■;
au
Hina, i nia i te auj)ou-eru; « E Rû e, e fenua
nei, o vai te fenua ? »
“O Pora-Pora, tuu i te tiai i nia iho, o Pora-Pora-Nui-te Fanau-Tahi.”
pii râ te tuahine,
o
te faatautau
3.
tutai
Te
A
pehe râ o Rû
fenua, a
i te
au
pii
ra
te faatautau
:
«
au i te fenua, teapori, teapori e, tutai,
maite a‘e i Tahaa. »
Tutai, tutai
mau
te tuahine, o Hina, i nia i te au-pou-eru : « E Rû e, e fenua
nei, o vai ïa fenua? »
Tahaa-Nui-Marai-Hau. ”
i te fenua, a mau maite a‘e i
"O Tahàa-Nui, a tuu i te tiai i nia iho: o
4. Pehe noa’lura
Raiatea.
Te
o
Uû
:
«
Tutai, tutai
au
»
pii
te tuahine, o Hina, i nia i te au-pou-eru : « E Rû e, e fenua
ra
te faatautau nei, o vai ïa
fenua ?
»
“O Havaii, tuu i te tiai i nia iho: o Havaii-i-ae
Hau te amaama.”
»
ia
»
« Haafatata tatou i te fenua, a mau maite a'e i te fepoipoi. »
Te pii ra to'u hoa here i nia i te mataare rahi : « E fenua te faatautau
nei i nia i te iriatai, o vai ïa fenua ? »
No ‘aua teie fenua, e mea nehenehe, eita e fia ia parau, a tuu i te tiai
Pehe noa’tura
vau :
tia
“
i nia iho: o Basileia-i hau roa-i-te-hanahana.”
Tiiâtapaparaa parau ïahifo"
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti.
No fo tatou lubili haamana'oraa i to te Evanelia taeraa mai i Tahiti nei
i te matahiti 1797, ua vaiiho rii tatou i ta
i faatere e tae noa’tu i te matahiti 1815.
tatou “ Tuatapaparaa ” ta tatou
Ua ite tatou, e ua ani te mau Tavana etene no
to’na
ra
Tahiti ia Pômare e i
ia hoi mai ratou na Eimeo mai. Tei to ratou fatataraa mai
tiaa rahi roa taata etene tei putuputu mai i reira, e mauhaa
paeau
i Tahiti ra, e
tei to ratou rima, ua
opaui ratou i to Eimeo mai, eiaha e tapae mai i uta,
6
VËA
e
ua
pupuhi atu ratou i nia iho i to te arii
i
mono atu
tou
tapae mai te arii e tona atoa
E
mataeinaa,
mau
Aita râ
Pômare
o
taua mana‘ona‘o
opua ra te
Atua ” (
E
mau tavana-etene
hoi
i te taime
ihoâ te peu haavare !
no
Oro ra, o Tirio te ioa,
Opuhâra, te Tavana
no
12
Novema,
titau
ua
Atua
mau
i faaau hia i te
)
rahi te Tahua Rahi
onoono
i te feia eteue, e aro atu i te feia pure Atua.
Papara, te raatira rahi no taua nuu etene ra.
no
Novema,
tupu te Tamai tuiroo, oia hoi
ua
Tamai Fei Pi tei riro ei tumu rahi i taui hia’i
te
i ie tahi
mana'ona'o, e ua tia roa
Tavana etene i te haamauraa i te îeia “pure
peu etene mau
E inaha i te Subati
te
e tona mau taata i ore i te
mau
î te pae matamua
O
Poniare
faaapu mai tehauti-ore hia mai.
mau
tona pae, e
e
ratou ra, uo te mea
no
hau, te
no
o
taata i uta, e reva’tu â te tahi pae i to
ra mau
i ta ratou iho
e
faahau atura te arii
ua
pae.
taata. Aita râ
mau
i ta ratou liamani-ino ; ua tono atu rà oia i le hoê vea ia ra?
te reva i tona rima, ei afai i te Iiau. Ua farii hia’tura te hau, e ua
ma
ratou
POROTETANl
Tahiti ei fenua
no
te
aita’tu. Ua faahiti
pinepine te Vea Porotetani i taua ohipataaé
ra. E tamai euvea, e te puai... l te hoe raaa taime huru
maoro, te upootia
ra te etene, area râ, i te taime i puta*i o
Opuhara, e i polie roa’i oia, inaqa, ua roohia’tura te nuu etene i te mata‘u, e ua horo è atura ratou. Ua
mau e
roaa’tura te rê rahi i te
Mai
te au i te
i te
auau atu
mau
nnu
peu
Pômare.
tahito,
etene. Ua
nuu
no
na
ua
hinaaro te
ô maira
o
mau
Pômare
;
oia ia ratou, eiaha roa e
te
ruau
fare,
e ta ratou mau tao'a atoa ra.
Aita’toa te
te
mau
puaa
mau
îino
oviri
e
o
i te
haapiiraa
I te ahiahi
feia faaroo
e
a te mau
faahiahia tana i
Ua
e
tumu
i
maere
to’na pae
te
no
opani
mau
tamarii
ratou
mau
e
te
utua-
inau
polie i vaiiho noa hia ia pau noa na i
urî, mai tei matàu hia e te mau etene ra.
te fenua ia
no
Opuhara tei varei te
tahu‘a.
mahaha tuiroo rà
etene i te
inaha
yahi hoê,
no
ua putuputu te
taatoa, te
te haamaitai i te Atua te rê
faatupu.
mau
te
mau
etene i te
marû rahi
o
te
haapaoraa
a
Pômare
mau enemi ; mana'o’tura raton e, o te faaroo apî te
taua marû ra e taua hamani maitai ra. Ua haere mai ratou i mua
tei fiiore i ta ratou hape, e ua auraro maire atura
Ua faatia faahouhia’lura Pômare i roto i to’na toroa
roto i te hinaaro o te taata’toa..
aro
na
mau
e ua
i to ratou
o
te
ratou i to’na
arii
taua
no
te
Ppmarei te
te feia i
Ua huna hia râ ratou. Ua rahi te oto
mau
no
Atira !
taparahi i te mau vahiné e te
enemi, e eiaha hoi e hamani-ino i to
man
na
aito
«
arii,
o
mana.
.
.
( Te vai ajarâ).
VËA
POËOtEÎANl
1
feruriraa irava
GalatiaV- 15.
la faaooo râ
«
e
ia hamani-ino outou outou
te mou hoi outou ia outou iho
iho,
e ara o
».
Haapapuraa:
« la hohoni râ e ia amu-horomii outou outou iho... »,
E parau huru teimaha teie ta Paulo i
papai atu i te Hui faaroo, no to
ratou faatupuraa i te mau
peu tia-ore: taîroîro, mârô, feii, faaino ratou ratou iho. E ere hoi teie te hioraa
maitai, mai te mea te faahapa noa nei, e
■■
te
faahaehaa nei,
faaino
e te
nei te hoè taata faaroo i to’na
noa
I teie anolau atoa to tatou iteraa i teie
i te tupu-noa-raa, o tei àà-hohonu-hia i
AiSa’tu ai
e ravea
e
tinaihia’i faua
mau
peu.
laata-tupu.
Mai te àvaàva-haavare
rotopu ia tatou.
mau
peu ra, maori
râ,
o
te Varaa-
Maitai ïa ! Na’na i amui hoè i te hui-faaroo ma te rotahi noa te aau i te
mahana Penesekose. Na te Varna Maitai e
haapii ia tatou i te aroha tia
mau, o tei
to te
faarahi,
e Paulo ; l Korinetia Vill 4, 5; « e faaoromairaa roa
te hamani maitai ; e ore te aroha e feii, e ore te aroha e
hoi e faaahaaha, Eita e rave i le mea aiiore, eita e imi i te
e
e ore
maitai no’na
i te
aruehia
aroha,
iho, eita
parau-tia-ore,
Te hahaefê
i'arerei atura
e
riri vave, eita
e oaoa
fa o
raua
e
mana'o ino ia vetahi ê, eita e oaoa
râ i te parau
Mahoffleta
mau ».
Ali
tia
i te hoè taHta eoeîiii
no
faUa ô
.taata ra ia Ali, ma te faaoromai
i tae ai lo’na faaoromai i te faito
üla i te afatla.
rahi, e tae noa’tu 1 te taime
hopea. Pahono atura te tuhi
ino, te reo faufau i te reo fau-
i te tuhi, le parau ino i te parau
fau— Auê te inaniania i te rahl. Aita râ
,.e ua
la oti te tama'iraa
a
Ali
e
Mahonaeta i faaea,
to’na
Mahometa,
ma
i
i te
tera taata
mua
aro
no
Pahono atura
te
o
haere atu i to’aa haereraa.
hoa ia
■
îriaha)
Ali. Tama'i atura taua
o
te
ino?
Mahometa
faaoromai, ua ite
lahi hoé ahuru...
au
ia
enemi, tapapa maira Ali i to’na
faahapa e, eaha oe i faaruè al iaù
reo
oe
:
1 te taime oe i mamu
i te haaati-noa-raa-hia
e
noa’i,
na
ma
pue me-
tei paruru ia oc. I te taime râ i haamata
atoa’i oei te tama'i atu, i taua taime atoa
ra, to te mau melahi..<
'6 0 vau Iho... faaruèraa ia oe.
o
VËA
8
POROIETANJ
Vsliraa Lafa.
Taiohae, 2
Parau
no
Eperera.
apî : Ua pohe a'enei to tatou hoa i te faai oo
o
Alen Brown, mono-
Ua-Huka, i roto i te fare-ma‘i i Taiohae nei. Ua pohe oia i
te 13 no Mati, i te hora 5 i te ahiahi. Ua oto matou i te tavini o te Atua,
aita râ te metua vahiné i ite i te poheraa o ta’na tamaiti, oia hoi o Ema v.,
e ta Aleni atoa mau tamarii, e ta’na mau mootua, e te paroika hoi. E po¬
heraa aroha roa to Aîeni Brown, e te hanahana atoa. Ua himene matou i
taua pô ra, e himene nota ana'e ta matoü. Hunahia i te 14 i te ahiahi,
hora 4 ; ua amui atoa mai te îaaroo kafolika e te hui-mana o te fenua.
Ua piituputu matou i te pae apoo, e 3 himene nota. Ta‘u irava ; Koheorometua
no
leta Xll, ir. 4 v.m.
Kaoha nui
na
huaa paatu o
Tihe atu, i Tahiti na, i te
Aleni Brown i Ua-Huka, i Nuka-Hiva nei,
Kaavai i Tiarei, oia hoi o Toofa, or. — Tirara.
Papaihia ; na Mahahe, or.
(Te faaite nei tatou i to tatou aroha-tumu i to te utuafare, e
i te Paroika iti ta teie nei aito i faatere ma te otohe-ore, e te
huna-ore i to’na Fatu e i ta'na Haapa'oraa.)
Mau parau rii
1
'
Apî.
tatou nei.
—
Papeete: I te mau pô atoa no te Hepetoma-Mo‘a, ua
mau pureraa i roto i te fare-pure o « Bctela ». Ua oaoa te Pa¬
roika no Paofai i te himene tane, e i te mau himene mahana Poheraa e Tiafaahouraa ta’na i faaineine. Ua haamata te mau Aufauraa Me, e ua manuia
0
haapa'ohia te
roa
te Aufauraa
Tamarii i te 27
no
Eperera.
Ua haamauhia hoê niu fare putuputüfaa i Tiarei, e te tahî haa»
tnauraa-niü fare Paroika i Teahupoo. Ua oti te Aufauraa 1 Tiarei e 1 Papa»
Tahiti
ra, e ua
;
oti nehenehe
roa.
W parau ino c te haaniâ te parau apî no te hoé mau pereoo tei i i te feî.a
arearea, e te faaooo i te mau pureraa na roto i ta ratou mau maniania i te
taime pureraa. — Faaitoito, a faaite mai na i te numera nô taua mau pereoo
ra ia nehenehe ia tatou ia haapii ia ratou i te peu maitai.
No te faaroo-ore o te tahi pae, ua opani te Hau e eiaha te feia, taero-avaia farii-faahou-hia i roto i te mau pereoo, e te mau boti, e te mau pahî. E
riaria ihoâ ta raton mau peu i te vahi taata.
E parau mauruuru rahi ta te Tavana Rahi i orero i mua i te Apooraa
Rahi 0 te Fenua, e i mua i te feia toro'a atoa i amui mai i te 28 no Eperera,
i te taime i haamata’i taua Apooraa ra. Te hinaaro nei oia ia tinaihia te ma‘imea
tutoo, e te ma'i-taero-ava. E mea mauruuru roa ia apee te hui-mana e te huiraatira i to’na mau mana'o maitatai.
Wm f, JÜVENTIN
—
Eue
du
Gommakdant DraiaMAi?,
Fait partie de Vea Porotetani 1947