EPM_Vea Porotetani_194704.pdf
- extracted text
-
Te 47
0
te Matahiti
—
EPERERÂ 1947
—
Hihi 4.
HAAMAU MAORI RA
O lESU. — I ICorilietia 3, 11
AITA'T!; E NIÜ s TIA I TB TAATA'TOA IA
OTEI
HAAMAUHIA RA, OIA HOI TS MESîA RA
HO O
EATAHITI HOÊ ; S ÏOSU TAR A.
I
G.
T'ItSISS,
Directeur-Gérant.
î fe
Ssfayr©
am© I
Ha faafâ îoo-malia
fapatd® poheraa.
Te matamua, : O te taata rave hara ïa o
tei faaino e tsi tahitehito
“ O te Mesia oe ra, a faaora ia tatou ” ;
aore oia i tatarahapa, aore i faahaehaa, sore i faaoromsi... no reira
oia i amo ai i te Satauro teimaha no te tiaturi-ore, e te ahoaho mure-
ia lesu ma te reo faaooo e :
ore,
aita oia i ite i t® ora.
tei
Te piti: O te tasta rave Tara ïa o
amo
te satauro. Teie râ, na roto mai i tb’na
oia i to’na Meeia. Ua tiaturi oia i teie
i taua utua ra, oia hoî
haamâ e te ahoaho, ua ite
tino hamani-ino-hia, e i teie
taata tahitohitohia ei faaorano’na. “E te Fatu e, e haamana'o mai
Oe ia‘u ia tae Oe i to Oe ra Basilsia
ta'na ïa lîarau.
E ua faahapa oie. ia’na iho e i to’na hoa rave-hara ma te reo e :
“
S mea tia to taua pohe
“
tatarahapa, e te faaroo, ua
lesu, ei uputa no to’na ora.
Te teru: O Kurene, o Simona ïa; e taata tiaroâ tei amo i te Sa-
Inaba, nà roto i to’na haehaa, e te
riro to'na satauro ei atiraa’tu ia
taïu’o na roto i te hoê faaueraa raana,
ei hopoia hinaaro-ore-hia, e
tiaturi-ore-liia.Ua faaoromai râ oia a riro atu ai te Satauro eî
haamaitairaa ia’na
no’na ei pou no te faaroo.
Te maha : O te Fatu iho ïa : Oia iho tei maiti i taua hopoia riaria
rahi ra... no to’na aroha i to te ao... Mai te rnea e, ua rave na
taata too-toru i te Satauro na roto i te faahepohepo-raa-hia, ua fa-
e
i to’na utuafare. Ua riro nauTaœaiti
rii noa lesu i ïa’na na roto i
To’na hinaaro.
tuuhia i nia i to tatou tapono.
Ë amo anei tatou i ts hopoia raa te mârô, te omuhu, te mana'o
ai va, e te faahapa i te Atua, e te taata-tupu t
Te vai nei ta tatou mau Satauro, ua
=
T,,.yir..,
POROTETANl
VEA
E aore ra, ma te aau hâehaa, te
naaro ?
tatar^hapa, te faaoromai, e te hi-
A haapâ'o tatou mai tei au ia Simona, e tei îiau ê, mai tei au ia
lesu, Mat. 10-88 : “O tei ore e rave i to’na xSatauro e pee mai ai Ia‘u,
aitaoia i au la'u
PURE
E te Fatu e, a tauturu mai ia ^aatou ia farii matoïi, ma te auSatauro, ia riro to matou amoraa i taua hopoia ra
raro % to matou
ma
te faaoromai e te haamaitai,
ei faaoraraa ia matou e i to matou
taoM-tupu. Amieyie.
mau
Tlafaaiioy^cia.
Mataio XX Vîî 66 : “ Haere atura ratou, rave itoito ihora i taua menema
tapa'o atura i te oîai, tuu atura i te tiai ”,
ra,
I. Ua rave itoito te tuau
outou, e te mau
hoi outou i
te
menema
i te
menema.
Màtaio XXl!l-27 : auê
papai parau e te mau Pharisea, e haavare outou, te au nei
vairaa tupapaù i faateaieahia ra, o tei nehenehe i ra-
mau
râ, o roto ra, ua î ïa i le ivi taata e te mea fauîau.
pae, are‘a
Ua tuu te vairaa
teimaha taatihia
na
tupapaù, oia hoi te Sunederi, i te mau tiai, e i te ofa*
roto i te
tapa'o o te Sunederi.
Eaha te hurù o taua tapa'o ra ? E araea anei, e aore ra e tapau, e aore
ra e uefa? E te hoho'a i neneihia i nia iho, o te fetia o Davida anei? te
liona
no
Na
luda? te lamepa
roto
amaa-hitu anei? Aita tatou i ite.
i te tuuraahia te
tapa'o no te Sunederi,
ua
haamanahia e haa-
papuhia te opaniraa no te tino no lesu i roto i te vairaa tupapaù.
Ua
opani-mau-hia le vaha tei faahapa ia ratou ma te parau e: e mau
matapô, fanauà ehidena, etc... Ua opanilîia ta’na parau e: o Vau
te Tamaiti a te Atua, o Vau te Tiafaahouraa, o Vau te Pane no te ra'i mai.
Tîrara, ua mau te reira i roto i te menema, e ua taoto to te Sunederi ma
aratai
te hau !
Ahiri Maria i
I
S
Magadala, e o Maria, te metua vahiné o lakobo, e o Salome, i ite i teie raveraa itoito; aita ratou i hoo i te mau raau noànoà no
te faatavai i te tino no te Fatu, e aita^toa i haere i te aahiata i roto i te ô
no losepha a Arimstaio.
II. E
E
mau menema
teatea
e
mau menema
e
te
haavare tei
rave
i te menema haavare.
haavare ana'e ratou, O rapae, e mea faahiahia, nehenehe,
mâ, hoho'a ïa no te tahi hui-îaaroo ; o roto râ, e mea toètoè,
pouri, ua î i te hauà, e ie mea tahuii noa, ei vairaa tupapaù hoi. Ua
■fj,
\i
V
VEA
POROTETANI
/
3
itoiio rafou i te lioê menema iiaavare:
orapae: e rnenema niaii, ofai
'coètoè, taatihia e te tapa‘o-mana, tiaihia e te faeliau, o roto râ, e
vairaa no te mana faaora!
rave
teimaha
Ua tia anei i te pohe ia fapea i te Ora ? e i te
ponri ia tapea i te Maraniararna? Aita roa,
e no reira, eaha te mea i iteahia i te aahiata oaoa?
..
Teie ïa :
'<
Te tapao mana o te Sunederi, ua parari e ua hu'ahu'a rôa.
Te mau tiai, ua horo ma te riaria.
Te oîai
*'1
j
teimaha, ua hurihia.
Te lino i rcio i te vairaa
i to te pohe e to
hade
/
tupapaù, ua ora, ua tia te Fatu i nia, ua haavî
mana.
.
.
Halehiia!
O Maria mâ, a faaruè i te raau noànoà, a vaiiho i te niana'o
rohirohi, e
na vai e hui i i te ofai ?
A
horo, a hi‘o..
.
ma te oaoa.
.
Te Fatu, ua tia faahou.
.
.
.
Haleluial
Te h.
Ua tae atoa matou i Mahina i te 5
Mati no te hi‘o i te
ohipa ta te
Apooraa Rahi i faaite mai. E mahana rau.ma'i, aita e vero, aita’toa e poraorm
i nia i te rai. Ua rahi te taata i
no
runa
mai, noa’tu te poto o te taime
faaararaa. Ua apiapi te mahora i te man taata e i te raau pereoo. E amuiraa himene tei amui mai: Mahina,
Arue, Firae, Faaa, Papeete, Rurutu, HeNa to Mahina
remona.
ai te
Terii
te himene fariiraa i te taime i
manihini i roto i te fare-pure.
mau
te Tavavta Rahi, e te
no
i himene i
Auvaha Titre
Ua tae mai
:
'
Haumant, te boa
hoê
e o
mau
|
Takau a
Tavana.
^
Ua faanehenehehia te fare-pure na roto i te mau reva farani, e i nia
iho i le purupiti, na tarere te reva no te pahi-Evanelia, Na te Tavana no
Arue i faataa e i faaue i te mau tufaa no te pureraa. Na Tooîa, oroin. no
Tiarei, i haapa'o te pure haamataraa ; na Tel^varu, oroni. no Papeari, te
taioraa; na Tapao, orom. no Moorea, te pure roa, Na M. Preiss i faatere
i le a'oraa recTfaïiiti
(Luka Xll-48), e na M. Charpier te a'oraa reo farani
Ua faaitehîa e ua faahaamana'ohia te tauiraa rahi faahiahia ta te Evanelia i faatupu i mutaa-ihora. Na
i te hoè pure
Tearo, orometua no Arue i faaoti na roto
mahanahana mau.
la oti te pureraa
map
'T.
,
''
S': |
*
" |
il
I
•.
i;|
!
I
i
(Ephesia V-8 ).
nohp ai te
.
to’na hoa, na arii-vahine, oia hoi
e
Pômare, le Tonitera Paratane, M. Atfonsi tei tauturu
pinepine i te mau ohipa i Mahina, e te hcê mau orometua e oia’toa te
o
^
/
tomo
rahi,
.
'
haere te mau taata atoa i tahatai, i te vahi i
orometua matamua. ! pihaiiho j t@ rnenema, ua himçns
ua
I
VEA
4
PüHOTETANÏ
to Arue i te himene no te feia
mata poupou, e ia oti, na Aimata, orom. no
Makatea, i pure. Te mau orero i taua taiine ra, o te Tavana no Mahina,
tei îaa-haamana‘o i te labill hanereraa ta’na i ite nrata; e o Tapao o
O
tei
e
orero
i to’na tapaeraa mai, e te huru no te arii,
pnaahoroîenun, e te huru no le feiiua i- taua mahana ra. Ua
te parau no teie pahi
taata ta’na
mairihia’i teie pahi o “Tarapu”. Ua faatia’toa Brémond,
Matavai e ta ratou mau auraa.
Na Taafaparea i faaoîi na roto i te pure. Pnrara-haere-atura te taata, e
ia oti te mataitai i te mau vahi no teie fenua tuiroo, ua hoi ratou. Ua
tapea râ te Paroika i ta’na mau manitiini no te hoê lainaaraa faahiahia
mau, tei farii mauruuruhia e te hui-inana, e to te hui-arii, e te Tonitera e
rapu
orom.
te
te taata
no
M thina, i te hoê mau paraît no
puèraa orometua.
E te ui nei te inana’o:
no
te fenua?
Eaha hoi te huru no te îubili i mua? e te huru
Faaitoiîo, e homa, i te haapa'o i te ai‘a
iiehenehe roa ta te
Atua i hcroa ia oe !
To Heeemoma.
( Ua faaite mai te Tavana Rahi e te Tavana Rahi Hiopoa, na roto i na
epioetole maitatai mau, i te tumu tia roa i mairi ai raua ).
üiibsü
0
f® haïîêi'sraa ©
Iritihia no roto mai i te
i te matahiti
1897.
mahana lubtli. Hoê hepetoma te
30 puîuputuraa tei haapa'ohia, e ua matara le mau fifi.
E mau mahana raumai aua’e, e iiiaha, ua puai te vero e te miti
hou te Iubili i haamata ai...
160 auvaha tei tae mai no Rurutu mà, Eirneo, Tahiti, e no Raro Le tahi pae. Aita te mau
taaata i ô i te fare-pure tei faarahihia na roto i na fare-îe e piti
tei tapii'ihia i na hiti e 2. Ua faaunaunahia na roto i te mau
reva farani, a pobe atu ai te reo faaino o te tahi pae: e ohipa
Paratane ana'e te ohipa poroielani 1
.Aita’toa te Tavana Rahi i tae mai; ahiri ua tae mai, ua faahaapahia oia e te hoê poe kalolika el taata piri-Paratane oia !
Aita rà le Arii o te man Arii e te Fatu o te mau Fatu, i ma¬
iri, e ua itea To’na üanahana e To'na Mana i roto i te mau putuputuran, tei îaarirohia ei haamana'oraa i te mau rè i nia i te
mau peu riaria o te etenferaa.
Na te tamaiti arii o Teriihinoilua Pômare i farii nehenehe roa
i te mau7mamhinj i Matavai. E 2 oro'a tei tupu i reira ; qa
....
Ua Oti i teienei te mau
maoro ;
‘
snatahiti.
hoê lata papaihia e M. Vernier metua
>
*
5
PO ROTETAMI
VËA
pulapû te mau aau i te mau oreroraa no Tati Salmon o tei faaitoito puai i te nunaa tahiti ia mau papa oia i te Evaneüa fariihia
te hui
e
tupuna.
Na ta'u ilio tamaiti,
(o Paulo), o tei tae apî mai,
i haapa'o
i le a'oraa hopea, e ua mauriuiru te mau taata i le [aaroo
ia’na...
(Iritihia) '
E
paha km i
Te faaroo Porotetani ? e haapa'oraa pouri e te
Te parau ïa ta te tahi pae e haapii noa
hairesi !
nei !
E te ui nei te maua ‘o :
1) Na te pouri anei i tono mai i te mau orometua matamua ?
2) Na te mau pure pouri e te hairesi anei i faaitoito ia ratou e
i
3) Na rôto anei i to ratou ar.u pouri to ratou mau faaoromairaa
i
tamahanahana ia ratou ?
te mau ati rau ?
pouri ?
4) Na to ratou pouri anei i iriti i te fenua no roto mai i te
E ere râ teie te hcê parau apî. Hou ratou, ua parihia lesu e te mau
Pharisea, e i te mana o te demoni rahi ra o Beiezebuba to’na tiavaruraa i te mau
demoni i rapae (Mataio XII, 24, etc...)
pahonora^ i fe
Ei
Te hoê taata
O
no
fahtfohïfo l
kaiolikn faraiii parau-tis
fsfou faaroo.
ei ite...
Hyde Neuville i mua i te hoê Tomite Rahi i Paris, i te i l
Titema 1829.
E
ere
ohipa imiraa i te mau faufaa tino o tei heite-ore-hia e tatou i roto i Leie nei ao, oia hoi
hoi te mau
heu i te hoê valu
Oceania. O te hoô ohipa taa-è roa rà tei tufuahiahia mau i taua mau fenua ra o tei
loto o te hoê eteneraa maamaa roa.
A hi‘o na! Te faaruèhia ra te mau pupuraa tusia taata. tepurara è
ra te mau tahu'a haavare, te hurihia ra i raro Le mau fata o te mau
idolo; te mono ra te ture marû no te Evanelia i le tureetaela note
te pae
i parauhia o
pu i reira, el tauiraa
auta i raro a‘e i te Zugo
tahooraa.
hauaharia o te Evanelia e to'na mailai... Te haapiii te mau ohipa mararaarama e te mau haapa'oraa maitatai e te aravihi i te pae tino.
Auê te
hia nei te taata
Te faaore-maite-hia ra te mau faalereraa teimaha. I
poau
pihaiiho i te
fare-pure tei faaîhia e te feia o tei api no roto i te etenerag
V KA
6
1)lubiU.
no
? 0 R, 0 T E T A N I
te haamori i te Atua. Inaha ! te faaliahia nei te man
tamarii,
raa
no ta
horoa i te maramarama i te
mau
haapii-
tamarii
o
tei faaruè-noa-hia i roto i te pouri ta-'ota‘o i te malamua ra.
A hi‘o na i te ohipa taaè o ta aroha, faatnpuhia na roto i te
faaroo man
e
ie maiamaruma.
Te parau a î© Afiia © te ir»ai5 îîiainss’aa.
Mose.
( E:.odo XXIII1 ) ; “ Eiaha oe e faatupu i te parau haa-
—
vare
Jeremia. — (Jeremia IX 3) : ‘ E ua fefe to ratou arero mai te fana
te haavare ; e ere i to te parau raau i riro ai ratou ei feia mana
i te fenna nei. Na te tahi ino e tae noa’tu raji te tahi ino to ratou'
haerea... ”
no
lesu. — (Mataio XII25, 34-37) : “E te mau fanau'a ehidena
e,
eaha outou te feia iino na e tia’i ia parau i te parau niaitai ?”
Paulo,
—
(I Korinetia VI, 10) : “ E te eiâ, e te nounou tao'a,
faaino, e te haru, e ore ana'e ïa e parahi i te Ba-
e te taero ava, e te
sileia o te Atua. ”
parau rsî
—
tatou i te Atua
i
mua.
« ■
E2 niuniu tei tae mai: A) Par;:. 5 no Mâti. Haamaitai
te mau mea i tupu aenei, a tiaturi i te mau mea e
tupu
no
E amui matou ia outou i te oroa rahi haarnanaoraa.
Schloesring ( Peretiteni no te Sotaiece Metua i Paris)
B) Fontenay-s-Bois. Haamanaôraa ia “ Duff” Sotaiete Metua Paris e
Lonedona mauruuru oroà iubiii.
i te rahi e ia ora roa.
la riro ïa ei faaararaa ia
tupu te Faaroo
Vernier.
2) Ua faaite mai te hoè niuniu, e ua pohe te metua tane no Mr Preiss,
e
na
(e tahi niuniu i
ïaaite, i to Rey-Lescure iiiâ tapaeraa i Farani i teie
hcpea avaè ( 26-111 ).
20
3) Patio-Tahaa. — Ua tupu te hoè hiopoâraa himene e te tuaroi i te
no Fepuare i roto i te
Pupu II “Tamara”. E 4 amuiraa himene: tane,
vahiné, taurearea, ekaiesia, tei hiopoahia na roto i na huru himene e 4 ;
himene papaa, buka, rarotonga e tarava. Na tuaroi
hicpoàhia: loane IX,
4; Apokalupo 11-17. Rê 1 : Hi.menetane; Rê 2: Himene vahiné ; Rê 1:
Taurearea; Rê 2: Ekaiesia. Na Tua Teihotua, te raatira boti aravihi mau,
i peretiteni, e ua amui-mai te tavana e te hoè mau diakoiio i taua
ohipa
mat^i
ra.
POROTEtANl
VÈA
7
4) Vaiaau, (^Raiatea). — Ua tauturn ratou i to Nuu-Hiva na roto i
te moni
“
1,150 farane.
ra ;
5) Ua-Poii (Matiiita). — 1 te 31 no Titema, ua tuuhia te boti o
Marati ” i roto i te miti. Teie to’na rahi : 35 avae te roa, e 7 1/2 avae te
Evanelia oia i haraanihia’i, i raro aè i te faatoo-pae; Penehitu a Kororao, o Huuti, o Heva e o
Tekera e o Terii a Huuti. Ua haamata te ohipa i te lo no Tiurai.
No te rnau ohipa o te
aano.
tereraa
no na
tamuta
6) Bora-Bora (Faaniii).
16 faaipoiporaa
i
roaa
—
Ua manuia i reira te hoè tere Evanelia
mai.
7 ) Raratu, — Ua rnanuia roa te tere tcno i reira. Ua hiôpoàhia le mau
tamarii tei
haapiihia i te Pgrau a te Atua, Ua iti te 20 taurearea tei riro
e e ,-6 faaipoiporaa tei faaotihia. Ua faatupuhia atoa te mau
Hiôpoaraa Himene... himene piano, ruau, tarava. E mea manuia teie faaueraa api ta te A. R. A. E mea farii maitai e te oaoa, e te anaanatae o te
ei Ekalesia.
mau
Paroika
no
Rurutu.
8) To tatou, aroraa i te enemi N° 1 no te fenna:
A) Punaauia : Ua papai te oroinetua o Teuira e to'na pae i te hoê lata
i te Tavana Rahi Hi‘opo‘a, no te ani i te tinairaa i te peu hoo-maa-taero
i te fenua nei.
B) Pirae: Na te Tavana. e te orometua, e te tahi afu feia aau itoito i
papai i te Tavana-Rahi, no te ani ia’na ia faatiamâhia te fenua no roto i
te tîtîraa
no
te
taero.
maa
C) Ua hapono te Apooraa Rahi i te hoê parau faaararaa i te mau Paroika'toa, e i te mau Auvaha nO te Apooraa Rahi no te Apooraa Rahi no
te fenua nei. Ua
mauruuni
te tahi feia toroa teitei i taua parau ra.
D) Apooraa Rahi o te i'enua nei e te maa taero ( 6 no Atete 1946):
Parau
mau
no
M>' Millaud : Te hinaairo nei oia ia faaitihia te faaôraa mai i te
ava-taero i roto i te fenua nei. la faarahihia
ana'e te mau moni pa-
tana, e tae ihora te reira i nia i te taaia e inu.ra, e ta’na hotu e lioroa
mai, o teie ïa:
haaveve i te feia inu ava e te faa-ere-raa i to ratou mau
e
utuafare i ta ratou
Mana'o
no
mau
fauîaa...
Leboucher : Te feia e patana ta ratou no te lioora i te
afaî i te fare, te h.oo nei raton i te reira i te roaraa
mahana, ma te otia-ore, te mau iiuru ava'loa o te inuhia nei — te
rabiraa o te taime
i te pae purumu, i mua i te aro o te huiraatira, ma
te I)i‘opo‘a-ore-hia...
îiaitia e te pia no te
o
te
—
9) Te Satauro-Uteute (i te matahiti 1946). — Ua itoito mau te hoê
melo i te hamaniraa ahu : 1.257 pahii e ahu tamarii, 287 ahu tàmahine, 258 ahu tamaroa ta ratou i hâmani e tei operehia i te feia veve e
i te feia i roohia i te hoê mau ati taa-è. Ua operehia te maa l û, tihota,
mau
VEA
POROIETANÎ
Orofara e to Reao na rofo i te mau
haponohia te mau ahu mahanahana i Kapa; ua faatupuhia e ua tauturuhia te mau “ Cantines Scolaires ” ei îaaamuraa i te
mau tamarii haerc atea i te fare-haapiiraa. E 5 afaia ahu,. eic..
lei ha¬
fe
mau
raau.
Ua haamaitaihia to
tao'a faatau aroha. Ua
O
ponohia i Farani. Ua tauturu atoa te Satauro Uteute i te oro'a Noek i
te fare-ma‘i i Papeete.
10) Felia iumahana.
—
I te -!5 no Mat,i, ua tupu te hoê tafetia-
Rahi. Ua tafetiahia o M. Leslrrde, e te
taote Rahi o Bonnau, e te taote ra o Rollin, e to tatou tuati va¬
hiné, oia hoi sœur Marie Roudillon. Te 3 teie o te fetia tei horoahia i teie vahiné aito o tei ite papu i te mau vahi veavea no
i te tare o teTavana
raa
te mau aroraa.
Ua horoa atoahia te fetia hanahana i-te taoete no M. Vernier,
oia hoi ia M. Frank Christol, orometua î Louedona.
nepine to’na utuafare ei haapûraa no te mau
Ua riro pi-
tamarii tahiti tei
reva’tu i te ta mai.
11) I rolo t teie nei ao, raau parau haapotohia: Ua amui na
Rusia e Farani, i
Moscou, oire pû no Rusia, no te feruri i te hoê parau faahauraa i rotopu ia ratou e o Eleraani.
E mea rave atâ te tahoêraa, no te mea te haere nei â te mau
mârôraa. Ua riro te hoô oreroraa no te Peretiteni no Marite ei
faaararaa huna-ore e te etaeta ia Uusia. Eita paha e haapa'ohia
e taua basileia rahi ra,
tei imi noa i ta’na mau ravea e mataata rarahi too-raaha
'W^
no
Marite, Paratane,
nuia'i oia,
Apooraa, ma te rohirohi rahi, i fe
i paruruhia’i to teie nei ao i te ôè rahi e tupu
nei no te ravai-ore o te mau maa tumu: raiti, faraoa, ete.. E
50 milioni taata tei ati i te maa ore ! E parmi riaria hoi,
Mataio XXIV - 7 : E tia hoi te tahi fenua e aro mai i te tahi
fenua... e o‘è hoi, e te ma‘i, e aueue fenua i tera vahi, i tera
vahi,.. e matamehai ana'e rà teie nei mau mea no te pohe...;
ïe feruri nei te hoê mau
hoê
mau
ravea,
|îî
IHau hoa faisfiiru I
|g
i
Gola2 10; Teava a Tia 10; Tairua 5;
Makatêd.
Hütia
a
Fenua 30; Timiona
Papeete.
nuaura
5.
.
—
Aiitiata 20;
28; Tepairu 10.
Miriama 20; Esati 8;^,Simone Maraeura lOO; PuAmuihia : 240 farane.
IMPBIMEBIB Eiot F. JÜVENTIN
—
Mauruurn.
Eue do Çohmatoant Dbsxj-iîïjaü,
■
^
■'
^'•■i
Fait partie de Vea Porotetani 1947