EPM_Vea Porotetani_194703.pdf
- extracted text
-
flihi 3.
MÂTI 1947
Te 47 0 te Matahiti
VEA POROTETANI
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
O TEi HAAMAUHIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O Iesü. —
HO O I ,TE MATAHITI
G,
I Korinetia 3, 11
HOÊ : E TORU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
5 no Mati 1797
-
5 no Maîi 1947
lUBIlil -
O te 150 matahiti no te taeraa
no
mai
‘*DUFF”
te Pahi-Evanelia o
la-ora-na to Tahiti mâ, mai te otia e tae noa’tu i te otia...
la-ora-na oe te Sotaiete Faatupu Parau no Lonedona o tei
mai i to oe mau taeae rii o tei ati i roto i te eteneraa,
arofâ
la-ora-na oe, te Sotaiete no Paris o tei riro ei mono i te tiaraa me*
tua-tiai i te nunaa Porotetani e vai nei.
la-ora-na e te Hui-arii, e te Hui-tahu‘a,
oia hoi te mau tamarü
tavai no te Arii-Metua, oia hoi lehova, e te mau taeae hoi no te Pa¬
vana 0 te mau Tavana, te toa no te maramarama, oia hoi o lesu
Mesia. Te aito o tei ofatifati hu'ahu'a i te mana no Oro, o tei haa-
hui-tahu‘a
paruparu i te vaho p Hiro, e tei haavî i te hui-mana e te
haavare e te pouri, ia faaorehia te mau peu riaria e te faufau no ta
pô, e ia itea te unauna e te i‘oa o lesu, e te hanahana o ta’na parau*
tia i roto i te vaha e te haerea o te taata faafanauhia na roto i ta
Evanelia.
la-ora-na to te fare patuhia i
nia i te niu-hoè-roa e aita’tu, faa*
tahinuhia e lehova Zabaota,
oia hoi te mau Ekalesia’toa a te Mesia, e ati noa a‘e.
Na arauiïaa himene, te mau taurearea, e te u‘i-apî ; te hui-tavana
e te feia toro'a atoa.
la-ora-na paatoa tatou i te aroha e te hamani maitai o to tatou
Atua... na roto i te oro‘a poupou rahi, ta’na i horoa-mai ia tatou na
roto i teie nei lubili.
A faaoto atu i te pu, ei otoraa maitai e te navenave.
A faana‘ona‘0 i to tatou mana'o i te mau reo arue e vanaanaahia
î taua oro‘a ra, faatupuhia i roto i te mau Paroika i te 2 no Mati, e J
Mahina iho i te 6 no Mati.,. ei haamana'oraa.
2
PORüTETANl
VKA
Ei faaiteraa i to Tahiti mâ, i teie matahiti lubili, i te Ora mau no
te tîtî.
î te Mesia mau o te Ora i ora’i te fenua
i te tau i tapae mai ai te pahi Evanelia.
Ua tonohia te pahi, o “Duff ” ( Tarapu ) i Tahiti mâ i te 10 no
Atete 1796, i mûri a‘e i te hoë pureraa rahi revaraa, faatupu oto
rahi. E 30 orometua i nia iho, e 4 tei faatahinu-mau-hia ; e 26 feia
toro‘a: tamuta, patu-fare ofai, te vai ra te taote. te tupai-anri, te
hamani-ahu, te hamani-tiaâ, te faaapu vavai, etc.
Te reva tei hutihia i nia i te mau tira, e reva uteute ïa, e 3 uupa
Ei haamaitairaa ia lesu,
roto mai i te eteneraa,
no
uouo
i te mauraa i te amaa olive i te vaha.'
Ua tapae te pahi i
Matavai i te pae no Mati 1797 ( e 207 mahana
te maoro o te tere ). E Sabati taua mahana ra.
I te 7 no Mati to te mau orometua haereraa i uta ma te hanahana
rahi, e farerei i te huf-mana i te otue i Matavai.
I reira to Pômare pûpûraa i te Otuê i Matavai i te mau orometua
ei puliaparaa mure-ore no ratou, e no ta ratou mau ohipa.
E haamaitai tatou ia lehova, ma to tatou varua, e eiaha te hoè
maitai e ana i horoa mai ra ia haarnoehis ■>.
Apooraa^Rahi-Amui
Tomite Taraau
h
E Etene outou i mutaa iho
i te Mesia nei islesu...
»
...
I teie nei rô.
( Ephesia [i. ir. !!. 13).
Ua papai Paulo i to’na oaoaraa i to Epliesia o içi tauihi.a i te maitai na
roto i te toto
o
te Mesia.
Eph, I. ir. 3. « la haamaitaihia te Atua...
nei i te
mau
maitai atoa
o
o tei
te Varua i te ao ra,
haatnaîfai mai ia tatoü
i te Mesia nei
».
Eph. I. ir. 15 «
no te mea, i ite aenei au, i to oufou faaroo iâ
lesu, e to outou aroha i te feia mo‘a atoa fa... ».
...
A. —
Te parau tumu no teie nei Tuai^oi.'
Teie ïa : te parau no I mutaa
B.
—
Te uiraa
iho e no / leie nei râ.
tumu, teie ia:
Te hau anei te maitai o teie nei anotau i to tei mutaa iho ra?
ra ;
Te hau anei te maitai i mutaa iho
l, 1 la tau no Paulo.
ra i
to teie nei anotau?
e
aôrê
VEA
I mutaa iho :
ua
3
POROTETANl
Ephesia. Ua pohe noa ratou i te ino e te hara.
mutaa ihora i ta te tino, o tei fanau mai lioi ei ta-
ino te
To ratou ïa haerea i
hoi i te Atua: i te Mesia, e i te amuiraa mo‘a. Ua vai noâ ratou i te toetoe e te rumaruma no teie nei ao, i taaè
marii ririhia. E etene ratou, ua taaè
Atua-Metüae ratou ratou iho.
atu ai ratou i te
(Ephesia 11. ir. 13; 11-
12).
Ua
I teie nei râ te maitai nei ratou,
toto
O
amuiraa hoè i te Atua, e te tahi
ora e ua
haafatatahia mai ïa i te
Hau, e ua faariro ia ratou ei hoè i te
te Mesia nei. Oia to ratou
i te tahi i te Satauro ra. (Eph. 11. ir. 4-
8; 13-22).
2.
—
/ te tau i tae mai ai te
I mutaa iho:
ua
ino
mau
Evamlia i Tahiti nei.
to Tahiti. E etene ratou, e tei roto ratou
i te
pohe e te mehameha. Aore e Atua-Aroha to ratou, e ua tupn noa te tapae te mau peu faufau e te pouri. . . i atea atu ai ratou ratou iho
rahi taata
e
i vai noa’i ratou ei mau tamarii ririhia.
I teie nei râ : Te maitai nei, no te mea, ua haamaramararaahia
amui ratou ia Iseraela
ratou, ia
Api, oia hoi te Ekalesia o lesu, a riro atu ai ratou
ei fetii hoi o te mau nunaa faaroo.
ei tamarii-tavai, e
Te maitai nei, no te mea, ua
tapae mai te hoè pahi Evanelia i Matavai
1797, no te afai mai i te parau no te toto-mana no lesu-
i te 5 no Mati
te Evanelia.
taaê, aita oia i faaô i te mau ma'i api e te faufau no te fenua roa
mai, e aita-toa i te mau maa taero.
Mesia e i te parau hirohiro-uri-ore no
E pahi
3.
I te tau ta tatou e lia
—
te taeraa mai o te
no
nei, oia hoi i te Matahili lubili 150
Evanelia.
I mutaa iho: Ua hau anei te ino o
anotau? E
aore
te mau tau t mahemo l to teienei
râ, ua hau anei te maitai i mutaa ihora i to teie nei ano-
tau?
7 teie nei râ: Te hau
ihora?
e aore
râ anei te maitai o teie nei anotau i to tei mutaa
râ: te hau râ anei te ino o teie nei anotau i to tei mutaa
jhora?
E tia anei ia tatou ia oaoa tatou mai ia Paulo, e
tamua i
to ratou anotau, e
Tera mai te mau uiraa
I
AVA
outou
Opani :
i te mau orometua ma-
tei ite i te hoè mau tauiraa faahiahia ?
i mua ia tatou, e na tatou iho e pahono mai.
11 Kor. XllI 5. « e imi (hiopoa) maite ia outou iho i to
faaroo, e hiopoà maite ia outou iho ».
4
VEA
PüROTETANI
n\anaô tatara i nia i fe Tuarol-parau
Ephesia II. Ir. 11-13.
Te tahi manaô ei pahonoraa
i te vahi hopea.
I tou nei
paroika, ua hau a‘e te maitai i teie nei anolau, 1 to
tel mutaa ihorà. I mutaa Jhora, ua rahi te mau utuafare o tel
anoi
ta ratou
noa
mau
haapaôraa.
I teie nei râ, ua mâ te mau haapaôraa e te haapiihia nei to
ratou mau tamarii i te Parau a te Atua e te mau peu maitatai.
Te anaanatae nei te mau pûpû atoa i roto i te mau ohipa mai¬
e te tahoè maitai nei te mau manaô
bui-faaroo i te-imi i te maitai no te fenua.
tatai,
no
.
te hui-mana
e
le
,
Teie te pili :
I to‘u hi'oraa i to‘u utuafare, ua hau a‘e te maitai i teie nei
anotau.
/ mutaa
ihora, e taata haavare au, e te eia, ua taero noa vau, e
amul mârô vau i te
ua
mau
ohipa taiata. Aita vaut haere i te
pureraa, e ua riro te sabati ei mahana arearearaa rahi, aita ta‘u
e tialuriraa..,
.
I teie nei râ, na roto i te toto o te Mesia, ua riro vau ei taata
tura e te maramarama, e ua haapae vau i te aau etaeta e te aroha-
Eere vau i te taata ê faahou, e fetii râ, è e tamarii na te
Atua. Auê te oaoa i te rahi ô, i te mea, e ua ora vau.
ore,
Teie te toru;
Ua ruhiruhia
vau
i teie nei, e ua hinahina ta‘u upoo, e
teie
ta‘u e ite nei:
/ mutaa iho,
ua
ruperupe te mau pureraa atoa.
Iteie nei râ, ua riro te
e
rave
/ mutaa iho, ua
mai i te
mau
1 teie nei
râ te
fare-pure ei medebara i te mau sabati
rahi.
mau
râ,
itoito matou i te tapaparaa mai na te vahi atea
pureraa.
e mea
atea ia tatou te pureraa, e mea fatata noa
ohipa arearea.
I mutaa iho, ua maramarama matou i te Parau a te Atua.
I teie nei rà, aita te u'i-api i
hawpii-faahou-hia i taua maitai
tumu
ra.
1 mutaa
iho, ua haapaô-papu-hia te,mau parau i faaauhia, noa
atu ei parau vaha noa.
I teie nei râ, ua ere noa to tatou tura e te faufaa i roto i te
mau
haavaraa peapea fenua.
POROTETANI
VEA
I mutaa
iho,
5
maitai ta'u pûpû i te mau ohipa a te
ua amui
Atua.
1 teie nei rà,
.ua varavara...
..
e
te
nei te tahi pae i te
mau
fare-inuraa, patiaraa-poro, etc.... etc.
mau
Teie ta'u
e
i te apoo ma
ite papu nei, e e tae roa ta'u upoo hiiiahina
i rare
te otû i ta'u fenua nei.
Haamanaoraa
((
1.
—
J mutaa ihora — I teie nei rà
Orero parau no te
»
hoè tupuna. — Matahiti-i818.
I mutaa ihora, ua ora tatou i roto i te
pouri... i roto i te mau fare
hairiiri, ua riaria e ua mehameha noa tatou, i te ao e i te pô, i te mana
O te mau atua haavare, i te mau tupapa'u, i te mau pifao, i te arii, i te
mau teuteu-arii, i te mau tahu'a.
Aita roa e hau.
ua hàavare noa te tahi i te tahi, ua tupu noa te eiâ.
Ehia taata tei tanu i to ratou mau vaa i roto i te one, tei huna i ta
ratou mau puaa i roto i te piha o to ratou mau fare, eiaha ia haruhia.
Ehia taata, ehia mau fare tei pau i te tama'i o tei tupu noa i to tatou
.
.
mataeinaa?
mau
Ehia ruau ta tatou i haapae
Ehia
ê, ia pohe ratou i roto i te aihere ?
tamariirii, tei uumi-ora-noa-hia e to tatou iho, e to tatou mau
metua.
I teie nei râ... ua hope
teie mau ati, no te mea, ua tae mai te Evanelia,
mau varua iino, e te parahi nei tatou i roto
i te mau utuafare ruperupe. Te vai nei te hau e te aroha i rotopu ia ta¬
aita tatou i riaria faahou i te
lon.
...
2.
—
Parau
no
Tamatoa-Nui, arii
no
Raiatea.
ihora, e arii ino roa oia.. e i mûri aè i te reira, ua faaruè
oia i to’na hatua uteute (te maro ûra) tapaô no to’na mana riaria rahi, ei
tapaô e, e auraro oia ia lesu, e i te ture no ta’na Ekalesia.
Ua riro teie nei taata, tei faatupu i te oto e te mihi i mutaa ihora, ei
tumu no te maitai e te hau, e ua haafatatahia mai teie arii i to’na feia
I mutaa
mana
e
3.
.
i to’na
—
nunaa
Parau
no
na
rotô i te toto o te Mesia.
Taaroaarii raua o Matapuupuu.
Taaroaarii, tavana no Huahine e no Maîao,
Puru, te arii no Huahine, ei taata taero puai o tei amui ia
Matapuupuu, te tahu'a rahi, e Arioi roo rahi ho Huahine i te mau ohipa
I mutaa ihora, ua riro o
tamaiti
na
iino.
I mûri aè râ, ua riro raua
fenua nei.
ei taata faaroo, tei faatupu i te Evanelia i te
VEA
6
POROTETANl
Aamu Qt\ flio-hipa
Te faatere
ra
te hoearii aau marû roa i to’na
fenua. Alla roa
faaliepohepo i le taata, aita hoè iti aè.
reira, eaha le hopea ? Ua upootia maile le mau ohipa o
le feia ino, no te mea, o raton tei puai mau no te faatupu i ta
raton iho. Ua ali le feia huiraalira maitai i te mau peu o tei luiri-taere i te fenua, aita rà te arii i ile no te mea, ua haavare-noaoia i hinaaro ia
E
no
hia oia
e
to’na
feia-toro‘a.
inaha ua faaineine te arii i te hoè lere no
hiopoa i te huru o le fenua, e na roto i lo’na uiaramarama,
aita oia i haere atu ma te hanahana-arii; ua faahuruê râ oia ia
ana iho, ia ore te taata ia iîe, o te arii leie e liaere mai matatai.'
Tapae atura oia i le faro haehaa o te hoè taata tupai auri, no
te taotoraa i reira. Aita le taata i ile e o te arii teic.
Taoto atura ota i nia i te roi no te taata tupai auri. Aita râ oia
i varea i te taoto, Eaha e ore ai? Ua tupalpai noa te tupai-auri
i te auri... ma te fiaea oi‘e. e te piinoa-raa e : « e le arii e, a
faaetaeta — ia etaela oe... mai teie nei auri la'u e tupai nei, e
te arii e, a faaetaeta... te fin nei te fenua : ua taea roa te îraa
no te inoinoraa i lo tatou mau arapoa ! »
E ua hora e ua liora te maororaa no te maniania i le papainoa-raa i te aau no te arii.... na roto i na mauhaa; te hamara
I te lahi taime râ,
te
reo piihia e te tupai-auri e: « la etaeta... faaetaeta... ».
Faarue-huna atura te arii i le fare, ma te hoi atu oia i lo’na
aorai... e ia poipoi a‘e, inaha, ua laui oia i le huru o ta’na faae
te
tereraa, e ua ora te
...El
«
rae
fenua.
Ahani e?
etaeta to tatou mai te Semira
...
»
(Ezekiela (U. ir. h)
hoè ofai etaeta roa ïa, ravehia no te tapu i te hi‘o, e
ua tinirau to’na mau anabanabaraa.
E homa here e, noa’tu te mau parau i parauhia mai, ei haamarûraa e
ei taparuraa ia tatou, te Tahé nei â te maa-taero i nia iho i te fenua
nei, e mai te mea te veve nei tatou i te tahi mau taoa, aita tatou i ere
Te semira, o te
ofai
anaana roa
i taua
maa
ïa, e
faufaa-ore
ra.
Ua parau te tahi taata toroa, e aita e ravea, e nunaa hiaai e te inu-hua
maa laero tatou mai mua mai, e ia faataranihia tçie maa, e tupu faahou
te hamaniraa pia i te rahi.
i te
Ve A
E teietetahi parau: e na te
rahi
faua
roa
maa
î
POROtEtANl
hui raatira Tahiti iho e ani-onoono noa ia
ra.
Eaha ta outou mana'o !
Inaha, e 31.500 Porotetani tei taiohia
no
roto i te 55.700 taata e vai
i Oteania nei.
Te tiaturi nei anei outou, e (e
rahiraa no taua nunaa Porotetani ra, ua
fenua i te maa-taero?
anei tatou i te pohe o te
mauruuru
Eita matou e tiaturi ! E ^eie to matou mana'o: Te fariihia nei te manaô no
te hoê paeau
tai
no
E homa.
e
iti, no to ratou puai, e te faafàufaa-ore-hia te mana'o mairahi no to ratou marû e te mamû noa I
te paeau
.
te mauiui
! atira.
.
te
o
.
.
! A faaetaela ; ua taeà roa te îraa no te inoinorae
i to tatou
aau
mau
arapoa. . .
ei rae etaeta to tatou mai
te Semira.
Apooraa Rahi Amui, Tomite Tamau.
E
Te
fo fafou m^u faeae ! Ka9edonia.
Te aH
no
peapea
te huru i Kaledonia i teie nei anotau.
mea
mau
tumu, teie ïa :
1) Te faaino roa nei te ava i to Kaledonia e i te mau mataeinaa, e i
te mau motu maohi
2) E
mea
rahi te
mau.
mau
papaa o
tei faaitoito i taua ohipa ra ia faufaa-
oioi-hia ratou.
3) Te fiai onoono nei ratou i te mahana i faarirohia’i te
ei huiraatira farani ia nehenehe ia ratou ia
I te matamua, ua
mau maohi
haapa'o i to ratou fiuraa.
paruruhia te nunaa, i teie nei râ, aita e ravea faahou.
Iritihia.
Parau ril apî haapotohia.
J ù tatou néii
Tifema %‘î) Fetuna t Tonlüraa fare^athülfââ ‘‘ Philipi
—
Mani-
hini: Puhiava, or. e tei apee ia’na.
Tenuare 1$) TereEvanelia - Teahupoo: Charpier; i Vairao: Preiss;
(i te pô ) : raua.
26) Tautira : Charpier; Pueu: Preiss; Afaahiti : raua.
Pêpuars 2) Maeva : hunaràa i te tino no Tauniua or. Ua tairuru
Toahotu
mai to Matairea. Na Taaroarii, Tuteao e o Teio i faatere. Ua tauturu te Tavâna
Hau
o
F. Ahnne no te pahi o “ Maoae ”, no te afairaa i le tino,
VEA
8
POROIETANl
2) Maharepa : tere no M. Preiss.
3) Afaahiti : Hunaraa no Hauarii v. ; ua amui MM. Preiss, Tehavarn
Teunu, orometua, i te Faroika e te mau hoa no te haamahanahana
e
O
i te utuafare no to tatou
hoa o Hauarii tane, orometua.
3-15) Tere no M. Ciiarpier i Rurutu, Tubuai e i Raivavae na nia i
“Oiseau des Iles”. E farereiraa
manuia e te mauruuru.
8) Ua papa‘i te mau Sotaiete U'i Apî (Sociétés Sportives) i te hoê anii te Apooraa o'te Fenua, ia patoi etaeta ta tatou mau Auvaha i te
faarahiraa i te mau tare inuraa opuahia e te Hau. Te ara mai ra anei
te fenua ? Ua fiu i te ohipa taparahi taata.
raa
15) Vero rahi i tai e i uta. Ua ino te tahi mau vahi i Tautira, Vairao e
i te parari i te area no Tiarei.
i Afareaitu. Ua fatata “Oiseau des lies”
18, 19) Apooraa Tuhaa 1 e 11, na parau rarahi : Imi i te mau mamoe i
i Iseraela; Atira te mamû-noa-raa o te mau tiai, tuuhia i nia i te patu
moe
no
lerusalema.
20) Tomite Tamau: 730 Bibilia nainai tei tae mai. E opere-taranihia :
IQ Bibilia hoè Paroika,
France :
ua
ati i te toetoe rahi. Ua îno te mau faaapu Sitona e ravete tuu i te mau hoo i rara!
rahi. Te imi nei te Hau i te mau ravea no
E ohipa rave ata râ no te haavîraa i te feia nounou.
râ te faaetaetaraa, e tei hau a‘e:.Te Evanelia.
Te upootia
e
Aita’toa e ravea maori
nei te nuu iti farani i nia i te paeau i Indo-Chine o tei opua
Ua rahi te mau ohipa maitatai tei faainohia
tiahi i to Farani i rapae.
(fare-mai, etc.)
Te
mau
Basileia : Ua tuuhia te mau i‘oa i raro a'e
i te parau-hau
i faaotihia i rotopu i te Hau-Amui e te mau fenua o tei apee ia Hitler
raâ.
mau hoa haamaifa! i fe Ve^a.
Puftaauia: Glaire Jourdain 10. Tutehau 5, Tiarei-, Tetua Faua 5. AfaU"
hiti: M»^ Ow/en 20. Mataita',
Henri Lea 10. PapeeteAlcide Jourdain
Wîll. Adams 50. Teura Aunoa 75. Teriitaua 35.
Tuterai v. 5. M. Gu'lIoux5. Victor Doom
Pambrun S. Teuinatua v. 5. Lee-Tini 25.
15, M'rtes Marshal 5.
Faariuriu 5. Théoph. Teamo 15.
5. Tearae v, 8. H.
la amuihia :
305 farane.
Mauruuru roa.
Imprimerie Euœ F, Juvenxin — papbbxe, TAHm.
Fait partie de Vea Porotetani 1947