EPM_Vea Porotetani_194702.pdf
- Texte
-
te 4*7
O
te Matahiti
-
FEPÜARE 1947
-
Hihi 2.
VEA PQROTETANI
AITA’TD
E NIÜ E TIA I TE
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
MESIA RA O lESÜ. — I Korinetia
TB
HOO I TB MATAHITI HOfî:
G.
3, 11
E TOKÜ TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Tuaroi parau no te faata i
faaorahia.
taeae".
1 te fenua Tinito. - I roto i te hoê fare-raa‘i no te hoê Sotaiete
Faatupuraa Parau Porotetani, inaha, i te hoê mahana, ua ite te taote
i te hoê tiaraa taata tel haere mai ma te tapea i te hoê taura ; 16
taata matapô ratou e na te hoê taata mata-araàra i aratai ia ratou
i te fare-ma‘i. E teieta’na i parau ia taote mâ : “Te oaoa nei â vau,
Hebera II
:
12: ” E faaite au i to'u i‘oa i to‘u ra mau
i te mea, e ua ite faahou to‘u mata. E no te mea, ua ora vau na ro¬
to i ta oe aravihi, ua aratai mai au i teie màu taeae matapo, ia oaoa
atoa ratou i to ratou ite faahouraa i te maramarama”.
I te fenua Arabia : Te ite ra te hoê Generala tuiroo paratane i te
hoê ati rahi, oia hoi i te hoê mau tîtî ta te mau Arabia i taamu eta-
eta, te tahi i te tahi, mà te hoê fifi-auri. Paaue atura te Generala i
te hoê faehau : a haere etaeta, a tatara hoi i te fifi no te mau-auri
matamua, e ma te parauraa’tu ia’na e : ua ora oe, e na oe e tatara
to oe mau taeae mau-auri.
o outou tei faaorahia no roto i te ati ma¬
tapô, na roto i te mana no te Taote-Nui, oia hoi o lesu, eita’nei e tia
ia outou ia aratai mai outou i te mau matapô e vai noa nei ?
e
hope
roa
i te fifi
I d tatou nei.
-
no
E homa,
E hia tamarii, e hia taurearea
te Atua ?
e
tei
ore roa
i haapiihia i te Parau a
tei faarue-noa-hia i roto i te rima no te mau aratai ma¬
loane X, 12 ; “ E ora’nei te matapô i te demo: “la aratai te matapô i te matapô ra, ehia
apipiti ïa i roto i te pou ohu ”,
O outou 0 tei faatiamahia na roto i te tatarahia te mau fifi tei faatitî ia outou, oia hoi : te taiata, te taero-ava, te mau peu haavare,
eiâ, etc... ua hio aroha’nei outou i te mau taeae rii ?
E hia tamarii tamaroa, tamarii tamahine, e hia taata i taea i te
tapô ?
ni ?
—
E ati teie
:
Mataio XV, 14
matahiti
paariraa,
e
tei ite-noa-hia to ratou titîraa ?
VEÀ
2
E ati atoa teie
vini
(tîtî) ïa
no
:
POROTETANi
loane 8, 34 ; “ O te mau i te parau iino ra, e ta-
te ino
E te mau orometua, e te mau diakono, e te hui-faaroo atoa,
anei tatou i faaorahia ia faaora tatou ia vetahi ë ?
aita
hoa, o tei haapae e o tei faaorahia no roto mai i te mau
tei tatarahia te mau fifi na roto i te mana e te aroha no
te Generala Nui. Ahaere etaeta, s faatiama’tu ai i to mau taeae rii.
PARAU OPANl: A hio i te tabula ta te Ve‘a a te Hau i faaite
mai : I Papeete, ua taiohia e 5.636 Porotetani, 2.940 Katolika. Te
tahi atu mau haapaoraa : 652 ; aore e haapaoraa faaroo : 3.300. la
amuihia : 12.428 taeae i Papeete.
I tè mau mataeinaa i Tahitiiho: e 8.134 Porotetani, e 2.342 Ka¬
tolika. Te tahi atu mauhaapa'oraa : e 564; aore e haapaoraa ; 1.343.
E te
mau
tîtîraa,
e o
Amuihia
12.392 taeae rii.
:
Teie te taatoa i Tahiti Nui nei
: e
24.820 taeae.
E te ui nei te mana'o i roto i te aau-aroha e : E hia ràtou, no roto
i teie rahiraa, o tei faaorahia na roto i te i‘oa no lesu Mesia ? e hia
hoi ratou
e
ei mau tîtî ?
“ E faateitei i to outou mata, hio i te mau
teatea ïa i teienei, ua auhune” (loane 4, 36).
vai raatapô noa nei â, e e vai noa nei â
Te parau ra te
aua ra, ua
Fatu
T@ hoi
:
mau maiia^o
@î feruriraa.
1, Matahiti Apî: Te vai nei na huru taata e 3:
1) Te taata tei haainata i‘te tau apî na roto i te mau ohipa
iino, e teiopua ia na reira noa ratou c tae noa’tu i te hopea.
E
au
teie huru i te taata
te ao nei ma te
te hora
ino,
maamaa
no te tamau
tei haamata i to’na haerea i
i taua huru ra e tae noa’tu i
liopea. To ratou reo otohe, teie ïa
:
la tia i te Fatu, e taui
ratou.
2) Te taata tei haamata i te tau apî na roto i te ino, na roto
râ i te hoê feruriraa maramarama, ua tatarahapa oia e ua feruri
i te maitai ma te hinaaro ia na reira noa oia e tae noa'tu i te
hopea. E au hoi teie taata i te tahi feia tei haamata i to ratou
haerea na roto i te ino, e o tei faaoti i to ratou oraraa na roto i
te maitai.
3) Te taata
tei haamata 1 te tau apî na roto
ia tamau i taua maitai ra, e tae
noa'tu i te hora hopea. E au oia i te feia tei riro ei oaoaraa no
te Fatu, mai to ratou e a riroraahia ei tamarii paari e tae noa’tu
i te naearaahia te tahataharaa o to ratou oraraa.
r
te maitai
e
maramarama mau
tei hinaaro puai
>
o
'>
POROTETANI
VEA
3
Te parahi ra e 2 taata 1 mua i te hoê fare-inuKatolika te tahi e e Porotetani te tahi. Ua aniania rii to
mata e ua au hoi i te maa uteute ta raua i inu. Ua huru
II. Tahoêraa;
raa, e
raua
puai atoa to raua paraparauraa.
Haere mei ra te orometua (Félix Netï to’na i‘oa), na ô mai
ra oia : e homa, eaha orua e tau-marô nei ?
Pahono atura te taata porotetani e : e te orometua e, eiaha
oe e peapea, e taputôraa iii teie i nia i te parau no te Haapa'oraa
Faaroo ; na oe râ e haapapu mai e ta vai te haapa‘oraa-tia-mau.
Pahono atura te orometua : e hoa, e mea faufaa-ore ta orua
mârôraa... e hoê ana'e iho haapa'oraa ta orua, maori râ le haa~
moriraa i le hapaina.
III. Te lahoêraa mau e aita’lu : Te au nei ïa i te hoho'a no te
hoê huira. Te vai nei te pû, e-te pâ, e te mau tea. Te mau nei
te mau tea i te pû hoê roa, e na roto i to ratou haamauraahia i
reira, ua haafatata roa te tahi tea i te tahi tea.
Te pû hoê roa : o lesu ïa. Te pâ : o te aroha ïa ; e te mau tea :
O
te hui-faaroo mau ïa.
lioê huira, mai te mea ua rave
pû? E haamauhia te mau tea i hea ?
E riro ïa ei huira faufaa-ore !
I te tau no Paulo, ua rave rahi te mau pû ta te .tahi pae i tiaturi* a parau mai ai ratou, e no Paulo vau, no Kepha vau, no
Apolo vau...
Iteie nei anotau, te vai nei â taua tiaturiraa ra a parau atu ai
ratou : No Petero-Papa vau, no Lutero vau, no te Mahana Hitu
Eaha hoi to outou mana'o i te
rahi to’na
mau
.
vau, e no mea vau,
e no mea vau
!
haere ma te tiatonu i to tatou mata ia lesu,
te faaoti i to tatou Faaroo » Aita’tu ai tahoêraa.
E te mau tea e, a
i te tumu
e
Reo îupuna
B.— Taio no te mau
1. Tereo ava‘e
pô.
apî
hiti atoa te i'a
ite rii hia aéra
2. Hirohiti ua hiti te avae ua
3. Hoata ua âta te avae te
4. Hamiama
5. E roto Hamiama
r6. E faaoti Hamiama
10.Huna'
VEA
4
7. Ore
POROTETANI
Tahi
ore
8. E faaoti
ore ore,
e
pô toeraü ïa
hiti toau e te taea e te
huna te i‘a, pô ia-ore
9. Tamalea ua
ua
Rapu, ua rapu te amari o te ia
12. Maharu, e tau pô ia-ore
13. Hua, ua hamata te horo o te i‘a
mau
i‘a
H.
i te avae e horo ai te i'a
te parai atoa i te avae e horo ai
15. Hotu, ua horo tei'a o te pô tanuraa au maitai no te maa
16. Marae, no te ata e taahi i te avae i topa ai
17. Turu, ua turu te i‘a, e te tupa e te putara te pae hoe
14. Maitu, ua te aturi e
iti poto
18. Raau hoe, pô
19. Raau roto
e
haerea no te heva i tahito ra
20. Raau faaoti
21. Ore
ore
tahi. Efâatopa ai pô ia-ore.
22. E roto ore ore
23. E faaoti ore ore. E aro no Taaroa, e pô ïa.
24. E tahi Taaroa
25. E roto Taaroa
26. E faaoti Taaroa
27. Tane, e pô ïa
28. Roonui
29. Roo maûri
30. Motu te
pô, Mauri Mate te ao, Tireo te ahiahi
Mat 4 : 19)
atura lesu : « Ho atu i te vahi moana e tuu i ta
e faariro vau ia outou ei ravaai taata. »
B.— Taio no te mau mahana.
Ua parau
outou upea,
( Luka 5: 4
;
Te Vea Porofetani
to matou faaineineraa i te Vea i te mau
ai oia ei maa ravai ete maitai no te taata
porotetani tei hinaaro iahaaraaramararaa hia oia, eia mauruuru
E
.ohipa
rave ata mau
ava'e atoa, a
riro
mau
te taatoa.
ia rahi te mau parau apî... mau
rahi, mau parau rii... ai-tamai, aueueraa fenua... mau
ohipa apî feruri hia e te taata.
Te tahi pae : la iti te reira mau parau, e ia rahi te mau a'oraa
e te mau parau tatufa, e le mau tatararaa Evanelia,
Te hinaaro nei te tahi pae
parau
VEA
POROTETANI
5
la iti te reira, e ia rahi te mau piri, e te tahi atu
paari... e te tahi mau parau patoi i tera Haapaoraa
Te tahi pae :
mau
e
parau
i tera Haapaoraa.
E nahea matou ?
taatoa... no
fei,
i te
Aita paha e ravea no te haamauruuru i te
te mea, e manao rau to te taata nei. E amu te tahi
te tare ; te tahi aita ïa, e amu i te tihopu e te “ ma¬
E hiaamu te tahi i te i‘a, e te tahi i te maa punu, e
e
caroni”.
te tahi atu...
Te tamata nei râ matou i te opéré
i te
mau parau
rii maitatai
te au i te taatoa !
la hinaaro râ tatou ia riro “ Te Vea Porotetani ” ei ravea mai-
faatupu i te ora i na pae e plti i te fenua nei, e tia roa
paatoa ia tauturu mai, Eiaha râ e vaiiho noa i teie nei
hopoia i nia i te tapono o te taata hoê.
No reira, a haapao maitai ; na roto i te opereraa o te Vea —e
tai
no te
ia tatou
te faaafaroraa i te mau tarahu
parau ta
« O tei
mea
—
ma
te haamanao noa-raa i te
lesu i haapfi mai :
ore
rahi.
i haapao i te mea
iti
ra, aore
atoa ïal haapao i le
»
Tere orometua i Makafea.
I te 3 no Titema, ua reva maua o Mr. Chazel i Makatea, na nia i te
pahi ra o “ Oiseau des Iles ”. E tere maitai roa, aita te miti i toaheahe,
ua pihauhau noa te maoae rii e ua poto roa te mau pà pape. Na te Paroita e te Totaiete no Makatea i farii mauruuru roa ia maua, a riro atu ai
te faaearàa i nia iho i taua fenua ra, ei faaearaa maitai. Ua mauruuru roa
maua
i te farerei haere raa i te mau hoa no tera
i te mau vahi ohiparaa ( mai te vahi
vahi faatomoraa pahi ) ; i te mau utuafare e i
reo,
nunaa, tera reo e
tera
iritiraa repo e tae noa’tu i te
te fare pure e i te mau puhapa.
mau ohipa o te faaroo i te reo farani, e
i te pae raaohi. Eita taua mau farereiraa e haamoehia e
maua, e eita roa. Te mau himene i faaroo hia i roto i te fare pure e tae
noa’tu i te himene faaotiraa, oia hoi te Pure a te Fatu, himenehia e to
Cook Islands. Auê te navenave i te rahi e ! ua putapu te aau ! Ua oaoa atoa
maua i te farereiraa i te mau puhapa e te mau pupu tei riro ei amui-hoeraa i to Rarotonga, to Rurutu, to Raro, to Tahiti mâ, etc., e ei tuatiraa ia
tatou iho, na roto i te hatua no te aroha e no te faaroo hoê.
Mauruuru e homa, i te mau tapao no te aroha tei itea. Mauruuru i to
outou itoito i te haaputuputu, na roto i te ohipa rahi, i te mau faufaa e
Na Mr.
Chazel i faatere i te
na’u i haapao
POROTETANI
VEA
6
oto. Oia mau te oto nei te aau i te
na
roto i te inii-hua i
taraniraa. Aita’tu
ei
aau maru.
( ioa
ei
no
ravea,
e
tahi pae tei hue noa i ta ratou faufaa
te mau a'oraa e te mau
te uaina, noa’tu
maori râ te Evanelia, e na’na e taui i te aau ofai
1 te Sabati, 16 no Titema, te mahana
hoi i tapae mai ai te
Raro ta “ Oiseau des Iles ” i tii, ua tupu te mau fahopea, e i te montre, i te hora ahiahi, ua faarue maua o Paulo
Mr. Chazel topahia e to Makatea), i taua fenua ra, o tei riro noa
hoê pueraa
rereiraa
e
te ava
Te tupu apipiti râ te oaoa e te
atoa hoi.
maitai ai te utuafare e te ai‘a
hoa
manaonaoraa
no
no’u i te
mau
mahemo,
tau i
e
ei manaonaoraa no maua
i te tau ta maua e hahaere nei.
Paraita
or.
*
Tere i Hikuerii
...
Ua haamata teie tere i te 30
Novema.
no
Setepa e tae noa’tu i te 26 no
( Oia hoi mai Rairoa’tu e tae faahou mai i Rairoa). Na Papeete
Papeete i te 17 no Atopa. Ua tae i Apatai,
te haereraa. Ua faarue matou i
ua
faaea rii i reira. Ua faareva faahou matou no te haere i
râ i ravai te taime
no
te haere
i uta. Reva
Takapoto, aita
faahou i Kakaroa
e ua
faaea
pô. I taua pô ra, ua ani mai te faatere no te Haapaoraa Momoni ia’u
ia tae atoa i tanà pureraa e ua horoa hia ia’u te tuhaa hopea. Ua faatiatia
vau i te Parabole nehenehe o te
mau paretenia tino ahuru, mai te parau
papu atu ia ratou e : « A faaitoito e homa, a imi i te mau ravea e parau
hia’i tatou e, e feia paari anae, faaî hoi i ta tatou mau farii i te hinuanoi
ore hoi
( eita e ama te mau hinu anoi pape no roto mai i te hoê mau
buka rii ) oia hoi te Parau a te Atua anae.
Ua faareva faahou matou i Makemo. Hoê noa iho taata Porotetani ta’u
i ite i reira' e ua faaoti maua i te pureraa i roto i to’na fare. Ua haahoê
maitai
au
i te Atua
no
te
aueue-ore
o
te faaroo teie no nei mamoe iti.
Ua faareva faahou matou mai te tere afaro i Hikueru. No te mea aita
i reira, ua horoa mai te paoti no te S.C.O. i te hoê piha no
E 2 Sabati te pureraa i reira. I mûri iho râ ua î taua piha ra
i te tauhaa, area râ, ua horoa te Tavana i te hoê maa fare e ua haapao
noa hia te pureraa i reira.
E 2 bapetitoraa tei oti i Hikueru, aita râ e
faaipoiporaa.
O te huru ïa no te mau parau rii ta’u e faatae atu nei ia outou.
e
fare pureraa
te pureraa.
Tuarae orometua
—
Rairoa
tw
-l
VÈA
7
POROTETANÎ
Haamanaoraa
Te toa
te aroha.— O vaiïa ?
Harrison, William SMITH. Ua
topa hia te ioa nehenehe mau i te mahana i tomohia’i te Fare-Mai i Taravao. Ua pohe oia i te 3 no Tenuare, e na Tehavaru orometua, te hoa
here. i haapao i te hunaraa i nia i te hoê aivi no te fenua o tei riro ei
no
o
aia-here-hua hia. O vai mâ tei tae mai ?
O te Tavana-Hau ei
mono
i te
Tavana-Rahi, e te Taote no Taravao, te Tonitera marite e te Tonitera paratane, te tahi atu mau hoa, e te huiraatira paatoa no Papeari.
Ua farerei oia i te fenua nei i te matahiti 1903, e ua riro tona aau. Ua
hoi oià i tona aia tupuna no te faaineineraa i te nohoraa papu i Tahiti nei.
Tei Papara oia i te matamua, i te utuafare no Tati Salmon, e i mûri iho
ua maiti oia ia Papeari ei nohoraa tumu.
Eaha hoi te
1 te
mau
ta te toa
mea
maohi ? Teie ïa
nunaa
o
te aroha i
rave
ei
tapao no tona here
:
1) Ua faaô oia i roto i te fenua i te
rahi tana
e ua
mau
mau raau maitatai e te nehenehe,
feruriraa ei haamaitairaa i te fenua i taua vahi ra.
2) Ua tauturu oia i te
ai te fiva
tihota
na
mau ati e rave rahi.
i roto i te mataeinaa, ua opéré
nia iho i te feia mai, e na’na i hopoi
aau
atoa tona horoaraa i te
hoe tufaa moni
no
Taravao. Ua faataa oia hoe pereoo-uira no
2 taime i te hepetoma hoê.
3) Ua patoi etaeta oia i te hoo
taua
e
3
mau
peu ra
aore
ra
i haaparare hia,
e
mataeinaa
4
Ua oto tona
raa
e ua
Papeari,
na
nia iho
e rave
aau
A hio i te tahi tau, i tupu
oia i te ahu taoto, te û, te
ia ratou i te fare-mai. I reira
te hamani i te hoe fare-mai i
teafai-tumu i te feia mai i reira,
te inu ava. I tona taeraa mai aita
i te oire-pû nei. Ua ite papu oia
nei taua, e ua haaparare roa i te
ava e
e ua varavara
raa
i teie
rahi.
i te hioraa i te
nunaa
tahiti i te tauiraa i te hurn-ê-
ite
e
papu oia o te ava te tumu. E 4 patana uaina tana i tinaf i
ia oti, inaha ua pohe oia.
Ua faaite oia i
mua
i te
Hui-Mana, ma te matau ore, i tona mauruuru
taparahîraa i te rtunaa^
Ore i te hooraa ava tei riro ei
Ua hia te Toa o te Aroha, o Harrison Smith, taata fâafoô, PôrOtètanI
tumu, tei aroha e tei tavini i te mau taeae e tae lîoa’tu i te hopea.
O vai te tahi
e
nehenehe
e
mono
ia’na
t
*
,
*
\~Tauniua, orometu^
«■
U. Ua pohe roa to tatou hoa here, o Tauniua; orometua no Maeva i
Huahine, I roto i te Tare mai i Papeete tona poheraa. Ua maorooia i reira
e ua
POROTETAMi
VËA
8
te oraraa e ua mauruuru te mau taata i te
haere maite tona mai i
hia’i tona
e i te aahiata, i te mahana maa i te
oia ma te mamû noa e te mauiui ore. Na to
haapao i te mau ohipa aroha e te tiai hia nei te mahana e afai
tino i tona aia i Matairea na nia i te pahi. E ati rahi teie no to
tatou hoa
o
Aita râ i ora
hioraa i tona huru.
11
no
Tenuare,
Papeete
t
ua reva
Tauniua
v. no
te utuafare tamarii e no te Paroita e vai i Maeva na.
Ua riro Tauniua ei Tavana
no
Maeva i te matahiti 1919 ei mûri iho,
I te matahiti 1924, uaô oia i
faatoroa atoa hia oia i te toroa Haavâ.
ua
roto i te
pipi, e
oia i taua
aua
e ua amo
i te matahiti 1927, ua riro oia ei orometua no Maeva
paroita ra e tae noa’tu i to’na hopea.
Tuatapaparaa parau tahifo.
To te Evanelia taevaa mai i Tahiti.
r roto i te Ve‘a i
maifi a'enei,
ua
faaitehia te huru no te tuto Tahiti râ, ua faa-
puraa o te Evanelia i Eiraeo, e i Maatea ;
tere-noa-hia ratou e te huimana etene.
é
Ua rahi te
mauruuru o
i te Atua Mau. Aita râ i
te
ore
orometua i to Moorea fariuraa
te mauiui rahi i roto i to ratou aau
mau
hopea faito-ore i te ino, o te mau tamairaa i Ta¬
hiti nei, e i te faarooraa e, te opua ra te mau Tavana etene e to
ratou mau taata i te fano atu i Moorea, e hopoi atu i te tama‘i
i te iteraa i te
i reira.
ra
No reira, ua faataa ratou i te 14 no Tmrai i taua matahiti 1815
ei mahana haapaeraa maa e te pure i te Atua, ia tauturu
mai oia i To’na
toa
0
mau
taata i to ratou mâu ati atoa ra. O te taa-
te feia keresitiano tei amui-hoê i roto i taua
ohipa
o
te
ra, e ua rahi te Itoito Varua tei noaa mai ia ratou.
I mûri iti mai i te reira, ua tono atura te mau tavana
paieti
no
etene,
i te ieia o tei horo
Eimeo, ia hoi mai ratou i Tahiti nei, e ia parahi faahou
Tahiti nei, i te tahi mau Ve'a i rotopu
atu i
mai ratou i nia iho i to ratou
mau
fenua i faaruèhia’tu e ratou ra.
Ua fariihia mai te tere o te mau Ve‘a. Faaineine ihora te taata,
oia’toa hoi o Pômare, no te mea, i ta te mau peu 1 matarohia
mai tahito mai â, tei te arii te haapa'o i te mau Oro'a i faatia*
e
faahouraa i nia iho i to ratou
tel haere è
e
mau
ai‘a-tupuna, i te mau taata
tei faahoihia mai i reira.
( Te vai aiarâ ).
Inpiûneiie flias F, Jxmiimür
—
VÀSvmtii TABmi
Fait partie de Vea Porotetani 1947