EPM_Vea Porotetani_194702.pdf
- extracted text
-
te 4*7 O te Matahiti
-
FEPÜARE 1947
Hihi 2.
-
VEA PQROTETANI
AITA’TD E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TB MESIA RA O lESÜ. —
HOO I TB MATAHITI HOfî:
G.
I Korinetia 3, 11
E TOKÜ TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Tuaroi parau no te faata i faaorahia.
taeae".
1 te fenua Tinito. - I roto i te hoê fare-raa‘i no te hoê Sotaiete
Faatupuraa Parau Porotetani, inaha, i te hoê mahana, ua ite te taote
i te hoê tiaraa taata tel haere mai ma te tapea i te hoê taura ; 16
taata matapô ratou e na te hoê taata mata-araàra i aratai ia ratou
i te fare-ma‘i. E teieta’na i parau ia taote mâ : “Te oaoa nei â vau,
Hebera II : 12: ” E faaite au i to'u i‘oa i to‘u ra mau
i te mea, e ua ite faahou to‘u mata. E no te mea, ua ora vau na ro¬
to i ta oe aravihi, ua aratai mai au i teie màu taeae matapo, ia oaoa
atoa ratou i to ratou ite faahouraa i te maramarama”.
I te fenua Arabia : Te ite ra te hoê Generala tuiroo paratane i te
hoê ati rahi, oia hoi i te hoê mau tîtî ta te mau Arabia i taamu eta-
eta, te tahi i te tahi, mà te hoê fifi-auri. Paaue atura te Generala i
te hoê faehau : a haere etaeta, a tatara hoi i te fifi no te mau-auri
matamua, e ma te parauraa’tu ia’na e : ua ora oe, e na oe e tatara
i te fifi no to oe mau taeae mau-auri.
- E homa, o outou tei faaorahia no roto i te ati ma¬
tapô, na roto i te mana no te Taote-Nui, oia hoi o lesu, eita’nei e tia
ia outou ia aratai mai outou i te mau matapô e vai noa nei ?
E hia tamarii, e hia taurearea tei ore roa i haapiihia i te Parau a
te Atua ? e tei faarue-noa-hia i roto i te rima no te mau aratai ma¬
tapô ?
E ati teie : loane X, 12 ; “ E ora’nei te matapô i te demoni ? — Mataio XV, 14 : “la aratai te matapô i te matapô ra, ehia
apipiti ïa i roto i te pou ohu ”,
O outou 0 tei faatiamahia na roto i te tatarahia te mau fifi tei faatitî ia outou, oia hoi : te taiata, te taero-ava, te mau peu haavare,
eiâ, etc... ua hio aroha’nei outou i te mau taeae rii ?
E hia tamarii tamaroa, tamarii tamahine, e hia taata i taea i te
e hope roa
I d tatou nei.
matahiti paariraa, e tei ite-noa-hia to ratou titîraa ?
VEÀ
2
POROTETANi
E ati atoa teie : loane 8, 34 ;
vini
“ O te mau i te parau iino ra, e ta-
(tîtî) ïa no te ino
E te mau orometua, e te mau diakono, e te hui-faaroo atoa,
anei tatou i faaorahia ia faaora tatou ia vetahi ë ?
aita
E te mau hoa, o tei haapae e o tei faaorahia no roto mai i te mau
e o tei tatarahia te mau fifi na roto i te mana e te aroha no
te Generala Nui. Ahaere etaeta, s faatiama’tu ai i to mau taeae rii.
tîtîraa,
PARAU OPANl: A hio i te tabula ta te Ve‘a a te Hau i faaite
mai : I Papeete, ua taiohia e 5.636 Porotetani, 2.940 Katolika.
tahi atu mau haapaoraa : 652 ; aore e haapaoraa faaroo : 3.300.
amuihia : 12.428 taeae i Papeete.
Te
la
I tè mau mataeinaa i Tahitiiho: e 8.134 Porotetani, e 2.342 Ka¬
tolika. Te tahi atu mauhaapa'oraa : e 564; aore e haapaoraa ; 1.343.
Amuihia : 12.392 taeae rii.
Teie te taatoa i Tahiti Nui nei :
e 24.820 taeae.
E te ui nei te mana'o i roto i te aau-aroha e : E hia ràtou, no roto
i teie rahiraa, o tei faaorahia na roto i te i‘oa no lesu Mesia ? e hia
hoi ratou e vai raatapô noa nei â, e e vai noa nei â ei mau tîtî ?
Te parau ra te Fatu : “ E faateitei i to outou mata, hio i te mau
aua ra, ua teatea ïa i teienei, ua auhune”
(loane 4, 36).
T@ hoi mau maiia^o @î feruriraa.
1, Matahiti Apî: Te vai nei na huru taata e 3:
1) Te taata tei haainata i‘te tau apî na roto i te mau ohipa
iino, e teiopua ia na reira noa ratou c tae noa’tu i te hopea.
E au teie huru i te taata maamaa tei haamata i to’na haerea i
ino, no te tamau i taua huru ra e tae noa’tu i
liopea. To ratou reo otohe, teie ïa : la tia i te Fatu, e taui
te ao nei ma te
te hora
ratou.
2) Te taata tei haamata i te tau apî na roto i te ino, na roto
râ i te hoê feruriraa maramarama, ua tatarahapa oia e ua feruri
i te maitai ma te hinaaro ia na reira noa oia e tae noa'tu i te
hopea. E au hoi teie taata i te tahi feia tei haamata i to ratou
haerea na roto i te ino, e o tei faaoti i to ratou oraraa na roto i
te maitai.
3) Te taata maramarama mau tei haamata 1 te tau apî na roto
e o tei hinaaro puai ia tamau i taua maitai ra, e tae
noa'tu i te hora hopea. E au oia i te feia tei riro ei oaoaraa no
te Fatu, mai to ratou e a riroraahia ei tamarii paari e tae noa’tu
i te naearaahia te tahataharaa o to ratou oraraa.
r
>
te maitai
'>
POROTETANI
VEA
3
Te parahi ra e 2 taata 1 mua i te hoê fare-inuKatolika te tahi e e Porotetani te tahi. Ua aniania rii to
raua mata e ua au hoi i te maa uteute ta raua i inu.
Ua huru
II. Tahoêraa;
raa, e
puai atoa to raua paraparauraa.
Haere mei ra te orometua (Félix Netï to’na i‘oa), na ô mai
ra oia : e homa, eaha orua e tau-marô nei ?
Pahono atura te taata porotetani e : e te orometua e, eiaha
oe e peapea, e taputôraa iii teie i nia i te parau no te Haapa'oraa
Faaroo ; na oe râ e haapapu mai e ta vai te haapa‘oraa-tia-mau.
Pahono atura te orometua : e hoa, e mea faufaa-ore ta orua
mârôraa... e hoê ana'e iho haapa'oraa ta orua, maori râ le haa~
moriraa i le hapaina.
III. Te lahoêraa mau e aita’lu : Te au nei ïa i te hoho'a no te
hoê huira. Te vai nei te pû, e-te pâ, e te mau tea. Te mau nei
te mau tea i te pû hoê roa, e na roto i to ratou haamauraahia i
reira, ua haafatata roa te tahi tea i te tahi tea.
Te pû hoê roa : o lesu ïa. Te pâ : o te aroha ïa ; e te mau tea :
O
te hui-faaroo mau ïa.
Eaha hoi to outou mana'o i te lioê huira, mai
te mea ua rave
pû? E haamauhia te mau tea i hea ?
E riro ïa ei huira faufaa-ore !
I te tau no Paulo, ua rave rahi te mau pû ta te .tahi pae i tiaturi* a parau mai ai ratou, e no Paulo vau, no Kepha vau, no
Apolo vau...
Iteie nei anotau, te vai nei â taua tiaturiraa ra a parau atu ai
ratou : No Petero-Papa vau, no Lutero vau, no te Mahana Hitu
rahi to’na mau
.
vau, e no mea vau,
e no mea vau
!
haere ma te tiatonu i to tatou mata ia lesu,
i te tumu e te faaoti i to tatou Faaroo » Aita’tu ai tahoêraa.
E te mau tea e, a
Reo îupuna
B.— Taio no te mau
pô.
1. Tereo ava‘e apî
hiti atoa te i'a
ite rii hia aéra
2. Hirohiti ua hiti te avae ua
3. Hoata ua âta te avae te
4. Hamiama
5. E roto Hamiama
r6. E faaoti Hamiama
10.Huna'
VEA
4
POROTETANI
7. Ore ore Tahi
8. E faaoti ore ore, e pô toeraü ïa
9. Tamalea ua
ua
hiti toau e te taea e te mau i‘a
huna te i‘a, pô ia-ore
Rapu, ua rapu te amari o te ia
12. Maharu, e tau pô ia-ore
13. Hua, ua hamata te horo o te i‘a
H.
i te avae e horo ai te i'a
te parai atoa i te avae e horo ai
15. Hotu, ua horo tei'a o te pô tanuraa au maitai no te maa
16. Marae, no te ata e taahi i te avae i topa ai
17. Turu, ua turu te i‘a, e te tupa e te putara te pae hoe
14. Maitu, ua te aturi e
iti poto e haerea no te heva i tahito ra
18. Raau hoe, pô
19. Raau roto
20. Raau faaoti
21. Ore ore tahi.
Efâatopa ai pô ia-ore.
22. E roto ore ore
23. E faaoti ore ore. E aro no Taaroa, e pô ïa.
24. E tahi Taaroa
25. E roto Taaroa
26. E faaoti Taaroa
27. Tane, e pô ïa
28. Roonui
29. Roo maûri
30. Motu te
pô, Mauri Mate te ao, Tireo te ahiahi
B.— Taio no te mau mahana.
Ua parau atura lesu :
outou upea, e faariro vau
( Luka 5: 4 ; Mat 4 : 19)
Ho atu i te vahi moana e tuu i ta
ia outou ei ravaai taata. »
«
Te Vea Porofetani
E .ohipa rave ata mau
ava'e atoa, a
to matou faaineineraa i te Vea i te mau
riro mau ai oia ei maa ravai ete maitai no te taata
porotetani tei hinaaro iahaaraaramararaa hia oia, eia mauruuru
te taatoa.
ia rahi te mau parau apî... mau
rahi, mau parau rii... ai-tamai, aueueraa fenua... mau
ohipa apî feruri hia e te taata.
Te tahi pae : la iti te reira mau parau, e ia rahi te mau a'oraa
e te mau parau tatufa, e le mau tatararaa Evanelia,
Te hinaaro nei te tahi pae
parau
VEA
POROTETANI
5
la iti te reira, e ia rahi te mau piri, e te tahi atu
paari... e te tahi mau parau patoi i tera Haapaoraa
Te tahi pae :
mau
e
parau
i tera Haapaoraa.
Aita paha e ravea no te haamauruuru i te
taatoa... no te mea, e manao rau to te taata nei. E amu te tahi
i te fei, e te tare ; te tahi aita ïa, e amu i te tihopu e te “ ma¬
caroni”. E hiaamu te tahi i te i‘a, e te tahi i te maa punu, e
E nahea matou ?
te tahi atu...
Te tamata nei râ matou i te opéré i
te mau parau rii maitatai
te au i te taatoa !
la hinaaro râ tatou ia riro “ Te Vea Porotetani ” ei ravea mai-
i te ora i na pae e plti i te fenua nei, e tia roa
paatoa ia tauturu mai, Eiaha râ e vaiiho noa i teie nei
hopoia i nia i te tapono o te taata hoê.
No reira, a haapao maitai ; na roto i te opereraa o te Vea —e
tai
no te faatupu
ia tatou
te faaafaroraa i te mau tarahu
—
ma
te haamanao noa-raa i te
parau ta lesu i haapfi mai :
« O tei ore i haapao i te mea iti ra, aore atoa
mea rahi. »
ïal haapao i le
Tere orometua i Makafea.
I te 3 no Titema, ua reva maua o Mr. Chazel i Makatea, na nia i te
pahi ra o “ Oiseau des Iles ”. E tere maitai roa, aita te miti i toaheahe,
ua pihauhau noa te maoae rii e ua poto roa te mau pà pape. Na te Paroita e te Totaiete no Makatea i farii mauruuru roa ia maua, a riro atu ai
te faaearàa i nia iho i taua fenua ra, ei faaearaa maitai. Ua mauruuru roa
maua
i te farerei haere raa i te mau hoa no tera
nunaa, tera reo e tera
vahi ohiparaa ( mai te vahi iritiraa repo e tae noa’tu i te
i te mau utuafare e i te fare pure e i te mau puhapa.
Na Mr. Chazel i faatere i te mau ohipa o te faaroo i te reo farani, e
na’u i haapao i te pae raaohi. Eita taua mau farereiraa e haamoehia e
maua, e eita roa. Te mau himene i faaroo hia i roto i te fare pure e tae
noa’tu i te himene faaotiraa, oia hoi te Pure a te Fatu, himenehia e to
Cook Islands. Auê te navenave i te rahi e ! ua putapu te aau ! Ua oaoa atoa
maua i te farereiraa i te mau puhapa e te mau pupu tei riro ei amui-hoeraa i to Rarotonga, to Rurutu, to Raro, to Tahiti mâ, etc., e ei tuatiraa ia
tatou iho, na roto i te hatua no te aroha e no te faaroo hoê.
Mauruuru e homa, i te mau tapao no te aroha tei itea. Mauruuru i to
outou itoito i te haaputuputu, na roto i te ohipa rahi, i te mau faufaa e
reo, i te mau
vahi faatomoraa pahi ) ;
POROTETANI
VEA
6
oto. Oia mau te oto nei te aau i te
na
roto i te inii-hua i
taraniraa. Aita’tu
ei
aau maru.
e
te ava
ravea,
Te tupu apipiti râ te oaoa e te
atoa hoi.
maitai ai te utuafare e te ai‘a
e
tahi pae tei hue noa i ta ratou faufaa
te uaina, noa’tu
te mau a'oraa e te mau
maori râ te Evanelia, e na’na e taui i te aau ofai
1 te Sabati, 16 no Titema, te mahana
hoi i tapae mai ai te
Raro ta “ Oiseau des Iles ” i tii, ua tupu te mau farereiraa hopea, e i te montre, i te hora ahiahi, ua faarue maua o Paulo
( ioa no Mr. Chazel topahia e to Makatea), i taua fenua ra, o tei riro noa
hoê pueraa
ei
hoa
manaonaoraa
no
no’u i te mau tau i mahemo, e ei manaonaoraa no maua
i te tau ta maua e hahaere nei.
Paraita or.
*
Tere i Hikuerii
...
Ua haamata teie tere i te 30
Novema.
no
Setepa e tae noa’tu i te 26 no
( Oia hoi mai Rairoa’tu e tae faahou mai i Rairoa). Na Papeete
Papeete i te 17 no Atopa. Ua tae i Apatai,
te haereraa. Ua faarue matou i
ua
faaea rii i reira. Ua faareva faahou matou no te haere i Takapoto, aita
râ i ravai te taime
no
te haere
i uta. Reva
faahou i Kakaroa e ua faaea
pô. I taua pô ra, ua ani mai te faatere no te Haapaoraa Momoni ia’u
ia tae atoa i tanà pureraa e ua horoa hia ia’u te tuhaa hopea. Ua faatiatia
vau i te Parabole nehenehe o te
mau paretenia tino ahuru, mai te parau
papu atu ia ratou e : « A faaitoito e homa, a imi i te mau ravea e parau
hia’i tatou e, e feia paari anae, faaî hoi i ta tatou mau farii i te hinuanoi
ore hoi
( eita e ama te mau hinu anoi pape no roto mai i te hoê mau
buka rii ) oia hoi te Parau a te Atua anae.
Ua faareva faahou matou i Makemo. Hoê noa iho taata Porotetani ta’u
i ite i reira' e ua faaoti maua i te pureraa i roto i to’na fare. Ua haahoê
maitai au i te Atua
no
te aueue-ore
o
te faaroo teie no nei mamoe iti.
Ua faareva faahou matou mai te tere afaro i Hikueru. No te mea aita
te paoti no te S.C.O. i te hoê piha no
E 2 Sabati te pureraa i reira. I mûri iho râ ua î taua piha ra
i te tauhaa, area râ, ua horoa te Tavana i te hoê maa fare e ua haapao
noa hia te pureraa i reira.
E 2 bapetitoraa tei oti i Hikueru, aita râ e
faaipoiporaa.
O te huru ïa no te mau parau rii ta’u e faatae atu nei ia outou.
e
fare pureraa i reira, ua horoa mai
te pureraa.
Tuarae orometua
—
Rairoa
tw
-l
VÈA
7
POROTETANÎ
Haamanaoraa
Te toa
te aroha.— O vaiïa ? o
Harrison, William SMITH. Ua
topa hia te ioa nehenehe mau i te mahana i tomohia’i te Fare-Mai i Taravao. Ua pohe oia i te 3 no Tenuare, e na Tehavaru orometua, te hoa
here. i haapao i te hunaraa i nia i te hoê aivi no te fenua o tei riro ei
no
aia-here-hua hia. O vai mâ tei tae mai ?
O te Tavana-Hau ei
mono
i te
Tavana-Rahi, e te Taote no Taravao, te Tonitera marite e te Tonitera paratane, te tahi atu mau hoa, e te huiraatira paatoa no Papeari.
Ua farerei oia i te fenua nei i te matahiti 1903, e ua riro tona aau. Ua
hoi oià i tona aia tupuna no te faaineineraa i te nohoraa papu i Tahiti nei.
Tei Papara oia i te matamua, i te utuafare no Tati Salmon, e i mûri iho
maiti oia ia Papeari
ua
Eaha hoi te
1 te
mau
ei nohoraa tumu.
mea ta
te toa
maohi ? Teie ïa
nunaa
o
te aroha i
rave
ei
tapao no tona here
:
1) Ua faaô oia i roto i te fenua i te mau raau maitatai e te nehenehe,
e ua
rahi tana
mau
feruriraa ei haamaitairaa i te fenua i taua vahi
ra.
2) Ua tauturu oia i te mau ati e rave rahi.
ai te fiva aau i roto i te mataeinaa, ua opéré
A hio i te tahi tau, i tupu
oia i te ahu taoto, te û, te
tihota na nia iho i te feia mai, e na’na i hopoi ia ratou i te fare-mai. I reira
atoa tona horoaraa i te
hoe tufaa moni
no
te hamani i te hoe fare-mai i
Taravao. Ua faataa oia hoe pereoo-uira no teafai-tumu i te feia mai i reira,
2 taime i te hepetoma hoê.
3) Ua patoi etaeta oia i te hoo ava e te inu ava. I tona taeraa mai aita
taua
e
peu ra
3 aore
ra
i haaparare hia, e ua varavara i te oire-pû nei. Ua ite papu oia
e
mau mataeinaa
Ua oto tona
4 na nia iho raa i teie nei
e rave
aau
taua,
e ua
haaparare roa i te
rahi.
i te hioraa i te
nunaa
tahiti i te tauiraa i te hurn-ê-
ite
papu oia o te ava te tumu. E 4 patana uaina tana i tinaf i
Papeari, e ia oti, inaha ua pohe oia.
raa
e ua
Ua faaite oia i mua i te Hui-Mana, ma te matau ore, i tona mauruuru
Ore i te hooraa ava tei riro ei
Ua hia
te Toa
taparahîraa i te rtunaa^
te Aroha, o Harrison
Smith, taata fâafoô, PôrOtètanI
tumu, tei aroha e tei tavini i te mau taeae e tae lîoa’tu i te hopea.
o
O vai te tahi e nehenehe
e
mono
ia’na t
*
,
*
\~Tauniua, orometu^
«■
U. Ua pohe roa to tatou hoa here, o Tauniua; orometua no Maeva i
Huahine, I roto i te Tare mai i Papeete tona poheraa. Ua maorooia i reira
8
VËA
e ua
haere maite tona mai i
POROTETAMi
te oraraa e ua mauruuru te mau taata i te
e i te aahiata, i te mahana maa i te
oia ma te mamû noa e te mauiui ore. Na to
Papeete t haapao i te mau ohipa aroha e te tiai hia nei te mahana e afai
hia’i tona tino i tona aia i Matairea na nia i te pahi. E ati rahi teie no to
hioraa i tona huru.
11 no
Tenuare,
Aita râ i ora
ua reva
tatou hoa o Tauniua v. no te utuafare tamarii e no te Paroita e vai i Maeva na.
Ua riro Tauniua ei Tavana
no
Maeva i te matahiti 1919 ei mûri iho,
faatoroa atoa hia oia i te toroa Haavâ.
ua
roto i te
I te matahiti 1924, uaô oia i
pipi, e i te matahiti 1927, ua riro oia ei orometua no Maeva
oia i taua paroita ra e tae noa’tu i to’na hopea.
aua
e ua amo
Tuatapaparaa parau tahifo.
To te Evanelia taevaa mai i Tahiti.
r roto i te Ve‘a i
maifi a'enei, ua faaitehia te huru no te tuto Tahiti râ, ua faa-
puraa o te Evanelia i Eiraeo, e i Maatea ;
tere-noa-hia ratou e te huimana etene.
é
orometua i to Moorea fariuraa
i te Atua Mau. Aita râ i ore te mauiui rahi i roto i to ratou aau
Ua rahi te
mauruuru o
te
mau
i te iteraa i te hopea faito-ore i te ino, o te mau tamairaa i Ta¬
hiti nei, e i te faarooraa e, te opua ra te mau Tavana etene e to
ratou mau taata i te fano atu i Moorea, e hopoi atu i te tama‘i
i reira.
ra
No reira, ua faataa ratou i te 14 no Tmrai i taua matahiti 1815
ei mahana haapaeraa maa e te pure i te Atua, ia tauturu
mai oia i To’na
toa
0
mau
taata i to ratou mâu ati atoa ra. O te taa-
te feia keresitiano tei amui-hoê i roto i taua
ohipa o te
paieti ra, e ua rahi te Itoito Varua tei noaa mai ia ratou.
I mûri iti mai i te reira, ua tono atura te mau tavana etene,
no
Tahiti nei, i te tahi mau Ve'a i rotopu
i te ieia o tei horo
Eimeo, ia hoi mai ratou i Tahiti nei, e ia parahi faahou
mai ratou i nia iho i to ratou mau fenua i faaruèhia’tu e ratou ra.
Ua fariihia mai te tere o te mau Ve‘a. Faaineine ihora te taata,
atu i
oia’toa hoi o Pômare, no te mea, i ta te mau peu 1 matarohia
mai tahito mai â, tei te arii te haapa'o i te mau Oro'a i faatia*
e
faahouraa i nia iho i to ratou
mau
ai‘a-tupuna, i te mau taata
tel haere è e tei faahoihia mai i reira.
( Te vai aiarâ ).
Inpiûneiie flias F, Jxmiimür — VÀSvmtii TABmi
Fait partie de Vea Porotetani 1947