EPM_Vea Porotetani_194701.pdf
- Texte
-
O TEI
/AITA’TÜ b NIU b TIA I TB TAATA'TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
MESIA RA O lESU. — I Korinetia
HAAMAÜHIA RA, OIA HOI TE
HOO I TE
G.
1947
—
MATAHITI
3, 11
HOÊ: E TORU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
ia ora na e fc MatahiH
Apî
—
1947
: la dra naoe e te matahiti 1947 ë, è parau mailai anei ta
hopoi mai ia matou nei ?
Matahiti Apî : E piti tau hurü i roto ia‘u nei : te maitai e te ino.
Eiaha râ e mata‘u i te ino ! “Te faatupu nei hoi té mau mea’toa ite maitai no te feia i hinaarô i te Atua
Te hoê orometua ; E te matahiti 1947 e, eaha te ravea ia ruperupe
ta‘u ô vine nei ?
Tatou
oe e
Apî: A pure i to Metua, e na to Metua e faautua ia
Eiaha roa e faatau, a rave faahope roa râ i to toroa na. -E a‘o
atui te haapa‘o-ore, e haarnahanahana’tu i te âau taiâ e tauturu atu
i tei paruparu, e ia maoro te faaoromai i te taata atoa ra. Ei reira
to oe ô vine e ruperupe ai.
Te Matahiti
oe.
Te hoê diakoho': E mau ô vine rii hoi ta matou e tiai nei. E te raatahiti apî e, eaha te mea e ore e ino ai taua maa ô vine rii ra ?
Te Matahiti Apî : Teie hoi te ravea : Eiaha e taoto, eiaha’toa e
otohe noa. là vai ara râ to oe maitai, ma te aroha-tia mau, i nia i te
ô vine. A rave na hoi i te mau alope e ino ai te ô vine, te mea apî e
te mea tahito atoa. Eiaha e faaherehere atu i te reira.
: E nafea vau, e te Matahiti Apî e,
taraarii ? Aore hoi ratou i faarii i te a‘o, o te
te faatura-ore !
Te hô'ê metua
mau
i ta matou nei
haapa‘o-ore râ e
Te Matahiti Apî : E te feia metua e, a haapii maite, ma te a‘o
te Fatu ra, e ia vai tura e te tiamâ ta outou huru i mua ia ratou.
a
Eaha ta oe ia‘u nei, e te Matahiti Apî ?
Te Matahiti Apî : E parau maitai hoi ta‘u ia oe nâ, no to te Fatu
nounouraa ia oe, E haarnana'o oe i tei hamaniiaoeeihoho'aNo’na.
Te hoê taurearea:
E faataa-è i te mau mea e peapea ai, e ino ai to aau, e haapae i te
mea e viivii ai, e e hairiiri ài to tino, Aore hoi e mea viivii eô i roto
i te Basileiai.
VfîA
POROÎEtANl
Te koê potii apî : Âita anei hoi e parau maitai ia‘u m, e teie nei
;
matabititi api e ?
Te MatahîH Apî : E parau maitai hoi : O te roo maita\ tei hau i
te tao'a rahi rà. A mau papu i tei noaa ia oe, eiaha to oe korona ia
riro i te mau peu faufaa no teie nei ao. la vai teatea
â to oe
aahu,
e eiaha to upoo ia ere i te monoi no'ano'a no nia mat ra.
Te hoê tamarii : Ë te matahiti api e, eaha ta oe parau ià,matou
nei ?
Te Matahiti Apî : E te mau tamarii e, te na ô ra te Fatu ia outou
A haere mai na e faaroo mai la'u, e ia mata‘u outou ia leha/a !
O te matamua hoi o te paari mau ra. o te mata‘u la iàlehova. Eiwa
e faatau i te haapiiraa faaroo.
Faaitoito. ia hotu te fenua i te màu
tamarii maitatai.
Te Ve‘a Porotetani: E te matahiti api e, eaha ta oe parau maitai
ia'u nei ? Te fifi nei au i to‘u hi'oraa i te rahiraa o te mau enemi no <
te fenua e no te Evanelia. I to ratou hautiutiraa i te mau peu mai*
tatai, e te faaturoriraa i te fenua na roto i to ratou mau ohipa hu*
pehupe, te êia, te haavare, e te faataero i te nunaa.
Te Matahiti Apî : Eiaha roa oe e mata'u, eiaha’toa e mamu, e
eiaha’toa oe e ahoaho noa’tu i ta ratou mau ravea. A rave*hua na
i te oê a te Varua ra. Eiaha e rohirohi i te parau maitai. “Te hau‘a
mai ra te mau dudaima, e tei to tatou mau uputa te mau maa atoa
e :
\
; te mea api e te mea tahito, ua vaiihohia la e au na oe ia ore oe
ia toaruaru i te ohipa.
Ei ia outou atoa te Hau a te Atua e te Aroha mau o leaU'Meaia.
ra
Amene.
P. (1908) P. (1947)
A
ara
i te mau peu anoi.
Te oro'a no Noela : Hou taua oroa ra i haamauhia’l e te Eka*
lesia keresitiano, ua haapa'ohia taua mau mahana ra ei oro'a
haaraoriraa ia Saturuna, atua Roma, tamaiti no te atua o te rai
e te atua vahiné no te fenua. E atua amu-tamaril oia mai ia
Moloha, e atua no te hau e te aifaitoraa, tei haamau i te hoê tau*
arearearaa mutu-ore. Ua
haapa'o te mau etene roma f te oro'a
no taua atua ra, na roto i te mau arearearaa faufau e te hairiiri
mau.
Auaà te lupuraa no te Evaneiia, ua monohia taua oro'a buru
è ra na roto i te haamauraahia i te oro'a Noeia, ei haamana'o*
raa i to lesu fanauraa — te Tamaiti
no te Atua
e no
te fenua nei«
Mau,
no te rai
VEA
3
POROTETANI
Aita^ r& i maoro, inaha, ua rave anoihia taua oro'a ra. Mai
teie te huru : ei faaarearearaa l te taata, ua faatupuhia te hoê
mau hautiraa i te tahi mau fare-pure, ei faahoho'araa i te fanauraa i Betelehema. E teie te hbpea : maori râ, ua moè te tura. I te boè mau fare-pure, ua arataihia te hoê asihi i pihai iho
aruehfa taua animala ra ma te reo e: Amene,
! hê, hê, hê ! O asini tane e, hê, hê ! E na te
orometua iho i faaoti na roto i te piiraa e: hihan, hihan, hihan.
E ere teie ana'e tei itehia, ua faahuru-è-hia te püre tusfa. Ua
ahu te mau tahu'a i te hoê mau ahu hauti, e ua parauhia taua
ohipa ra : o te masa ïa no te mau maamaa (messe des fous).
Ua riro te reira ei arearearaa rahi roa, e te pô Noela ei ohipa
i te fata, e ua
asini
araene, e
hauti
Ua
e te
e
ino.
opanihia râ teie mau peu anoi i te tS o te tenetere.
Noela?
Teie: mai te mea, te rave afarohia nei oia i roto i te mau
fare-pureraa, te ravehia nei oia i rapae ma te anoi noa !
E hia taata tei bapetizobia i te i'oa no lesu, tei tapapa i taua
mahana ra i te mau fare-inuraa, e te mau teata, e te mau vahi
E i teie nei anotau, eaha hoi te huru no te oro'a
arearearaa
tia-ore ei haamoriraa
ia Saturuna.
Apî : I te matamua roa, ua
ei mahana arearearaa rahi, ei pùoiraa i
Te Matabiti
ra
riro taua mahana
te mau arearearaa
faatupuhia i te ava'e no Titema. üa faahuru-è te tahi mau taata
ia ratou iho na roto i te faaahu la ratou i te mau ahu hobo'a
animala
(puaatoro, etc.).
porohia e te Apooraa Rahi
matahiti 505, e tei na ô mai e: «Te opanihia
nei te mau peu etene i te mahana matamua no Tenuare, eiaha
roa te taata e faahuru-è ia’na iho i te hobo'a puaatOro, e ia vaiiho-hia te mau ohipa diabolo.
Eaha hoi te huru no te Matahiti Api i teie nei anotau ?
Te vai nei te hoê faaueraa mana,
no
Auxerre, i te
Te haapa‘0
nei ïa te tahi pae i to ratou huru ei hoho'a no te
faariro nei ïa ia ratou ei hoho'a
Atua, are'a râ te tahi pae, te
animala.
Parau tahito.
tapiri ïa te pua hau-ou... E taaia 1 te aha o
mau te lato o te vaa. A roobia i te mata'i,
Te Faa-rua ia Mere. No outu i Toerau-roa,
E
la
Vai-tarae,
4
VEA
POROTETANl
Tahirihiri nâ i te taliua o Tama-Rua,
Tahirj paoa te mata'i no te tara i pii ura,
E falifati na te nuanua iti o
Moua-tapu,
la taaia
te
e
Teie hoi te
Haù,
te
lato
a
Tirave,
more o
la tuia e te ava roa
I te tahi aiii è atu.
Tu-opa, E riro atu ai te raou’a,
o
auraa
taamu
:
ma
A tapea papu i te tiare, te
tapao ïa oiano
tehauneo Vai-tarae. Faaetaeta maitai i te
tevaa a roohia oe e te vero rahi e
i te apoo-matai.
E tupu te tau i reira e ofatifatihia’i i te
e riro atu ai oia i
te mau aito faaineine
oia
0
e
te ofai
No reira
roa o
Eiaha e faarue i
Evanelia.
noa no
mana
no roto
Mou’a-tapu,
no
hia,
mai
ore
e
faaitoito.
a
te tiare ünauna e te
A faaetaeta maitai i te îato
ia papu
tupu mai
tairi hia’i
te mou’a i te tahi ariiêatu.
Tu-opa. Eriro atu ai
homa,
e
T
o
te
vaa
oia hoi te Hau
noanoa
te mau
e
haapaoraa atoa
te faurao note afai atu ia tatou na nia i te moana taui
te matahiti api. E hia vero
etupu e eaha to ratou huru?
Aita tatou i ite. la
A pure tatou
hiiahua hia’i te
oia i te ofai rii
atu ai, 6
hope
mau
râ te îato
te vaa
o
e
tia’i !
i te Atua, ia tupu oioi te tau, i reira i ofatifati
mana no te
Moua-tapu, oia hoi te hara e ai-pau
tei riro ei ofai rahi haaparari i te
tii-rahi, a riro
te
roa,
mana atoa i te arii ra ia
lesu-Mesia.
Tuaroi-parciu.
LUKA XIIl 8
“ E ta‘u
:
Te tumu i tuu ai
lerusalema tei
no
o
ore
roa
Atua i te taata
o
lesu te
Fatu,
e
vai iho
i
te taata te tumu
:
a‘e
na
ia hoê a'e matahiti toe”.
no
te raau, o te hüru ïa
tatarahapa. I te tahi Parabole,
faaapu, o lesu i te
Tamaiti, e te mau taata
I teie nei Parabole
noa
lesu i teie nei Parabole
tumu vine ; i te tahi
te feia faaapu.
te Atua te Fatu
no
te ô
vine,
o
:
ua
faaauhia
te Atua te
te
Fatu,
lesu te faaapu, e
raau.
Na parau tumu
e
toru o tei
haapii hia
na
roto i teie
nei Parabole ?
Te hinaaro nei te Fatu ia hotu tatou
tnaa
i nia iho, e aore... ”
:
“
e
haere atura Oia
e
hio i te
.à-
Ua tiarehia
e
rauerehia te raau, e ua ruperupe
ua
5
POROTETANI
VEA
oia ia hiohia, aita râ
maahia, e inaha, o te maa ïata te Fatu. i hinaaro ; te maa maitai tei au i
To’nahinaaro.eei faahoiraa i te maitai Ta’na i horoa ia hotu maitai te mau raau.
e
hiopoa mai te Fatu ia tatou i te hopea note matahiti 1946- eaha
E ia
hoi te
maitai ta
maa
te matahiti taatoa ? Ua
hotu aenei i
tatou i
itehia
aenei to tatou faaroo, e te parau tia e te hau, e te aroha ia vetahi è ? ua
urne mai anei tatou i te taata ia lesu na roto i to tatou haerea maramarama
e
te
pio-ore ?
Te faaoromairaa o te Fata :
Ua hio pinepine mai te Fatu i te huru no te raau i tera avaè e i
avaè‘ i tera matahiti e i tera matahiti, e noa’tu aita e maa i ite hia,
2.
oia i riri
Ua faaherehere
vave.
Petero 3
:
9
vai nei râ
hinaaro ia hotu
rauere
te
e
otia
tatou i
no
mau raau
e e
aore
E homa e, cita anei e
raa i to tatou hotu-ore?
faaapu ei
No tona iteraa i
»
te mea aita roa tatou i
maa
faaapu ?
te Fatu
atoa
te faaoromairaa. Mai
,
nei, eaha oia i faaapi ai i te ô ? »
i faahotu mai i te huero maitai ra, « e tapuhia
e parau
huri hia i roto i te auahi.
3' Te taata
aita
mai II
maitai, e mai te mea ua ite-noa-hia te
Eaha hoi te faufaa ia faaapi tatou i te ô e ia
te
otate.
maa
E tapu atu, ta
Te
ïa
i ta Petero i haapii
paatoa râ te tatarahapa.
noaa
te
faarohirohi tatou i te feia
«
au
faaoromai rahi to te Atua ia tatou, aita roa i hinaaro eia
«
pohe atu te hoè, ia
Te
oia ia
noa
tera
»
tia i te Atua ia tapu é oia ia tatou no tona hio-
ei ami
paruru e
te hinaaro
:
Fatu, maori râ, ia hotu te mau raau
atoa, ua utaru noa oia, ua haamaru i te repo, e ua poihere i te mau
raau atoa tei tanuhia i roto i te faaapu. Aita oia i faaherehere ia’na iho,
e ua faarari oia ia tatou na roto i tona
iho toto, ia rahi roa’tu â to tatou
hoturaa.
e inaha, ua taupupu te hoturaa, e ua tupu to te Fatu riri.
Teie râ te taata faaapu, aita oia i fiu i te haapao ia tatou, e no te rahi
o tona aroha oia
e parau atu ai e : « E ta’u Fatu, e vaiiho noa'e na ia
hoe aè matahiti toe ia utaru hia e au e ia tuu hia te para, penei aè o te
hotu, a aore ra, a tapu atu ai oe i mûri aè. »
E homa, o teie nei matahiti api paha te matahiti e toe nei. A ara, afaaitoito. Te vai paha nei te opahi i te tumu raau i teie nei.
o
te
..
Afsita
1. Uiraa
;
I te
no
fe
sapati i mairi aenei,
tou i taua
mahana
fare inuraa
o
ra
i
te tura
e
te
mau
e
mâ
Ulraa
sapati maitiraa ïa. E ua oaoa ma¬
o
taua mahana ra. Aita roa
tei inu, e tei hoo atu j te inu i te taata ia taero, ua mau
hoê
maitai.
6
VEA
POROTETANl
A tahi Sabati
mâ, aiia roa e taèro-ava, e aita’toa e pereoo arearea na
te purumu. No reira, cita anei e nehenehe ia matou
i io te Apooraa
Diakono ia faatae i te hoe lata aniraa i te Tavana-Hau e aore ra
i te
Tavana Rahi ia tamau hia teie hum
ohipa mâ e te tura. ?
A hio i te lata haaati A.R.A. 1946 VU. 4 :
Apooraa-Diakono. No te mea o oia te Apooraa no te feia
paari, maitihia e te mau
taata porotetani, e tia roa ia’na ia tauturu
puai i te mau ohipa maitatai i
roto i te maiaeinaa e ia patoi etaeta i te mau
Pahonoraa
:
ohipa iino, noa’tu
taua
mau
i
mea ra
na
vai
faatupu.
A haamanao i te Parabole
no te vahiné ivi ! Ua
parau te haavà:«Ore
Atua, e te haapao i te taata nei, no te mea râ te
mârô mai nei teie vahiné ivi ia’u, e faatia’tu â vau i tana
parau, o te maniania vau ia’na i te haere pinepineraa mai »
(Luka 184,5) o tatou te va¬
hiné ivi i teie nei anotau, a faaitoito i te maro atu
!.
noa vau
i te mata’u i te
2. Uiraa
outou i te
:
Ua
mau
papai hia i roto i te tahi Vea a te Hau
peu haamo'ahia e to outou hui-tupuna,
Farani marû.
no
E
>
mea
tano anei ia
tahito ei faaarearearaa i te taata tahiti
haapao
i te
e
:
c
noa tatou i
mau
A tapea maitai
hinaaro teie
o te
te
mau
oriraa
manihini papaa, e aore
ra, e mea ino anei.
Pahonoraa
Te hinaaro nei te V.P.
:
faaite mai i to ratou
Eiaha
mau
e
na
vahavaha I fe a'o
e
te
mau
hoa
no
te Vea iho e
manao, te hui-faaroo e te feia taurearea.
no
fe feia paarl.
E aito te miti, e aito te vai, e aito rahi hoi te ava,
Eiaha e taero i te vine e
tupu ai te taiataraa ” ( Eph. 5:18)
0 ta te Atua ïa e titau ia tatou. E totova
ino to te taata e rave
i te tipi e i te taura e
taparahi ia'na iho. E pohe tei te tipi, e
pohe tei te taura, e e pohe tei te ava.- E marû te tino, e e itoito
hoi i te maa i horoahia mai e te
Atua; e paruparu râ te tino,
e ararahoa te
roro, ee rûrû-haere noa te taata i te ava. E piri
“
te mata i te omore, e i te
taata i te ava nei.
ofai-maà,
Te taata tahiti
ava e
e te
papaa, hoê â
taeio ai ra, o na mea ïa e horo
E faaore
roa
i te
vavahi-hua-hia te
e ia manii roa ïa
la riro ei
maa
e
piri faarue-roa-hia hoi
le
ïa huru, 0 te tipi ooi, e te
mai ai to tatou nei pohe.
ia huri-taere-hia te mau tunuraa, ia
huru paui atoa, ia afâ te mau
paero-ava,
vave
ava,
mau
maa.
na
toè mâ,
taata Tahiti ia inu faahou
na
te
tupa,
na te
(1 Korinetia 6; 9-10),
iore, eiaha te
VfeÀ
Aore to te feia, e
^oïiotEfAisi
e tomoraa i te ao
râ i roto i te auahi o te pô. E faaore tumu tatou i te ava, o to Tahiti mâ ïa vahi
hupehupe. E ara, e
haavare rahi, e tahitohito rahi, e otoheraa rarahi tei roto i te ava,
e te pohe rahi. la fanau te ava, o te haamâ te noaa mai, e te pohe.
te
no
Atua, e riro
pohe taero-ava to ratou,
roa
A'oraa
no
te hoê tupuna
( Novema 1902).
(Hoê ana'e hape rii i roto i teie nei a'oraa, ofa hoi ; ia riro
raaa no te toè, e te tupa, e te iore. Teie to matou ma*
te aVa ei
na'o: eita
roa
taua mau manu
ra
e
hiaai i taua
maa
ra).
Tuatapaparaa parau tahito.
To te Evanelîa taeraa mai i Tahiti.
I roto i te Vea i mairi aenei, ua ite hia to te hui-faaroo tahiti oraraa no
I to ratou hioraa i taua mea ra, inaha
roto mai i te rima o te mau etene.
riro atura te
ua
e
faaapu toe,
mau
etene ratou ratou
e te mau
tare atoa
iho,
e ua
tupu te tama'i rahi. Aita
ïa i te auahi.
te mau etene i vî i roto i taua
ua pau roa
Ua horo i Moorea te hoe paeau rahi o
tama'iraa ra e ua farii maitai hia ratou
mau
e
te arii ra o Pômare e te
Tavana,
mau
Ora noa’tu ai te feia pure
Atua i te mau opuaraa taparahi-taata o to
enemi, te peapea noa ra te manao o to Eimeo, o te fifi atoa
ratou i te mau tiarepu rarahi o te tupu mai i Tahiti nei.
Ua faatupu o Pômare i te hoê tere taamu na roto i te mau oire i Moo¬
rea, mai te opua i te paraparau maitai atu i te mau Tavana i te huru o
te faaroo Evanelia, ia farii mai ratou i te reira e to ratou mau taata atoa
ratou
ra.
ore
mau
Ua tahitohito hia mai oia i te matamua
au maitai i to’na utuafare arii e o tei
i
ra e
te hoe mau Tavana tei
manao e ;
o
to’na atiraa’tu i
te feia
pure-Atua te tumu no to'na mau ati atoa i Tahiti, e no te mau tama’iraa’toa tei tupu i reira. Aita râ o Pômare i aueue noa’e i ta’na tiaturiraa.
Ua Ite papu oia i te maitai rahi o te faaroo-Evaneria e ua hinaaro ia farii
hia mau taua faaroo ra e to’na fenua atoa. Ua tauturu maitai oia i te ohipa
faaaptraa i te mau taata i Tahiti.
Bi Maatea, ua faarue hia te haamoriraa idoio a parahi ai oia i feira tài
O te taatoa tei farii mai i te parau Evanelia. Te mau TàVana e te niaU
Tahua e te taata’toa, ua huri anae fa i ta ratou mau idolo i roto i teauahii
haapao mai ratou i te mâu pureraa.
Riro noa’tu ai te feia haamori-idolo ei fatu no Tahiti, ua rahi te taata
tei riro huna noa ei taata faroo i reira, ua huru hope roa o Moorea i te
e ua
farii mai i te Atua
mau.
( Te vai a(urâ).
PÔROIETAN!
VEA
8
parau rii Apî.
Ua
reva
Eey-Lescure mâ i Faraiii
rerei haere i te
mau
Chazel
Na
fetii
(Paulo)
te tahi
e
e
no te
mau
baamâlia i te rohiri
Paroika. la maitai to
faatere i to Beteia,
na
M'^ Preiss
e no te fatere.
raua
raua o
Korln-
e na M*' Charpier e haapa‘0 i te Tuhaa II e te Tuhaa VL
Ua oaoa faahou te mau tamarii no to Paofai e to Beteia i te. raau-aito
nehenehe faaamahia i te pô monire 23 no Titema. Te liaamauruuruhia nei
te feia’toa o tei tauturu i taua ohipa oaoa ra.
go
i to Paofai,
I te pô no te
ma‘i. Na te mau
24,
oroa Noëla i roto i te Fare •
tuati i faaineine ia’na ei faaoaoaraa i tei
faatupu-atoa-hia te hoe
na
taote
e
te
mau
roohiae te ati. Ua tauturu mai te pupu Jerusalema na roto i te mau liiniene
navenave, e na te orometua i faatia i te Parau oaoa no te fanauraa no lesu.
mau ohipa no te Tiribuna o tei haavâ i te hoemau hara teimaha
rahi. Iloê utua-pohe e mau utua-auri tei faaoti hia. Eiaha tatou e
maere i te tauiraa o te fenua ta tatou e bio nei. Te baapii nei te tabi mau
hoboa buru ê i roto i te teata i te obipa taparabi-taata, e te baamatau bia te
Ua otite
e
rave
apî roa i te peu taero-ava, i roto i te mau fare boo-ava, tei
hia i nia iho i te fenua nei, Te tupu nei te parau no Pauro i to Galafia
pene VI irava 7, 8.
Maitîraa.— Ua maitibia o M. Ahnne ei Député no Tahiti, e M. Quesnot
peretiteni no te Apooraa Rabi i Tahiti nei, ei Mero no te Apooraa Rabi i
Farani. « Te itea nei hoi te raau i te buero » o ta lesu i baapii mai (Mat. 12 :33.
No te ati rabi, e faateimaba noa nei ia Farani, ua baapae rii te mau paeau
politita i to ratou mau manao etaeta,. a taboê atu airatou i to ratou maitiraa
ia Blum ei Peretiteni no te Apooraa -Faatere i te Hau-Farani.
1 roto i teie nei ao : Ua pupubi te nuu marite i te boê ofai-pupuhi i nia
mau
tamaroa
opéré
i te ra‘i.
mai te
Tere atu ai taua ofai
ra
1.000 maile i te sekoni
boê, riro atu ai
fetia-pao te buru. E'ere teie te fetia Noela.
Te ture
hau-è,
o te
aroha ïa
:
Tevaitoa: 2.242 farane, el tau*
turu i to Vaitahu,
Taufuru I fe Ve'a.
Âfüet Âhüate 6 J
Moêfai: Tëtoofa 2Ô; Makaleü
':
Ëudhiù -âBs
PiTae : Faaona 5, Raihei 10; Papeete: Miriama Teururai 10,
R. Ebb 5, XXX 50, Edm. Lenoir 5, Henri Tumahai, 55, Eaahutini Richmond 20, Rosine Brinküeld 25, Roo Tapea 45, Taimanarii 5, Bethman
50, Amaru
v.
10, Ariioura iO, Raiarii 10,
Papua 10, Teipo 10.
la amuihia: 445 farane,
MERCI
—
MAURÜÜRÜ.
Xmptimerie Elie F, Juyentik— PAPEEiBi ïahiti,
‘
Fait partie de Vea Porotetani 1947