EPM_Vea Porotetani_194701.pdf
- extracted text
-
/AITA’TÜ b NIU b TIA I TB TAATA'TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
O TEI
HAAMAÜHIA RA, OIA HOI TE MESIA RA O lESU. —
HOO I TE
G.
MATAHITI
I Korinetia 3, 11
HOÊ: E TORU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
1947 — ia ora na e fc MatahiH Apî — 1947
è parau mailai anei ta
hopoi mai ia matou nei ?
Matahiti Apî : E piti tau hurü i roto ia‘u nei : te maitai e te ino.
Eiaha râ e mata‘u i te ino ! “Te faatupu nei hoi té mau mea’toa ite maitai no te feia i hinaarô i te Atua
Te hoê orometua ; E te matahiti 1947 e, eaha te ravea ia ruperupe
ta‘u ô vine nei ?
Tatou : la dra naoe e te matahiti 1947 ë,
oe e
Te Matahiti Apî: A pure i to Metua, e na to Metua e faautua
ia
Eiaha roa e faatau, a rave faahope roa râ i to toroa na. -E a‘o
atui te haapa‘o-ore, e haarnahanahana’tu i te âau taiâ e tauturu atu
i tei paruparu, e ia maoro te faaoromai i te taata atoa ra. Ei reira
to oe ô vine e ruperupe ai.
oe.
Te hoê diakoho': E mau ô vine rii hoi ta matou e tiai nei. E te raatahiti apî e, eaha te mea e ore e ino ai taua maa ô vine rii ra ?
Te Matahiti Apî : Teie hoi te ravea : Eiaha e taoto, eiaha’toa e
otohe noa. là vai ara râ to oe maitai, ma te aroha-tia mau, i nia i te
ô vine. A rave na hoi i te mau alope e ino ai te ô vine, te mea apî e
te mea tahito atoa. Eiaha e faaherehere atu i te reira.
Te hô'ê metua : E nafea vau, e te Matahiti Apî e, i ta matou nei
taraarii ? Aore hoi ratou i faarii i te a‘o, o te haapa‘o-ore râ e
te faatura-ore !
mau
Te Matahiti Apî : E te feia metua e, a haapii maite, ma te a‘o a
te Fatu ra, e ia vai tura e te tiamâ ta outou huru i mua ia ratou.
Te hoê taurearea: Eaha ta oe ia‘u nei, e te Matahiti Apî ?
Te Matahiti Apî : E parau maitai hoi ta‘u ia oe nâ, no to te Fatu
E haarnana'o oe i tei hamaniiaoeeihoho'aNo’na.
E faataa-è i te mau mea e peapea ai, e ino ai to aau, e haapae i te
nounouraa ia oe,
ai, e e hairiiri ài to tino, Aore hoi e mea viivii eô i roto
i te Basileiai.
mea e viivii
VfîA
POROÎEtANl
Te koê potii apî : Âita anei hoi e parau maitai ia‘u m, e teie nei
matabititi api e ?
Te MatahîH Apî : E parau maitai hoi : O te roo maita\ tei hau i
te tao'a rahi rà. A mau papu i tei noaa ia oe, eiaha to oe korona ia
riro i te mau peu faufaa no teie nei ao. la vai teatea
â to oe
aahu, e eiaha to upoo ia ere i te monoi no'ano'a no nia mat ra.
Te hoê tamarii : Ë te matahiti api e, eaha ta oe parau ià,matou
nei ?
Te Matahiti Apî : E te mau tamarii e, te na ô ra te Fatu ia outou
A haere mai na e faaroo mai la'u, e ia mata‘u outou ia leha/a !
O te matamua hoi o te paari mau ra. o te mata‘u la iàlehova. Eiwa
e faatau i te haapiiraa faaroo.
Faaitoito. ia hotu te fenua i te màu
tamarii maitatai.
Te Ve‘a Porotetani: E te matahiti api e, eaha ta oe parau maitai
ia'u nei ? Te fifi nei au i to‘u hi'oraa i te rahiraa o te mau enemi no <
te fenua e no te Evanelia. I to ratou hautiutiraa i te mau peu mai*
tatai, e te faaturoriraa i te fenua na roto i to ratou mau ohipa hu*
pehupe, te êia, te haavare, e te faataero i te nunaa.
Te Matahiti Apî : Eiaha roa oe e mata'u, eiaha’toa e mamu, e
eiaha’toa oe e ahoaho noa’tu i ta ratou mau ravea. A rave*hua na
i te oê a te Varua ra. Eiaha e rohirohi i te parau maitai. “Te hau‘a
mai ra te mau dudaima, e tei to tatou mau uputa te mau maa atoa
e :
\
te mea api e te mea tahito, ua vaiihohia la e au na oe ia ore oe
ia toaruaru i te ohipa.
ra ;
Ei ia outou atoa te Hau a te Atua e te Aroha mau o leaU'Meaia.
Amene.
P. (1908) P. (1947)
A ara i te mau peu anoi.
Te oro'a no Noela : Hou taua oroa ra i haamauhia’l e te Eka*
lesia keresitiano, ua haapa'ohia taua mau mahana ra ei oro'a
haaraoriraa ia Saturuna, atua Roma, tamaiti no te atua o te rai
e te atua vahiné no te fenua. E atua amu-tamaril oia mai ia
Moloha, e atua no te hau e te aifaitoraa, tei haamau i te hoê tau*
arearearaa mutu-ore. Ua
haapa'o te mau etene roma f te oro'a
no taua atua ra, na roto i te mau arearearaa faufau e te hairiiri
mau.
Auaà te lupuraa no te Evaneiia, ua monohia taua oro'a buru
è ra na roto i te haamauraahia i te oro'a Noeia, ei haamana'o*
raa i to lesu fanauraa — te Tamaiti
no te Atua
e no te
fenua nei«
Mau,
no te rai
;
VEA
3
POROTETANI
Aita^ r& i maoro, inaha, ua rave anoihia taua oro'a ra. Mai
teie te huru : ei faaarearearaa l te taata, ua faatupuhia te hoê
mau hautiraa i te tahi mau fare-pure, ei faahoho'araa i te fanauraa i Betelehema. E teie te hbpea : maori râ, ua moè te tura. I te boè mau fare-pure, ua arataihia te hoê asihi i pihai iho
aruehfa taua animala ra ma te reo e: Amene,
asini e ! hê, hê, hê ! O asini tane e, hê, hê ! E na te
orometua iho i faaoti na roto i te piiraa e: hihan, hihan, hihan.
E ere teie ana'e tei itehia, ua faahuru-è-hia te püre tusfa. Ua
ahu te mau tahu'a i te hoê mau ahu hauti, e ua parauhia taua
i te fata, e ua
araene, e
ohipa ra : o te masa ïa no te mau maamaa (messe des fous).
Ua riro te reira ei arearearaa rahi roa, e te pô Noela ei ohipa
hauti
e te
ino.
Ua opanihia
râ teie mau peu anoi i te tS o te tenetere.
Noela?
Teie: mai te mea, te rave afarohia nei oia i roto i te mau
fare-pureraa, te ravehia nei oia i rapae ma te anoi noa !
E hia taata tei bapetizobia i te i'oa no lesu, tei tapapa i taua
mahana ra i te mau fare-inuraa, e te mau teata, e te mau vahi
E i teie nei anotau, eaha hoi te huru no te oro'a
arearearaa
tia-ore ei haamoriraa
ia Saturuna.
I te matamua roa, ua riro taua mahana
ei pùoiraa i te mau arearearaa
faatupuhia i te ava'e no Titema. üa faahuru-è te tahi mau taata
ia ratou iho na roto i te faaahu la ratou i te mau ahu hobo'a
animala (puaatoro, etc.).
Te vai nei te hoê faaueraa mana, porohia e te Apooraa Rahi
no Auxerre, i te matahiti 505, e tei na ô mai e: «Te opanihia
nei te mau peu etene i te mahana matamua no Tenuare, eiaha
roa te taata e faahuru-è ia’na iho i te hobo'a puaatOro, e ia vaiiho-hia te mau ohipa diabolo.
Eaha hoi te huru no te Matahiti Api i teie nei anotau ?
Te haapa‘0 nei ïa te tahi pae i to ratou huru ei hoho'a no te
Atua, are'a râ te tahi pae, te faariro nei ïa ia ratou ei hoho'a
Te Matabiti Apî :
ra
ei mahana arearearaa rahi,
animala.
Parau tahito.
E tapiri ïa te pua hau-ou... E taaia 1 te aha o
mau te lato o te vaa. A roobia i te mata'i,
la
Te Faa-rua ia Mere. No outu i Toerau-roa,
Vai-tarae,
4
VEA
POROTETANl
Tahirihiri nâ i te taliua o Tama-Rua,
Tahirj paoa te mata'i no te tara i pii ura,
E falifati na te nuanua iti o
Moua-tapu,
la taaia
e
la tuia
e te
te
Tirave,
more o
ava
T
roa o
Tu-opa, E riro atu ai te raou’a,
I te tahi aiii è atu.
Teie hoi te auraa
:
A tapea papu
i te tiare, te tapao ïa oiano
Haù, a taamu ma tehauneo Vai-tarae. Faaetaeta maitai i te
te
lato
tevaa a roohia oe e te vero rahi e
tupu mai no roto mai
i te apoo-matai.
E tupu te tau i reira e ofatifatihia’i i te mana no
0
Mou’a-tapu,
riro atu ai oia i
e
oia
e
te ofai
No reira
roa o
e
te mau
aito faaineine
ore
hia,
e
tairi hia’i
Tu-opa. Eriro atu ai te mou’a i te tahi ariiêatu.
homa, a faaitoito.
Eiaha e faarue i
Evanelia.
te tiare ünauna e te
A faaetaeta maitai i te îato
o
te
vaa
e
noanoa
oia hoi te Hau
te mau
haapaoraa atoa
ia papu
te faurao note afai atu ia tatou na nia i te moana taui
noa no te matahiti api. E hia vero
etupu e eaha to ratou huru?
Aita tatou i ite. la
mau
râ te îato
te vaa
o
e tia’i
!
A pure
tatou i te Atua, ia tupu oioi te tau, i reira i ofatifati
hiiahua hia’i te mana no te
Moua-tapu, oia hoi te hara e ai-pau
oia i te ofai rii tei riro ei ofai rahi
haaparari i te tii-rahi, a riro
atu ai, 6 hope roa, te mana atoa i te arii ra ia
lesu-Mesia.
Tuaroi-parciu.
LUKA XIIl 8 : “ E ta‘u Fatu, e vai iho noa a‘e na ia hoê a'e matahiti
Te tumu i tuu ai
no
lerusalema tei
o
ore
toe”.
lesu i teie nei Parabole no te
raau, o te hüru ïa
roa i
tatarahapa. I te tahi
Parabole, ua faaauhia te
faaapu, o lesu i te tumu vine ; i te tahi : te Atua te Fatu,
o lesu te Tamaiti, e te mau taata te feia
faaapu.
Atua i te taata
I teie nei Parabole : te Atua te Fatu
te taata te tumu raau.
Na parau tumu
e
no
toru o tei
te ô
vine, o lesu te faaapu, e
haapii hia
na
roto i teie
nei Parabole ?
Te hinaaro nei te Fatu ia hotu tatou
tnaa
i nia iho, e aore... ”
:
“ e haere atura Oia e hio i te
.à-
Ua tiarehia
e
ua
5
POROTETANI
VEA
rauerehia te raau, e ua ruperupe oia ia hiohia, aita râ
inaha, o te maa ïata te Fatu. i hinaaro ; te maa maitai tei au i
To’nahinaaro.eei faahoiraa i te maitai Ta’na i horoa ia hotu maitai te mau raau.
e maahia, e
Fatu ia tatou i te hopea note matahiti 1946- eaha
E ia hiopoa mai te
hoi te maa maitai ta
te matahiti taatoa ? Ua itehia
hotu aenei i
tatou i
aenei to tatou faaroo, e te parau tia e te hau, e te aroha ia vetahi è ? ua
urne mai anei tatou i te taata ia lesu na roto i to tatou haerea maramae te
rama
pio-ore ?
Te faaoromairaa o te Fata :
Ua hio pinepine mai te Fatu i te huru no te raau i
2.
avaè‘
i tera matahiti
oia i riri
vave.
Petero 3 : 9
«
i tera
e
Ua faaherehere
noa
oia ia
au
i ta Petero i haapii
vai nei râ
hinaaro ia hotu
rauere
te
e
mai II
faaoromai rahi to te Atua ia tatou, aita roa i hinaaro eia
pohe atu te hoè, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.
Te
tera avaè e i tera
matahiti, e noa’tu aita e maa i ite hia, aita
maa
otia
te
tatou i
no
»
te mea aita roa tatou i
maitai, e mai te mea ua ite-noa-hia te
Eaha hoi te faufaa ia faaapi tatou i te ô e ia
te
otate.
te faaoromairaa. Mai
maa
faarohirohi tatou i te feia
faaapu ?
Fatu e parau nei, eaha oia i faaapi ai i te ô ? »
Te mau raau atoa aore i faahotu mai i te huero maitai ra, « e tapuhia
«
ïa e
,
E tapu atu, ta te
e
huri hia i roto i te auahi.
E homa e, cita anei e
raa i to tatou hotu-ore?
3' Te taata faaapu
No tona iteraa i
»
tia i te Atua ia tapu é oia ia tatou no tona hio-
ei paruru e ei ami :
te hinaaro o te
Fatu, maori râ, ia hotu te mau raau
i te repo, e ua poihere i te mau
raau atoa tei tanuhia i roto i te faaapu. Aita oia i faaherehere ia’na iho,
e ua faarari oia ia tatou na roto i tona
iho toto, ia rahi roa’tu â to tatou
hoturaa.
e inaha, ua taupupu te hoturaa, e ua tupu to te Fatu riri.
Teie râ te taata faaapu, aita oia i fiu i te haapao ia tatou, e no te rahi
o tona aroha oia
e parau atu ai e : « E ta’u Fatu, e vaiiho noa'e na ia
hoe aè matahiti toe ia utaru hia e au e ia tuu hia te para, penei aè o te
hotu, a aore ra, a tapu atu ai oe i mûri aè. »
E homa, o teie nei matahiti api paha te matahiti e toe nei. A ara, afaaitoito. Te vai paha nei te opahi i te tumu raau i teie nei.
atoa, ua
utaru noa oia, ua haamaru
..
Afsita no fe mau Ulraa
1. Uiraa ; I te
sapati i mairi aenei, e sapati maitiraa ïa. E ua oaoa ma¬
ra i
te tura e te mâ o taua mahana ra. Aita roa hoê
fare inuraa o tei inu, e tei hoo atu j te inu i te taata ia taero, ua mau maitai.
tou i taua
mahana
6
VEA
POROTETANl
A tahi Sabati
mâ, aiia roa e taèro-ava, e aita’toa e pereoo arearea na
te purumu. No reira, cita anei e nehenehe ia matou
i io te Apooraa
Diakono ia faatae i te hoe lata aniraa i te Tavana-Hau e aore ra
i te
Tavana Rahi ia tamau hia teie hum
ohipa mâ e te tura. ?
Pahonoraa : A hio i te lata haaati A.R.A. 1946 VU. 4
kono. No te
taata
mea
o
oia te
: Apooraa-DiaApooraa no te feia paari, maitihia e te mau
porotetani, e tia roa ia’na ia tauturu puai i te mau ohipa maitatai i
patoi etaeta i te mau ohipa iino, noa’tu na vai
roto i te maiaeinaa e ia
taua
mau
i
mea ra
faatupu.
A haamanao i te Parabole no te vahiné ivi ! Ua
parau te haavà:«Ore
noa vau i te mata’u i te
Atua, e te haapao i te taata nei, no te mea râ te
mârô mai nei teie vahiné ivi ia’u, e faatia’tu â vau i tana
parau, o te maniania vau ia’na i te haere pinepineraa mai »
(Luka 184,5) o tatou te va¬
hiné ivi i teie nei anotau, a faaitoito i te maro atu
!.
2. Uiraa : Ua papai hia i roto i te tahi Vea
outou i te mau peu haamo'ahia e to outou
Farani marû. >
no
Hau :
c
A tapea maitai
hui-tupuna, o te hinaaro teie
E mea tano anei ia haapao noa tatou i te mau oriraa
tahito ei faaarearearaa i te taata tahiti e i te
ra, e mea ino anei.
Pahonoraa : Te hinaaro nei te V.P.
faaite mai i to ratou
a te
mau
e
na
mau
te
manihini papaa, e aore
mau
hoa
no
te Vea iho e
manao, te hui-faaroo e te feia taurearea.
Eiaha e vahavaha I fe a'o no fe feia paarl.
E aito te miti, e aito te vai,
Eiaha e taero i te vine e
e
aito rahi hoi te
ava,
“
0
ta te Atua ïa
i te
tupu ai te taiataraa ” ( Eph. 5:18)
e
titau ia tatou. E totova ino to te taata e
rave
tipi e i te taura e taparahi ia'na iho. E pohe tei te tipi, e
pohe tei te taura, e e pohe tei te ava.- E marû te tino, e e itoito
hoi i te
maa i horoahia mai e te
Atua; e paruparu râ te tino,
ararahoa te roro, ee rûrû-haere noa te taata i te ava.
E piri
te mata i te omore, e i te
ofai-maà, e piri faarue-roa-hia hoi le
taata i te ava nei.
e
Te taata tahiti e te papaa, hoê â ïa huru, 0 te
ava e
taeio ai ra, o na mea ïa
e
tipi ooi,
horo vave mai ai to tatou nei
e te
pohe.
E faaore roa i te ava, ia huri-taere-hia te mau
tunuraa, ia
vavahi-hua-hia te mau huru paui atoa, ia afâ te mau
paero-ava,
e ia manii roa ïa maa.
la riro ei maa na toè mâ, na te
tupa, na te iore, eiaha te
taata Tahiti ia inu faahou (1 Korinetia 6;
9-10),
^oïiotEfAisi
VfeÀ
Aore to te feia, e
pohe taero-ava to ratou, e tomoraa i te ao
te Atua, e riro roa râ i roto i te auahi o te pô. E faaore tumu tatou i te ava, o to Tahiti mâ ïa vahi
hupehupe. E ara, e
no
haavare rahi, e tahitohito rahi, e otoheraa rarahi tei roto i te ava,
e
pohe rahi. la fanau te ava, o te haamâ te noaa mai, e te pohe.
te
A'oraa
no
te hoê tupuna
( Novema 1902).
(Hoê ana'e hape rii i roto i teie nei a'oraa, ofa hoi ; ia riro
raaa no te toè, e te tupa, e te iore. Teie to matou ma*
te aVa ei
na'o: eita
roa
taua mau manu
ra
e
hiaai i taua
maa
ra).
Tuatapaparaa parau tahito.
To te Evanelîa taeraa mai i Tahiti.
I roto i te Vea i mairi aenei, ua ite hia to te hui-faaroo tahiti oraraa no
I to ratou hioraa i taua mea ra, inaha
roto mai i te rima o te mau etene.
riro atura te mau etene ratou ratou
iho, e ua tupu te tama'i rahi. Aita
faaapu toe, e te mau tare atoa ua pau roa ïa i te auahi.
Ua horo i Moorea te hoe paeau rahi o te mau etene i vî i roto i taua
ua
e
mau
tama'iraa ra
mau
Tavana,
e
ua
farii
maitai hia ratou
e
te arii ra o Pômare e te
Ora noa’tu ai te feia pure
Atua i te mau opuaraa taparahi-taata o to
enemi, te peapea noa ra te manao o to Eimeo, o te fifi atoa
ratou i te mau tiarepu rarahi o te tupu mai i Tahiti nei.
Ua faatupu o Pômare i te hoê tere taamu na roto i te mau oire i Moo¬
rea, mai te opua i te paraparau maitai atu i te mau Tavana i te huru o
te faaroo Evanelia, ia farii mai ratou i te reira e to ratou mau taata atoa
ratou
ra.
ore
mau
Ua tahitohito hia mai oia i te matamua ra e te hoe mau Tavana tei
i au maitai i to’na utuafare arii e o tei manao e ; o to’na atiraa’tu i
te feia
pure-Atua te tumu no to'na mau ati atoa i Tahiti, e no te mau tama’iraa’toa tei tupu i reira. Aita râ o Pômare i aueue noa’e i ta’na tiaturiraa.
Ua Ite papu oia i te maitai rahi o te faaroo-Evaneria e ua hinaaro ia farii
hia mau taua faaroo ra e to’na fenua atoa. Ua tauturu maitai oia i te ohipa
faaaptraa i te mau taata i Tahiti.
Bi Maatea, ua faarue hia te haamoriraa idoio a parahi ai oia i feira tài
O te taatoa tei farii mai i te parau Evanelia. Te mau TàVana e te niaU
Tahua e te taata’toa, ua huri anae fa i ta ratou mau idolo i roto i teauahii
haapao mai ratou i te mâu pureraa.
Riro noa’tu ai te feia haamori-idolo ei fatu no Tahiti, ua rahi te taata
tei riro huna noa ei taata faroo i reira, ua huru hope roa o Moorea i te
e ua
farii mai i te Atua mau.
( Te vai a(urâ).
VEA
8
PÔROIETAN!
parau rii Apî.
Ua
reva
Eey-Lescure mâ i Faraiii no te baamâlia i te rohiri e no te fa-
rerei haere i te
go
mau
fetii
e
te tahi
mau
Paroika. la maitai to raua tere.
(Paulo) e faatere i to Beteia, na M'^ Preiss raua o Korlni to Paofai, e na M*' Charpier e haapa‘0 i te Tuhaa II e te Tuhaa VL
Chazel
Na
Ua oaoa faahou te mau tamarii no to Paofai e
nehenehe faaamahia i te pô monire 23 no Titema.
te feia’toa o tei tauturu i taua ohipa oaoa ra.
to Beteia i te.
raau-aito
Te liaamauruuruhia nei
I te pô no te 24, na faatupu-atoa-hia te hoe oroa Noëla i roto i te Fare •
ma‘i. Na te mau taote e te mau tuati i faaineine ia’na ei faaoaoaraa i tei
roohiae te ati. Ua tauturu mai te pupu Jerusalema na roto i te mau liiniene
navenave, e na te orometua i faatia i te Parau oaoa no te fanauraa no lesu.
i te hoemau hara teimaha
faaoti hia. Eiaha tatou e
maere i te tauiraa o te fenua ta tatou e bio nei. Te baapii nei te tabi mau
hoboa buru ê i roto i te teata i te obipa taparabi-taata, e te baamatau bia te
mau tamaroa apî
roa i te peu taero-ava, i roto i te mau fare boo-ava, tei
opéré hia i nia iho i te fenua nei, Te tupu nei te parau no Pauro i to Galafia
pene VI irava 7, 8.
Maitîraa.— Ua maitibia o M. Ahnne ei Député no Tahiti, e M. Quesnot
peretiteni no te Apooraa Rabi i Tahiti nei, ei Mero no te Apooraa Rabi i
e
Ua otite mau ohipa no te Tiribuna o tei haavâ
rahi. Iloê utua-pohe e mau utua-auri tei
rave
Farani.
«
Te itea nei hoi te raau i te buero »
o
ta lesu i baapii mai (Mat. 12 :33.
No te ati rabi, e faateimaba noa nei ia Farani, ua
baapae rii te mau paeau
politita i to ratou mau manao etaeta,. a taboê atu airatou i to ratou maitiraa
ia Blum ei Peretiteni no te Apooraa -Faatere i te Hau-Farani.
1 roto i teie nei ao : Ua pupubi te nuu marite i te boê ofai-pupuhi i nia
i te ra‘i.
mai te
Tere atu ai taua ofai ra 1.000 maile i te sekoni
boê, riro atu ai
fetia-pao te buru. E'ere teie te fetia Noela.
Te ture
hau-è, o te aroha ïa : Tevaitoa: 2.242 farane, el tau*
turu i to Vaitahu,
Taufuru I fe Ve'a.
Âfüet Âhüate 6 J
Moêfai: Tëtoofa 2Ô; Makaleü ': Ëudhiù -âBs
PiTae : Faaona 5, Raihei 10; Papeete: Miriama Teururai 10,
R. Ebb 5, XXX 50, Edm. Lenoir 5, Henri Tumahai, 55, Eaahutini Richmond 20, Rosine Brinküeld 25, Roo Tapea 45, Taimanarii 5, Bethman 50, Amaru v.
10, Ariioura iO, Raiarii 10,
Papua 10, Teipo 10.
la amuihia: 445 farane,
MERCI — MAURÜÜRÜ.
Xmptimerie Elie F, Juyentik— PAPEEiBi ïahiti,
‘
Fait partie de Vea Porotetani 1947