EPM_Vea Porotetani_194612.pdf
- Texte
-
te 4ê
0
te Matahiti
—
TITEMA 1946
Hihi 12.
—
VEA POROTETANI
AITA’TXJ
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA
HOO I TE MATAHITI HOË
G.
:
lESÜ.
—
E TOEU
I Korinetia 3, 11
TARA.
PMEJSS, Directeur- Gérant,
USTOBAL..^
Te mahana Noela:
IA HAAMAU MAORI RA
RA O
te mahana la
o
ia4:e.
no
te
pûpûraa taoâfaatau aroha.
Te parau apî no Noela : o te parau oaoa la o tel aratai i te taata
overe e te purutia i to’na Fare-Metua.
Te parau tumu no Noela : o te parau la no te Hau : ei hau to teie
nei
ao.
Te
maramarama no
la tatou nei i te
Noela
: o
te
anaana
la
eà-hoe-roa, te Parau-Mau
e
tou i te faaearaa hau.
^
o
te Fatu tel
te
Ora,
faaite mai
ai ta¬
e tae atu
»
Eaha te parstn no Noela 1 to te
ao nei ?
loane I, irava 61 : “
.Teie outou a ite i te rai i te vetearaahia e te mau inelahi a te Atua i te haereraa’tu i
nia, e te pouraa mai i nia iho i te Tamaiti a te taata nei
Tuaroi
:
..
1. E parau raaitai e te oaoa, no te mèa ua itehia te rai i te vetearaa-hia. — Mai te matamua mai â, aita oia i opani-roa-hia, teie
râ,
aita te rahiraa taata i ite, no to ratou pouri. Te tahi
pae râ, ua ite
ïa ratou i te mau fetia o tei anaana i te pô ma te faahoi mai i te ma»
ramarama na te mahana parau-tià. Ua ite
ratou, e ere te Atua i te
hoë Atua atea
roa.
Are‘a râ, i te pô Noela, ua hahaehia te rai, e ua ite
papuhia te
Atua i rotopu ia tatou nei, oia hoi o Emmanuela. Ua riro te Atua ei
taata, no te rahi o To’na aroha ( loane III, irava 16).
2. E parau maitai e te oaoa, no te mea ua tuati mai te rai i te fënua. — Mai te matamua mai â, ua tamata noa te taata
na roto î
ta’na mau ravea, i te tuatiati i te fenua i te rai. Ua
patu ratou i te
hoê fare teitei i Babela. Ua apapa ratou i ta ratou mau tusia... ete
mau chipa ta ratou iho i feruri ei ravea e tae atu ai ratou i nia i
2
POROTETANÎ
VEA
rai.
Inaha, aita e ravea ! mai te mea ra e, aita i tia i te taata ia paüi nia, ua tia i te Atua i te fàatoro mai i te ëâ. O te mea faahiahia ïa tei iteahia i Betelehema. “Mai haere tatou i Betelehema e
hiô i taua mea ra ; ua tuati te rai i te fenua i te vahi i taoto ai te
ma
Aiu iti
no
Maria i roto i te phatene. Haleluia.
3. E parau maitai e te oaoa, no té mea te roaa nèi te rai ia tatou.
Na roto i te tamarii no te feia veve, te tamaroa Ati-Iuda vahavaha-
hia... tei faasataurohia mai te hoê taata hara te
O vau e to Metua ra, hoê â ïa
“
huru,
e
tei
na
ô
e :
E teie te parau oaoa rahi : No-te mea ua faarirohia te Tamaiti a
te Atiia éi tamaiti na te taata, e nehenehe ai i te tamarii a te taata
ia riro ei tamarii
na
te Atua.
4. E parau maitai e te oaoa, no te mea ua tupu mau te orama ta
lakoba i ite i Betela na roto i le taoto... ( Genese 28 : 12 ).
Na roto ia lesu, te ëà e tae atu ai ta tatou mau pure e te mau hii te Atua ra, e e tae atoa mai ai to te Atua mau hinaaro e
Ta'na mau pahonoraa ia tatou nei.
naaro
Tuaroi-parctu.
Luka 2: 34: «Inaha, ua liaapa'ohia teie nei Tamaiti ei tapa'o
mârôhia, e pufcapùpû atoa to oe iho aau mai te puta hoto ra ».
Ua riro mau lesu ei tapa'o i mârohia, ia au i te parau no Simeona ia Maria.
e
Ua parau te melahi ia Maria : Ei Arii teitei ta’na Tamaiti,
Luka 1: 32, 33: « E rahi oia, e e parauhia i te Tamaiti a te
Teitei, e Na’na te Fatu ra e horo'a mai i te terono o To’na ra
metua
roa
o
Davida, No’na
To’na Ëasileia
e
e
la’na te Hau
e a
mûri noa’tu, e ore
mure».
E inaha. hou To’na
fanauraahia, aita hoê taata i farii ia Ma¬
ria, tei teiaha e tei rohirohi, noa’tu te Tamaiti a te Teitei o tei
taa i to’na ra opu.
I To’na ra fanauraa mat — ua haaatihia te mau tiai mamoe 6
te anaana no te rai .mai, ei tapa'o no te hanahana o te Taraaiti i fanauhia mai
e i to ratou tapaeraa i Betelehema, ua ite
ratou i te hoê aiu tei taoto noa i roto i te hoê vairaa maa na
te mau animala.
—
Ua apee ana'e mai te hoê mau
te
Mana-Hope
Magoi i te hoê fetia apî, tapa'o
no te hoê Arii tei hau To’na hanahana i to te
mau arii; e ia ûi ratou e teihea te Arii fanau
apî, inaha, ua ite
ihora ratou 1 te hoê aiu iti i roto i te hoê ana pouri,
no
(
VEA
A»
»
*
POROTËTANl
3
Ua liai Simeona i te haamahanaiiana no Iseraela, ma te tiaturi
i ta Malaki i tohu i te na-ô-raa e: « E tae vave mai te Fatu i
roto i To’na ra hiero, te Ve'a a te Faufaa ta onton i oaoa na,
e O
vai te
i to
raua
mau
ia fâ mai oia ra?
aiu iti
»
Inaha,
afai mai
ua
na metua
te
pùpù i te tusia no te feia veve, oia hoi
uuairao, ia peritomeiiia taua tamaroa iti ra.
Ua tohuhia lesu ei Arii Hanahana, e te Mana, e te Puai, ei
faaora i to Iseraeia. E inaha, ua patoi oia i te faa arii-raa-hia !
A taio i ta loane i papai (6. 15) : «Te ite ra lesu i to ratou ma¬
na‘o e tii mai ia'na e e hopoi e faa-arii, hoi iaahou atura oia i
ma
te
nia i te raou'a, oia ana'e iho».
E mai te mea ra e, ua pii to lerusaiema i te na-ô-raa e : «la
ora na te Arii i te haereraa mai ma te i‘oa o te Fatu ra ». Aita
lesu 1 vare i taua parau ra, no reira oia i oto ai ma te reo oto
e:
Ahiri
«
ora’i
oe
na
i teienei i to
oe
nei anotau i te parau e
oe na ».
Aita’tu ai
raa
i ite
e
i te huru
mârôraa tei hau atu i te rahi, maoti râ i te hi‘ono to lesu poheraa.
Ua huru-è To’na hoho'a i
mua
hoho'a tei faaitehia ia Danieia
taratara ïa. To’na
e
i te Sunederi
e
ia Pilato, i te
ia Maria. To’na korona
:
e
hei
àèho ïa. To’na ahu arii : e ahu uteute
i To’na tino o tei £aaino-roa-hia, ua
papaihla: «Te Arii oia no te Ati-Iuda ».
Ua pii aroha te Tamaiti a te Teitei e: «E ta'u Atua e! eaha
sepeta
.• e
I nia i To’na satauro
ja.
e
hoi Oe i faaruè mai ai ia’u?
Ia’na,
e
».
Aita te tiria
melahi i tauturu
aita Oia i pou mai mai nia mai i te satauro.
Mai te tau i fanauhia mai ai te Mesia, e tae roa mai i teie nei
tau, ua riro noa lesu ei tapa‘o i mârôhia, e ei ofai tamataraa, e
ei ofai turoriraa. Te vai nei â te paeau, o tei tiaturi Ia’na, mai
ia Maria, te mau tiai mamoe, te mau Magoi, o Simeona, e le
taata i
ino
e
faasataurohia, etc...
tei tahitohito Ia’na
na
e
te vai nei à te paeau rahi tei faa-
roto i ta ratou
mau
peu.
y^iraa Lafa.
E parau no
1
Taiohae (Nuka-Hiva) 4
no
Novema 1946.
Ua tapae matou i Taiohae nei, i te 7 no Atopa, i te hora 7 i te poipoi
montre. Ua farerei matou ia Teikihaa, diakono, e o Pukeoho, taeaè, i nia
i te vaa i te pae pahi. Teie to te diakono e to te taeaè reo i nia ia‘u ;
lia tti^niiia te tere o te tayini no te Atua, Ua pahono vau e: e! ha te
4
VEA
POROTETANI
Atua i haamanuia i teie tere i roto i te A.R.A., e
Na’na’toa i tauturu
(Isaia 52, ir. 13 v.m. - Isaia 42, ir. 1 ■ Mataio 12, ir. 18).
E parau oaoa roa ta tatou i teie tnahana. Ouà’tura vau i nia i te vaa
mai te hoe i uta. I nia i te vaa to‘u faaiteraa e, e 70 pute tima tei nia
i manuia’i
1 to matou taeraa i te tare, ua farerei
e te tahi pae o te Paroika no
Akapa mai. Ua haamaitai matou i te Atua na roto i te himene nota, e 3
ta'u irava i taio: Tito 2, ir. 11 - Salamo 118, ir. 24 - Salamo 121, ir.
i te
pahi ; ua oaoa
matou i te tavini v.,
faahou
1-8. Ua oti teie
irava i te taiohia
mau
e
te
raua.
tamarii,
mau
e au; ua
faaoti
au
i to matou pureraa.
Atopa, i te poipoi Faraide, i te hora 8, ua haere matou
pauroa i Akapa na nia i te puaahorofenua e ua tapae ihora matou i te
hora 5 i te ahiahi, Ua putuputu matou i taua pô ra. Ta‘u irava tuaroi i
taua pô ra: Salamo 127, ir. 6.
Hou matou haamata’i i te tuaroi, ua faaite au i to te Paroika tàatoa e
te tahi pae faaroo katolika, tei tae atoa mai, i te parau no to te A.R. A.
farii mauruururaa ia‘u, e ta‘u mau aniraa, ua fariihia e to te A.R.A. ma
te mauruuru rahi, maoti ra e : ia faatiahia te hoê fare-pure-raa i Taiohae.
Inaha! ua tia roa. Mauruuru, mauruuru roa e to te A.R.A.
E teie atura te taoà faatau-aroha tei pùpùhia no te ohipa i Taiohae nei
e te A.R. A. : Moni pàpà $ 1.000. Ua faaoti atoa te A.R. A. e ia haere
au na roto i te mau Paroika e ati noa a‘e o Tahiti ; e ua farii mauruuru
roa te mau Paroika atoa i to‘u tere i rotopu ia ratou. Ua ti‘a i te Atua i
manuia’i to'u nei tere, e te horo'a pipiri-ore. E ua paraparau atoa vau i
te parau Nuka-Hiva i te mau Paroika taatoa i Tahiti.
E to te mau utuafare orometua, e to te mau Paroika, o tei farii ia‘u
i te pae tino e i te pae varua, e oia’toa ta ratou horo'a faatau aroha no
te ohipa o te faaroo i Taiohae nei, ua farii mauruuru roa ïa to te Paroika
Akapa e to Taiohae nei.
Te faaite nei te Paroika no Akapa i to’na mauruuru rahi na roto i to’na
reo Nuka-Hiva. Teie ïa : Kfloha nui te Apooraa Kei, e te ta'u Paroika
paotu i Tahiti na. Kpoha, Kfloha nui outou paotu.
Mahahe, or., — Taiohae (Nuka-Hiva).
I te 11 no
*
*
*
Te miti rahi i Vaitahu.
Teie te huru te ati miti i tupu
i te hora 1
e aore ra
i Vaitahu nei, i te 1 no Eperera, i tupu
i te hora 2 i te ahiahi
;
Na te hoê vahiné huru
paari i ite i te matamua i teie huru miti i to’na tupuraa. Na’na i poro haere
roto i te oire e : e tai toko ! oia hoi, e miti faaî i nia i te fenua. I
reira to te taata taeraa mai, mai uta mai, e mataitai i te huru o teie miti
na
I
»
VEA
7,1
I to ratou iteraa i te huru faaea-ore
«‘v-,
to’na
mau
miti,
ua
tauhaa
H
taihaa,
o
le miti, e
haereraa mai i uta ; a tahi ra a ite te
haamata te taata i te
o
5
POROTETANI
amo
i te mau
vaa
vahi apî ta’na e rave i
rahiraa i te huru o teie
i uta e te tie i te mau
te fare fatata i tai i uta. Ua tie to‘u mau tamahine i to matou
e ua tauturu
mai te tahi pae e te mau taata katolika. Ua pii au : te
fare-pure ; ua haere te mau taata e tie mai. I te otiraa i te tietie, i tae mai ai te miti huru rahi, ua tioi-è i to’na vairaa ; te piti o te
taihaa
o
te
miti, e mea rahi roa ïa. Na te reira miti i aîai i te fare-pure, e te fare putuputuraa, e to‘u fare tuutu iti, e to‘u fare puha, e i te hora 5 i te ahiahi
i riro ai teie
mau
fare tare taatoa.
i to matou hi'oraa i te farete miti, e no te mea, ua pô, eila’tura to matou ma¬
Ua tupu te aroha, e te oto, e te peapea,
pure
ta
e
i te haruraahia e
ite faahou atu. Aue te aroha e 1 no te mea, ua here te aau
te ohi haere nei oia i te taihaa o te fenua e
ei reira
mau
fare ia faahoro i
te
mau
i te
no
roa,
te Atua. Te haamaitai nei râ matou
lamuta i te mea paruparu a
Atua,
marû
ite ai i to’na puai ia faaroo i te haruru o te ofai e
raro i te moana, e te mau tumu-raau. E haamâ
moana,
te
oe e
ia’na.
are'a râ,
te faahoro mai i raro i te
I to‘u hi'oraa i teie miti ia haere mai i uta, e mea
te mea ua vaiiho mai oia i te taata, aita te miti i horomii, e
feruri i te ohipa a te Atua, Ta’na i rave i nia i le fenua
parari te aua ofai a te Hau, e te menema i faatiahia ei haamana'oraa i na raatira farani e na faehau tei pohe i te tama‘i i Vaitahu. Ua pa¬
rari atoa te aua ofai o te Epikopo. Ua motu haere te pururau mai te
anavai rii ra, tei riro ei taheraa no te miti. Ua rave te miti e 2 fare punu,
e 4 fare tuutu, e 2 fare puha, e 6 fare vaa, e te fare-pure ; o le huru ïa
o te ati miti i tupu i Vaitahu nei. E ua roaa ia matou te tahi pae iri no
te lahua, e no te papai o tei toe mai no te fare-pure, o ta matou ïa i rave
ei tahua no te fare-pure iti ta matou i hamani, e ua papai roa i te ofe, e
tapoi roa i te niau o tei haamatahia i te 11 no Eperera, e ua oti roa i
te 26, e ua tomohia i te 27 a to Vaitahu iho; ua rû noa, no te mea aita
to matou e fare-pureraa faahou. 1 te sabati i mua’tu, tei roto i to'u fare
to matou pureraa. Ua tauturu râ te Atua i oti ai to matou maa fare-pure
iti : e 24 avae te roa, e 12 le aano, 27 te teitei ; o ta matou ïa rave i
na
ratou e
hi'o,
e
nei. Ua
f.
mûri a'e i te miti.
.
Tiaihau, orometua no Vaitahu.
f
1
»
■*
*
¥.
*
>■
«
I
•
'V
r
Te miti rahi i Puaamu
fare orometua, i ô te tumu vï te hoiraa,
nei mai ta oe i ite, aita i tae i te fare-putu-
Te miti, ua tae na raro a‘e i te
aita te fare i ino, te
vai
noa
(Hiva-Oa).
VEA
POROTETANl
,
puturaa, ua hoi te mîti i ô te tipanie. Te fare-pure, ua afaihia mai i
mai, ua mairi to'na vahi tahito, aita i ino; te patu ofai, aita faahou.
Matahi v., vahiné ivi no Maiahi, or. no Puaamu.
uta
»
*
*
*
Te miti rahi i Vaipee (
Ua-TIka).
fare-himene i Vaipaeee nei i te miti ; te
riro atoa ; e apoo rahi tei te vahi tiaraa fare o Quigui mâ. Te faaea nei matou, aita e fare-pureraa, aita hoê iri i roaa mai,
Areni Brown, diakono faatere.
Ua riro te fare-pureraa e te
fare
o
Quigui mâ,
ua
Iiibili
no te haneraa
te Hepetoma
o
te matahiti
Pureraa.
E lata no te Tomite Tumu, te Üpoo-Faatere i te mau HepetomaPureraa no te mau Hàapa'oraa Evanelia i te ao nei,
E te feia’toa tei pure i te Atua na roto i te i'oa no lesu, i tera
fenua e i tera tenaa, i tera vahi e i tera vahi, e ati noa a‘e teie
net ao : la ora na i to tatou Fatu ia lesu-Christ.
Inahal te titau faahou nei matou ia outou, to tera Ekalesia,
e to tera nunaa, ia tahoê tatou na roto i te pure i te HepetomaPure no te matahiti 1947. la tahoê tatou i te haamaitairaa i te
Atua no te mau maitai Ta’na i horo'a mai na roto i na matahiti
boè hanere( 1846-1946).
la pure tatou e tia’i 1 Te vai nei te mau nunaa’toa i mua i na
maaraa-èà: te ora e te pohe. E otu‘i noa anei ratou na nia i te
èà no te hae : te faainoraa, te amahamaha e te tama'i ei totovâraa ia ratou ? A hi‘o, e 2 tama'i rarahi roa ino o tei faaarepurepu i to teie nef ao i te anolau hopea nei, e ua noaa i teie nei
te hoê mau mauhaa tama‘i ino roa e te puai taa-è.
Eila tote ao e ora, maori râ na roto i te Ekalesia no lesu ana'e.
Teie râ, e mea paruparu oia, e te amahamaha hoi, te tumu i iti
no
ai to’na mana-faaora.
No reira to matou aniraa ia outou
hiti apî, ia tahoê faahou te Ekalesia,
roto i to te Ekalesia tahoêraa.
ia pure tatou i teie mata¬
e ia
tahoê atoa to te ao na
tatou ma te tiaturî, e te tiai, e te faaroo. Eita e tano
feaapiti e ia pânoonoo te mana'o. A rohi, a horo tatou i roto i
te aroraa ma te aau aito mau, e te tiaturiraa i ta Isaia i haapii
mai na roto i te pene 35, irava 3-6, o tei na ô mai e.....
Ta outou mau hoa ohipa arnui na roto ia lesu-Christ.
A pure
t
''
ia
'
' *
♦
j
t
VÈA
1
POROTETANl
Nahea tatou ia pure
•
I te
1.
mau
laime atoa, eialia râ i te
?
Hepetoraa-Pure ana'e, e
i roto i te hoê ati taa-è, e i te tahi atu mau tairae rü.
2. Ma te aau-taè mau, eiaha râ ei peu noa, na nia iho e na
4^
^
iho,
nia
3. Ma te
te
O
te
faaroo, eiaha râ ma te faahili faufaa-ore noa
aau
te Atua, e te
aau
tialuri i te
mau ravea
aroha, eiaha râ ma te aau etaeta, e te
e te feii, e te mana'o-ore i to vetahi-è mau
Ma te aau farii mauruuru e ma te auraro i te
pipiri,
6.
i te
taata e i te mau peu
ino.
mau varua
5. Ma te
ia
i te taata.
mua
5. Ma te
O
haehaa, eiaha râ ma te fa.aahaaha faufaa-ore
aau
tatou iho i
i'oa
teie.
rotoroto noa; e sumebalo maniania ana'e
na
tahoo, e
ati.
hinaaro o
te Fatu.
Tuatapaparaa parau tahito.
To te Evanelia taeraa mai i
Te hoê opuaraa
ralti
a
Tahiti,
te maa Etene: No to ratou
mata'u i te huri-
ratqu haapa'oraa, ua opua te mau etene e haamou i te mau
taata Tahiti atoa o tei iteahia i te pureraa ia lehova. Ua faataa’tura te mau
Tavana haamori idolo no Pare, no Matavai e no Papenoo, e ei te pô
tumu-hia
ta
feia pure Atua ».
Atua, ua titau atu taua mau
Tavana ra i te tauturu no na Tavana no Papara e no Eahuru (oia hoi
o Punaauia mâ). Ua faataahia te pô e haapa'o atu ai ratou i ta ratou ohipa
haamaniiraa toto, e o te taime tuiraa pô te taime e haamata’û
E taparahi-pohe-roa-hia to te Atua pùpù taata, eiaha te hoê ia toe; e pau
to ratou faufaa i te ravehia e e tahuhia to ratou mau fare atoa i te auahi.
I roto i taua opuaraa ra, m amuihoê na mataeinaa o tei enemi maite le
tahi i te tahi, i tera tau e i tera tau, ua amuihoê ïa e taparahi i te feia
hoê ratou
e
taparahi ai i te taatoa o te
«
No te mea râ e nunaa rahi te feia pure
keresititiaflo.
'1^
,
Aita te feia pure Atua i ite i te ati o
tei fatata 1 te iri mai i nia !hô ia
Aita roa tau hora toe,
i tei opuahia ra ; aita’toa
enemi i hope mai i te vahi hoê i faaauhia ra, e o taua maoro ra
^
ratou, e tae noa’tu i te 7 no Tiurai i te ahiahi.
e pau ai ratou ra, ua faaite-hua-noa-^hia mai ratou
*
te mau
<
hui-faaroo.
I te taime i faaroo ai ratou i tei opuahia e te mau etene, ua
te mea i maitai ai te
putu ratou i te pae lahatai ei
haaputu-
haapa'o i te tahi pureraa, c ia oti, boro
POROlEfAMl
VËA
paatoa’tura ratou i to ratou mau vaa,
raa pô, ua ite atura te mau etene, e
e
hoe anaè’tura i tua. là tae i te tuiora’tura te hui-faaroo i rapae i to
ua
ratou rima.
( Te vai aiarâ ).
pahonoraa i te hoê
ûiraa.
mau
1) Tel ûihia mai: Te maheaitu nei te hoê
haraa tei na ô mai e : E hoa ino mâ
huru reo? T.H. Uturoa.
! E
e
pae
taata i te aro-
raea
tano anei teie
Pahonoraa: E reo tahiti mau teie e te'tura roa. Te auraa no
teie reo: ino, e auraa maitai to’na. Te parau atoa nei tatou : e
mea maitai roa ino, teie hoi te auraa; e mea maitai roa’tu.
2) üiraa; Eaha te auraa no te reo: la katarahia te taata?
(Deuteronomi pene 27) T.H) Uturoa.
Pahonoraa: la katarahia, teie hoi te auraa: la pohe, ia ino
ia faautuahia i te hoè utua riaria.
auraa no te i‘oa o Kozibi (Numera 25-15,
«“
Pahonoraa: E ara tatou i taua i'oa ra, eiaha e topa i ta tatou
roa,
3) Uiraa: Eaha te
18) A. Tubuai.
tamahine. Teie hoi te
mau
e
,
auraa:
Kozibi:
vahiné eiâ.
e
(Te feia e hinaaro i te ui mai i te hoê mau uiraa, a ui mat,
pahonohia’tu na roto i te Ve‘a, e aore ra na roto i te lata.
^
Taufuru I to Valtahù.
(Tahaa): AÜPAURAA MATAMUA: 200 $.
Tim
Maurmiru.
Tauturu I te Ve'a.
Vaîiapë (Bora-Bora): Varuamana 10; Tekuiarii 10; Teuru 10; Urarîî 5;
— Amuihia: 65 faraue.
MaubüüSUi
E mau parau pofo.
1 ) Ë to te üüüaa e, kaamaüa'o î to oe roo : ei feüua puré Atua. îîo teiràj
Uturoa: É. Neuffer 15; Faatau 6.
anoi i te haamoriraa i to Atua i te haaïuoriraa i te tnaü atua faufaa
eiaka
e
üo te
taiata
e
te taefo-ava. A
Vaî tlamâ tatou i te
2) Oa ta-fetia-hia
mau
vaiiho i
makana
no
taua
te
peu ta, e üa te eteüe e rave,
Hoela
Maddy GOBRAIT
e
te
na roto
na roto i te rohiroki, e te koroaraa toto,
iho. Ua raki te mau koa tei amui mai no taua oro'a ra.
e
2, hoohia
3
) Ë kaapa'okia te Hepetoma-Pure mai te 5
Te kapoüokia nei te mau Tabula.
te 12.
no
fetia kaùahaiia
î
na
e
te haapaeraa ia’na
Tenuare
e
tae noa’tu i
—
{MPawBsm Eus E. JUVENXIN
-
Eük
du
la
Mataklti Apî.
Cqiimandakt DmisuAU*
Fait partie de Vea Porotetani 1946