EPM_Vea Porotetani_194611.pdf
- extracted text
-
Te 4ê
0
te
Matahiti
—
NOVEMA 1946
Hihi 11.
—
AITA’TU E NIU E TIAI TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAOKI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O lESU. — I Korinetia 3, 11
HOO I TE MATAHITI
G.
HOÊ :
E TORU TARA.
FMEISS, Directeur- Gérant.
haarnanaoraê)
1 te matahiti 1517 i tehora avatea i te 31 no Atopa ua patiti oLu*
tero i nia i te uputa rahi no té fàrë pure o te aorai,
na
i Wittemberg i
parau tumu e95 ta’na iferuri raaite. ei patoiraai te ohipa hooraa
hara, e ua riro teie mau parau mai te hoê patiri rahi tei haruru na
E reo latino hoi te reo mau i papal hia’i taua
parau ra e Lutero,- i teie nei râ, ua iriti hia na roto i te mau reo e
rave rahi, e ua taio hia, e ua haapf;i;,s.re hia i te mau vàhi atoa.
Eaha te parau tumu no taua mau parau ra ? Teie ïa ; eita roa te
hara e mâtara i te hoê parau tapao tei hooMa i te moni, i te tatarw
hapà mau ra, e i te faaroo ia lesu Mesia ana'e.
Eaha mau râ te tumu i faatupu hiah taua ohipa ino roa ra, oia hoi
te hooraa hara ? Teie ïa : ua hinaaro te Pope-Arii o Léon X, ia roaa
roto ia Europa taatoa.
mai te moni e oti oioi ai te hiero rahi hanahana tei niu hia i
Roma ei faahanahanaraa ia Petero Mo‘a, No te tautauràa o te ohipa
vave
paturaa (naval ore ote moni) ua faataa te Pope-Arii itemauravea
i mûri nei : maori râ ia hpohia’tu te mau hara ote taata na roto i te
moni, e na roto hoi i te mana no te Pope-Arii.
Ua peapea roa te hoê pae feia paieti maramarama i to ratou iteraa e, e hoo mau hia te hara o te taata i te hoo moni e, e niuhia te
Hiero o Petero i nia i taua peu ra.
Ua riro atura te Aroha o te Atua e matara’i te hara, e e ora’i te
taata mai te hoê tauhaa
o
Lutero i teie ohipa haamà
te taui
noa
hia i te taui-moni. Ua riaria
e ua faaite oia i te feia tei hoo i te mau
hcohia e te mau' epikopo e te mau monati e : E pohe
mau à outou i ta outou mau hara, ia ore outou iatatarahapa e ia faa¬
roo ia lesu, noa'tu hoi ta outou mau parau tapa'o.
I te faarooraa te monati hoo i teie mau parau, o Tetzel, i to Lute¬
ro parau faahaparaa, ua riri roa oia, e naroto i ta’nafaaue, ua tahu
hia te hoê auahi rahi i nia i te raahora rahi i Wittemberg, e ua
parau tapa'o,
VRA
â
POROTETANl
e, e huri mau hia i roto i te auahi te feia hairesi o te tamata noa a‘e i te patoi i ta’a mau ohipa mo‘a rahi.
rau O Tetzel
aita roa’tu ta’na mau faaararaa i haapa'o
hia, ua patiti oia 'i na parau tumu e 95.
Te feia tei tiaturi i teie mau ohipa i faahàpà hia e Lutero, ua î ia
ratou i te riri, e uapari ratou ia Lutero e e taata teoteo e te mata'u
No te hioraa Lutero e,
orè i te Atua' Ua oaoa râ te feia’toa
tei hiaai i te Evanelia mau, e
te tiamà o te Ekaselia.
TAIORAA AVA‘E:
Taioraa 1 ahiti : « I te tua o Temâ, o Teeri, ia Novema. Ei reira
e oteo
mai ai te uru apî. »
Tetai ia Novema, o Tehei-faataha te vahiné. Te uaaraa ïa o te pua,
0 te rave hia mai ma te haapae i te hei iino !
Taioraa Bibilia : Kisilu Zekaria 7 : 1 ; Nehemia 1 :
Taioraa Borna : Novem oia hoi : iva.
No te mea
1.
o Novema
te
ava'e iva. Ua haamata te matahiti i te ava'eMati.
parau oaoa no papara.
i te hinaaro o te A.R.A. ia tonohia le hoè mau oroParoika no te haapa‘o i te tere Evanelia,
ua lonohia o Taaroarii, or., no Huahine i Papara.
Hou rà taua tere ra, ua faaara haapapu maital o Teihotu or,
e 0 Teura, auvaha no te A.R., i mua i te Paroika, mai te tahi
otia e tae noa’tu i te tahi otia, e ia faaineine paatoa te mau utuafare i te farii mai i te tere o te tavini o te Atua i to’na haereraa
i te mau utuafare atoa.
la
au
metua i te hoê mau
Teie te mau parau
1. Te titau
i faaarahia i te Paroika :
haereraa i te mau taata o tei ore â
ipoipo, e ia faaipoipohfa ratou ;
2. Te titauraa i te mau taata o tei
ôhia i roto i te pupu imi-mana‘o;
3. Te titauraa i te
i oti i te faa-
oti i te faaipoipo o ia faa-
Ekalesia i tuuhia i rapae, e ia faaô-faahou-
hia.
E
noa
no reira, teie te parau :
eiaha roa te hoê taata ia faaruè
a‘e i to’na utuafare, e liai mai rà i te mau tavini o te Atua
mahana ra.
Ua tae mau o Taaroarii or. e na diakono e piti, o Tuarere e
0 Terehu, i Papara nei, i te mahana maa 5 no Atopa, e ua fa¬
0
te tae mau i taua
rii haapoupouhia mai ratou i te fare-orometua na roto
no te orometua, e te Apooraa Diakono, e te Ekalesia..
i te i‘oa
POËOtETANi
VEA
7
opani.— « E ua tuu vau i te ora e te pohe, i te maitai e
ia oe... e tena na a rave i te ora ia ora oe e to oe atoa
ra huaai. » (Deut. 30, ir. 19)
Mana‘0
te ino i
mua
faaararaa.
i tei oie i hi‘o mai i te ati no
tei imi noa i te mau otoheraa. Tei roto i to tatou
iho rima te maitai no tatou e no te fenua e vai nei.
E homa here e ! eiaha e tiaturi
te fenua, e
Tepone, are‘a râ'te enemf tumu no te
fenua, aitâ oia i vî, e aita roa... To’na mau pâ, ua faarahihia
e ua faaetaetahia : o te tahi ïa mau tare, faataero ia tatou, mai
te tamarii apî roa e tae noa’tu i te feia paari. To’na reni: ua
mau mai te otia e tae noa’tu i te otia. To’na ra nuu, o te feia
hamani-ava e te taata hoo-ava, noa’tu te huru : e Papaa, e TiniUa pau te Purutia e te
to, e taata
tahiti.
i ta oe moni ia noaa mai; ta oe
roto i to oe rohirohi e to oe aravihi
ei haamaitairaa i to utuafare, ei faaoaoaraa ia aiû.mâ, i to hoa,
Hoè â ïa to ratou nounouraa:
moni tei roaa mai ia oe na
i to metua... Na ratou e rave na roto
i te taui.
Eaha hoi ta ratou e horoa ia oe ei taui .
Teieïa: te taero-tino, te taero varua,
te ma‘i, te veve, te ta-
putô, te haamâ, e penei a‘e te fare-auri, te fare-rnaamaa, e te
utuà-pohe e oia’toa te auêraa no te utuafare.
E mea mauruuru anei teie huru taui ?
Eita rà ratou e hi‘o mai i teie mau ati, no te mea ua 1 to
ratou pute.
E te hui-mana e ! e te hui-faaroo e ! e to Tahiti mâ taatoa e !
ua tae roa te hora no te faatiamâraa, na roto i te taparahi i te
mau afil no te Puhi-ai-roto-afii-rau, oia hoi te mau maa taero.
opani ( Nehemia 7 ; 3) ; « A tuu ai i te faehau i to leta’na faaitoitoraa, e te taata atoa ei
to’na iho pae fare e faaitoito ai »,
Irava
rusalema nei, o te taata e
^aamauruururaa
Te haamauruuru nei tatou i te Apooraa Diakoüû no Avera
(Raiatea), o tel ani onûono i te Faaterehau ia opanihia te hoê
Tare arearearaa, tei riro ei faaturoriraa i te u‘i api no te fenua.
Ua rave rahi te mau hara tei tupu no taua ohipa ra.
8
POROIËTAN]
VEA
Ua itoito atoa
te
Apoora Diakono no l’apara, e te orometuahaapii tamarii i to raton patoi-etaeta-raa i te haamauraa i te
hoê fare-inuraa i
pihaiiho i te fare-pure,
Ua farii mauruiu’u roa
here ai'a rnau.
te
e
i te
fare-haapiiraa,
Faaterehau i te mana'o
no
teie feia
Tahiti: Ua tapae mai te palii farani “Ville d’Amiens” i te monire 28 no
Atopa, i te poipoi. üa faauta mai oia. ia M’' Chazel, orometua a‘o, e ia M*'"’
Thézard, orometua-laaapii tamarii -ei tauturu i te fare-haapiiraa Viénot, e- ia
sœur
Marie
i teie
mau
Eudillon, tei tae mai ei tuati no Orofara. ïe farii oaoa nei tatou
hoa o tei faarue i to ratou ai‘a no te tauturu e te liaamaitai i
fenua i te pae tino e i te pae varua, e te ani nei tatou i te Atua ia
haamanuia oia i to ratou faaearaa'n teie fenua lierehia.
to te
E reva’tu Sœur Marcelle
i to tatou
hi i te mau hoa e
atea
e
ua nia i teie nei
pahi, e te faaite nei tatou ia’na
rahi ia’na, o tei liaapa'o ma te tuutuu-ore e te here ravai i Orofara nei. ISia te Atua e tauturu ia’na i to’na tere
mauruiu’u
te maoro.
üa tapae atoa mai te manua ra -o “ La Grandière
Ua farerei mauruuru
a‘enei tatou i taua pahi farani ra i te matahiti i mairi a'enei.
Piinaauia : I te monire 14 no Atopa, ua haamauhia te niu no te fare
paroika api, e ua haapa'o atoa hia te pureraa
hopea i roto i te fare-j)ureraa tahito hou oia î vavahihia’i. Na M' Preiss i faatere i taua na
pureraa ra. I
taua ahiahi ihoâ, ua faarue atoa tje
Miakono-metua, o Tau, i to’na ai‘a i raro
nei no te reva’tu i to lesu ao. üa maoro roa to’na taviniraa i te fenua e i
to’na Fatu.
Rimatam : Ua pohe
a‘enei te Tavana tahito, o Teata a Hatitio, i te 4 no
Atopa. E 79 to’na matahiti. Ua tairuru na Paroika e 3 i Anapoto no to’na
hunaraa. E hunaraa hanahana roa mau
e
mea raumai roa.
Na Titea
Rurutu: Ua mauruuru
raua o
roa
o
e
te maitai mau.
Aita
e
vero
i
itea,
Haipo i faatere i te mau ohipa.
Arahiti or., auvaha no te A. R., i to’na tere
nia i te
pahi tira-toru, oia hoi “ Oiseau des Jfles ”, tei faauta i te hoè pupu taata Rurutu tei rave i ,te ohipa i Makatea, e i te Auvaha Ture, e i te
Taote rahi. E tere hanahana mau. üa
na
haapa'ohia te mau pureraa rarahi i nia
pahi iho, e i Rurutu atoa, e ua amui atoa te mau manihini papaa ia ratou.
Rapa : Ua hoi Pupure i to’na fenua atea ma te hau. Ua peapea râ to’na
aau i to’na hi'oraa i te mau haavaraa i te mau fenua
tapaehia e te pahi.
Vaitàhu: Ei tautururaa i te ati fare-pure, ua aufau mai te utuafare no
i te
Mareta Doom: G6 tara. — Mauruuru roa.
Mon! tauturu i fs Ve‘a : Papeete: Teriieroo (Météorologie) ÎO. Pamlllê
Guilloux 50. — Ptme ■• 'Tetuaimi a Topa 10. Amtiihia: 75 frs. iMauruuru.
Imprimerie Eue F, Juventin — papeete, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1946