EPM_Vea Porotetani_194611.pdf
- Texte
-
Te 4ê
0
te
Matahiti
AITA’TU
—
NOVEMA 1946
E NIU E TIAI TE
TAATA'TOA IA HAAMAU MAOKI RA
MESIA RA O lESU.
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
HOO I TE MATAHITI
G.
Hihi 11.
—
HOÊ
:
—
I Korinetia 3, 11
E TORU TARA.
FMEISS, Directeur- Gérant.
haarnanaoraê)
1 te matahiti 1517 i tehora avatea i te 31
no Atopa ua patiti oLu*
rahi no té fàrë pure o te aorai, i Wittemberg i
na parau tumu e95 ta’na iferuri raaite. ei patoiraai te ohipa hooraa
hara, e ua riro teie mau parau mai te hoê patiri rahi tei haruru na
roto ia Europa taatoa. E reo latino hoi te reo mau i papal hia’i taua
parau ra e Lutero,- i teie nei râ, ua iriti hia na roto i te mau reo e
rave rahi, e ua taio hia, e ua haapf;i;,s.re hia i te mau vàhi atoa.
Eaha te parau tumu no taua mau parau ra ? Teie ïa ; eita roa te
hara e mâtara i te hoê parau tapao tei hooMa i te moni, i te tatarw
hapà mau ra, e i te faaroo ia lesu Mesia ana'e.
Eaha mau râ te tumu i faatupu hiah taua ohipa ino roa ra, oia hoi
te hooraa hara ? Teie ïa : ua hinaaro te Pope-Arii o Léon X, ia roaa
tero i nia i te uputa
mai te moni e oti oioi ai te hiero rahi hanahana tei niu hia i
Roma ei faahanahanaraa ia Petero Mo‘a, No te tautauràa o te ohipa
vave
paturaa (naval ore ote moni) ua faataa te Pope-Arii itemauravea
i mûri nei : maori râ ia hpohia’tu te mau hara ote taata na roto i te
moni, e na roto hoi i te mana no te Pope-Arii.
Ua peapea roa te hoê pae feia paieti maramarama i to ratou ite-
hoo mau hia te hara o te taata i te hoo moni e,
Petero i nia i taua peu ra.
Ua riro atura te Aroha o te Atua e matara’i te hara,
raa e, e
Hiero
taata mai te hoê tauhaa
o
Lutero i teie ohipa haamà
mau
niuhia te
te taui
e ua
noa
e e ora’i te
hia i te taui-moni. Ua riaria
faaite oia i te feia tei hoo i te
mau
tapa'o, hcohia
e te mau' epikopo e te mau monati e : E pohe
à outou i ta outou mau hara, ia ore outou iatatarahapa e ia faa¬
parau
roo
e
o
ia
lesu, noa'tu hoi ta outou
mau parau
I te faarooraa te monati hoo i teie
tapa'o.
Tetzel, i to Lute¬
faahaparaa, ua riri roa oia, e naroto i ta’nafaaue, ua tahu
hia te hoê auahi rahi i nia i te raahora rahi i Wittemberg, e ua
ro
parau
mau parau, o
POROTETANl
VRA
â
rau O
Tetzel e, e huri mau hia i roto i te auahi
noa a‘e i te patoi i ta’a mau ohipa mo‘a
te feia hairesi o te ta-
rahi.
aita roa’tu ta’na mau faaararaa i haapa'o
hia, ua patiti oia 'i na parau tumu e 95.
Te feia tei tiaturi i teie mau ohipa i faahàpà hia e Lutero, ua î ia
ratou i te riri, e uapari ratou ia Lutero e e taata teoteo e te mata'u
orè i te Atua' Ua oaoa râ te feia’toa tei hiaai i te Evanelia mau, e
mata
No te hioraa Lutero e,
te tiamà
o
te Ekaselia.
TAIORAA AVA‘E:
Taioraa 1 ahiti : « I te tua o Temâ, o Teeri, ia Novema. Ei reira
e oteo
0
mai ai te
uru
apî.
»
Tetai ia Novema, o Tehei-faataha te vahiné.
te rave hia mai ma te haapae i te hei iino !
Te uaaraa ïa o te pua,
: 1 ; Nehemia 1 : 1.
iva. No te mea o Novema te
ava'e iva. Ua haamata te matahiti i te ava'eMati.
Taioraa Bibilia
Taioraa Borna
:
:
Kisilu Zekaria 7
Novem oia hoi
:
parau oaoa no papara.
i te hinaaro o te A.R.A. ia tonohia le hoè mau oroParoika no te haapa‘o i te tere Evanelia,
ua lonohia o Taaroarii, or., no Huahine i Papara.
Hou rà taua tere ra, ua faaara haapapu maital o Teihotu or,
e 0 Teura, auvaha no te A.R., i mua i te Paroika, mai te tahi
otia e tae noa’tu i te tahi otia, e ia faaineine paatoa te mau utuafare i te farii mai i te tere o te tavini o te Atua i to’na haereraa
i te mau utuafare atoa.
la
au
metua i te hoê mau
Teie te
mau
1. Te titau
parau
i faaarahia i te Paroika :
haereraa i te mau taata o tei ore â
ipoipo, e ia faaipoipohfa ratou ;
2. Te titauraa i te mau taata o
ôhia i roto i te pupu imi-mana‘o;
3. Te titauraa i te
i oti i te faa-
tei oti i te faaipoipo o ia faa-
Ekalesia i tuuhia i rapae, e ia faaô-faahou-
hia.
E
noa
0
no reira, teie te parau :
eiaha roa te hoê
a‘e i to’na utuafare, e liai mai rà i te mau
taata ia faaruè
tavini o te Atua
mahana ra.
Ua tae mau o Taaroarii or. e na diakono e piti, o Tuarere e
Terehu, i Papara nei, i te mahana maa 5 no Atopa, e ua fa¬
te tae mau i taua
0
rii
no
haapoupouhia mai ratou i te fare-orometua na roto i te i‘oa
Apooraa Diakono, e te Ekalesia..
te orometua, e te
opani.—
Mana‘0
te ino i
ra
mua
huaai.
»
ia
oe...
«
e
7
POËOtETANi
VEA
E ua tuu vau i te ora e te pohe, i te maitai e
i te ora ia ora oe e to oe atoa
tena na a rave
(Deut. 30, ir.
19)
faaararaa.
tiaturi i tei oie i hi‘o mai
tei imi noa i te mau otoheraa. Tei roto
iho rima te maitai no tatou e no te fenua e vai nei.
E homa here e ! eiaha e
te fenua, e
i te ati no
i to tatou
Purutia e te Tepone, are‘a râ'te enemf tumu no te
fenua, aitâ oia i vî, e aita roa... To’na mau pâ, ua faarahihia
e ua faaetaetahia : o te tahi ïa mau tare, faataero ia tatou, mai
te tamarii apî roa e tae noa’tu i te feia paari. To’na reni: ua
mau mai te otia e tae noa’tu i te otia. To’na ra nuu, o te feia
hamani-ava e te taata hoo-ava, noa’tu te huru : e Papaa, e Tinito, e taata tahiti.
Hoè â ïa to ratou nounouraa: i ta oe moni ia noaa mai; ta oe
moni tei roaa mai ia oe na roto i to oe rohirohi e to oe aravihi
ei haamaitairaa i to utuafare, ei faaoaoaraa ia aiû.mâ, i to hoa,
i to metua... Na ratou e rave na roto i te taui.
Eaha hoi ta ratou e horoa ia oe ei taui .
Teieïa: te taero-tino, te taero varua, te ma‘i, te veve, te taputô, te haamâ, e penei a‘e te fare-auri, te fare-rnaamaa, e te
utuà-pohe e oia’toa te auêraa no te utuafare.
E mea mauruuru anei teie huru taui ?
Eita rà ratou e hi‘o mai i teie mau ati, no te mea ua 1 to
Ua pau te
ratou
pute.
hui-faaroo e ! e to Tahiti
te faatiamâraa, na roto i te
E te hui-mana e ! e te
ua
tae roa te hora no
mâ taatoa e !
taparahi i te
Puhi-ai-roto-afii-rau, oia hoi te mau maa taero.
Irava opani ( Nehemia 7 ; 3) ; « A tuu ai i te faehau i to lerusalema nei, o te taata e ta’na faaitoitoraa, e te taata atoa ei
to’na iho pae fare e faaitoito ai »,
mau
afil
no
te
^aamauruururaa
i te Apooraa Diakoüû no Avera
tel ani onûono i te Faaterehau ia opanihia te hoê
Tare arearearaa, tei riro ei faaturoriraa i te u‘i api no te fenua.
Ua rave rahi te mau hara tei tupu no taua ohipa ra.
Te haamauruuru nei tatou
(Raiatea),
o
8
POROIËTAN]
VEA
Ua itoito atoa
te
Apoora Diakono
haapii tamarii i to
hoê fare-inuraa i
l’apara,
no
e te orometua-
raton
patoi-etaeta-raa i te haamauraa i te
pihaiiho i te fare-pure, e i te fare-haapiiraa,
Ua farii mauruiu’u
here ai'a rnau.
Faaterehau i te mana'o
te
roa
teie feia
no
Tahiti: Ua tapae mai te palii farani “Ville d’Amiens” i te monire 28 no
Atopa, i te poipoi. üa faauta mai oia. ia M’' Chazel, orometua a‘o, e ia M*'"’
Thézard, orometua-laaapii tamarii -ei tauturu i te fare-haapiiraa Viénot, e- ia
Marie
sœur
i teie
mau
Eudillon, tei
hoa
tae mai ei tuati no Orofara. ïe farii oaoa nei tatou
tei faarue i to ratou ai‘a no te tauturu e te liaamaitai i
o
fenua i te pae tino e i te pae varua, e te ani nei tatou i te Atua ia
haamanuia oia i to ratou faaearaa'n teie fenua lierehia.
E reva’tu Sœur Marcelle ua nia i teie nei
pahi, e te faaite nei tatou ia’na
i to tatou mauruiu’u rahi ia’na, o tei
liaapa'o ma te tuutuu-ore e te here ra-
to te
hi i te
mau
atea
te maoro.
e
hoa
vai i Orofara nei. ISia te Atua
e
üa tapae atoa mai te
a‘enei tatou i taua
Piinaauia
roika
:
manua ra -o “
pahi farani
I te monire 14
ra
no
e
tauturu ia’na i to’na tere
La Grandière
Ua farerei
mauruuru
i te matahiti i mairi a'enei.
Atopa,
ua
haamauhia te niu
no
te fare pa-
api,
e ua haapa'o atoa hia te pureraa hopea i roto i te fare-j)ureraa tahito hou oia î vavahihia’i. Na M' Preiss i faatere i taua na
pureraa ra. I
taua ahiahi ihoâ, ua faarue atoa tje
Miakono-metua, o
Tau, i to’na ai‘a i
nei
no
te reva’tu i
to
lesu
ao.
üa
maoro
roa
raro
to’na taviniraa i te fenua
e
i
to’na Fatu.
Rimatam
:
Ua
pohe a‘enei te Tavana tahito,
Atopa. E 79 to’na matahiti. Ua tairuru
hunaraa. E hunaraa hanahana
e
mea
raumai
roa.
Rurutu: Ua
Na Titea
mauruuru
roa mau
raua o
roa
o
na
e
o
Teata
Paroika
te maitai
e
a
3 i
mau.
Haipo i faatere i te
Hatitio, i te 4
Anapoto
Aita
mau
e
vero
no
to’na
no
i
itea,
ohipa.
Arahiti or., auvaha no te A. R., i to’na tere
nia i te
pahi tira-toru, oia hoi “ Oiseau des Jfles ”, tei faauta i te hoè puMakatea, e i te Auvaha Ture, e i te
haapa'ohia te mau pureraa rarahi i nia
i te pahi iho, e i Rurutu atoa, e ua amui atoa te mau manihini
papaa ia ratou.
Rapa : Ua hoi Pupure i to’na fenua atea ma te hau. Ua peapea râ to’na
aau i to’na hi'oraa i te mau haavaraa i te mau fenua
tapaehia e te pahi.
Vaitàhu: Ei tautururaa i te ati fare-pure, ua aufau mai te utuafare no
na
pu taata Rurutu tei rave i ,te ohipa i
Taote rahi. E tere hanahana mau. üa
Mareta Doom: G6 tara.
—
Mauruuru
roa.
Mon! tauturu i fs Ve‘a : Papeete: Teriieroo (Météorologie) ÎO. Pamlllê
Guilloux 50. — Ptme ■• 'Tetuaimi a Topa 10. Amtiihia: 75 frs. iMauruuru.
Imprimerie Eue F, Juventin
—
papeete, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1946