EPM_Vea Porotetani_194608.pdf
- extracted text
-
fe 46 0 te Matahitî
ATÊTE 1946
Hihi 8.
VEA POROTETANI
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEi HAAMAUHIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O lESü.
HOO I TB MATAHITI
G.
HOÊ:
—
B TORU
I Korinetia 3, 11
TARA.
FREISS, Directeur-Gérant.
Ei haapiiraa i te mau jlpooraa.
Te hoè fàatereraa afaro
e
te manuia maitai:
Ua itehia taua huru faatereraa i Helevetia, fenua nainai, e mea
itoito roa ïa, tei haaatihia e te Purutia e te Italia i teie Tamai Rahi
i mairi aenei. Ua fifi atoa taua fenua ra i te pae o te maa, e ia operehia te maa ma te afaro e tia’i, i te huiraatira e tae noa’tu i te feia
ëè, ta te fenua ra i farii-aroha noa, ua imihia te hoê taata parau-tia
Apooraa-opere i te mau maa. Ua itehia te hoê taata,
teie râ, no to’na tino paruparu, ua taiâ oia i te amo i te hopoia rahi
ei Peretiteni faatere i pae o te maa. Pahono atura oia i te hui-mana,
a vaiiho rii ia*u, ia ferari maite au. Teie ta’na
feruriraa, o U 'pure
la ! Ua pure oia, e na te pure i faaitoito ia’na, e i haamaramarama
ia’na, ia f arii oia i te toroà rahi e te teimaha, Faatupu atura oia i te
hoè Apooraa, ma te ani i te mau mero, ia feruri ratou i te huru no
te ohipa, e iâpapai ratou i ta ratou mau parau faataaraa (rapports).
Ua na reira ratou, e ua oti, ua amui faahou ratou no te hi'opoa i to
ratou mau manaô. Inaha, aita roa i afaro maitai ! Eaha te tumu ?
no te faatere i te
Ua feruri te mau mero na roto i te imi noa i to ratou maitai. Parau
atura te Peretiteni : E homa, a vaiiho na i teie mau parau i ferurihia e tatou... A feruri faahou, e na roto i te pure to tatou ferurlfaahou-raa ! Aita hoè o tei patoi i te teie manaô, e ua na reira ratou,
E inaha, no te mea ua ravehia te ohipa ma te pure, ua tahoè maitai
e ua afaro mau to ratou mau manaô.
ras maa e
Ua aifaito mau te mau opére¬
te mau tauhaa atoà, e aita te taata rii i ati i te ôè, e aita
atoa te taata moni rahi i manuia i te haaporia noa ia’na iho.
Tupu atura e ati noa aë te roo no taua Peretiteni ra. Ua hinaaro
te hui‘'mana farani e te mau faatere Purutia ià haapii oia ia ratou i
te ravea e manuia atoa’i ta ratou faatereraa.
Eaaite atura oia i te ravea i te hui-mana farani, ma te reo e, eita
paha outou e tiaturi i tau raveà, oia boi '• te pure ! E oia mau â»
2
VEA
POROTETANl
pahono maira ratou, mate reo faatura, “eita e nehenehe ia matou
ia tiaturi i taua raveâ ra, aita to matou faaroo i rayai !”
Aita’toa te mau faatere Purutia i farii, e na roto i te reo tahitohito mau ra^ou i faaite ai i to ratou manaô.
Eaha te hopea ? Aita te ohipa opereraa maa i afaro maitai i taua
tau na fenua ra.
Ua rave rahi te mau Komite e te mau Apooraa i ô tatou nei, no te
faatere i te mau ohipa paari ete hohonu, eno tehaapaô i te hoè mau
ohipa arearearaa noa... E mea faahiahia te fenua ia tia ia ratou ia
tiaturi i te pure ei tautururaa mau i ta ratou mau feruriraa, no te
vaiiho i te ino, e te faatupu i te mea tia.
Taioraa ava*e.
Taioraa tahiti :
I te tua O Paroro-muà, o Parore-muri. E tau ôë, ia Tiurai e Atete.
”
I te tua O Paroro-muri, o Muri*aha, ia Atete e Tetepa
Hia’ia, ia Tiurai, ua pohe te rea, o Turai-reà te vahiné ”
"Taa’oa, ia Atete, o te-rere-oaoa te vahiné, ofaaraa o te honu e
te upoa ”.
”
Taiôraa i roto i te Bihilia,
Elula ” oia hoî Atete-Setepa ? Neheraia 6 ; 15.
Taiôraa Borna : lulius (Tiurai), ne te mea i taua avaê ra ua fanauhia te Emepera Roma o lulius Cezar (Kaisara),
Augustus (Atete) e i'oaEmepara atoâ. Teie te auraa : hanahana,
mana.
Tuaroi
parau
Kohelefa 9 : ir. 12 < Aore roa te taata e ite i fa’na e roohia mai....
mai te îà e rofta i te upea ra... o to te taata fifiraa i te anotau ino ra,
ia uàna noa mai te pohe i nia ia ratou
TUMU I.
Msii te îâ, oia atoa te taata»
Te roàà pinepine nei te ià e te taata i te mau ravea paàri no te eneml.
Te roaa nei te îà i to’na enemi, oia hoit i te taata, na roto i te mau
ainu e i te upeà oeha e onati.
Te roaa nei te taata i to’na enemi, oia hot, ia Safani e i ta’na mau rima
tauiuru... eere i te mau mahana Tiurai anaè, i te mau mahana e rave
rahi râ.
TUMU il.
Sere roa te Va mai te taata.
VEA
3
POROTETANI
a) Te horo nei te là i roto i te upeà na roto i to’na pourj. Aita oia i
ino a te taata ia’na.
Te horo nei râ te taata i roto i te upeà, noa’tu te mau faaâraraa e te
mau
haamaramaramaraa. Eita oia e faaroo, no te rahi o te hiaatnu i te
faaarahia e aita i haapiihia i te opuaraa
ainu ueuehia
e
to’na enemi.
b) Mai te mea ua roaa te îà i te upeà, le horo taniniio noa ra oia ma
mehameha e te riaria rahi.
Area te taata, te horo taninito nei oia ma te arearea, e te
te
manaô ore I
pohe.
c) Aore ïa ta te îà e ravea e ora’i oia, no te mea aita roa e rima aroha no
te
rave
ia’na e tuu ia’na i te vahi-ora. E taipuhia Oia e tuihia atu aî, e amu-
hia’tu ai.
E
râ ta te taata,
ravea
ia’na i te vahi no te
rave
mai te mea te vai nei te rima ino no te taipu
pohe mure-ore, te vai atoa nei te rima aroha, no te
ia’na ia tae oia i te vahi
ora.
No lesu taua rima aroha ra, e no ta’na mau tavini.
E hoa ino ma e, i teie mau mahana, ua rahi te feia maramarama tel
roaa i te upeà, mai te îà pouri te huru. Te mauruuru nei te fatu
upeà. tel
tiai mata-ara i ta’na upea.
Na vai e aroha ia ratou ? Na te feia hoo-ava anei ? Na te feja tei faa-
tupu i te mau arearearaa
ma
te uaina, e tei faatia i taua mau peu ra?
Aita roa!
Na vai
e
e
te. rima
ereere
e
tapea i te rima aroha ta’na e faatoro mai.
E ia ora outou, eiaha e horo faahou i roto i te upeà.
Salamo 31: 4: “E urne oe ia'u i rapae i le upeà i hunahia e ratou
no‘u...
O
aroha ? Na lesu ! A haere ia’na. Eiaha e tiai ia taipuhia outou
nb Satani. A tiaoro ma te reo e : e tesu
e, aroha
oe hoi
mai,
to‘u
puai ”.
*
*
*
Te animala ei hi^oraa.
Koheleta 9: 12 : Mai te îà
e roaa
i te upea ra, e te manu e roaa i te
marei ra, o to te taata ïa fifiraa.
! te tahi mahana, ua
matou, Ua tuu
ua
vau i
ora’tura oia...
hinaaro vau i te haru i te hoê moa oni ei inai na
te marei
Noa’tu te
e
ua roaa
mau
te moa. Na roto râ i te hoê
hape,
ravea, ravehia i tera mahana ç i ter»
mahana, te maa maitai, te tapoiraa i te nati, aita taua moa ra i roaa faahou.
Ua faaea
Parau
noa
i te atea
ma
te hi‘o hoata mai. Ua paari
oia !
opani: E ere roa te manu mai te taata te hurUj E fire and?
VE A
î! &:■:
PüROTETANI
fé Ture: Eiaha roa oe e parf-haavare ia vefahi-è.
Eaha te parau ino, haaparare-noa-hia e te tahi pae, ma te tuutuu-ore ?
Teie ïa:
Haapa'oraa moni rahi te Haapa'oraa Porotetani, a hi‘o na, uâ
milioni te toata ta ratou e haaputuputu noa i roto i te taremoni. E ohipa ino ta ratou “Aufauraa Me” e ohipa faahepoheporaa!
E mea maere teie feia. Te peapea nei ratou i te mea ê, te horoâ nei te
taata tahiti i te tahi tufaa moni ei tautururaa i te mau ohipa o te faaroo.
railioni
e
e
iia
Aita râ ratou i faarahi i te parau no te moni rahi ra ta te nunaa poronoa ei tautururaa i te Hau-metua.
tetani i aufau
Aita ratou i peapea
my.
üS V
i te moni rahi roa i hue-noa-hia i te mau ohipa
pere, e te taiàta, e te mau arearearaa.
,
;
na
Aita ratou i hi‘o i te rahiraa moni i roaa i te tahi atu mau Haapa'oraa
roto i ta ratou mau raveà, e aita ratou i paheru i taua mau mea ra.
Te vai nei râ to ratou
mu ?
,
mau
mata uuâirao i nia iho ia tatou. Eaha te tu-
O ratou tei ite.
A tai'o mai i teie parau, ei haamaramaramaraa i te feia aau maitai o tei
b: b
vare
i te
reo
patia note fanauà ehidena:
E 3 afata-moni ta te Haapa'o-Faufaa no te Apooraa Rahi e
'Sri-
\. Te afata no te
faatere nei.
Apooraa Rahi iho.
Na roto i te aufauraa hoè roa ta te A. R.
faatupu nei i te matahiti
Jtoè, té faataahia nei e 2 tuhaa na roto i te 3(2/3) no te mau pau a te
A. R., te aufauhia nei na orometua e 60 e tiahapa, te mau ivi-vahine orometua, te aûa pipi i Heremona, te mau tere, te tauturuhia nei Orofara, te
Afata-ma'i, afata neneiraa buka, te mâu Sotaiete Satauro Uteute, etc....
K'br.
e
Na te mau auvahanote A.R.A. e feruri e e faaoti i te haamauàraa moni,
nei, e te taiôhia nei taua haamauàraa ra i roto i te mau
Paroika atoa, ia ite te feia Porotetani atoa i le huru no te haamauàraa no
taua faufaa ra. 700 anaè tara tei toe i te matahiti i mairi aenei !
e
te neneihia
No roto mai i te
toru (1/3) ei
6;: î
raa
(bs
Parau i ô te Etene.
\\. Te afata no te mau Moni-Paroika. Ua haamauhia ei vairaa papu no
te mau moni atoà o la te mau Paroika e haaputuputu noa nei, no ta ra¬
'
«SX
tou
^
•*
Aufauraa-Me, te faataahia nei hoè tuhaa no roto i te
tuhaa moà, oia hoi ei tautururaa i te mau ohipa Faatupu-
mau
ohipa: fare-pure, fare putuputuraa-ofai, hooraa fenua ei tiàraa
fare e ei fenua no te orometua. E faufaa rahi teie, ia âmuihia le mau fau¬
faa no nâ Paroika e 70. Area râ, e ohipa ino anei teie? Te vai nei te
'
V s;:
.
hoè mau taata, ua faito ta ratou moni e vai ra i to ratou pute, i te taatoa
no te moni e vai i te afata no te mau Paroika.
VEA
POROTETANI
5
III. Te afata no te Sotaîete-Metua i Paris. Ua faatere Miti Ahnne i taua
afaia ra, i mûri aê i to’na poheraa, ua monohia oia e te Haapaô-Faufaa no
te A.R,A. Na te
Apooraa-Sotaiete e feruri i ta’na haamauàraa moni ei tauohipa a te Sotaiete i Tahiti mâ nei. Na taua àfata ra e
aufau i te mau tere e i te mau tauturu na te mau orometua no te Sotaiete,
e te mau orometua no te mau fare-haapiiraa, e te mau fare-haapiiraa âtoà.
Na te Sotaiete e amo, noa’tu ta’na hopoia rahi i teie nei tau. ( te titauhia
nei e 33 mitioni farane i te hui faaroo farani no te Faatupuraa Parau i
ô te Etene e no te tauturu i te mau ohipa o te faaroo i Tahiti, i Kaledonia, i Madagascar e i Aferita ). Ua ite papu te tahi pae i Papeete i te
veve rahi no te Sotaiete, e no reira ratou i amo puai ai i te tahi mau ohipa
no ta tatou mau fare-haapiiraa, (Association des Anciens-Elèves). E ere
o ratou tei pari-haavare-mai. Ua ite ratou i te parau mau.
tururaa i te
mau
Teie te parau opani, o te parau paari
braire ” oia hoi :
mau
«
farani ïa:
c Bien
faire et laisser
te haapaô maitai nei tatou, ma te faaoromaM i ta ratou
ùàraa
O. P.
*
*
*
Te fahl fapao e Ifeahla’i fe faafa porofetani mau.
Ore noa’tu te
Haapaôraa Porotetani e hoo i te mau mea no te faaroo
( pureraa, pureraa-ati, hunaraa, bapetizoraa, faaipoiporaa, etc.... ) no te mea
eere
oia i te Haapaôraa
mau
taoà-aroha ei tautururaa i te feia i roohia i te ati, e ei raveà e tupu-
moni, e horoà oaoa atu râ te taata Porotetani i te
tupu ruperupe ai te mau ohipa o te faaroo i te mau vahi atoâ.
Haarnaramaramaraa
Te Ekalesia a lesu,
la tiaturi
eaba ïa ?
tatou i tei
papaihia e te “Vea Katorika” no Tiurai, teie te
pahonoraa: « o te Etaretia Kiritiano Katorika anaè ».
E ere râ teie te manaô no te mau Eatorika’toa i teie tau, e ere atoà i to
manaô ei
tatou.
Teie to tatou manaô ei pahonoraa;
Te Ekalesia a lesu?:
1) o
te Amuiraa Varua o te iaatoa o te feia tei faaôrahia e lesu.
2) o te nahoa rahi Ite no lesu-Mesia (noa’tu e Katorika, e aore ra e
Porotetani, e o mea e o mea i roto ia’na ) e tei tupu i te mau tau e i te
mau vahi atoà, e tei riro ei fetii te tahi e te tahi, na roto i te faaroo ia
lesu-Mesia.
POROTETANl
VEA
6
3) O te amuiraa taata ïa tei amuihia i te vahi hoè, ma te hinaaro hoè, te
ohipa hoè, no te mea ua fariu raton ia lesu, na roto i te haapae i te mau
peu iino e te pouri, e ua farii mai raton i te maramarama mau ta te Evanelia e haapii mai,
4) o te amuiraa taata ïa, o te tupu noa nei â, i te mau vahi atoa i Pa¬
ri u ai te taata ia lesu, tei pou mai no te ra‘i mai, ei iipoo hoè roa, ei arai
hoè roa, ei tahuà hoè roa, ei eà e ei ora hoè roa !
1 te mau vahi atoà, tei reira o lesu te vairaa, te reira’toà te Ekalesia, ia
au i ta lesu i parau mai e ; i te vahi i amui ai e too-piti e too-toru ma toù
nei i‘oa, tei rotopu atoà Vau ia ratou i reira (Mat. 18: 20).
E te “ Ve‘a Katolika ” e, eiaha taua e ai-mârô, a faahope râ taua i te puai
no te tinai i te mau hara e faateimaha nei i te nunaa, e no te haamaitai
i te taata-tupu, ma
te tutonu i to taua mata ia lesu, e la’na anaè.
parau rîi Apî,
tei
i ô i roto i te
ore
mau
Ve‘a i mairi a‘enei.
'
I Tahiti
hia,
ma
nei
Ta tatou hui-tavana maitai : Ua ito papu
—
e te mauruuru rahi, te hoè mau Tavana
here-ai‘a, o tei patoi etaeta (e to ratou mau
Apooraa ) i te faarahiraa i te mau patana hooraa uaina, anihia
e te tahi pae tei tiaturi i te pohe no te taata-tupu ei imiraa moni
te
ma
maramarama
na
oaoa
e te
ratou.
Te faehau e
te patana uaina: Ua haapiihla, e ua tiaturihia, e
no ta’na ohipa paruru i te ai'a i
mjia i te enemi.... e aita roa ei totovà ia'na iho, e te taparahi
ua
haamauruuruhia te faehau
i to’na iho
roto i te
nunaa na
Muniu tumu-haari:
maa
taero.
E ma‘i rahi tei tupu i
Raiatea mâ e i
O vai mâ hoi te feia
maamaa e te haavare tei haaparare mauruuru i teie huru parau
Makatea,
e ua
«
hanere te feia tei pohe».
faahiti-mahuta i te taata rii ? Aue te arero nei e! e meloiti haihai ïa, area râ ta’na mau ohipa, e mea rahi roa ïa (lakobo pene 3).
Farani vî-ore
ïa
--
Teie ta’na parau aro : « O te hanahana mau
te hoè nunaa,
maoti râ ia patoi oia i te mau puai o te fno
e faaino ia’na mai rapae mai, e no roto mai».
Eaha hoi teie:
no roto mai? Te haavare, te popore, te taiata, te taero-ava, te
amahamaha, etc., etc.. « Areà tei faaroo noa mai i ta‘u parau,
e aore i haapa'o, e faitohia ïa i te maamaa... ( Mataio 7, 26).
0
Farani.
Aita te
i te pae
tino i fana'o roa i reira
Te fifi nei â te fenna i te ravaiore i te tahi mau maa e i te arahu. Ahiri e arahu, pa tere tnaitai te mau ohipa tauhaa,
—
oraraa
noa’tu te itoito no te paeau rahi.
VEA
POROTETANl
Hau-Amui. — Aue hoi tatou i te aroha rahi e! Tei Paris
te hoè mau auvaha e te tiai-noa-hia ra te hopea no to ra¬
ton mau feruriraa. Ahiri ratou i farii ia haapa'ohia te mau Apooraa na roto i te pure e: « E to matou metua i te ao ra, ia tae
to Oe ra Hau », ua oti èna te ohipa ma te maitai.
noa
Hau-Amui i te pae taaroo:
Tei Genève (Tiniva) la ratou
Apooraa Tomite Ltupu a'enei. Ua maitihia na Peretiteni too-pae
Komite-faatere i te
ei
mau
keresitiano e 300 milioni. Te tahi
Peretiteni, o M' Boegner, orometua, e Peretiteni no te mau Ekalesia-Porotetani e vai i Farani; te tahi, o te Epikopo raht Lutero no Suède (Tuete); o John Mott te tahi, Faatere i te mau
Ekalesia-Méthodiste i Marite, e Peretiteni no te Tomite Rahi
Faatere i te mau Sotaiete faatupuraa Parau Porotetani i teie
nei ao. Te tahi, o te Patereareha ïa o Germanos, Epikopo rahi
Ekalesia-Katolika-Heleni ; e te tahi, o te Epikopo rahi no
no
te
te
mau
Ekalesia-Porotetani-Paratane.
Ua tupu
hoê pureraa rahi hanahana faaterehia no na orome¬
Hitler. E orometua
holane te tahi, e pnrutia te tahi e e norovetia te tahi. Ua pure
amuihia te pure a te Fatu na roto i te mau reo e rave rahi.
tua too-toru tei hamani-ino-hia e te Hau no
Tupu ihora te parau a te Atua : Ohipa IV : 32. e hoè atura aau,
e
hoè
varua
to taua feia rahi atoa
ra.
T* hiô-fenua
TAHITI. — Te Tiuraii Papeete. Ua rave rahi te mau ohipa tei
faaineinehia e te mau Komite ma te itoito, e tei ravehia i te mau
mahanâ i faataahia. Ua oaoa e ua mauruuru te aau i te mau
ohipa maitatai.. te hiôpoàraa himene.. e te vivo.. e te mau faatitiauàraa vaa, poti-ta‘ie etc; e te patiaraafâ.. e te maufaaarearéaraa i ta tatou mau tamarii na roto i te mau hautiraa maita¬
tai roa. Na te Tavanâ Rahi e to’na hoa, e te mau Komite i opéré
i te mau rê.
Areà râ, ua ô atoa te ino i roto i te ohipa maitai, na roto i te
haamoriraa i te atua no te Haapaôraa-paero, oia hoi o Oro-ai-
Puhi-ai-roto e ua paia maitai tele tau teni‘
afii-rau i te mau tusia taata e te mau tusia monl tei pupuhia ia
raua. Ehia taata tei moto e tei motohia, tei eiâ, e tei vaiiho i ta
ratou mau tamarii ma te maa-ore, e tei faaruè i ta ratou mau
taala e ta’na vahiné o
ohipa i teie nei mau mahana ?
Uà maitihia anei te hoè Komite-Tiurai no te faaafaro i te mau
peapea ?
MaitiPââ AüŸahâ.
O Miti Tihotl Ahntte, paruru, tei hfla*
tûauhia ei auvaha no tatou i Paris, ete tiaturi nei tatou la faa-
VËA
8
PÔROlÈTANi
hope oia i to’na puai e i to’na ite i te irai i te mau ravea e mai*ai ai te fenua i te pae varua e i te pae tino, na roto i te apee atu
no to’na metua tei tavini ia Tahiti mà, e ia
Farani, e i to’na Àtua, e tae noa’tu i te hopeà ra.
i te taahiraa avaè
la
i to outou haereraa’tu. — I te 3
no Tiurai, i te pô,
tupu i “ Betela” te hoè pureraa taaê, no te aroharaa hopea ia
Melle Ponçon, tuati v. i Orofara, o na tamarii too-piti a Charpier
mâ, ia M>"e Ahnne naetua, ta’na tamahine e na mootua too o,
na tamahine no te
Haapiiràa Viénot o tei ineine no te reva i
ora na
ua
Farani na nia ia “Sagittaire”. Na M*’ Preiss i faaitoito i tei reva
atu e tei parafai mai na roto i te reo no te papai Salamo (Sal.
103: 2) : e haamaitai ia lehova e ta'u Varua, e eiaha te hoê maitai ana i Jioroa e haamoèhia. Ua rahi te mau fetii e te mau hoa
tei amui mai i taua pureraa ra.
Te monohia nei te oto i te oaoa. — Ua faafte aènei te V.P. i te
ati tei tupu i te utuafare no Teriieroo, Tavana, i te ava'e no Fe-
puare, na roto i te pohe no Teriieroo v. I teienei rà, ua tomo
faahou te oaoa i reira : t) na roto i to Teriieroo faariroraahia ei
“
ütflcier de la Légion d’Honneur” ( Fetia Hanahana ); 2) na ro¬
to i to’na faaaipoipo faahouraa i te hoê vahiné apî.
«
i te
Farara mai ai te matai ra Maoae-Tarava, na’na i haâmanino
Faatomo-a-vaa, mâ atu ai te mau âta... »
A faaoromai na, e homa, penei a‘e e tupu te lioê parau oaoa
i te mau tau i mua. I teie nei taime râ, vai fifi noa nei â te parau no te Hau.
Ua ferurihia te parau no Italia e no te oire o Trieste tei riro ei mârôraa rahi
i rotopu ia Italia e Yougoslaviae te parau no Purutia, e aita hoi hoê paeau i
oti maitai. Te faaea rii nei na auvaha no te Apooraa, oia hoi no na fenua
rarahie 4: Marite-Paratane-Rutia-Farani, ma te tiai i te Apooraa no na Basileia e 21, tei titauhia no te faaoti roa i te mau parau, e ia hau ! E mea
mau
aru
Hau-Amui.
—
tano ia taio ratou i te
mau tohu
i roto i te Bibilia.
Kanaana i raro nei : üa faaârahua te Komite faatere i te mau fenua Arabia i te Hau-Amui, ma te faaite e : e tupu te hoê peapea rahi, mai te mea
e faaô
e
te
faahouhia na Ati-Iuda 100.000 i to ratou ai‘a-tumu, mai tei faatiahia
Hau-Amui.
Parau hopea: E tupu te Apooraa Rahi Amui i te 21, 22 e te 23 no Atete.
la tauturu mai te Atua i te mau auvaha e ia haamaitai oia i te mau faaotiraa.
TE MAU HOA NO TE VE‘A : Mahina:
Oututaata 75;
Papeete: Suz,
Maraeura 10, Manarii 5, Fred. Teuinatua 5, Taimanarii 5.
Amuihia: 95 farane.
Impbimebie Eue F,
Mauruuru.
^[JIJVENTIN — Eue du Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1946