EPM_Vea Porotetani_194608.pdf
- Texte
-
fe 46
0
Matahitî
te
ATÊTE 1946
Hihi 8.
VEA POROTETANI
AITA’TÜ
E NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA IA
O TEi HAAMAUHIA RA, oiA HOi TE
HOO I TB MATAHITI
G.
HAAMAU MAORI RA
Mesia RA O lESü.
HOÊ:
I Korinetia 3, 11
—
B TORU
TARA.
FREISS, Directeur-Gérant.
Ei haapiiraa i te mau
Te hoè fàatereraa afaro
e
jlpooraa.
te manuia maitai:
Ua itehia taua huru faatereraa i Helevetia, fenua nainai, e mea
itoito roa ïa, tei haaatihia e te Purutia e te Italia i teie Tamai Rahi
i mairi aenei. Ua fifi atoa taua fenua ra i te pae o te maa, e ia operehia te maa ma te afaro e tia’i, i te huiraatira e tae noa’tu i te feia
ëè, ta te fenua
ra
i farii-aroha
noa, ua
imihia te hoê taata parau-tia
te faatere i te Apooraa-opere i te mau maa. Ua itehia te hoê taata,
teie râ, no to’na tino paruparu, ua taiâ oia i te amo i te hopoia rahi
no
ei Peretiteni faatere i pae o te maa. Pahono atura oia i te hui-mana,
a vaiiho rii ia*u, ia ferari maite au. Teie ta’na
feruriraa, o U 'pure
la ! Ua pure oia, e na te pure i faaitoito ia’na, e i haamaramarama
ia’na, ia f arii oia i te toroà rahi e te teimaha, Faatupu atura oia i te
Apooraa, ma te ani i te mau mero, ia feruri ratou i te huru no
te ohipa, e iâpapai ratou i ta ratou mau parau faataaraa (rapports).
Ua na reira ratou, e ua oti, ua amui faahou ratou no te hi'opoa i to
ratou mau manaô. Inaha, aita roa i afaro maitai ! Eaha te tumu ?
hoè
Ua feruri te
roto i te imi noa i to ratou maitai. Parau
E homa, a vaiiho na i teie mau parau i ferurihia e tatou... A feruri faahou, e na roto i te pure to tatou ferurlfaahou-raa ! Aita hoè o tei patoi i te teie manaô, e ua na reira ratou,
E inaha, no te mea ua ravehia te ohipa ma te pure, ua tahoè maitai
mau mero na
atura te Peretiteni
e ua
afaro
mau
te
:
to ratou mau manaô. Ua aifaito
mau
te
mau
opére¬
tauhaa atoà, e aita te taata rii i ati i te ôè, e aita
atoa te taata moni rahi i manuia i te haaporia noa ia’na iho.
ras maa e
Tupu atura
mau
e
ati
noa
aë te
roo no
taua Peretiteni
te hui‘'mana farani e te mau faatere Purutia ià
te ravea e manuia atoa’i ta ratou faatereraa.
ra.
Ua hinaaro
haapii oia ia ratou i
Eaaite atura oia i te ravea i te hui-mana farani,
paha outou e tiaturi i tau raveà, oia boi '• te pure
ma
te
reo e,
! E oia
eita
mau
â»
2
VEA
POROTETANl
pahono maira ratou, mate reo faatura, “eita e nehenehe ia matou
ia tiaturi i taua raveâ ra, aita to matou faaroo i rayai !”
Aita’toa te mau faatere Purutia i farii, e na roto i te reo tahitohito mau ra^ou i faaite ai i to ratou manaô.
Eaha te hopea ? Aita te ohipa opereraa maa i afaro maitai i taua
tau na fenua ra.
Ua rave rahi te mau Komite e te mau Apooraa i ô tatou nei, no te
faatere i te mau ohipa paari ete hohonu, eno tehaapaô i te hoè mau
ohipa
arearearaa noa... E mea faahiahia te fenua ia tia ia ratou ia
tiaturi i te pure ei tautururaa mau i ta ratou mau feruriraa, no te
vaiiho i te ino, e te faatupu i te mea tia.
Taioraa ava*e.
Taioraa tahiti
”
I te tua
O
I te tua
O
:
Paroro-muà, o Parore-muri. E tau ôë, ia Tiurai e Atete.
Paroro-muri, o Muri*aha, ia Atete e Tetepa
Hia’ia, ia Tiurai, ua pohe te rea, o Turai-reà te vahiné ”
"Taa’oa, ia Atete, o te-rere-oaoa te vahiné, ofaaraa o te honu e
te upoa ”.
Taiôraa i roto i te Bihilia,
Elula ” oia hoî Atete-Setepa ? Neheraia 6 ; 15.
Taiôraa Borna : lulius (Tiurai), ne te mea i taua avaê
nauhia te Emepera Roma o lulius Cezar (Kaisara),
”
Augustus (Atete)
e
i'oaEmepara atoâ. Teie te
auraa :
ra ua
fa-
hanahana,
mana.
Tuaroi
parau
Kohelefa 9 : ir. 12
mai te îà
ia uàna
< Aore roa te taata e ite i fa’na e roohia mai....
i te upea ra... o to te taata fifiraa i te anotau ino ra,
mai te pohe i nia ia ratou
e rofta
noa
TUMU I.
Msii te
îâ, oia atoa te taata»
Te roàà
pinepine nei te ià
Te
nei te îà i to’na enemi, oia
ainu
Te
roaa
i te
e
roaa
tauiuru...
upeà oeha
i te
te taata i te
mau ravea
hoit i te taata,
mau
Sere
no te
eneml.
na roto i te mau
enemi, oia hot, ia Safani e i ta’na mau rima
anaè, i te mau mahana e rave
mahana Tiurai
rahi râ.
TUMU il.
paàri
e onati.
nei te taata i to’na
eere
e
roa te
Va mai te taata.
VEA
3
POROTETANI
a) Te horo nei te là i roto i te upeà na roto i to’na pourj. Aita oia i
e aita i
haapiihia i te opuaraa ino a te taata ia’na.
Te horo nei râ te taata i roto i te upeà, noa’tu te mau faaâraraa e te
mau
haamaramaramaraa. Eita oia e faaroo, no te rahi o te hiaatnu i te
faaarahia
ainu ueuehia
e
b) Mai te
mehameha
e
to’na enemi.
mea ua roaa
te îà i te upeà, le horo taniniio noa ra oia ma
te riaria rahi.
Area te taata, te horo taninito nei oia ma te arearea, e te
te
manaô
ore
I
pohe.
c) Aore ïa ta te îà
te
rave
ia’na
e
e ravea e ora’i oia, no te mea aita roa e rima aroha no
tuu ia’na i te vahi-ora. E taipuhia Oia e tuihia atu aî, e amu-
hia’tu ai.
E
râ ta te
ravea
ia’na i te vahi
rave
no
taata, mai te
te
pohe
mea
mure-ore, te
ia’na ia tae oia i te vahi
te vai nei te rima ino no te taipu
vai atoa nei te rima aroha, no te
ora.
No lesu taua rima aroha ra, e no ta’na mau tavini.
E hoa ino ma e, i teie mau mahana, ua rahi te feia maramarama tel
roaa i te upeà, mai te îà pouri te huru. Te mauruuru nei te fatu
upeà. tel
tiai mata-ara i ta’na upea.
Na vai e aroha ia ratou ? Na te feia hoo-ava anei ? Na te feja tei faa-
tupu i te
uaina,
mau arearearaa ma te
e
tei faatia i taua
mau peu
ra?
Aita roa!
Na vai
e
e
te. rima
ereere
e
tapea i te rima aroha ta’na e faatoro mai.
E ia ora outou, eiaha e horo faahou i roto i te upeà.
Salamo 31: 4: “E urne oe ia'u i rapae i le upeà i hunahia
no‘u...
O
aroha ? Na lesu ! A haere ia’na. Eiaha e tiai ia taipuhia outou
nb Satani. A tiaoro ma te reo e : e tesu
e, aroha mai,
oe
hoi to‘u
e ratou
puai ”.
*
*
*
Te animala ei hi^oraa.
Koheleta 9: 12
:
Mai te îà
e roaa
i te upea ra, e
te manu
e roaa i te
marei ra, o to te taata ïa fifiraa.
! te tahi
mahana,
matou, Ua tuu
vau
ora’tura oia...
ua
hinaaro
i te marei
vau
e
i te haru i te hoê
ua roaa
te
moa.
moa oni ei inai na
Na roto râ i te hoê hape,
Noa’tu te mau ravea, ravehia i tera mahana ç i ter»
maitai, te tapoiraa i te nati, aita taua moa ra i roaa faahou.
Ua faaea noa i te atea ma te hi‘o hoata mai. Ua paari oia !
Parau opani: E ere roa te manu mai te taata te hurUj E
fire and?
ua
mahana, te
maa
VE A
î! &:■:
fé Ture: Eiaha
PüROTETANI
roa oe e
parf-haavare ia vefahi-è.
Eaha te parau
ino, haaparare-noa-hia e te tahi pae, ma te tuutuu-ore ?
Haapa'oraa moni rahi te Haapa'oraa Porotetani, a hi‘o na, uâ
railioni e iia milioni te toata ta ratou e haaputuputu noa i roto i te taremoni. E ohipa ino ta ratou “Aufauraa Me” e ohipa faahepoheporaa!
E mea maere teie feia. Te peapea nei ratou i te mea ê, te horoâ nei te
taata tahiti i te tahi tufaa moni ei tautururaa i te mau ohipa o te faaroo.
Aita râ ratou i faarahi i te parau no te moni rahi ra ta te nunaa poroTeie ïa:
e
tetani i aufau
noa
ei tautururaa i te Hau-metua.
Aita ratou i peapea
my.
üS
V
i te moni rahi
roa
i hue-noa-hia i te mau ohipa
pere, e te taiàta, e te mau arearearaa.
,
;
na
Aita ratou i hi‘o i te rahiraa moni i roaa i te tahi atu
roto i ta ratou mau raveà, e aita ratou i paheru i taua
Te vai nei râ to ratou
mu
,
mau
mau
Haapa'oraa
mau mea ra.
mata uuâirao i nia iho ia tatou. Eaha te tu-
? O ratou tei ite.
A tai'o mai i teie parau, ei haamaramaramaraa i te feia aau maitai o tei
i te reo patia note fanauà ehidena:
b: b
vare
E 3 afata-moni ta te
'Sri-
\. Te
afata
no
Haapa'o-Faufaa
no
te Apooraa Rahi e faatere nei.
te Apooraa Rahi iho.
Na roto i te aufauraa hoè
ta te A. R.
faatupu nei i te matahiti
Jtoè, té faataahia nei e 2 tuhaa na roto i te 3(2/3) no te mau pau a te
A. R., te aufauhia nei na orometua e 60 e tiahapa, te mau ivi-vahine orometua, te aûa pipi i Heremona, te mau tere, te tauturuhia nei Orofara, te
Afata-ma'i, afata neneiraa buka, te mâu Sotaiete Satauro Uteute, etc....
K'br.
Na te
roa
auvahanote A.R.A.
mau
e
feruri
e e
e
faaoti i te haamauàraa moni,
nei, e te taiôhia nei taua haamauàraa ra i roto i te mau
Paroika atoa, ia ite te feia Porotetani atoa i le huru no te haamauàraa no
taua faufaa ra. 700 anaè tara tei toe i te matahiti i mairi aenei !
e
te neneihia
No roto mai i te
toru
6;: î
raa
(bs
^
•*
'
V s;:
.
no
roto i te
ohipa Faatupu-
afata
te mau Moni-Paroika. Ua haamauhia ei vairaa papu no
o la te mau Paroika e haaputuputu noa nei, no ta ra¬
tou mau ohipa: fare-pure, fare putuputuraa-ofai, hooraa fenua ei tiàraa
fare e ei fenua no te orometua. E faufaa rahi teie, ia âmuihia le mau fau¬
faa no nâ Paroika e 70. Area râ, e ohipa ino anei teie? Te vai nei te
hoè mau taata, ua faito ta ratou moni e vai ra i to ratou pute, i te taatoa
te
«SX
mau
Parau i ô te Etene.
\\. Te
'
Aufauraa-Me, te faataahia nei hoè tuhaa
(1/3) ei tuhaa moà, oia hoi ei tautururaa i te
no
mau
no
moni atoà
te moni
e
vai i te afata
no
te
mau
Paroika.
VEA
POROTETANI
5
III. Te afata no te Sotaîete-Metua i Paris. Ua faatere Miti Ahnne i taua
afaia ra, i mûri aê i to’na poheraa, ua monohia oia e te Haapaô-Faufaa no
te A.R,A. Na te Apooraa-Sotaiete e feruri i ta’na haamauàraa moni ei tautururaa i te
ohipa
a te Sotaiete i
i te mau tauturu
Tahiti mâ nei. Na taua àfata ra e
te mau orometua no te Sotaiete,
e te mau orometua no te mau fare-haapiiraa, e te mau fare-haapiiraa âtoà.
Na te Sotaiete e amo, noa’tu ta’na hopoia rahi i teie nei tau. ( te titauhia
nei e 33 mitioni farane i te hui faaroo farani no te Faatupuraa Parau i
ô te Etene e no te tauturu i te mau ohipa o te faaroo i Tahiti, i Kaledonia, i Madagascar e i Aferita ). Ua ite papu te tahi pae i Papeete i te
veve rahi no te Sotaiete, e no reira ratou i amo puai ai i te tahi mau ohipa
no ta tatou mau fare-haapiiraa, (Association des Anciens-Elèves). E ere
o ratou tei pari-haavare-mai. Ua ite ratou i te parau mau.
aufau i te
mau
mau
tere
Teie te parau
braire ” oia hoi :
mau
e
na
opani, o te parau paari farani ïa: c Bien faire et laisser
« te haapaô maitai nei tatou, ma te faaoromaM i ta ratou
ùàraa
O. P.
*
*
*
Te fahl fapao e Ifeahla’i fe faafa porofetani mau.
Ore noa’tu te
Haapaôraa Porotetani
hoo i te
mau mea no
te faaroo
( pureraa, pureraa-ati, hunaraa, bapetizoraa, faaipoiporaa, etc.... )
no te mea
oia i te
eere
mau
Haapaôraa moni,
e
horoà
e
oaoa
atu râ te taata Porotetani i te
taoà-aroha ei tautururaa i te feia i roohia i te ati, e ei raveà e tupu-
tupu ruperupe ai te mau ohipa o te faaroo i te mau vahi atoâ.
Haarnaramaramaraa
Te Ekalesia a
la tiaturi
manaô ei
E ere
lesu, eaba ïa ?
tatou i tei
papaihia e te “Vea Katorika” no Tiurai, teie te
pahonoraa: « o te Etaretia Kiritiano Katorika anaè ».
râ teie te manaô no te mau Eatorika’toa i teie tau, e ere atoà i to
tatou.
Teie to tatou manaô ei
Te Ekalesia
1
a
pahonoraa;
lesu?:
te Amuiraa Varua o te iaatoa o te feia tei faaôrahia e lesu.
2) o te nahoa rahi Ite no lesu-Mesia (noa’tu e Katorika, e aore ra e
Porotetani, e o mea e o mea i roto ia’na ) e tei tupu i te mau tau e i te
mau vahi atoà, e tei riro ei fetii te tahi e te tahi, na roto i te faaroo ia
)
o
lesu-Mesia.
POROTETANl
VEA
6
3)
O
te amuiraa taata ïa tei amuihia i te vahi hoè, ma te hinaaro hoè, te
ohipa hoè, no te mea ua fariu raton ia lesu, na roto i te haapae i te mau
peu iino e te pouri, e ua farii mai raton i te maramarama mau ta te Evanelia e haapii mai,
4) o te amuiraa taata ïa, o te tupu noa nei â, i te mau vahi atoa i Pa¬
ri u ai te taata ia lesu, tei pou mai no te ra‘i mai, ei iipoo hoè roa, ei arai
hoè roa, ei tahuà hoè roa, ei eà e ei ora hoè roa !
1 te mau vahi atoà, tei reira o lesu te vairaa, te reira’toà te Ekalesia, ia
au i ta lesu i parau mai e ; i te vahi i amui ai e too-piti e too-toru ma toù
nei i‘oa, tei rotopu atoà Vau ia ratou i reira (Mat. 18: 20).
E te “ Ve‘a Katolika ” e, eiaha taua e ai-mârô, a faahope râ taua i te puai
no te tinai i te mau hara e faateimaha nei i te nunaa, e no te haamaitai
i te
taata-tupu, ma te tutonu i to taua mata ia lesu, e la’na anaè.
parau rîi Apî,
tei
i ô i roto i te
ore
mau
Ve‘a i mairi a‘enei.
'
I Tahiti
hia,
ma
nei
Ta tatou hui-tavana maitai
—
:
Ua ito papu
e te mauruuru rahi, te hoè mau Tavana
here-ai‘a, o tei patoi etaeta (e to ratou mau
Apooraa ) i te faarahiraa i te mau patana hooraa uaina, anihia
e te tahi pae tei tiaturi i te pohe no te taata-tupu ei imiraa moni
ma
te
maramarama
na
ratou.
Te
ua
oaoa
e te
faehau
e te patana
uaina: Ua haapiihla,
haamauruuruhia te faehau
e ua tiaturihia, e
ohipa paruru i te ai'a i
ei totovà ia'na iho, e te taparahi
no
ta’na
mjia i te enemi.... e aita roa
i to’na iho nunaa na roto i te maa taero.
Muniu tumu-haari:
Makatea,
e ua
E ma‘i rahi tei tupu i
Raiatea mâ e i
O vai mâ hoi te feia
tei haaparare mauruuru i teie huru parau
«
hanere te feia tei pohe».
maamaa e te haavare
faahiti-mahuta i te taata rii ? Aue te
arero nei e! e meloiti haihai ïa, area râ ta’na mau ohipa, e mea rahi roa ïa (lakobo pene 3).
Farani vî-ore -- Teie ta’na parau aro : « O te hanahana mau
ïa 0 te hoè nunaa, maoti râ ia patoi oia i te mau puai o te fno
e faaino ia’na mai rapae mai, e no roto mai».
Eaha hoi teie:
roto mai? Te haavare, te popore,
te taiata, te taero-ava, te
Areà tei faaroo noa mai i ta‘u parau,
e aore i haapa'o, e faitohia ïa i te maamaa... ( Mataio 7, 26).
Farani.
Aita te oraraa i te pae tino i fana'o roa i reira
noa’tu te itoito no te paeau rahi. Te fifi nei â te fenna i te ravaiore i te tahi mau maa e i te arahu. Ahiri e arahu, pa tere tnaitai te mau ohipa tauhaa,
no
amahamaha, etc., etc..
—
«
VEA
POROTETANl
Hau-Amui. — Aue hoi tatou i te aroha rahi e! Tei Paris
te hoè mau auvaha e te tiai-noa-hia ra te hopea no to ra¬
ton mau feruriraa. Ahiri ratou i farii ia haapa'ohia te mau Apooraa na roto i te pure e: « E to matou metua i te ao ra, ia tae
to Oe ra Hau », ua oti èna te ohipa ma te maitai.
noa
Hau-Amui i te pae
taaroo: Tei Genève (Tiniva) la ratou
Apooraa Tomite Ltupu a'enei. Ua maitihia na Peretiteni too-pae
ei
Komite-faatere i te
Peretiteni,
mau
keresitiano
e
300 milioni. Te tahi
M' Boegner, orometua, e Peretiteni no te mau Ekalesia-Porotetani e vai i Farani; te tahi, o te Epikopo raht Luo
no Suède (Tuete); o John Mott te tahi, Faatere i te mau
Ekalesia-Méthodiste i Marite, e Peretiteni no te Tomite Rahi
Faatere i te mau Sotaiete faatupuraa Parau Porotetani i teie
nei ao. Te tahi, o te Patereareha ïa o Germanos, Epikopo rahi
no te Ekalesia-Katolika-Heleni ; e te tahi, o te Epikopo rahi no
te mau Ekalesia-Porotetani-Paratane.
Ua tupu hoê pureraa rahi hanahana faaterehia no na orome¬
tua too-toru tei hamani-ino-hia e te Hau no Hitler. E orometua
holane te tahi, e pnrutia te tahi e e norovetia te tahi. Ua pure
amuihia te pure a te Fatu na roto i te mau reo e rave rahi.
Tupu ihora te parau a te Atua : Ohipa IV : 32. e hoè atura aau,
e hoè varua to taua feia rahi atoa ra.
tero
T* hiô-fenua
TAHITI. — Te Tiuraii Papeete. Ua rave rahi te mau ohipa tei
faaineinehia e te mau Komite ma te itoito, e tei ravehia i te mau
mahanâ i faataahia. Ua oaoa e ua mauruuru te aau i te mau
ohipa maitatai.. te hiôpoàraa himene.. e te vivo.. e te mau faatitiauàraa vaa, poti-ta‘ie etc; e te patiaraafâ.. e te maufaaarearéaraa i ta tatou mau tamarii na roto i te mau hautiraa maita¬
tai roa. Na te Tavanâ Rahi e to’na hoa, e te mau Komite i opéré
i te mau rê.
Areà râ, ua ô atoa te ino i roto i te ohipa maitai, na roto i te
haamoriraa i te atua no te Haapaôraa-paero, oia hoi o Oro-ai-
Puhi-ai-roto e ua paia maitai tele tau teni‘
afii-rau i te mau tusia taata e te mau tusia monl tei pupuhia ia
raua. Ehia taata tei moto e tei motohia, tei eiâ, e tei vaiiho i ta
ratou mau tamarii ma te maa-ore, e tei faaruè i ta ratou mau
taala e ta’na vahiné o
ohipa i teie nei mau mahana ?
Uà maitihia anei te hoè Komite-Tiurai
no
te faaafaro i te
mau
peapea ?
MaitiPââ AüŸahâ.
O Miti Tihotl Ahntte, paruru, tei hfla*
tûauhia ei auvaha no tatou i Paris, ete tiaturi nei tatou la faa-
PÔROlÈTANi
VËA
8
hope oia i to’na puai
e
i to’na ite i te irai i te mau ravea e mai-
*ai ai te fenua i
te pae varua e i te pae tino, na roto i te apee atu
i te taahiraa avaè no to’na metua tei tavini ia Tahiti mà, e ia
Farani,
la
e
i to’na Àtua,
ora na
e tae
noa’tu i te hopeà ra.
I te 3 no Tiurai, i te pô,
i to outou haereraa’tu.
—
tupu i “ Betela” te hoè pureraa taaê, no te aroharaa hopea ia
Melle Ponçon, tuati v. i Orofara, o na tamarii too-piti a Charpier
mâ, ia M>"e Ahnne naetua, ta’na tamahine e na mootua too o,
na tamahine no te
Haapiiràa Viénot o tei ineine no te reva i
ua
Farani na nia ia “Sagittaire”. Na M*’ Preiss i faaitoito i tei reva
atu e tei parafai mai na roto i te reo no te papai Salamo (Sal.
103: 2) : e haamaitai ia lehova e ta'u Varua, e eiaha te hoê maitai ana i Jioroa e haamoèhia. Ua rahi te mau fetii e te mau hoa
tei amui mai i taua pureraa ra.
Te monohia nei te oto i te oaoa. — Ua faafte aènei te V.P. i te
ati tei tupu i te utuafare no Teriieroo, Tavana, i te ava'e no Fe-
puare, na roto i te pohe no Teriieroo v. I teienei rà, ua tomo
faahou te oaoa i reira : t) na roto i to Teriieroo faariroraahia ei
“
ütflcier de la Légion d’Honneur” ( Fetia Hanahana ); 2) na ro¬
to i to’na faaaipoipo faahouraa i te hoê vahiné apî.
Farara mai ai te matai
Maoae-Tarava, na’na i haâmanino
Faatomo-a-vaa, mâ atu ai te mau âta... »
Hau-Amui.
A faaoromai na, e homa, penei a‘e e tupu te lioê parau oaoa
i te mau tau i mua. I teie nei taime râ, vai fifi noa nei â te parau no te Hau.
Ua ferurihia te parau no Italia e no te oire o Trieste tei riro ei mârôraa rahi
i rotopu ia Italia e Yougoslaviae te parau no Purutia, e aita hoi hoê paeau i
oti maitai. Te faaea rii nei na auvaha no te Apooraa, oia hoi no na fenua
rarahie 4: Marite-Paratane-Rutia-Farani, ma te tiai i te Apooraa no na Basileia e 21, tei titauhia no te faaoti roa i te mau parau, e ia hau ! E mea
«
i te
mau
ra
aru
—
tano ia taio ratou i te
mau
tohu i roto i te Bibilia.
Kanaana i raro nei : üa faaârahua te Komite faatere i te mau fenua Arabia i te Hau-Amui, ma te faaite e : e tupu te hoê peapea rahi, mai te mea
e faaô faahouhia na Ati-Iuda 100.000 i to ratou ai‘a-tumu, mai tei faatiahia
e
te
Hau-Amui.
Parau
hopea: E tupu te Apooraa Rahi Amui i te 21, 22
la tauturu mai te Atua i te
mau
auvaha
TE MAU HOA NO TE VE‘A
:
e
e
ia haamaitai oia i te
Mahina:
Oututaata 75;
te 23 no Atete.
mau
faaotiraa.
Papeete: Suz,
Maraeura 10, Manarii 5, Fred. Teuinatua 5, Taimanarii 5.
Amuihia: 95 farane.
Impbimebie Eue F,
^[JIJVENTIN
—
Mauruuru.
Eue du Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1946