EPM_Vea Porotetani_194607.pdf
- Texte
-
te 46
0
te
Matahiti
-
TÎÜRAl 1946
AITA’TD E NIÜ E TIA I TE
haamauhia RA, oiA
O tei
HOO I TB
G.
Hihi 7.
-
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
Mesia RA O lESü. — I Korinetia 3,
Hoi TE
MATAHITI HOB: E
PREISS,
Tiurai 1789
11
TOEU TAEA.
Directeur-Gérant.
—
Tiiirai 1946.
rahi e toru :
tei rau-ma'i
hoho'a hoi te tiamâraa, no
ei ravea e tahoê
ai te mau nunaa...
Te tore-uouo : o te tapa'o ïa no te mo'araa, te mâ, te hanahana e
te
ei hoho'a hoi no te porao-ore e no te Parau-Tià.
îe tore-uteute : o te tapa'o ïa no te toto i maniihia i te mau tau ei
faaoraraa i te mau ai‘a, ei faatiamâraa i te mau tîtî, ei hoho'a no te
toto amui hoê i te mau taata’toa; no te mea, e toto uteute ana'e i
roto i te tâata, noa’tu te huru no to’na reo e no to'na iri.
E hoho'a atoa te tore-uteute no te auahi. I te vahi i ama’i te auahi, i reira to te utuafare amui-hoê-raa, i reira te taata i haamahanahanahia’i i te tau toètoè e i amu ai oia i te maa,
E nahea tatou ia tahirihiri te reva tore-toru i te mau vahi atoa ma
te tura, e te mâ, e te ino-ore ?
E nahea hoi tatou ia haapa'o haavare-ore-hia na parau tuiroo e
toru, oia hoi : te Tiamâraa, te Aifaitoraa e te Autaeaeraa ?
Teie hoi te ravea hoê roa : Te faaroo i na mana e toru : Te Atna,
tore-toru, o te tapa‘o ïa no na parau
Te tore-ninamu: o te huru ïa no te ra‘i ateatea e
e no te moana hohonu e te aano... ei
no
te aau mahorahora e te pipiri-ore e te popore-ore,
Te reva
mana,
Tamaiti
te
la
e
te
Varua-Maitai !
ia na mua roa te Toru-Tahi !!!
tatou e faaroo, e ino hoHe tore-ninamu;
na mua e
la ore
ra'i ateatea, e e haapoopoohia te moana,
taata, te nunaa i te nunaa.
E ore te Tiamâraa, e te Aifaitoraa, e te
e ata pourihia ta
i te au-ore te taata i te
Autaeaeraa i te teoteo, e
te nounou.
la ore tatou e fàaroOi e ino hoi te tore-uouo ; e
mâ. 6 te tura* e te hinuhinu i te mau peu faufaa
te popore, e
,
tafetafetahia te roo
no tei nei ao, ei titt
2
VEA
te taata
e
e
POROTETANI
te fenua no te arii o te
pô... e aore roa e parau-tiae aore
maramarama i raro ia’na, e tei hea te Tiamâraa ? e te
e
Aifaitoraa ?
te Autaeaêraa ?
la ore tatou e faaroo,
e manii-noa-hia te toto-taeaë na roto i te
ete feii, e i te nounou i ta vetahi-è mau maitai. E ino hoi
te tore-uteute i te reira ! E e ura
haapau te auahi uteute no te mau
orurehau. - E e ore roa e Tiamâraa, e te
Aifaitoraa, e te Autaeaëraa !
'
pohehae,
I te mahana e tià’i i te
hui-mana, e i te hui-raatira’toa, ia faahanahana ratou i te Reva tore-toru ma te
hapa'o, e hope roa, e ma te
anoi-ore, ite Ture-Tumu, i te reira mahana atoato tatou ite papuraa
e, e ua ora roa te fenua herehia na roto i te
Tiamâraa mau, e te Ai¬
faitoraa mau, e te Autaeaêraa mâ^u.
Taua Ture-tumu ra, teie ïa ; Hinaaro oe i to Atua ia
lehova ma
to aau atoa, e ma to varua
atoa, e ma to manalo atoa... e aroha’tu
oe i to
taata-tupu, mai to aroha ia oe iho na. lesu (Mat. 22: 37-39)
E pîîl haamaisraa ofaî-nsu.
Papeete
puturaa
Ua haamauhia te ofai-tihi i te niu no te fareputu“ lerusalema ”, i te 22 no Eperera 1946, i te liora 4
—
o
i te ahiahi.
raa
E
ofai-tihi
ohipa ra.
pa I, 8.
I te 6
rave
ra.
—
rahi te
mau
taata tae mai i taua haamau-
Na M*'
Rey Lescure, orometua, i faatere i taua
Teie ta’na tau puè irava : Salamo 122, 1 e te OhiFaatauira, diakono.
Tiunu nei i haamauhia’i te ofai-tihi no te
fareputuputuraa apî “ Nazareta ” no te Amuiraa Taunoa, i Papeete. Mai
naua
no
rii mai to teie amuiraa
opuaraa
i te hoê fare-patu, e
ua tu-
pu rii maite te puai o te reira hinaaro, e inaha, i te pae matamua 0 teie raatahiti 1946 to ratou
paturaa 1 te niu otefare...
la tae i te mahana
amuiraa’toa
e
tae noa’tu i
ringo
ka
e
te
na
maha, i te hora maha,
ua
putuputu to te
manihini tei tae mai. Tei reira te Tomite,
Perétiteni e toru, e na orometua tahiti: o Ko-
mau
Taataparea. Na M"' Rey Lescure, orometua o te Paroipû, te a'oraa ( Mareko 14: 67 v.h.) mai te tuu i mua i te
e o
amuiraa i te faaitoitoraa nehenehe roa tei au maitai ia ratou no
teie i‘oa Nazareta. la oti te taioraa o te
parau tapa‘o tei oomohia i roto i te mohina, i reira te haamauraahia te
ofai-tihi.
la oti te pureraa, ua haapa'ohia te fariiraa i te
pae o te tino;
e i te pô,
ua haapa'ohia te hoê aufauraa, e ua manuia maitai
te
ohipa.
VEA
la tau mai â te aroha
nei tare
POROTETANl
o
te Atua
3
Mana-Hope i nia iho i teis
tae noa’tu i to’na oti
neheneheraa, e ia riro mau teie
tare ei petetuèraa i te hau mateata, ei vahi haaputuputuraa no
tei hinaaro i te Atua, e i Ta’na Tamaiti ia lesu-Mesia.
e
A rohi
e
to te fenua
faüape (Bora-Bora)
e
e
! A patu
here i le Evanelia hanahana
ru
to te
Te faaite nei to te Paroika no Vaitapé,
e te Apooraa Tuhaa i reira, i to raton
—
Apooraa DJakono,
mauruuru
tià i nia i te tapa'o o to oe hulesu-Mesia (Salamo 20: S),
Koringo, orometua.
no
rahi ia M*' Sanford, mono Tavana-Hau, no ta’na mau
o tei au roa i to te maohi huru mau.
fdatereraa maitatai
Teie râ te vahi i
puta roa’i te aau, o to’na ïa tauturu puairaa
i te Fare-Oromelua, Na roto i to’na aniraa i te mau iri, te peni,
e to’na reo faaitoito, üa oti oioi e te rima a te mau tamuta' E
tare faahiahia
roa e
te navai
te orometua.
mau no
1 te mahana tomoraa, ua tae mai oia, ei manihini, e na’na i
taviri i taua tare ra. — Te huru ïa.
Tunui, orometua.
faaïahinuraa oromerua.
I te 18 no
o
mau
Eperera 1946, i te mahana maha i te pô, ua faatahinuhia
Heimau i Uturoa nei, i roto i te hiero aorai hanahana no te
fenua i Raro nei, oia hoi o “Betela”. E oro'a rahi e te hanahana
Terii
a
iho nei, e ua î te hiero i te taata.
pâte-hia’i te ôe tai-navenave, ua tomo te mau orometua i
te fare-pure, e i taua taime atoa, to te tiaà rahi taata himeneraa i
tei tupu
t te taime i
roto i
te hoê himene
rahi hanahana
no
te fariiraa.
Ua navenave roa te mau himene i taua
te faaroo i te mau himene. Na to Faaaha
e
pô râ,
e ua
pûtoètoè te aau i
e to Uturoa,
( Paroika Vaitoare^,
tae noa’tu i te mau himene tane.
Na Mr
Preiss,
o
tei farerei faahou i te fenua herehia i taua pô
tcre i te a'oraa na roto i te irava: Numera 16: 48:
1 ropu
E
Tià
noa
i tei pohe e tei ora ra, faaorehia ihora taua ma‘i pohe
ra,
i faa-
ihora Oia
ra. »
piti hi'oraa ta’na i tuu i mua i teie tamaiti tei haapiihia aènei e
e o
Preiss, e taua tau hi'oraa ra: o Aarona, te tahuà rahi ïa,
lesu, te tahuà rahi e aita’tu.
Vernier
e o
l.
—
I te taime i tairihia’i to Iseraela
lou taivaraa i te
Atua
e to
e
te rima
ratou orurehau i Ta’na
o
te
mau
pohe, no to ratavini; aore hoi
VEA
4
PUROTETANI
Aarona i faaea noa i te vahi maitai e te peapea-ore ta iehova i faataa
na raua o Mose, Ua haere etaeta râ oia i ropu i tei ora e tei pohe...
O
ma
te afai atu i te
tei
ama
tusia taraehara: oia hoi, te auà tutuiraa mea
i te auahi no nia mai i te fata. E
noànoà,
inaha, i to’na tià-noa-raa, ua
pee-è te pohe i mua i te noànoà no te Ora.
II.
—
1 te taime i tairi-noa-hia’i teie nei ao no
ta’na hara, aore roa o
i te vahi teitei, e te moà, e te maitai, ua faaruè râ oia
i taua vahi ra, haere etaeta atura ma te afai i te taraehara i te vahi i reira
te hauà pohe e te ati-ma‘i rahi.
Oia iho, taua taraehara ra, no te tià noa i ropu, na roto i te hoê tiànoa-raa taa-è... ma te faatoro i ta’na tau rima faaetaetahia e te hoê raau
tarava... e te feia i hi‘o i taua hohoà aroha ra, ua ora ïa!
lesu i
parahi
noa
Oia tei aroha mai ia tatou nei,
e ua tono mai i Ta’na Tamaiti ei taraehara i ta tatou nei hara, >
ni.
No te mea te tairi-noa-hia nei â te fenua e te ati-pohe, i te pae
tino e i te pae varua, no reira e tià roa’i i te tavini a te Atua ia haapae
atoa oia i te faaearaa maitai e te hau, no te haere etaeta i roto i ta’na
nunaa ma te afai atu i te auà no te taraehara.
Te auà hor no te mea noànoà, oia hoi te Evanelia.
Te auà tei ama i te auahi no nia mai i te fata, o te Varua Maitai ïa.
Te auà no te toto taraehara tei maniihia ia faaea te mau pohe.
Te auà, o te tavini ïa, tei horoà ia’na iho ia ora te mau amuiraa.
I Korin. 2: 1516: « Ua riro hoi matou i te Atua ei hauà noànoà no
te Mesia i te feia faaorahia e te feia e pohe. »
Ua oti te mau uiraa e te faatahinuraa, ua haamauhia na diakono apî
too-ono.
e i te hopea, ua farii Terii a Heimau i tetoroà-moà o te Fatu
ma te reo e te mana'o papu. Ua opanihia te oroà na roto i te. bimene e
te pure, e te mau aroharaa poupou ia Terii mâ e i te mau diakono apî •
E faariiraa mauruuru roa e te mahanahana ta to Uturoa i faaineine, i
raro aè i te faatereraa a Puhiava, no te mau manihini tei tae mai. Na te
Atua e haamaitai ia ratou e i te mau ohipa no te tavini apî.
I Ioane4: 10 :
«
O te aroha mau teie,
—
.
.
G. P.
( Te mau orometua tei amui mai : G. Preiss
nui, Puhiava, Teriira, Tuturi, Samuela, Tauniua,
e to’na
hoa, Tunui, Raa-
Terupe, Teio, Atonia)
Vciiraa Lata.
Fatu-Hiva, i te 12 no Eperera 1946.
Te faaite
orometua, o Pakeekee,
i te taoto pohe, i te mahana toru 10 no
atu nei su no ta matou
tei mairi a'enel i roto
VEA
5
POROTETANI
Eperera 1946, i te hora 9 i te polpoi. E ono mahana i to’na ma'i ;
i te poipoi aè, ua taemai ta’na lata faaati e ua taio....
Ua poroi oia na mua aè i to’na na hora hopea, e na‘u e haapa‘o i te mau vahi e maraa ia'u, e tae noa’tu i to’na hunaraa,
no te raea aita hoè ekalesia, tel Papeete na o Tihotl, diakono,
mai te tauturuhia e te orometua vahiné.
i ta’na i poroi iho, e ua faatupu matou i te
fetii, e himene piano anaè
tae roa i te hora 10 i te pô. Ua tauturu atoa te mero
matou e tae noa’tu i te hunaraa o te tino pohe i ro-
Ua haapa'o vau
tahi himeneraa i mûri aè i te pure
ta matou e
katolika ia
to i te apoo.
Te parau
atu nei te orometua
vahiné ra o Pakeekee v. i te
to’na mauruuru rahi ia outou
ma te haamaitai i te Atua na roto ia lesu-Mesia, te Parau Mau.
Te faatae atoa ne! to’na mana'o i te mau hoa faaroo i Oceania
nei etei taa-è atu i te fenua atea, e mai te poroi atoa a te oro¬
metua Pakeekee: ia ora na e to te ao nei, e faaitolto i to outou
mau
melo katolika no Fatu-Hiva i
hororaa.
Te irava ta‘u
i faaoli
no
te hunaraa, tei roto
i te Evanelia a
loane 11 : 11.
Roomataaroa a Tutara,
infirmier.
»
»
»
Oro'à tomopaa fare-putuputuraa
Amuiraa “ Ziona ”.
i Mahina
teie oro'a tomoraa fare-putuputuraa ofai i te 16 no
hora 3 i te ahiahi.
Ua haamauhia te tihi 1 te 24 no Me 1945 na roto i te rima o
M' Vernier, e ua hamanihia teie fare e te tamuta aravihi ra o
Teriimuehu a Putoa, diakono no Galilea (Papeete), tamaiti ai‘a
mau no Mahina, tei faatere maitehia teie nei ohipa e te Apooraa
Diakono iho, ma te turu anaanataehia e na pupu e piti, oia hoi :
Ua tupu
Me 1946, i te
Ebene-Ezera.
Ua rave mau to Ziona na roto 1 te puai e te itoito i taua tuhaa ohipa ra e tae roa mai i te mahana i tomohia’i.
Ua tomohia teie nei fare-ofai tapoi-punu, aroarohia e te éiernite, na roto i te mana o na Peretiteni: o Preiss e o Charpier,
e na orometua tahiti :
Taataparea, Teunu, Koringo, Teheiura,
Tearo, e na manihini: o Arue e o Pirae, e te mau loa, e te au
0
Peniela
mai.
e o
POROTETANI
VEA
6
Himene fariiraa
to Mahina
na
mai te tavana mataeinaa
taua tare ra, ma te mairi atoa 1
iiü
Matavai i roto i te rima
0
“
iho; ia oti te himene, ua orero
atoa mal i na taviri e piti
te pupu
ma
o
M' Preiss i teie
oreroraa
E
no
te tavana
na
Ziona”
ineinehia
e
a
Arue
roto i te
na
na
e
taviri
na
Peretiteni,
farii
o
Orohena
e o
mauruuru roa
te tavana.
o
Charpier 1 taviri i te opani
himene tomoraa
reo
ra :
e ua
o
te Paroika iho i faa-
a
Taataparea, orometua.
Ua tomo te tino orometua, e te mau toà, e te mau manihini
atoa. Ua orero te orometua ra o Brémond i te hoê mau parau
tumu te
au
ia faaitehia. Na M‘'
I mûri aè i te reira, ua
fauraa e te tuaroiraa ; i te
Charpier te a'oraa.
haapa'ohia te pae tino ; i te pô, te auhora 6 i te poipoi i purara haere atu
ai te manihini,
Te haaraauruuru nei te
Apooraa Diakono i te
mau
manihini,
i teie
ia haamaitai mai te Atua Hau ia outou paatoa na, na roto
nei farereiraa i teie oroà tomoraa.
Brémond, orometua.
la mautui te hoê melo ra, e mauiui atoa te mau melo ra.
I te 4
Tiunu, i te hora ahiahi, ua roohia te utuafare no te
paari o M' Cook, e te utuafare “ Haapa'oraa Porote-
no
orometua
tani” i te hoê ati rahi.
toètoè
rehia
no
e
pohe,
le
tatou.
«
Ua atohia te tiare
e ua rere
atu i te
reva
unauna
i te mata'i
i te vahi tei
ore 1 te-
»
O Me'>s Anna COOK taua tiare ra, ta te feia e rave rahi e oto
nei. Ua moè to’na hohoà itoito e le anaanatae i to ralou ’mau
mata. E tiaà rahi taata tei amui mai i te mahana hunâraa, e ua
hanere e ua hanere ratou... mai te u‘i apî ta’na i here e ta'na
i haapii na roto i te mau matahiti e rave rahi, e tae noa’tu i te
mau
Na
metua,
na
e te mau
orometua
aroha rahi. Na
e
3
hoa,
no
e
te hui-mana.
te Sotaiete i faatere i te mau pureraa
Charpier te pure i roto i te Fare Haapiiraa
Viénot, .na ]\E Preiss i Paofai, e na M»' Rey Lescure i Paùrani. I
te taime i moè ai te piha i roto i te repo fenua e i haaputuputuhia’i te mau hei e te mau ruru-tiare, ua orero
Charpier i te
aroharaa hopea, ma te faaitoito i te u‘i apî, ia faahotu ratou i te
mau huero ta
A. Cook i ueue i rotO: i to ratou aau., na ro¬
to i te i‘oa no lesu-Mesia, ta’na i tavini, i Tahiti e i Raiatea nei,
e 17 matahiti te maorp.
VEA
POROTETAN]
?
Qa tiaturi to’na metua tane, tei
paari i te toroà orometua, e e
farerei faahou oia i te mata no ta’na lamahine
here-hua-hia, i te
pae hopea no teie nei matahiti. E inaha.... ! Te vai nei râ te
tiafaahouraa.
Haleiuia !
..
Te haamauruuru nei te
Paran
Paris i te
no
mau
melo
no
te Sotaiete
Faatupuraa
hoa maohi, e papaa, o tei tauturu mai
e O tei haaraahanahana mai ia
raton na roto i te mau
tapa'o no
te aroha mau.
V. P.
mau
i*
I te hora i
haapa'ohiaT te hunaraa i Paofai,
liaapa‘o-atoaapî, o Terii a
Heimau, i papai mai ; « üa tupu te hoê pureraa i Betela i teie
ahiahi mahana toru, i te hora 4, no te haamana'oraa i te
poheraa
hanahana rahi no
Cook. E peapea rahi faito-oro tei tupu i
hia
hoê pureraa i Uturoa.
Teie ta te
ua
orometua
roto i to matou aau, e te mihi i teie vahiné maitai
rama,
tere
tei pohe taùe
o
i taua
au
noa
pii tamarii tei oto noa. Taù
XII; 3, Ilebera XI: 4 v.h.
I te pae no
ite aenei to te
ama
i uta
ua
marama-
na
irava
na
Ua faa-
orometua haa-
faaitoito, teie ïa
Daniela
:
»
ra o
lapaoraa 1 TaSiîH
Me, i te hora poipoi, oiai i tapae ai. Aita i ao, e inaha, ua
pahi, mai te atea roa mai
te tapaô tiai i te fenua, tei
—
i nia i te mouà teitei
nei,
te
i te taime mana‘o-ore-hia
pureraa ra, mai te faaitoito i
To fe pahi
e
—
taiô ratou i te
oia hoi “ Maeva”!
e
i
mua
i te hora i àaoa ai te
e
reo
fariirâa, tei
anaana
i te âva rahi te taiô atoa
mau moa
mai
ra
no
matamuri
“Faiere” mai,
ratou i te reo
oia hoi “ Manava ” !
papai
I te hora i purapura ai te mahana i nia i te
iriâtai, i reira to ratou faremau fauraô faaunàunahia
; te pahi, te poti, te vaa o tei afai i te
pae ava, i te mau ta'iraa e te mau otoraa navenave.
reiraa i te
1 te hora 8 to te
mata te
mau
te harururaa riaria
Auê te
aito i uta
é ua
oaoa
—
pii te
pahi tapiriraa i te uahu,
faahanahanaraa
ua
mau
no
te
na
mau
e
i taua taime ihora,
roto i te ta'iraa navenave
no
te
ua
mau
haa»
ôe
e
pupuhi fenua.
i te rahi ê, tei
tupu i te taime i tae mai ai te mau hoa
tupu ihoâ ta M. Vernier i ite atea! E ua tahe te roimata,
piiraa, e ua hie ma te oaoa te taatoa!
E 2 pureraa rarahi tei
—
haapaôhia ( ua tupu atoa te hoè i te fare-pureraa
Katolika i tei€ nei hoiraa mai faèhau). Ua hope paatoa te mau faèhau i
VÉA
8
POROTËTANi
( tamariî tahiti, taratoni, farani) e ua î roa te fare-pure, e aita te
i ô. .. Na
Rey-Lescure raua o Mr Charpier te pureraa i haapa‘o, e teie te irava ta te orometua no Paofai i a‘o na roto i te reo tahiti
e te reo taratoni : Apok. XXI: 1.
Noa’tu râ te mau ohipa oaoa tei faatupuhia i mûri aè, ma te popou e
te anaanatae, ei haamauruururaa i te mau manihini herehia, aita i moè i
te tahi pae i te mau tamarii tahiti e farani tei ore i hoi faahou mai, tei
te pureraa
tahi pae
pohe
e
tei moè roa.
tei pohe i tua, i te taime iho i tere
mai ai te pahi i te area no to’no ai‘a, oia hoi o Matuita ; i faahaamana'o
puai ia ratou tei otohia e to ratou mau hoa e to ratou mau fetii. Te aroha nei te Vea Porotetani i te feia’toa tei roohia i taua ati ra.
Na te hunaraa i te hoê no ratou,
Papeete fariiraa i te hui-toà, ua tupu noâ te mau fariiUa tupu atoa te hoê farereiraa oaoa i
roto i te hoê tamaaraa faaineinehia e Teuira a Maruhi e ta'na
I mûri aè i to
raa
i tera vahi e i tera mataeinaa.
Punaauia,
na
Paroika ; ua mauruuru
oia i te farerei faahou i ta’na mau tamarii.
V.
P.
*
*
*
“Sagittaire”:
Staeheli, te tuati-vahine tei tae faahou mai no te rapaau i te mau
Orofara, i te i‘oa no lesu-Mesia, te Taote Rahi. Ua mau oia i te
papaa no teie Tama‘i-Rahi, e ua tiai noa oia, ma te hinaaro rahi, i
Te tahi atu aito tei hoi maina nia ia
O
ma‘i i
fenua
te mahana i matara’i
tei ineine
to ratou
te mau fifi. Ua mono oia
ia
Emma Ponçon,
mai te mea te oaoa nei to Orofara i
farerei faahouraa ia Me'ie Staeheli, te oto nei râ ratou ia
no
te reva’tu i Farani, e
Ponçon teie faaea maoro roa i rotopu ia ratou e
tei fatata i te reva’tu !
Hiuniu paraparau.
Takiii mâ: I te mahana Penetekose, ua tupu te maitiraa Auvaha no te
Apooraa Rahi no Farani, ua purara te mau reo, ua aehuehu rii te fenua,
e ua haapararehia te hoê mau parau faufaa-ore. E mea papu aita te Varua
Maitai i anihia ei tauturu i taua ohipa maitiraa ra.
Mauruuru e mauruuru roa.
TE FEIA TAÜTÜRU I TE VE’A: Papeete: Suz. Maraeura 20; Noël
Taea 20; M”® Sigogne 30; Alcide Jourdain 35; W. Adams 15. — Faaa:
Vaitapc 5 ; Leverd 60. — Papenoo : Teriieroo 100. — Üturoa ; Tunui
Tivaitoa: Tepa 20; Temarii 5.
la amuihia: 315 farane.
Impriinerie Eob F, Juvbnxin
—
papeete, tahiti.
5.
—
Fait partie de Vea Porotetani 1946