EPM_Vea Porotetani_194606.pdf
- Texte
-
Te 46
te
0
AITA’Tü E NIÜ E TIA I TE
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
MESIA RA O lESÜ. — I Korinetia 3, 11
HOI TE
HOO I TE MATAHITI
G,
Hibi 6.
TIUNU 1946
Matahiti
HOÊ : B TORU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Ta fafou parau i }@i ho‘i>mai.
Apooraa~Rahi-Amui i ta’na mau tamarii
tei hoi mai.
la ora na outou, e ta matou mau tamarii here-hua-hia e, mai te
ororaetua-nuu, e ta’na mau tauturu, e tae noa’tu i te mauaitonote
nuu-fenua, e no te moana e no te reva, e tae noa’tu i to outou mau
hoa e te rrlau fetii... la ora na i te Aroha a te Atua.
Te amui hoê nei matou ia outou na roto i teie nei aroharaa, mai
ia outou O tei hoi mai i mua ra e tae noa’tu i te pupu hopea nei.
Inaha, ua hoi mai outou, mauruuru e ua mauruuru roa.,. Teie ou¬
tou O tei amo-noa-hia e matou na roto i te mau pure, e tei riro noa
ei faaheitaotoraa i to matou mana‘o na roto i na matahiti maoro no
Aroharaa teie
faèhau
no
te
O
to outou taaèraa i te
ai‘a.
mahana rumaruma hoi
te hautaua e te hauriaria, i to te hoé vero Faahaapiti tairiapaaraa i te Hau-Metua, e i to
te hoë mataare feefee ofatiraa i nia iho i te mau motu i te pae Patitifa nei... Aita râ outou i panoonoo, e aita’toa i otohe !
Ta outou i hinaaro ? Teie, ei aito aro-tia atoa outou i te amui atu
i te pupu aito no te ofati huâhuà i te mana huruè o tei taataahi etaoutou i te hoè tau huruê. E mau
te faatoaraa i te ra‘i, i reira e iteahia’i ma
Ua
e
reva
eta i te mau
fenua aroha rahi.
Te rê e te hau î
amo-noa-hia e te feia haafaohia,
te pii mauiui e te mihi o te feia i hamani-ino-hia,
tê aüê no te mâu metua fanau-tamaj
te ta‘i-aroha no te aruaru rii o tei tai i tei fanau ia ratOü é
Ta outou i tiàturi papu ?
.
,
la
la
ore
la
ore
la
ore
ore
te mau. hopoià teimaha
teî faaamu ia ratou.
la
'
ore
te oto no te mau
Vahiné momoâhia
la marüu, e a mûri noa’tu te
pû-tama‘i
e
faaipoipohia.
te pahu-kma'i,
e
j
POROTETANl
VEA
2
la tanuhia i roto i te repo fenua e ia
topa-tarere, te mau mauhaa
Teie ta outou i tiaturi, e ere
faaruêhia i roto i te moana-
taparahi taata !
anei ?
inaha, i to te tàhi paeau hi‘oraa, ua manuia roa to outou tere.
Eaha e ore ai ? Ua pau te aho no te enemi, e ua roaa te rê, e ua hoi
E
mai outou
ma
te hanahana.
No reira te fenua i hio ai ma te oaoa, e i faahope ai i te mau ravea no te haamauruuru e te haafaahiahia i to’na hui-toa...
Area râ ! te vai nei to outou mau
mana'o hohonu...
roto i te mau huru tà outou
Te manaô no te feia i haapaarihia na
i farerei na roto i to outou tere maoro !
Te ite papu
nei outou
e,
aità te Hau mau i roaa ! âitâ te
Rê mau
! Te vai nei â te mau ati teimaha ta te Hara e faàtupu noa
nei ! Aitâ i ore i te mau vahi ta outou i ite e tae noa’tu i Tahiti mâ
nei !
Oia mau ïa, aita te ohipa no te aito i oti !
i
roaa
E mai te mea, ua amo matou
tou i amo ia matou na roto i ta
i mahemo i mûri..
a amoamo
...
ia outou na roto i te mau pure e ou¬
outou mau aroraa i te mau matahiti
..
atoa na tatou tatou iho
i teie nei anotau nà roto i te
te aroraa parau-tia, ei haaparuparuraa i te aho no te nuu demoni... ia itea te unauna o te i’oa o lesu, e te hanahana o ta’na pa¬
rau-tia i roto î to tatou tino nei, e i te mau ohipa atoa o te faaroo.
E te mau tamarii aito e - eiaha e faaruë ia matou, eia e tapoipoi i
to outou roo... ei hui-toa rà outou no te toa o te hui-toa, o lesu Me-
pure e
sia taua Aito-nui ra.
la
Te Peretiteni : G. Preiss.
ora na.
Ta feî ore i hoi msi! parau tuiuu ia faîou
(‘‘Pohe
noa
raton, te paran maira ïa” )
Ua pinepine
nei
Hebera XI 4.
faahanahanaraa i te ofaitei pohe i te
mûri atu nei.
amui laahouhia te hoè mau i'oa api i
i teie mau tau to tatou
tihi, i reira i taraihia’i te mau i^oa no te mau aito
Aroraa Rahi 1914-18; ei haamanaôraa na te mau ù‘i a
E inaha, i teie nei, ua
taua mau i‘oa tahito ra
Ua pohe ratou i
fare-ma‘i... area râ
to ratou reo :
i roto i to tatou aau.
nia i te tahua aroraa, e aore ra
pohe noa ratou, te parau mai ra
i te mau
ïa: e teie
E to te aià here e :
pohe matou ia ora te fenua na roto i to'na mau ati...
nei, e tamau haere i ta matou mau ohipa faaora,
çiaha roa o Farani e o Tahiti ia haaraâ ia ontou na.
«
na
1.
Ua
outou i teie
VEA
POROTETANI
3
i to tatou roo. Efaha e amui
ohipa iino e te faufau e vahavahahia i te taata Tahiti.
3. A haapaô, eiaha te fenua e topa i te veve. Rave i te mau
ohipa ma te tauturu te tahi i te tahi. O te ravea hoi ïa e ora’i
to tatou nunaa e to tatou fenua. Vaere faaapu, tanu i te peho e’
i te aivi, patu i te mau tare paari. I reira outou e riro ai ei tauturu
2. Faatura outou ia outou iho e
1 te
mau
maitai.
4.
e
Tapea maite i te fenua tupuna i roto i to outou rima. Eiaha
huaai i ta ratou tufaa.
la hotu outou i te mau huaai itoito e te tiamâ, eiaha rà ei
faaere i to outou mau
5.
huero
no
te taiata e no te taero-ava.
ia outu iho e i te nunaa na
tuu râ i te puai e te faufaa
fenua.
7. Haapa‘0 tamau maite i te reo tupuna mau, tapea maitai ia ore
oia e riro ei reo anoi-noa-hia. Haapii atoa, ma te itoito, i te reo
no te Hau-Metua, e te mau mea’toa. E taata faufaa-ore te taata
pouri i teie nei anotau.
8. Haamau outou ia outou iho i nia i te ofaf-tihi o te Parau
na te Atua. E mou te ra‘i e te fenua nei. Te parau na te Atua râ,
« e ore roa ïa e mou (Mataio XX IV 37. »
6. Eiaha roa tu outou ia haapouri
roto i te mau peu taiata e te taero, a
no te haamaitai i te utua fare e i te
Te roo maitai ( Te animala ei hi‘oraa )
Tau animala ra, ua parauhia : Hermine. Huru faito to'na
i te iore, e mea roa a‘e râ ; e to’na aero, e aero huruhuru
animala mà roa, e te uouo mai te hiona ra.
huru
ïa. E
I te hoê mahana, ua ati te hoê Hermine iti, no te mea e nuu
puahorofenua ta’na i farerei, e ua horo oia na mua i taua nuu
ra, ia ora oia i te mau taahiraa avae puaahorofenua. E inaha !
ua ,tae oia i te hoê vahi vari paruparu. E ua nafea oia ? Ua ou‘a
anei oia i taua vahi repo ra no te imi i te ora? Alla roa! Ua
hau a‘e to’na nounou i to’na huru mâ e te pohe, te haaviiviiraa i to’na huru mâ e te nehenehe maitai. E ua taataahihia oia !
Ua iteahia to’na haapa'oraa e te mau faehau puahoorofenua, e
ua maiti te hoê raatira tuiroo i te hoho'a no taua
animala ra
ei tapa‘0 hi'oraa no to’na utuafare, ma te reo tumu e: e mea
hau a'e te pohe i te faarepo i te roo maitai.
A faaitoito tatou, e homa 1 a tapea maite i te tiamâ ta te Mesia i faatiamâ ia tatou ( Galalia V 1), ia vai noa to tatou roo ei
roo
porao-ore e
te hinuhinu.
VEA
PUROTETANI
Taiopaa
1.
Apaapa te
«
ay|'s ïahiîô.
te tau ôè, te
pararaa o te raore raau,
ai, ia Me e Tiunu. — I te tua o Apaapa o Paroromua, poheraa o te re‘a, ia Tiunu e Tiurai. »
2. « Muri-aha, ia Tiunu, e paraa no te raau, o Teiora te va¬
pou no
maii’i atu
e
hiné.
»
El iiaamasis'sraa.
I te ava'e
Me, matahiti 33 o te Fatu, ua ravehia oia i nia
i te ra‘i. No reira mai oia i te tau faaauhia e to’na Metua no te
no
haava i tei pohe e tei ora A. ara ! a tiai !
I taua ava‘e atoa ra, ua haamauhia te Ekalesia i lerusalema,
ei ite i lerusalema e ati noa a'e teie nei ao, ma te tiai i to’na
upoo
hoô
bana
e
roa, e
te
tae noa’tu i te tau
e
hoi mai ai oia
ma
te hana-
maria.
Jq ie-sii ieyaraa i nia ï fë
I mûri a‘e i to lesu tiafaahouraa, ua fâ pinepine mai oia i mua i
Ta’na mau taata, no te faaetaeta i to ratou faaroo, faaitoito, faaineine ia ratou,
I te 40 râ
mo'ua
no
no
o te mahana, ua tupu te farereiraa hopea i nia i te hoê
Galilea, e i reira i tupu ai to lesu faatiaraahia i te pae atau
To’na Metua.
Penei a‘e i tiaturi te
mau
pipi,
e
faaea tino
noa
lesu i pihai iho
ia ratou, no te faatupu i To’na Hau Hanahana i lerusalema. A hi‘o
i to ratou uiraa : “ E te Fatu e ! ei teienei anei Oe e faahoi mai ai
i te Hau ia lerusalema ?”
Teie te pahonoraa : ‘‘A ara, a rave i te ohipa, ei ite outou No‘u i
lerusalema e i ludea
e tae na’tu i te hopea no te fennua nei ! ”
E nahea ! ua faarue noa anei te Mesia i Ta’na raau taata ? Inaha !
ua ite oia i to ratou paruparu e to ratou pouri e to ratou taiâ, e ua
ite atoa oia i te puai e te hae no to ratou mau enemi.
Ua faaruehia anei ratou ? Aita roa !
Teie te
reo haamahanahana i to ratou
ia outou, e ia tae mai te Varua
aratai ia outou ”,
otare
ïa
e
noa
“ Eita Vau e vai iho
te Parau Mau ra, Na’na
aau :
no
“Inaha! tei pihaiiho atoa ïa Vau ia outou, e tae noa’tu i te ho¬
teienei ao. ”
pea no
POROTETANI
VËA
5
Ore noa’tu to ratou mata
ora
nei râ oia. E
ere
e ite faahou la’na i To’na huru tino, te
i rapae ia ratou, i roto râ, na roto i To’na Va-
rua.
p©nes@k©s@.
Irava
:
loane VI; 63; “No te Varna te
aita
I te 50
O
Ora,
te tino îanîaa. ”
te mahana i mûri mai i te
Pasa, ua amui mai to lesu mau
lerusalema, ia âu i to’na faaueraa. Tei reira to lesu
hamani-ino-raa-hia, tei reira atoa To’na teitei na roto i te mana o te Varua.
I taua mahana ra, ua tupu te Semeio rahi, oia hoi to te Varua tauraa i nia
iho i te mau pipi.
A) Aita O te tino fanfaa: Emea pohe noa, no te mea, e tino
O
taata i te oire arii ia
animala, apee noa i te ophi tahito
noa
nia i te repo
na
fenua
e tae
o tei haavare i te taata, rna te nee-haerenoa’tu i to’na hoiraa i te repo.
E tino animala, tîtî no te mau peu ta
Paulo i haapapu, ma te mata’uore, i roto i te Episetole i to Galalia : « O ta te tino e rave nei, ua ite
ïa, oia hoi te faaturi, te poreneia, te mau peu faufaa ïa, te taiata, le tahutahu, te tairoiro, te tama'i, te mârô, te iria, te amahamaha, le feii, te taparahi taata, te taero-ava, e mai reira’toa te huru.
Aita
te tino
»
faufaa,
e mea aroha, e mea paruparu oia, ma‘i-hia, faainoriro te purotu ei mi'omi'o, e te nehenehe ei pera. ’
«
Te maehe nei te aihere, te maheahea nei te tiare ; ua farara ana'e te
mata'i na nia iho ra, ua mou ïa, e to’na vahi i tupu ai ra, e ore e ite faa¬
0
hia, taparahi-hia,
hou ia’na
E te
ohipa tino atoa,
mau
huna te
Aita
o
.
,
»
Eaha te faufaa
ua
e
tahi,
e mou atoa ïa i te tau
no
te tino 12?
ua
horo tapuni te tahi,
oia hoi te
faaauhia.
pipi? Ua haavare te tahi,
taiâ te taatoa i le Ati-Iuda.
mau
ua
te tino faufaa !
B) No te Varua te Ora ; H Korinetia V, 45 : « la horomiihia
mea pohe nei e te Ora, o tei faaau ia tatou i taua mea nei, o te Atua
ïa, o tei horoa atoa mai ia tatou nei, i te tapa'o ra o te Varua »
te
No te Varua te Ora
e
aita’tu ai!
Te aho
ora
oia
no
lehova, te
ora no
lesu iho i roto i te tino taata, no te taui i te tino tahuti e te faufaa-ore ei
tino hanahana e te faufaa rahi.
No te Varua
tinai i te ino,
te
Ora, o tei ohipa
faatupu i te maitai.
mana
1 ) I te matamua roa : Ua
i fanauhia mai ai te ra‘i, e te
na
roto i ta’na
mau
taata
no
te
tô te mea ano-noa i taua Varua Mana ra,
fenua e to’na mau î: « Te vai ano noa-ra te
POROTETANl
VEA
6
fenua,
faufaa, e te pouri hoi i nia iho i le iriatai, e ua faarepurepu
a te Atua i nia iho i te moana...
Ua parau ihora te
inaha! ua itehia te Ora »
aore e
ihora te Varua
Atua, e
mau ra: Ua tô te Paretènia, tino faufaa-ore, i te Varua
i fanauhia mai ai te Ora, te Parau mru, te e‘a, te tara'e-hara.
2) I te tau
mana,
3) I te mahana Penetekose: Ua tô te pupu taata faufaa-ore i taua
mana ra, i fanauhia mai ai te Ekalesia ei Ekalesia itoito, ua pee-è
te taîâ e te paruparu, e ua riro te hui-faaroo ei nahoa rahi ite, no te faaî
i te i‘oa no lesu Mesia i te mau tau atoa, noa’tu te mau hamani-ino-raa,
Varua
pariraa.
te mau
aita i
.
aita ratou i otohe i mûri, aita i haavare, aita
.
i huna,
mamu.
No te Varua te Ora, ei
taui i te taata ino ei taata maitai, i te tîlî ei
taata tiamâ.
i te tono i te taata no te poroi-haere i te
piiraa e: (Galalia V, 20 ) « Te ora noa nei râ
No te Varua te Ora, na roto
Parau
te
no
vau, e ere
Ora
te
ma
hua râ vau. Te ora nei râ te Mesia i roto ia‘u nei »
Ua
roaa
anei ia outou te Varua maitai?
( Ohipa XX, 2 )
Hoê pereoo-uira ta‘u i ite i nia i te purumu. E mea nehenenehe, penihia, îaaanaanahia. Ua ravai to’na mori e e taata itoito te faatere pereoo.
Aita râ
e ravea
ia tere oia !
No te aha râ?
pura-auahi ! aita e uira! Aue hoi eü
paroika, e hia taata mai teie te huru ? Ua ravai ratou i te mau mea
atoa e ua ravai roa.
hoê noa mea tei toe ia tere ratou : o te pura-auahi
ïa, oia hoi te Varua Maitai, te Varua Mana.
Hoê boti, ua ite au i to’na painu-noa-raa, hutihia e te opape, e turaihia e te matai. E aha e ore ai, ua ino te matini. Aita e pura-auahi faaAita
e
E hia
..
hou.
E hia pupu taata e painu noa nei i
teie nei ao, no te mea, aita te uira no
matini.
Te hoê
E
mea
mau
hora ta‘u i ite
te mau opape e te mau matai no
te Varua Maitai i roto i to ratou
pinepine i roto i te tahi mau fare-pure :
haavare râ ta ratou e faaite mai.
nehenehe ratou ia hi'ohia, e hora
E aha te tumu ?
Ua
pohe, aita i tavirihia !
hora haavare? No te mea,
Varua no te Parau Mau,
E hia taata tei riro ei hoho'a mai teie mau
aita ratou i tavirihia
e
te Varua Maitai, te
E ofo
e
1
POROTETANl
VÊA
fe feîa’toa e oto ra...
parau oto tel tae mai, no ô mai i te mau utuafare
metu, oia hoi: ua iriti te pohe i tetahi mau apoo hohonu
horomii i roto ia’na i te tino no na orometua too-toru.
E
mau
oroe ua
Ua pohe oia i Raivavae. Hoê à tau ta raua o Tefaaora
orométua no Paea. Ua haapiihia oia i Tipaerui i te tau no
de Pomaret. Ua faatahinuhia oia i Paofai i te matahiti 1912. E
34 matahiti to’na taviniraa i te Fatu.
/. O Tutini
:
Aita râ i ravai maitai i te Faatere
Ve'a te mau parau no'na,
lata haapapu.
2. O Pakeekee: Oia hoi o Tohuhu a lotete. Ua fanauhia i Vai*
tahu-Tahuata i te matahiti 1894, e i to’na apîraa to’na fariuraa
e
te liai nei au i te hoê
i ta tatou
e
Haapaoraa Evanelia. Na M. Paul Vernier
i haapii ia’na
ia Timo, lavana no Atuona.
pipi i te matahiti 1932, ua haaI reira oia e.tae noa’tu i te
tau i pohe ai Samuela Kekela, i Hakahe. Ua mono Pakeekee ia’na
e tae noa’tu i te matahiti 1944, te taime ïa i haamauhia’i o Tariu
Ua oti to’na tau i roto i te aua
mauhia oia i Omo-ümo, 1 Fatu Hiva,
ei orometua i Ua-Pou.
E taata Matuita tumu o Pakeekee, e taata maramarama e
te
itoito, tei ravai maitai i te reo farani no te amo i te mau ohipa
îaufaa rahi, Aita oia i mana'o, e ua oti noa ta’na ohipa na“roto
a'oraa, e rohi râ oia i te haapii i ta’na mau taata i te
ohipa maitatai e rave rahi. E taata aravihi mau oia i te
faananaoraa i te mau hoho'a nehenehe roa i nia i te mau tau*
î te
mau
mau
haa raau.
poheraa, e te tiai nel â
hitimahuta.
3. O Teriira: Ua fanauhia mai oia i te matahiti 1881, i Patio
(Tahaa), e i te 10 no Me nei, ua tiihia mai oia e te pohe.
Ua tomo oia i roto i te aua pipi orometua i te matahiti 1912
i te tau no M. de Pomaret, i Tipaerui. Na ratou i haaraau i te
aua pii apî no Moria. Ua faaoti oia i ta’na haapiiraa i te mata¬
hiti 1916. Faatahinuhia ei orometua i Tevaitoa i te ava'e Tetepa
1916. Ua haamauhia i reira iho ei tavini no te Fatu. I mûri a‘e,
ua tuuhia i Tiva, e tae noa’tura i te matahiti 1939. Ua faatufaahia
oia e ua faaea oia i Hamene ma te rave rii i te hoê mau tufaa
no to’na toro'a. Ua pohe oia i te taime i laaineine ai oia i te
hoô tçre Evanelia i Tiva na, ei manihinForometua. £1 30 mata*
Na te hoê niuniu i faaite mai i to’na
matou i te lata faananea i teie parau
POROIÈTANI
VËA
faviniraa i to’na Fatu.
hiti to’na
Pouturu-Vaitoare,
—
Na Tuturi,
orometua no
Samuela, orometua no Tiva, i faatere
raua o
i te hunaraa.
Te faaite nei te Ve'a Porotetani i to’na aroha i te mau utuafare orometua tei roohia i te ati.
HI‘0
TE
E homa
e
! eiaha tatou
te Evanelia i ô tatou
i te atea è...
jaa O
e
Li'o
nei,
noa
a rave
FENUA.
ia tatou iho, e i te kuru no te tuputatou i te hi‘o fenua no te ki'oraa’tu
: Üa tae anei te kora no te aukune raki i taua fenua ra?
tiakapa taata i reira ). Te kaamata nei te feia ite e te marataua fenua ra i te faarue puai i to ratou Haapa‘oraa-Faaroote fariu atu i te Haapa'oraa Evanelia, e te kinaaro puai nei to
Fenua Tiniio
( 450 milioni
marama
no
Tupuna
no
e
Faatere-Hau ia tae te mau orometua keretitiano no te haamaitai i to
E 2.000 orometua porotetani, no roto mai i te fenua Marite,
tei faaineinehia no te kaere i te fenua Tinito, i teie matakiti e i teie matakiti i mua.
Ekalesia Tinito: Teie te paraît oaoa raki, maori râ, ua amui-koê te mau
Ekalesia Tinito no roto mai i te mau amaa Porotetani ei Ekalesia koê tei
ratou
ratou nunaa.
topakia te i‘oa: “Te Ekalesia
mana‘o amaka
naa
e
te
Tinito i te i‘oa
mârô,
no
no
a
lesu”. Te haapae roa ra ratou i te mau
te imi e te rave
i te
mau ravea e
ora’i te
nu¬
lesu Mesia.
Tapone: Na roto i te faatiaraa a te Generala ra o Mac Artkur,
mana no te Evanelia ei faakauraa te nunaa i te nunaa, ua
tae i Tapone te koê mau Auvaha-orometua, no te farerei faakou i te mau
Ekalesia i reira. üa fariikia ratou ma te oaoa raki, e te takeraa roimata, e
na te koê Oro'a Eupkari kaapa'okia ma te kinaaro mau i kaapapu i to ra¬
Fenua
taata
tiaturi i te
tou mana‘0
ta-koè-raa.
atoa te Peretiteni no te Apooraa Raki Faatere-Hau
Tapone i te mau orometua ma te faaite i te mau parau tatarakapa no te mau
okipa iino ravekia e to ratou nunaa i te Tama‘i Raki i mairi ae‘nei.
Te manureva no te Evanelia: E mea lâaria te manureva-topita taparakl
taata... e mea faakiakia râ te manureva-topita i te Parau a te Atua no te
faaora i te taata. üa koo te Sotaiete Faatupuraa Parau i Norovetia (Norvège)
i te koê manureva raki no te afai atu i te mau orometua poroi i te Evanelia.
Teie tei opuakia: 15 tere i te matakiti koê no te afai i ka Misionare e 450.
Akiri aita to tatou Sosaiete i Paris i ati i te ati-veve, ua roaa atoa ia’na taua
Ua farii
mauruuru
faatupuraa-kau ra.
Parau faaite : E koma! eiaka outôu e inoino, no te mea, ua taupUpu a(oa.
teie Ve‘a. Ua fifi râ oia. — Ëaka koi te tumu ? Teie ïa: ua reva maoro te
faatere i Raiatea mâ, e ua ati atoa i te ma‘i ; ua fifi atoa te fare neneiraa
manu-pererau
i te mau okipa maitiraa.
Teie te mau parau o te
faaôkia’tu i te Ve‘a i mua : Tapaeraa no te paki*
faekau ; faatakinuraa ia Terii a Heimau ; e 2 kaamauraa niu i Papeete ; Oro'a
tomoraa fare i Makina; te koê mau lata; te rakiraa moni-tautüru i te Ve'a,
e te taki atu â mau parau rii api.
.
F. JUYENTIN
—
Rus uu CQmsMtoAisT: Destb&uau.
Fait partie de Vea Porotetani 1946