EPM_Vea Porotetani_194606.pdf
- extracted text
-
Hibi 6.
TIUNU 1946
Te 46 0 te Matahiti
AITA’Tü E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA
HOI TE MESIA RA O lESÜ. —
HOO I TE MATAHITI
G,
I Korinetia 3, 11
HOÊ : B TORU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Ta fafou parau i }@i ho‘i>mai.
Aroharaa teie no te Apooraa~Rahi-Amui i ta’na mau tamarii
faèhau O tei hoi mai.
tamarii here-hua-hia e, mai te
ororaetua-nuu, e ta’na mau tauturu, e tae noa’tu i te mauaitonote
nuu-fenua, e no te moana e no te reva, e tae noa’tu i to outou mau
hoa e te rrlau fetii... la ora na i te Aroha a te Atua.
la ora na outou, e ta matou mau
Te amui hoê nei matou ia outou na roto i teie nei aroharaa, mai
ia outou O tei hoi mai i mua ra e tae noa’tu i te pupu hopea nei.
Inaha, ua hoi mai outou, mauruuru e ua mauruuru roa.,. Teie ou¬
tou O tei amo-noa-hia e matou na roto i te mau pure, e tei riro noa
ei faaheitaotoraa i to matou mana‘o na roto i na matahiti maoro no
to outou taaèraa i te ai‘a.
Ua reva outou i te hoè tau huruê. E mau mahana rumaruma hoi
te ra‘i, i reira e iteahia’i ma te hautaua e te hauria-
e te faatoaraa i
ria, i to te hoé vero Faahaapiti tairiapaaraa i te Hau-Metua, e i to
te hoë mataare feefee ofatiraa i nia iho i te mau motu i te pae Patitifa nei... Aita râ outou i panoonoo, e aita’toa i otohe !
Ta outou i hinaaro ? Teie, ei aito aro-tia atoa outou i te amui atu
i te pupu aito no te ofati huâhuà i te mana huruè o tei taataahi etaeta i te mau fenua aroha rahi.
Ta outou i tiàturi papu ?
Te rê e te hau î
la ore te mau. hopoià teimaha amo-noa-hia e te feia haafaohia,
la ore te pii mauiui e te mihi o te feia i hamani-ino-hia,
la ore tê aüê no te mâu metua fanau-tamaj
la ore te ta‘i-aroha no te aruaru rii o tei tai i tei fanau ia ratOü é
.
,
teî faaamu ia ratou.
la ore te oto no te mau Vahiné momoâhia e faaipoipohia.
'
la marüu, e a mûri noa’tu te pû-tama‘i e te pahu-kma'i,
j
VEA
2
POROTETANl
la tanuhia i roto i te repo fenua e ia faaruêhia i roto i te moana-
topa-tarere, te mau mauhaa taparahi taata !
Teie ta outou i tiaturi, e ere anei ?
E inaha, i to te tàhi paeau hi‘oraa, ua manuia roa to outou tere.
Eaha e ore ai ? Ua pau te aho no te enemi, e ua roaa te rê, e ua hoi
mai outou ma te hanahana.
No reira te fenua i hio ai ma te oaoa, e i faahope ai i te mau ravea no te haamauruuru e te
haafaahiahia i to’na hui-toa...
Area râ ! te vai nei to outou mau mana'o hohonu...
Te manaô no te feia i haapaarihia na roto i te mau huru tà outou
i farerei na roto i to outou tere maoro !
Te ite papu nei outou e, aità te Hau mau i roaa ! âitâ te Rê mau
i roaa ! Te vai nei â te mau ati teimaha ta te Hara e faàtupu noa
nei ! Aitâ i ore i te mau vahi ta outou i ite e tae noa’tu i Tahiti mâ
nei !
Oia mau ïa, aita te ohipa no te aito i oti !
E mai te mea, ua amo matou ia outou na roto i te mau pure e ou¬
tou i amo ia matou na roto i ta outou mau aroraa i te mau
matahiti
i mahemo i mûri..
a amoamo
...
..
atoa na tatou tatou iho i teie nei anotau nà roto i te
te nuu deta’na pa¬
rau-tia i roto î to tatou tino nei, e i te mau ohipa atoa o te faaroo.
E te mau tamarii aito e eiaha e faaruë ia matou, eia e tapoipoi i
to outou roo... ei hui-toa rà outou no te toa o te hui-toa, o lesu Mei
aho
pure e te aroraa parau-tia, ei haaparuparuraa te
no
moni... ia itea te unauna o te i’oa o lesu, e te hanahana o
-
sia taua Aito-nui ra.
la ora na.
Te Peretiteni : G. Preiss.
Ta feî ore i hoi msi! parau tuiuu ia faîou nei
(‘‘Pohe noa raton, te paran maira ïa” ) Hebera XI 4.
Ua pinepine i teie mau tau to tatou
faahanahanaraa i te ofai-
tihi, i reira i taraihia’i te mau i^oa no te mau aito tei pohe i te
Aroraa Rahi 1914-18; ei haamanaôraa na te mau ù‘i a mûri atu nei.
E inaha, i teie nei, ua amui laahouhia te hoè
taua mau i‘oa tahito ra i roto i to tatou aau.
mau i'oa api i
Ua pohe ratou i nia i te tahua aroraa, e aore
fare-ma‘i... area râ pohe noa ratou, te parau mai
to ratou reo :
ra i te mau
ra ïa: e teie
E to te aià here e :
pohe matou ia ora te fenua na roto i to'na mau ati...
nei, e tamau haere i ta matou mau ohipa faaora,
çiaha roa o Farani e o Tahiti ia haaraâ ia ontou na.
«
na
1.
Ua
outou i teie
VEA
3
POROTETANI
Efaha e amui
ohipa iino e te faufau e vahavahahia i te taata Tahiti.
3. A haapaô, eiaha te fenua e topa i te veve. Rave i te mau
ohipa ma te tauturu te tahi i te tahi. O te ravea hoi ïa e ora’i
to tatou nunaa e to tatou fenua. Vaere faaapu, tanu i te peho e’
i te aivi, patu i te mau tare paari. I reira outou e riro ai ei tauturu
2. Faatura outou ia outou iho e i to tatou roo.
1 te mau
maitai.
Tapea maite i te fenua tupuna i roto i to outou rima. Eiaha
huaai i ta ratou tufaa.
5. la hotu outou i te mau huaai itoito e te tiamâ, eiaha rà ei
4.
e
faaere i to outou mau
huero
no
te taiata e no te taero-ava.
6. Eiaha roa tu outou ia haapouri ia outu iho e
roto i te mau peu taiata e te taero, a tuu râ i te
no te haamaitai i te utua fare e i te fenua.
i te nunaa na
puai e te faufaa
Haapa‘0 tamau maite i te reo tupuna mau, tapea maitai ia ore
anoi-noa-hia. Haapii atoa, ma te itoito, i te reo
no te Hau-Metua, e te mau mea’toa. E taata faufaa-ore te taata
pouri i teie nei anotau.
8. Haamau outou ia outou iho i nia i te ofaf-tihi o te Parau
na te Atua. E mou te ra‘i e te fenua nei. Te parau na te Atua râ,
7.
oia e riro ei reo
«
e
ore roa
ïa e mou (Mataio XX IV 37. »
Te roo maitai ( Te animala ei hi‘oraa )
Tau animala ra, ua parauhia : Hermine. Huru faito to'na huru
i te iore, e mea roa a‘e râ ; e to’na aero, e aero huruhuru ïa. E
animala mà roa, e te uouo mai te hiona ra.
I te hoê mahana, ua ati te hoê Hermine iti, no te mea e nuu
puahorofenua ta’na i farerei, e ua horo oia na mua i taua nuu
ra, ia ora oia i te mau taahiraa avae puaahorofenua. E inaha !
ua ,tae oia i te hoê vahi vari paruparu. E ua nafea oia ? Ua ou‘a
anei oia i taua vahi repo ra no te imi i te ora? Alla roa! Ua
hau a‘e to’na nounou i to’na huru mâ e te pohe, te haaviiviiraa i to’na huru mâ e te nehenehe maitai. E ua taataahihia oia !
Ua iteahia to’na haapa'oraa e te mau faehau puahoorofenua, e
ua maiti te hoê raatira tuiroo i te hoho'a no taua
animala ra
ei tapa‘0 hi'oraa no to’na utuafare, ma te reo tumu e: e mea
hau a'e te pohe i te faarepo i te roo maitai.
A faaitoito tatou, e homa 1 a tapea maite i te tiamâ ta te Mesia i faatiamâ ia tatou ( Galalia V 1), ia vai noa to tatou roo ei
roo
porao-ore e te hinuhinu.
VEA
PUROTETANI
Taiopaa ay|'s ïahiîô.
1.
Apaapa te pou no te tau ôè, te pararaa o te raore raau,
ai, ia Me e Tiunu. — I te tua o Apaapa o Paroromua, poheraa o te re‘a, ia Tiunu e Tiurai. »
2. « Muri-aha, ia Tiunu, e paraa no te raau, o Teiora te va¬
«
maii’i atu
e
hiné.
»
El iiaamasis'sraa.
I te ava'e no Me, matahiti 33 o te Fatu, ua ravehia oia i nia
i te ra‘i. No reira mai oia i te tau faaauhia e to’na Metua no te
haava i tei pohe e tei ora A. ara ! a tiai !
I taua ava‘e atoa ra, ua haamauhia te Ekalesia i lerusalema,
ei ite i lerusalema e ati noa a'e teie nei ao, ma te tiai i to’na
upoo
hoô roa, e tae noa’tu i te tau e hoi mai ai oia ma te hana-
bana
e
te
maria.
Jq ie-sii ieyaraa i nia ï fë
I mûri a‘e i to lesu tiafaahouraa, ua fâ pinepine mai oia i mua i
Ta’na mau taata, no te faaetaeta i to ratou faaroo, faaitoito, faaineine ia ratou,
I te 40 râ o te mahana, ua tupu te farereiraa hopea i nia i te hoê
mo'ua no Galilea, e i reira i tupu ai to lesu faatiaraahia i te pae atau
no To’na Metua.
Penei a‘e i tiaturi te mau pipi, e faaea tino noa lesu i pihai iho
ia ratou, no te faatupu i To’na Hau Hanahana i lerusalema. A hi‘o
i to ratou uiraa : “ E te Fatu e ! ei teienei anei Oe e faahoi mai ai
i te Hau ia lerusalema ?”
Teie te pahonoraa : ‘‘A ara, a rave i te ohipa, ei ite outou No‘u i
lerusalema e i ludea
e tae na’tu i te hopea no te fennua nei ! ”
E nahea !
ua faarue noa anei te Mesia i Ta’na raau taata ? Inaha !
ite oia i to ratou paruparu e to ratou pouri e to ratou taiâ, e ua
ite atoa oia i te puai e te hae no to ratou mau enemi.
Ua faaruehia anei ratou ? Aita roa !
ua
Teie te reo haamahanahana i to ratou aau : “ Eita Vau e vai iho
otare noa ia outou, e ia tae mai te Varua no te Parau Mau ra,
ïa e aratai ia outou ”,
Na’na
“Inaha! tei pihaiiho atoa ïa Vau ia outou, e tae noa’tu i te ho¬
pea no teienei ao. ”
POROTETANI
VËA
5
Ore noa’tu to ratou mata e ite faahou la’na i To’na huru tino, te
nei râ oia. E ere i rapae ia ratou, i roto râ, na roto i To’na Va-
ora
rua.
p©nes@k©s@.
Irava : loane VI; 63; “No te Varna te
aita
I te 50
O
Ora,
te tino îanîaa. ”
te mahana i mûri mai i te
Pasa, ua amui mai to lesu mau
lerusalema, ia âu i to’na faaueraa. Tei reira to lesu
hamani-ino-raa-hia, tei reira atoa To’na teitei na roto i te mana o te Varua.
I taua mahana ra, ua tupu te Semeio rahi, oia hoi to te Varua tauraa i nia
iho i te mau pipi.
A) Aita O te tino fanfaa: Emea pohe noa, no te mea, e tino
O
taata i te oire arii ia
animala, apee noa i te ophi tahito o tei haavare i te taata, rna te nee-haerenoa na nia i te repo fenua e tae noa’tu i to’na hoiraa i te repo.
E tino animala, tîtî no te mau peu ta
Paulo i haapapu, ma te mata’uore, i roto i te Episetole i to Galalia : « O ta te tino e rave nei, ua ite
ïa, oia hoi te faaturi, te poreneia, te mau peu faufaa ïa, te taiata, le tahutahu, te tairoiro, te tama'i, te mârô, te iria, te amahamaha, le feii, te taparahi taata, te taero-ava, e mai reira’toa te huru. »
Aita 0 te tino
faufaa, e mea aroha, e mea paruparu oia, ma‘i-hia, faainohia, taparahi-hia, e riro te purotu ei mi'omi'o, e te nehenehe ei pera. ’
Te maehe nei te aihere, te maheahea nei te tiare ; ua farara ana'e te
mata'i na nia iho ra, ua mou ïa, e to’na vahi i tupu ai ra, e ore e ite faa¬
.
,
«
hou ia’na »
E te
ohipa tino atoa,
mau
Eaha te faufaa
ua
huna te
Aita
o
no
e mou atoa ïa i te tau
te tino 12?
faaauhia.
oia hoi te mau pipi?
tahi, ua horo tapuni te tahi,
ua
Ua haavare te tahi,
taiâ te taatoa i le Ati-Iuda.
te tino faufaa !
B) No te Varua te Ora ; H Korinetia V, 45 : « la horomiihia
mea pohe nei e te Ora, o tei faaau ia tatou i taua mea nei, o te Atua
ïa, o tei horoa atoa mai ia tatou nei, i te tapa'o ra o te Varua »
te
No te Varua te Ora
e
aita’tu ai!
Te aho
ora
oia
no
lehova, te ora
no
lesu iho i roto i te tino taata, no te taui i te tino tahuti e te faufaa-ore ei
tino hanahana e te faufaa rahi.
No te Varua
tinai i te ino,
te
Ora, o tei ohipa na roto i ta’na
faatupu i te maitai.
mana
mau taata no te
1 ) I te matamua roa : Ua tô te mea ano-noa i taua Varua Mana ra,
i fanauhia mai ai te ra‘i, e te fenua e to’na mau î: « Te vai ano noa-ra te
POROTETANl
VEA
6
fenua, aore e faufaa, e te pouri hoi i nia iho i le iriatai, e ua faarepurepu
ihora te Varua a te Atua i nia iho i te moana... Ua parau ihora te
Atua, e inaha! ua itehia te Ora »
2) I te tau mau ra: Ua tô te Paretènia, tino faufaa-ore, i te Varua
i fanauhia mai ai te Ora, te Parau mru, te e‘a, te tara'e-hara.
3) I te mahana Penetekose: Ua tô te pupu taata faufaa-ore i taua
Varua mana ra, i fanauhia mai ai te Ekalesia ei Ekalesia itoito, ua pee-è
te taîâ e te paruparu, e ua riro te hui-faaroo ei nahoa rahi ite, no te faaî
mana,
Mesia i te mau tau atoa, noa’tu te mau hamani-ino-raa,
i te i‘oa no lesu
te mau
aita i
pariraa.
.
aita ratou i otohe i mûri, aita i haavare, aita i huna,
.
mamu.
No te Varua te Ora, ei
taui i te taata ino ei taata maitai, i te tîlî ei
taata tiamâ.
tono i te taata no te poroi-haere i te
piiraa e: (Galalia V, 20 ) « Te ora noa nei râ
No te Varua te Ora, na roto i te
Parau
te
no
vau, e ere
Ora
ma
te
hua râ vau. Te ora nei râ te Mesia i roto ia‘u nei »
Ua roaa anei ia outou te Varua maitai?
( Ohipa XX, 2 )
Hoê pereoo-uira ta‘u i ite i nia i te purumu. E mea nehenenehe, penihia, îaaanaanahia. Ua ravai to’na mori e e taata itoito te faatere pereoo.
Aita râ e ravea ia tere oia !
No te aha râ?
Aita e
pura-auahi ! aita e uira! Aue hoi eü
E hia paroika, e hia taata mai teie te huru ?
atoa e ua ravai roa.
..
Ua ravai ratou i te mau mea
hoê noa mea tei toe ia tere ratou : o te
pura-auahi
ïa, oia hoi te Varua Maitai, te Varua Mana.
Hoê boti, ua ite au i to’na painu-noa-raa, hutihia e te opape, e turaihia e te matai. E aha e ore ai, ua ino te matini. Aita e pura-auahi faahou.
E hia pupu taata e painu noa nei i te mau opape e
teie nei ao, no te mea, aita te uira no te Varua Maitai
matini.
Te hoê
E
mea
mau
hora ta‘u i ite
te mau matai no
i roto i to ratou
pinepine i roto i te tahi mau fare-pure :
haavare râ ta ratou e faaite mai.
nehenehe ratou ia hi'ohia, e hora
E aha te tumu ?
Ua
pohe, aita i tavirihia !
haavare? No te mea,
Varua no te Parau Mau,
E hia taata tei riro ei hoho'a mai teie mau hora
aita ratou i tavirihia
e
te Varua Maitai, te
VÊA
POROTETANl
1
E ofo e fe feîa’toa e oto ra...
parau oto tel tae mai, no ô mai i te mau utuafare orometu, oia hoi: ua iriti te pohe i tetahi mau apoo hohonu e ua
horomii i roto ia’na i te tino no na orometua too-toru.
E
mau
/. O Tutini : Ua pohe oia i Raivavae. Hoê à tau ta raua o
Tefaaora
Paea. Ua haapiihia oia i Tipaerui i te tau no
de Pomaret. Ua faatahinuhia oia i Paofai i te matahiti 1912.
34 matahiti to’na taviniraa i te Fatu.
orométua
no
Aita râ i ravai maitai i te Faatere Ve'a
E
te mau parau no'na,
lata haapapu.
2. O Pakeekee: Oia hoi o Tohuhu a lotete. Ua fanauhia i Vai*
tahu-Tahuata i te matahiti 1894, e i to’na apîraa to’na fariuraa
e
te liai nei au i te hoê
i ta tatou
e
Haapaoraa Evanelia. Na M. Paul Vernier i haapii ia’na
ia Timo, lavana no Atuona.
Ua oti to’na tau i roto i te aua pipi
mauhia oia i Omo-ümo, 1 Fatu Hiva,
tau i pohe ai Samuela
e
i te matahiti 1932, ua haaI reira oia e.tae noa’tu i te
Kekela, i Hakahe. Ua mono Pakeekee ia’na
tae noa’tu i te matahiti 1944, te taime ïa i haamauhia’i o Tariu
ei orometua i Ua-Pou.
E taata Matuita tumu o Pakeekee, e taata maramarama e
te
itoito, tei ravai maitai i te reo farani no te amo i te mau ohipa
îaufaa rahi, Aita oia i mana'o, e ua oti noa ta’na ohipa na“roto
rohi râ oia i te haapii i ta’na mau taata i te
ohipa maitatai e rave rahi. E taata aravihi mau oia i te
faananaoraa i te mau hoho'a nehenehe roa i nia i te mau tau*
î te mau a'oraa, e
mau
haa raau.
poheraa, e te tiai nel â
hitimahuta.
3. O Teriira: Ua fanauhia mai oia i te matahiti 1881, i Patio
(Tahaa), e i te 10 no Me nei, ua tiihia mai oia e te pohe.
Ua tomo oia i roto i te aua pipi orometua i te matahiti 1912
i te tau no M. de Pomaret, i Tipaerui. Na ratou i haaraau i te
aua pii apî no Moria. Ua faaoti oia i ta’na haapiiraa i te mata¬
hiti 1916. Faatahinuhia ei orometua i Tevaitoa i te ava'e Tetepa
1916. Ua haamauhia i reira iho ei tavini no te Fatu. I mûri a‘e,
ua tuuhia i Tiva, e tae noa’tura i te matahiti 1939. Ua faatufaahia
oia e ua faaea oia i Hamene ma te rave rii i te hoê mau tufaa
no to’na toro'a. Ua pohe oia i te taime i laaineine ai oia i te
hoô tçre Evanelia i Tiva na, ei manihinForometua. £1 30 mata*
Na te hoê niuniu i faaite mai i to’na
matou i te lata faananea i teie parau
VËA
POROIÈTANI
hiti to’na faviniraa i to’na Fatu. — Na Tuturi, orometua no
Pouturu-Vaitoare, raua o Samuela, orometua no Tiva, i faatere
i te hunaraa.
Te faaite nei te Ve'a Porotetani i to’na aroha i te mau utuafare orometua tei roohia i te ati.
TE
HI‘0
FENUA.
noa ia tatou iho, e i te kuru no te tupunei, a rave tatou i te hi‘o fenua no te ki'oraa’tu
E homa e ! eiaha tatou e Li'o
te Evanelia i ô tatou
i te atea è...
jaa O
Fenua Tiniio : Üa tae anei te kora no te aukune raki i taua fenua ra?
( 450 milioni e tiakapa taata i reira ). Te kaamata nei te feia ite e te maramarama no taua fenua ra i te faarue puai i to ratou Haapa‘oraa-FaarooTupuna no te fariu atu i te Haapa'oraa Evanelia, e te kinaaro puai nei to
Faatere-Hau ia tae te mau orometua keretitiano no te haamaitai i to
E 2.000 orometua porotetani, no roto mai i te fenua Marite,
tei faaineinehia no te kaere i te fenua Tinito, i teie matakiti e i teie matakiti i mua.
Ekalesia Tinito: Teie te paraît oaoa raki, maori râ, ua amui-koê te mau
Ekalesia Tinito no roto mai i te mau amaa Porotetani ei Ekalesia koê tei
ratou
ratou nunaa.
topakia te i‘oa: “Te Ekalesia a lesu”. Te haapae roa ra ratou i te mau
mana‘o amaka e te mârô, no te imi e te rave i te mau ravea e ora’i te nu¬
naa
Tinito i te i‘oa
no
lesu Mesia.
Tapone: Na roto i te faatiaraa a te Generala ra o Mac Artkur,
taata tiaturi i te mana no te Evanelia ei faakauraa te nunaa i te nunaa, ua
tae i Tapone te koê mau Auvaha-orometua, no te farerei faakou i te mau
Ekalesia i reira. üa fariikia ratou ma te oaoa raki, e te takeraa roimata, e
na te koê Oro'a Eupkari kaapa'okia ma te kinaaro mau i kaapapu i to ra¬
Fenua
tou mana‘0 ta-koè-raa.
Ua farii mauruuru atoa te Peretiteni no te Apooraa Raki Faatere-Hau
Tapone i te mau orometua ma te faaite i te mau parau tatarakapa no te mau
okipa iino ravekia e to ratou nunaa i te Tama‘i Raki i mairi ae‘nei.
Te manureva no te Evanelia: E mea lâaria te manureva-topita taparakl
taata... e mea faakiakia râ te manureva-topita i te Parau a te Atua no te
faaora i te taata. üa koo te Sotaiete Faatupuraa Parau i Norovetia (Norvège)
i te koê manureva raki no te afai atu i te mau orometua poroi i te Evanelia.
Teie tei opuakia: 15 tere i te matakiti koê no te afai i ka Misionare e 450.
Akiri aita to tatou Sosaiete i Paris i ati i te ati-veve, ua roaa atoa ia’na taua
faatupuraa-kau ra.
Parau faaite : E koma! eiaka outôu e inoino, no te mea, ua taupUpu a(oa.
teie Ve‘a. Ua fifi râ oia. — Ëaka koi te tumu ? Teie ïa: ua reva maoro te
faatere i Raiatea mâ, e ua ati atoa i te ma‘i ; ua fifi atoa te fare neneiraa
manu-pererau
i te mau okipa maitiraa.
Teie te mau parau o te faaôkia’tu i
te Ve‘a i mua : Tapaeraa no te paki*
faekau ; faatakinuraa ia Terii a Heimau ; e 2 kaamauraa niu i Papeete ; Oro'a
tomoraa fare i Makina; te koê mau lata; te rakiraa moni-tautüru i te Ve'a,
e te taki atu â mau parau rii api.
.
F. JUYENTIN — Rus uu CQmsMtoAisT: Destb&uau.
Fait partie de Vea Porotetani 1946