EPM_Vea Porotetani_194605.pdf
- extracted text
-
Te 46
0
te Matahiti
Hih'i 6.
ME 1946
VEA PORQTETANI
AITA’TÜ b NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEI
HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE MESIA RA O
HOO I TS
G.
MATAHITI
PREISS,
lESU. — I Korinetia 3, 11
HOÊ : E TOEU TARA.
Directeur-Gérant,
A ara mai na ! A ara mai na !
Te haapa'o noa ra te taata i ta’na haapa'oraa, e i taua
haapa'oraa
i tera vahi e i tera vahi, ua amu, inu, taoto, arearea,
haapii, rave i te ohipa, e te vai atu râ, E inaha ! i te hora avatea,
i te 1 no Eperera, ua faaroohia te vavâ no to te miti hoiraa i tua, e
ua tiafâ roa te ahua ; aita râ te miti i tae i te atea roa. Inaha ! ua
puu te mataare i nia, mai te huru ra e, ua pamuhia, eua hoi te ma*
taare rahi i uta ma te harururaa mehameha mau, no te faaino i te
mau haapa'oraa e rave rahi.
I Atuona, ua horomii te are, 6 me tera i te teitei, i te hoê vahiné
e i te hoê tamarii. Emea rahi atoa te feia tei pohe ta'ue i Havsraii e
i Marite i taua miti ra.
Ahiri teie ati i tupu i te pô, e ahiri oia i tupu maoro, o vai mâ tei
ora e o vai mâ tei pohe ?
Ua taio atoa tatou i te lata no Rurutu mai. Ua faaarahia tauafenua ra, na roto i te niuniu, e tupu te miti rahi e te mata'i, e no reira
ratou i horo oioi ai i te mau fare-pure no te ani i te ora, e ua amui
atoa te feia taiva i te mau pureraa ahoaho.
i Tahiti nei,
Ahiri aita i faaarahia, o vai mâ tei ora, e o vai mâ tei pohe ?
Te haamana'o nei tatoii i te parau faaararaa a lesu : Luka 17 :
26-30 : « E mai te anotau ia Noa ra, te amu ra hoi ratou, e te inu
ra,
te faaipoipo ra
e tae roa a‘era i te mahana i tomo ai Noa
i
a'era ratou i te pohe.
E mai te anotau ia Lota ra, te amu ra ratou e te inu ra hoi, te
hoo atu ra e te hoo mai ra, te faaapu ra, te faatia ra i te fare....
ia tae râ i te mahana.... ua mairl mai ra te auahi e te gopheri no
roto i te pahi ra, o te diluvi mai ra, hope roa
niai te ra‘i, hope roa a‘era ratou i te pohe. »
E homa ! i te anotau no Noa, ua faaara te Atua i te taata na roto
i te tap.a'o :
pahi ! e ua tahitohitohia te tapa'o faaararaa,.
2
POROTETANI
VEA
I te anotau no Lota, ua faaarahia te taata e na melahi, ua tahito-
Hitohia râ te reo faaararaa.
I teie nei anotau, ta tatou e tiai nei, e rave rahi atoa te mau ta¬
pa‘o faaararaa.
Te amu nei, te inu hoi, te faaipoipo nei, e te taoto nei, te faatupu
ilèi, te tai‘a nei, te rave nei tatou i te mau toroa atoa, te arearea
âtoa nei
e tae noa’tu i teîmahana, e aore ra i te rui, e tupu tà‘ue
ai i tei tohuhia e te Fatu ;
~
“
Mai te uira hoi e anapa i te tahi pae ra‘i ra, e anaanaînoa’tura i
te tahi pae ra‘i, oia’toa te fâfaa mai o te Tamaiti a te taata nei
E homa e ! eiaha
roa
tatou e tahitohito i te mau
faaararaa, mai
tei ravehia e te feia ino e te maamaa’i te anotau no Noa e no Lota.
E haamana'o rà i te vahiné a Lota
tei ere i te oraraa i te pae tino e i te
Eiaha e tiai i te minuti hopea.
tei
nounou i te oraraa tino,
e
pae varua.
A ara mai na !
ma
te ineine noa. Mai ia Noa mâ i ora i nia i te
pahi, eLota mà inia i te mou‘a, oia’toa te feia tei haapa'o î ta lesu
-parau, e ora ïa.
Opani :
—
I Thesalonia 4 : 17, 18. ( a taio).
Luka 17 : 34, 36. ( a taio atoa).
no
:
.
Me.
“Paroro-muri o Me, o Toerau te vahiné ”.
Au-unu'unu, o Apa'apa, te pou no tau ô‘e, te
Taioraa Tahüi:
“
I te tua
0
te raore-raau e mairl atu ai, ia Me e Tiunu”.
I rolo i te Bibüia : “Te marama ra o Zifa, oia te piti o te
■marama... ” (I Arii 6 : 1, 17), mai Eperera ra vahi ropu, e tae
noa’tu ia Me vahi ropu, o Zifa ïa; mai Me vahi ropu e haere
roa’i i Tiunu vahi ropu, o Zivana ïa ( Esetera 6:9). Zivana;
pararaa o
,,
teie hoi te
auraa :
“te
pûaraa no te mau tiare”.
Taioraa Asura-Babulonia :
Iyar.
Te ‘‘Me” matamuGi i Raiaîe^ 1820.
Ua faatupuhia oia e te “ Taiete Faatupuraa-Parau Maohi’* hô
Raiatea mà, i roto i te fare-pureraa apî e te nehenehe i Raiatea,
0 tei parauhia : Te aorai
rahi fare-pureraa no Oceania. — Ua
pee to Raiatea i to ralou mau taeae i Tahiti, Moorea e i Huabine, o tei baamau i te Aufauraa Me, et tapa'o no to ratpu. haa»
\
VËA
POROTETANÏ
3
maitairaa i te Atua no te Evanelia tei haponohia mai ia raton,
e no to raton hinaaro ia hapono-atoa-hia te parau oaoa no te Ora
f
i te tahi atu à
mau
fenua èè.
A hi‘o faahou tatou i te hoê mau parau
faaroo tuiroo maohi i
orero
ta te hoê mau taata
i taua mahana Aufauraa Me i Raia-
tea na :
1) Te parau no Tamatoa, arii e e diakono hoi : « I mutaa iho,
te horoa noa ra tatou
i te mau raea'toa i te mau varua iino, mai
te mau ahu, te mau puaa, e te maa
Atua faatiamâraa ia tatou i te hoê haa-
te mau vaa, te mau peue,
hoi. Teie râ, no to te
pa'oraa faaroo pohe — na roto i te mau orometua — earoha tatou
a horoa i ta tatou mau tao‘a, ia tono-atoa-hia te
i te mau etene:
mau
orometua i ô ratou. »
2) Te parau no Puna: « Eaha te mea e tere ai te pahi i mua ?
— Te mau
pahi ra ? o te mau Sotaiete Faatupuraa Parau ïa. Te mata'i ra? o te mau taoa ïa. la ore te mata‘i, oia hoi te mau taoa, aore ïa e ravea e tae ai te Evanelia i
O te mata'i ïa !
'
ô te mau etene. »
3) Te parau a Ueva : « A horoa i ta outou mau taoa, ia tae te
mau vahi atoa, no te mea, na taua Parau i faatupu
mai, i roto i to tatou mau aau, i te aroha i te feia tei parahi
i roto i te pouri ».
4) Te haapiiraa paari a te Arii: « Eiaha râ tatou e hapono i
te Evanelia i te mau vahi atea, mal te mea, tei roto noa tatou i
te ino te faaearaa. Eiaha tatou e riro mai te mau peapea : e mea
faufaa rahi ratou el faatiaraa i te hoê tare, e tauhia râ i te auahi
Parau i te
ia oti te fare. »
10, mai te faaterehia e te
I mûri a‘e
i te pureraa, ua haapa'ohia te tamaaraa, e 1 te ahiahi, ua haa¬
mata faahou te oro'a mai te faaite i te parau o te Aufauraa.
Na Pahi papai-parau no te Taiete no Raiatea i faaite i te manuiaraa : E parau oaoa ana'e ta'na, 1.000 ohe ta te tahi mataeinaa, 1.500 ta te tahi, etc... la amuihia: 110.000 ofe hinuhaari i noaa mai (e riro paha ua au i te 150.000 farane i to
Ua haamata te oro'a Me i te hora
Arii, e te himene tei himenehia ra ; « Faaoto te pû ».
■
tatou tau).
Teie ta’na parau opaniraa ; « la apitihia te horoa i te pure e
tia’i. Elta e nehenehe ia pure noa “la tae i to Oe ra flau” e ia
parahi noa mai te ohipa-ore. »
PUROTETANI
VEA
4
Te hoê mRU huru no te pùpùraa tao‘a.
I.
—
Mau pùpùraa haavare.
Ferma Taina : Te vai nei te hoê tare i roto i te hoê haapa'oraa
tinito téi na ô mai e ; a pùpù i te puaa maohi taatoa, mai te
ihu e tae noa'tu i te aero, i ta oe mau atua.
Teie hoi to te tahi pae raveraa : Te tâpû nei raton i te afii e te
aero, a tuu atu ai i te aero i roto i te vaha no te afii puaa. e^a
pùpù atu ai i te reira ma te tapea i te tino na ratou iho, e te
tiaturi
e:
ua vare
to ratou atua.
Ferma Inüia; Te parau nei te ture : A tupai i te puaa-toro, a
pùpù atu ai, ei taoa na te mau atua.
E teie hoi to te tahi pae ohipa ; Te tupai nei ratou i te puaatoro ma te faahipa i te tipi i nia i te taria no te puaa-toro. Ua
tupai ihoâ ïa, a pùpù atu ai i te taria ana'e i to ratou mau atua.
J te tahi atu mau ferma: Teie te ture no te Haapa'oraa Kere-
titiano: A hinaaro oe i to Atua ma to aau atoa, e ma to varua>
atoa, e ma to mana'o atoa, e ma to puai atoa.
E teie hoi to te tahi pae haapa'oraa: Te tahi toe'a iti haihai
puai ta ratou e horoa'tu. Te toe'a e aita'tu ai!
aneî te Atua? E ore roa te Atua e roaa i te haavare.
to ratou
no
yare
II.
E
Mau pùpùraa haavare-ore,
—
horoa-faarue-roa i na
lepeta rii e piti, oia hoi te taatoaraa o ta’na faufaa.
l Farani : I roto i te hoê mau paroika veve roa, ua faataa te
Fenua Kanaana:
tahi
mau
Atua,
Te hoê ivi-vahine, ua
manu-meli na te ohipa a te
a‘e i te hoo no te meli i roaa no
taata i te tahi mau afata
e ua
horoa e hope
roa
roto mai i taua mau afata ra.
Te tahi pae, ua faataa ïa i te hoê mau mamoe-maiaâ no te
horoa i te mau api i roaa no taua mau animala faataahia ra
( fanaua, huruhuru, etc..)
I Tahiti mâ nei : Te ite nei te taata aau anaanatae i te imi i te rae ravai maitai ai ta’na horoa, e aita oia i fifi i te haapaeraa
rii i te tahi mau peu, ei haamaitairaa i te mau ohipa a te Atua.
vea
O
Ua tnaifi hoi te Atua i te mea ‘‘paruparu'’
te ao nei ei faahaamâraa’tu i te feia ''puai”
(I Korinetia 1: 27 v.h. )
A hi‘o ia Debora vahiné.
.
.
tei faaora i ta’na nunaa. A hi‘o i te mau
vahiné tei ore roa i faarue ia lésa e tae noa’tu i To’na poheraa e i To’na
^
0
5
POROTETANI
VEA
hunaraahia. A hi‘o ia Jeanne d’Arc (Tehani v.) tei faaora ia Farani, e
Rahi, perelitenihia e te epikopo
epikopo ra o Jean Le Maître, te auvaha rahi
no te Inquisition, oia hoi te Tiribuna
rahi riaria faatupuhia e to Roma
ei tairi-etaeta-raa i te mau hairesi. Aita o Jeanne d’Arc i mata'u ia ratou e
ua pahono itoito oia i te mau pariraa. E i te 30 no Me 1431, uatahuhia oia i te auahi ei vahiné tahutahu, hairesi, aposata, haamori idolo.
A hi‘o atoa i teie nei anotau : Aita paha i mo‘e ia outou te parau ta
te V.P. i faaite i te tahi ava‘e, oia hoi, ua opua te Hau de Gaulle i te
faaiti roa i te mau fare haamoriraa paero. Inaha ! aita roa teie opuaraa
maitai i upoo-tia. Eaha te tumu ? Ua aroha te Apooraa Rahi Faatere i te
feia hoo maa taero! Teie râ, aita te mau Vahiné Aito no Farani i farii-
tei
ore
ra
e
roa
i
aueue
i
i te Haavaraa
mua
Pierre Cauchon, e te
mamu-noa
i teie mana'o
E teie hoi ta ratou
maamaa
!
Te ite papu nei matou, ma te oto
rahi, i te rahi no te mau ino ta te maa taero e faatupu noa nei i Farani
parau-patoi :
«
( te pohe no te mau tamarii aruaru, te mau nohoraa hairiiri e te veve, te
ma‘i tutoo, te mau hara
rarahi, te
mo'eraa
Te riro nei te faa-rahi-noa-raa i te mau fare inutaero-ava i Farani, fenua numera hoê i taua
raa
no
te parautia).
upoo maamaa e
te tino marearea, te
ei faaitoitoraa i te hara
peu ra.
Te
patoi etaeta nei matou i te vaiihoraa i te opuaraa maitai ta to Faranihaamaitairaa i te ai‘a, e te ani onoono nei matou e
ia haapa‘0 faa-hope-hia te tinairaa i te enemi-tumu, oia hoi te maa-tâero.
Aro i opua papu, ei
iei hau alu i roto i te feia maiti,
nei matou e: e eita, e eita roa matou e horoa faahou i to
matou tiaraa maiti i te mau auvaha no te mau Apooraa Fenua tei paruparu noa i te tinai i te peu taero-ava. »
A ara, o matou, te mau vahiné,
te faaite papu
Papaihia e te mau vahiné toroa
e
oia hoi : L’Armée du Salut
■
te mau metua vahiné no
Farani,
L’Association des Infirmières et Assistan¬
Sociales
(oia hoi : te mau Taote Vahiné), La Fédération Nationale
( Te Sotaiete no te mau Vahiné Socialistes ), Les
Diplômées de l’Université ( Te mau Vahiné tei roaa ia ratou te mau pa¬
rau
rarahi), Les Jeunesses Ouvrières Chrétiennes (TeU‘i-Apî Vahiné Keretitiano ), e tae noa’tu i te Union Nationale des Femmes, oia hoi: Te
tes
des Femmes Socialistes
*
Amuiraa Farani
no
te
mau
Vahiné, etc.
.
.
(Presse 4, IV 1946)
*
E
e te mau vahiné farani, te mau pipi mau no Jeanne
d’Arc, te potii-aito-vahine, tei ore i auraro noa i te mana'o paruparu no te
mau tane e ta ratou mau ohipa pohe.
ao
to outou,
VEA
6
POROTETANl
E to Tahiti mâ e, le mau vahiné, e te mau tane...
rooraa, a faaroo
e
taria to’na ei faa-
ïa !
Puhapei faehau - Bafferie 100
I
FAIEEB-HEEEMOlfA
Ua faarue èna te mau tamarii faehau pupuhi-fenua i to ratou
vahi araraa e parururaa i to te Fenua, e ua hoi ratou i to ratou
mau toro'a tumu. Ua vai ano noa to ratou puhapa e tae noa’tu
i te mahana maha 17 rio Mati, i reira i tae ai te mau raatira fae¬
hau no te nuu no lesu-Mesia, faataa-atoa-hia ei mau tiai-ara e
ei mau aito paruru i to te fenua nei.
E 27 matou tei amui-mai te mau orometua no
na
Tuhaa
hoê no te Tuamotu, te mau Peretiteni. Ua amui-oaoa ma te
e
3,
au-
taea‘eraa, la faaara-faahou-hia matou i te mau ravea’toa e manuia’i matou i to matou toroa raatira faehau i te pae o te faaroo.
«
To matou hi‘o-fenua :
«
To matou
«
To matou tahua-aroraa : o te ao aloa ra.
mau
aau-aroha;
pupuhi-fenua: o te Parau-Mana ra a te Atua ■
o
te aau-ara e te
a
Ua hi'o papu matou i to matou ineine, e te ineine-ore, te itoito
e te paruparu, e ua rahl te mau feruriraa, ia ore matou e vî i te
aroraa rave
atâ.
hapiiraa haaphhia:
Charpier : Te toro'a Peropheta i roto i te Faufaa-Tahito e
te mau parau tohu i roto i te Faufaa-Apî.
Rey-Lescure: Te Faatereraa paari no le Orometua e te Ture
Teie te
1)
2)
mau
e
te Aroha.
3) M' Preiss: To te Atua opuaraa ia ora to teie nei ao (2 Tuhaa).
4) Te tahi mau paraparauraa ei feruriraa mana‘o, omuahia e na
orometua e 3, oia hoi : Brémond ( Tuhaa I), Hauarii (Tuhaa II),
Tetuanui (Tuhaa III).
Teie te mau parau: « Eaha te mau ravea e rlro'ai te taureaei lml-mana‘o? Te mau
rea
haapiiraa-faaroo i roto i te Paroika?
Te haamana'oraa i te Sabati? »
mau parau i rave faaû-paparia-noa-hia, e ua hohonu
manuia te hoê mau feruriraa. Na matou râ e faananea e na
Aita te
e ua
matou
e
faahotu ei faaoraraa i te taata i teie nei anotau huru è.
Ua faaotihia te tairururaa i te mahana
maa
16 no Mati, i te
pô, na roto i te Oro‘a-Mo‘a a te Fatu, e ua amui atoa mai te
mau
hia
e
melo
no
te Taiete-Metua 1 taua oro'a hanahana ra, faatere-
Taero, orometua.
ï
VEA
I te Sabati râ, ua
farerei to te tairururaa i to te Paroika-pû,
Toofa, orometua,
roto i te pureraa rabi i Paofai, faaterehia e
na roto atoa i te inau fariiraa mauruuru faaineinehia
na
e
7
POROTETANI
amuiraa
no
e te mau
Papeete.
Eita’toa matou e haamo'e i te aua pipi-orometua, tei amo itoito
i te
mau
ohipa i te pae o te tino nei.
Te hoê orometua.
Tuaïapaparaa parau fahifo
To
la tae ra i te
te Evanelia taeraa mai
i Tahiti.
ahiahi, ia fatata te mahana i te mairi, ua haere mai ra o
Patii, e ua faaue oia i to’na mau tauturu e tutui i te puèraa vahie i te
auahi; ia oti te reira, ua tomo atura oia i roto i te marae tei reira te mau
idolo, e ua afai mai oia ia ratou i rapae, eiaha râ ia haamorihia e te taata
mai tei matarohia e ana ra. Are'a râ, ei faaite i te taata’toa i te faufaa-ore
roa o te mau mea ta ratou i haamori, e ta ratou i mata'u.
piliaiiho i te auahi ûra ra, ua tuu, atura oia
E mau hoho'a rii raau otiotihia, o tei
vehihia i te ahu mo‘a e te huruhuru-manu, eiaha te mata taata ia tutonu
i nia ia ratou. Pahaehae atura oia i te reira ahu vehi i te aro o te taata
mai te tuatapapa maite i te huru o te ohipa no taua mau idolo ra, mai
te matamua mai â. E ua taora ihora i taua mau idolo ra, e te mau ahu
i roto i te auahi, e ua na reia’toa i te mau unauna o te reira mau ho¬
ho'a; e i mûri iho, o taua mau idolo iho ra ta’na i taora ta-taitahi noa i
roto i te auahi-ûra, mai te faaite i to’na tatarahapa, oia i haamori atu i te
reira. E te faufaa-ore rahi o te mau atua, o tei ore i nehenehe ia tauturu
Tei te fatataraa mai oia i
i te
mau
idolo i râro i te repo.
ia ratou iho.
i te rima o Patii, te mau idolo tuiroo ta’na i taMaere atura te mau taata etene i tâua ohipa ra ; e
Mou atura i te auahi,
vini
i mutaa ihora.
aita ratou i tamata i te faaora
ratou i
i to ratou mau atua i te auahi, aita roa
faatupu i te riri tahoo i te tahu'a, ua mana'o noa ra ratou e: tei
te mau atua
ihora te tahoo.
haapa'oraa mata'u-ore a Patii ra i te maU
mai i Tahiti nei, e mea iti roa te
mau tahu'a, e te mau taata i reira o tei pee i to'na ra taahiraa avae. E
ere ïa mai te mea e : o ta ratou ana'e mau idolo ta ratou i haamou, ua
vavahi atoa râ i ta ratou mau marae, e ua huri-tumu i ta ratou mau fata,
E atuturaa rahi roa to taua
mataeinaa atoa no Moorea e tae roa
haapa'o ratou i te raau no te reira ei vahie i roto i ta ratou raau
fare-tutu,
e ua
8
VEA
POROTETANl
Ua riro o Patii ei taata itoito
i roto i te Evanelia a te
roa
haapa'oraa mata‘u-ore, i te tahuraa i te mau idolo
no
Atua, ta’na
Faatoai i te auahi.
Mai reira mai taua raau ra te haereraa i te
paruparu i Tahiti nei, e i te
mau fenua atoa nei e ati noa a‘e. Te riro noa nei â taua taata ra o Patii
ei hi'oraa rahi faahiahia
no
tatou,
e no
to’na ra huaai
o
tei parahi â i
Moorea, i te mateinaa ra i Teaharoa.
Teriieroo vahiné.
Ua oti
te
Ve‘a
no
Mati i te horo'ahia’tu i te fare-neneiraa Ve‘a
i faaroohia’i te parau no te poheraa o Teriieroo
vana vahiné no Papenoo. E inaha ! aita’toa teie
i roto i te ve'a
no
vahiné, te tai faaôhia
parau
Eperera.
Te peapea nei te orometua-faatere, no te maoro ; teie
râ, te
mana'o nei oia e, e tia noa ia tatou ia faahiti i te
parau no taua
vahiné itoito ra o te ore roa to’na hoho'a e mo'e i te feia’toa tei
farerei ia’na. E ua rahi mau te taata tei ite
papu ia Teriieroo
vahiné. Ua amui hoi
raua
e
to’na hoa i te
mau
tere
no
M' Al-
légret na roto i te mau paroika no Tahiti, no Eimeo e no Raro,
e ua hanere e hanere te mau
manihini, rau te huru, ta’na i farii
i roto i to’na fare i Papenoo.
O Victoire a Faufau to’na i'oa turau. E
haapa'oraa faaroo-è
ta’na i to’na vai apîraa, I te tairae râ i
faaipoipo ai oia ia Terii¬
eroo tane, ua farii oia i ta tatou
bapetizoraa, e ua rahi to’na anaanatae i to’na faaroo apî i to te tahi mau taata tei fanau i roto
i taua faaroo
ra,
Ua riro hoi oia ei Diakono vahiné
i te
mau
raa
i te taata. Tei reira’toa
e
ua amo
oia
ohipa’toa no to’na toro'a na roto i te itoito mau. '
Ua pohe oia i te 20 no Fepuare i mairi a'enei, e ua hunahia
oia i te poipoi a'e i roto i ta’na paroika. Ua î roa te
fare-pure*
roto i taua pureraa
raa
na
hunaraa ra,
auvaha
ua
no te Tavana Rahi. Na
faaau le auvaha no te Apoo-
Rahi ia Teriieroo vahiné mai ia Debora o tei riro ei tumu i
itoito ai o Baraka i to’na toro'a tavana.
rave
Te faaite nei te
"Ve'a Porotetani ”
i
to’na aroha tumu ia
Teriieroo, tavana, i te ati rahi ta’na e farerei nei na roto i te
taa-è-raa
o
to’na hoa here.
iMPBiMESia Eiæe F. JUVENTIN — Kub du Commandant DEsiauMAUt
Fait partie de Vea Porotetani 1946