EPM_Vea Porotetani_194604.pdf
- extracted text
-
fe 46 0 te Matahiti
—
EPERERA 1946
—
Hih'i
4.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAOKI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O lESU. — I Korinetia 3, 11
HOO I TE MATAHITI
G.
HOÊ :
E TOEU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Eï haamana'oraa I fe ava’e
mafahifl 30
no
no
Eperera,
fe fafu.
E hoa i no mâ e, a haamana'o tatou i te ava’e no Eperera, e i te
hepetoma, i reira i ite hia’i te utua riaria no ta tatou mau hara, tei
tuuhia i nia i ho i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara a
to te ao.
A feruri tatou, e a hi‘o hoi, i te mau mea ta te Fatu i faaoromai
e tana
i arao, ia noaa te ora ia tatou.
O vai mâ i rotopu ia tatou o tei haamoê i te peu maitai no te taata Tahiti,
na roto i
haapiihia e te hui-Tupuna, oia hoi ; A pahono i te maitai
te maitai ?
Eiaha tatou e faarue i te peu maitai ! Eiaha tatou e pahono i te
hoe taoa faahiahia-roa-ino na roto i te hoe taoa ino-roa-ino.
No reira, e homa e, eaha te taoa ta tatou e pupu i te Fatu o tei
horoa-faahope ia’na iho ei taoa faatau aroha a te Atua ?
E haamauruuru anei tatou ia’na na roto i te mau ohipa marôrônoa, te taiva, te taiata, te taero-ava, te eiâ, te haavare, e te tahi atu
mau ohipa taviniraa i te varua faufau ?
E ita roa ïa E horoa râ tatou i to tatou maitai, ei haamauruuru>
raa ia’na, oia hoi, te aau tatarahapa, te haerea afaro, e te itoito i te
mau ohipa o te faaroo ra.
A rohi, a faaitoito, a haamana'o i ta tatou roo I
-
I tê i8 no Eperera, i te pô, a haamana'o tatou i tei tupu
i lérusalêma i te tahi mahana maha, i te pô.
Ë tae aéra te hora mau ra, parahi attira lesu-here e te mau pipi tino 12
I te amüraamaa ra. No te aha? Teie; « Hinaaro rahî to‘u i te amu i teie
nci
Pâsa, o Vau e outou aloa, a pohe atu ai au » O te tamaaraa hopea
hoi teie i pupuhia e ana, no ratou,,, e no tatou.
2
V K A
P O^R 0 T E T A N1
Ei tahoèraa ! ia riro ratou
no to’na
tau toto teie e maniihia ei
e
e
tatou ei hoè
e
tae noa’tu i te
hopea. Tino
tino, toto no to’na ra toto ! O tau tino teie e ofatihia no outou»
ra
matararaa-hara, a amu, a inu, e na reira outou
ei mana'oraa ia‘u.
E teie atoa te tahi
parau tutuu no te Fatu tei fatata i te pohe: « a
horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia’i... e ia tavini te tahi i
te tahi
».
E inaha.
Tino 12.
i taua
pô iho â, i haaraata’i te amahamaharaa i roto i te
Auê, ua tomo Satani i roto ia luda, e ua hoo oia i to’na Fatu.
.
.
Auê, ua parau lesu ia Petero:
e
ore te
moa
e aaoa
auanei, a 3 atoa
o oe
hunaraa i to oe ite ia‘u.
Auê, i taua pô ra, e mauê atu te mau pipi ma te riaria rahi - a faarue
atu ai i to ratou
Fatu.
1 taua pô ra.
«
Ua ati
.
Ta’na ïa i parau.
te
O
mauiui,
taoto te
ua
e
ara
—
pohe, e parahi outou, e ara ! »
Are‘a râ, i te hora i pure û'ana ai oia, no te rahi
i mairi ai to’na hou i raro i te repo ra, mai te toto putua,
mau
ia outou te
tei roto lesu i te ô i Gesetemane.
.
ta‘u Varua i te mauiui rahi
roa
pipi.
E Simona e, te taoto na
i te hora iti hoê nei ? »
outou,
a‘era
aore
e
tia
Aue! te taoto nei te hui-faaroo i te taime no te ati riaria rahi.
Inaha !
e
tiaa rahi taata
E Rabi !
«
Rabi !»
e
luda iho teie!
e
te
Fatu !
e
haere mai, ma te turama e te ‘o‘e, e te omore.
ta to ratou raatira e parau, ma te ho‘i ia lesu. O '
e
Te hoho'a
te
no
feia huna ia lesu
ma
te
haavare
reo
e:
te Fatu !
I taua
pô ra, ua arataihia te Mesia i te tahu'a rahi. Ua haaviiviihia To’na
here, tuha’tura te tahi pae i te huare i nia ia’na, moto atura ia’na.
mata
«
O to ratou râ teie nei hora, e o te
manaraa
o
te
pouri
»
Faraide, i te i9 no Eperera, a haamana‘0 i te mahana
i
1 te
poipoi
roa, ua
pohe ai lesu.
faautuahia oia
e
te
Apooraa Sunederi, ei taata faa-
inaina Atua. Ua taiâ te Tavana Rahi Roma i te huiraatira Ati-Iuda tei
hua e : a faarue i tena, a faasatauro ! a faasatauro !
A
puro'u tatou i to tatou
tohu-hia mai
tahito
maiti fanau-tahi
no
mai â
te Atua
mata !
na
Te taata hara-ore,
roto i te ture
Teitei,
ua
te
pii-
hanahana
te Arii
Peropheta, te Tafaautuahia oia mai te hoê taata inoe
mau
te huru. Ua faaheihia oia ma te hei taratara roroa
; ua patitihia oia i
nia i te Satauro tei faatiahia i nia i te mou'a- Oaoa to hade! Ati ihora te
roa
f^ua i te pouri ; aueue atura. Ua maheuheu te mau
Aue te
mauiui riaria i te rahi
e
menema.
,
.
VEA
Inaha !
no
roto mai i te
POROTETANI
3
pouri to te Fatu reo oto i pii mai ai : Lama,
Lama, Sabachatani! E i mûri iho: ua oti ! Taupe atura oia i To’na upoo
aroha, tuu atura i To’na varua.
*
—
E i te ahiahi roa, ua tanuhia oia.
Mahana maa, i te 20: Te sabati Ati-Iuda teie: Te taoto nei te
Fatu i roto i te menema paohia i roto i te mato. Aita râ to te feia mana
Ati-Iuda mana'o i taoto, no reira ratou i tuu ai i te mau tiai, e ratou i tamau ai i te ofai ma te
tapau e te tapa‘o-mana no te Sunederi.
Sabati, ite 21 no Eperera, a haamana'o i te mahana taaè roa
O
tei riro ei
e
te tahi pae,
oaoaraa no
ei ririraa
no
te tahi atu pae.
I te poipoi roa, ua haere haapeepee te hoê mau vatiine rii ma te oto
e
te toètoè
aroha
e
te
teimatia, no te rapaau i te tino pohe note Fatu, ei ohipa
hopea. Na vai e iriti i te ofai? E nahea
E inaha! auê i te maere rahi e! aita e faehau
ofai teimaha? ua hurihia ïa. Aita e hau‘a
no
te menema.
—
te
mau
faehau ia ratou?
faahou, ua horo. — Te
pohe, e e mea anaana te auvaha
Ua tia faahou te Fatu! Ua vf te pohe! — Pohe! tei-
hea to tara? Hade! teihea to rê? O te
reo
teie ta te Sabati keretitiano e
pii oaoa noâ mai.
Te Satauro.
O te raau tarava ïa tei haapa'ohia e te Hau-Roma ei
no te
ravea riaria
taparahi i te taata hara. Te pou-tumu, mea faatia tahitohia i
te vahi faataahia, e na te taata faautuahia ihoe amo i te raau tarava
e tae roa i
te vahi tei reira te pou-tumu. Ua amo lesu i taua raau
tarava ra... Aita te taata patitihia e aore ra taamuhia i nia i te Satauro i pohe vave. Ua tautau noa, e 2 e aore ra e 3 mahana, i te pô
toètoè e i te mahana veavea, e tae noa’tu i te pohe-roa-raa. Ua riro
hoi to lesu poheraa oioi ei maereraa.
Te faaite nei te tuatapaparaa Roma e, ua hau atu i te 10.000 te
Ati-Iuda tei faa-satauro-hia i te haamouraa ia lerusalema. Ua pau
te raau i te hamaniraa i te mau Satauro.
Te Satauro ninamu : o te tapa'o faaora ïa no te ohipa haapae i te
Ua milioni te feia tei ora no roto mai i te rima no te po¬
he e te feia hoo-ava, na roto i taua tapa‘o Satauro ra.
maa taero.
,,
Te Satauro uteute : o te tapa'o ïa no te mau ohipa utuuturaa i te
ma‘i-tino e te tautururaa i te raau ati. Ua milioni e ua milioni
te feia tei faaorahia na roto i taua tapa'o Satauro ra.
mau
^
Te Satauro no lesu : eita e tia ia taio i te rahiraa taata o teiîora
ia’na, eita’toa e nehenehe ia taio i te rahiraa tei pohe na roto i te
faarue vahavaha ia’na.
4
PUROTETANI
VEA
IravR-parau na M' O. Moreau.
Tiafaahouraa,
-
Mareko XVI:
'
O tetoru ïa
«
■
üa parau
te ofai î te
O te
’
1
•
;
.
' '
. •
^
'
*
V
■
ihora hdi ratou ihô, ûa vai e hüri
üpütà'o te menema ra ia tatou y »
mahana,. i ,te ahiahi roa, i nia i te mou'a ra.i
Golagota, i te vahi i ti‘a noa’i na Satauro e toru n.o te mahana,,
mai'nei na vahiné rii toq-toru,tei haere peepee mai i taua taime tatai-ao ra.
..
Te hapre ra ri^tou ma te oto o te aau i temeneroa i,,hunahia:’i
te Fatu, tai ratou i hinaaro i te ti-aturi e ,i te faatura. ■
^
>
O
riaria. Ihaha ! teie
"
l. ’Te mailai
e
lé hdpe O le màîi vahiné.
T) Teie te maitai : Üa rahi to ratou here ia lesu-Mesia i ta to
ïa i. te taata). ■ Ua ite hoi ratou .e, e faehau.etene,
tei tiai à te menema. Noa’tu.! Eita te aroha- e-pohe ! '
la roaa tatou e te ati, e aore ra, e te pouri, eiah'a’toà e' tfioë"^
ia tatou te mau maitai atoa tei noaa ia tatou na roto mai ia lesuMesia. Ati atu tatou la’na o.tei ore i faaea te aroha mai ia ta¬
ratou ,mata‘u
tou nei,
'
.2) Teie-.ta ratou hape: üa moè.ia,ratou e... eita-te; Fatu .e tapeahia e te pohe. Ua t te Parau na te: Atua i te mau Parau nor
te Ora, e no te Maramarama, e hb te Faartoitoraà. Eaha hoi’
tatoue taià piuepine ai^
'
■
II. Te pahonoraa mana.
■
-
-,
^
i
1)^ Uafa'âorehia hoi te maii tapearaa a te taata nei. 'Eita te Fatu ^
ia tapeahia. Ua hurihia te upüta-bfài, ual horo'atü te'
e nehenehe
mau
faehau liai.
Èita Ta’na parau e faaorehla. .rEiaha, tatou, e faarpo npa i te.;
faataupupu o te taata.
2) E Fatu Ora to tatou, e, te riro nei oia ei tumü no te oravi
apî. Eiaha e parahi i té menema, haere râ i te’vahi é farerei aU'
la’na ra. 1 reira oia e poroi mai ai ia tatou i te ûhipa api.
3) üà tîa faâhou’mai lesu-Mesia mai te pohe mai ra. Eita ta-^
tou e haarnori i te.hoê Atua pohe. Eita tatou e mata'u faahou
I té pohe: ua vî te pohe. No, tatou te ora-mure-ore.
parau
,
.
^
Opani: Kolosa III 1-4.
'
u.i t
VÊA^
PO RO TET AM
5
Eperera.
Taioraa.lahiti ;
Parorpi-miia, ei Eperera, o Maraamu te vahiné.
.1 te .tua a.Taa'oa, o Au-unuunu, ua unuunu ïa te hoê o te ravaai,
e anotau yero,. la Eperera e Me.
,Teie hoi te auraa : Te faata-ê hia te oaoa, e taime no te vaiiho, e
faarqehia te hôe no te feia ta‘ia, e anotau vero, maraamu te mata'i.
.
Taioraa no roto i te Bihilia :-
ExG(io;13 î 4 : I tae mai ai outou nei, i te marama nei o Abiba.
Abiba ; teie .te auraa ; huero sitona tupu apî. E anotau no tetu,
puraa raau.
,
Parau atoa. hia : Nehemia 2 : 1 : E tae a'era i te marama ra ia
ATisawçi.. — iHi-'o atoa Esetera.3 : .7.'
‘
Te hoi hépefomà peapéa rahï.
Ta te.hoâ hepetpnia.oto e haapii mai. Tauà hepetoma ra, ote mau
haavaraa ïa i te mau hara rarahû
1. To te,AUYah,a-;turp faaite papu ma te mata‘u-or^i te tahi paeau
i te mau turpu e tupu npa.’i te mo i terahiraa i jroto i teie fenua faa.
,
hiatija rôa. — Teie ïa : te paruparu no te tahi mau metua, te mairi
nôa raa i te raau haapiiraa, te faaroo-ore, te hoè mau hoho'a tia-ore
i roto i te teata, te mau vahi inuraa maa taero, e te ravai-ore no te
ture-fenua.
'2. Eiàhà te tàatà e'iriii îaahou i te btôheraa
mau
na roto i te tiaturi i
te ohipa pifao ei parururaa i ta ratou mau bhipa taparahi i te taata-
tupü. üa'ta!e i fe'faite no to te màtï' haava faabromairaa. Eaha e
ore ai î ua 'ite te mau hâava e ua a‘b-noa-hia tè Evanelia ei haamaràmataiti'araa i taua feia râ, e aita raioM •i/aaT^oo. ‘
3. Eiaha roa te taata e irai i te ora na roto i te haavàre. E hàra
ràhi te haavare, b’eita hoê maitâi no roto ià’na.
Parau faaararaa i fe feia Mefua Porofefani.
i
O outou. tei tüu i ta outou mautamarii i te haapiiraa “Ecole Cen¬
trale’’, e tei hinaaro, na roto i to outou tiaraa Porotetani, ia haapii
atoa hià ta outou mau tamarii i te Parau a te Atua, a papaï outou i
te hoê lai ta poto i te Faatere no taua haapiiraa ra, ma te faaite i to
outou hinaàro. - Àita e tahodraa ! Na te hoê pipi-orometua e tii ia
râtou i te thàu Sabatî i te hora9, e i te maumahana maha i te hora
7 é te a'fa. — A papài, eiaha e haamoê, o te riro teie ei hünaraa i to
oe'Haapa‘oraa-Faaroo.
6
VEA
POROTETANl
flo Rurutu mfi mai
I Hurutu nei i te 4
Tenuare, e au i te hora 4 i te taperaa mahana,
na Papeete mai i to matou Tavana Hau i te
faaiteraa mai e, i te 15 ho Tenuare e tupu ai te hoè ati rahi roa, ta te hi‘o
no
i tae mai ai te hoè niuniu
fetia e mana'o nei e, e haamata na Rarotoa mâ te haere mai i Rurutu mâ.
Ati rahi roa, miti, matai, e te faaite atoahia râ te puairaa, 20 kilometera
te tere i te hora, e 400 metera to’na teitei. I teie faito
ra
e
moè
roa
ïa
o
Rurutu, aita i raeahia ia Rurutu e 400 metera te teitei.
Oioi rahi to te Tavana-Hau i te haaputuputu mai
i to’na feia toroa, te
Apooraa, no te feruriraa e, e nafea te fenua i te
parururaa ia’na i roto i teie ati rahi potoroa e tupu no ananahi a‘e. E ua
faaoti ratou ia faatupuhia i nia i te fenua nei te hoè pureraa i taua
pô ra.
tavana mataeinaa
e
ta’na
Ua farii-oioi-hia teie
te mau orometua, mai te faauê atu i to
to te Paroika’toa i te pureraa, e e au i te
hora 8 i taua pô ra i haamata’i te mau pureraa i roto i na Paroika e 3 no
Rurutu.
ratou
mau
vea
manao
e
ia faahope mai
Aue ïa pureraa i te faahiahia e ! tei api roa i te taata no te mau tare : tamarii, taurearea, te mau ruau, te man feia eere i te mea tae pinepine i te
mau pureraa. 1 teie
pô, ua tae paatoa mai.
O vau râ, ua
vau i taua tuhaa ohipa ra na roto i te himene amui,
faatia paatoa i te taata i nia : « O lehova mana mau, no oe ana‘e te hau e
maitai ai... »
Te a'oraa: Malaki 4: 2 v.m. I mûri iho, te mau
pure pahono. E ua faaotihia i te hora 11 1/2 na roto i te himene-amui,
faatia paatoa i nia: « Te haamaitai nei matou ia oe e te Atua »
faatere
—
Purara’tura te taata i te
mau
utuafare mai te mana‘ona‘o e aita te vetahi
i taoto e poipoi noa a‘e.
Poipoi a‘e, ua vaiihohia te Apooraa Tuhaa no te faatupu i te pure haapae. Eiaha e amu e te inu i na hora 11 e tae i te hora 4 i te ahiahi, e
ia haamo'ahia, mai te mau papaa, te mau tinito e te mau taata maohi, e
pae
ua
reira hia.
na
Ua ravehia ïa pureraa i roto i te mau fare pureraa ma te tura rahi. E
4 parau
loana 3 :
E
ua
ta‘u i a‘o: Salamo 35: 13; Isaia 58: 6; Oto leremia 13: 19, e
10. Ua pure atoa hia te mau pure pahono.
tae i te hora 4 te haavariraa i taua tapu ra.
faahiahia ! Te tahoê maite te taata. E
rutu i te
e
rave
i teie
mau
pure
maere roa vau,
pinepine Ru¬
tohuhia e te niuniu i mûri,
haapapu atu nei râ vau i taua mahana ra: e mahana pouri roa, mai
te huru
noa
e mea
haapae, aita râ i au mai teie te huru.
E inaha ! ua topa te hora e te taime tei
aita i farereihia taua ati ra.
Te
Aue teie pureraa i te
râ,
anaana
ia hio e tupu te
e
mata'i, e aore te ûa ; aita râ e mataM, ûa rii
tae noa’tu i te hora 4 i te ahiahi, ua maramarama te ra'i, ua
te mahana. 1 reira to matou
tou fenua.
iteraa,
ua aroha
mai te Atua i to ma¬
VEA
f
POROTËTANi
7
Te mau aniraa i anihia i te Atua na roto i te mau pureraa; ia paruru
mau fenua Rarotoa mâ, Rimatara, Rurutu, Tubuai, Raivavae,
Rapa, Maareva, Tahiti, Makatea, etc. e ia faatoro mai te Rima Manahope
no te Atua i nia iho i te
puairaa no taua ati ra, e faatioi atu na te mau
te Atua i te
.
vahi aita
e
fenua
o
reira.
*
Papaihia : Arahiti, orometua.
E pahi teîe e fere mai nei.
Taua
pahi ra, o “ Saggittaire ” ïa. E te tiai nei tatou ia’na
te oaoa
ma
te toeà
0
te
rahi,
«
no te mea, o te faurao teie e faauta mai nei i
Bataillon du Pacifique », oia hoi ta tatou mau ta-
marii faehau.
E tae atoa mai te tahi feia toro‘a i te pae o te Hau e i te pae
o te faaroo, ei mono i tei rohirohi. Manava ia oe ! Ta ‘
Faiere”
e orero i to te moana mai.
E te tiai atoa nei tatou i te
te mairi nei te tahi pae
mea ua ma‘ue-è atu...
pahi ma te oto rahi, no te mea,
tamarii no te ma‘i, e te tahi pae, no te
E te tiai atoa nei tatou ia’na
faarooraa
te maa
e
ua
rahi te
maa
ma
te
taero ta’na
peapea rahi no to tatou
e faauta mai. A tae Jioi
taparahi i to Tahiti mâ nei.
Aita’toa
e
ravea
!
te
teretere-au-rua-nei te maitaj
e
te ino.
parau Rii Apî.
Papeete:
i te 26 no mati ua .faaroo to Tahiti mâ i te boè oreroraa parau
i te niuniu-reva : Orerohia
e Mr Vernier, no te faaiteraa i te taaèraa
nia ia Saggittaire. Të faaûta mai nei taua
pahi ra e 700 e tiahapa taata. E 385 faèhau fenua e to te moana iroto i taua
taiôraa ra. 90 faèhau e 60 matelo Tahiti, e te tahi mau vahiné ta ratou i faaipoipo i te fenua ê, e to ratou mau tamarii, E 2 to Mr Vernier tere i Mar¬
seille, no te farerei i ta tatou mau tamarii tahiti. Hoè no te farerei ia ratou i
na
roto
mai no te mau tamarii Tahiti, na
''
roto
i to ratou
puhapa, no te faatupu i te hoè pureraa e no te mataitai atoa
i te hoè tafetiaraa hanahana. I te piti
!y
revaraa.
^
E revaraa oaoa
e
o te
ua ite mata oia i to ratou
anei te mau tamarii i hoahia i
tere,
te peapea atoa. Aita
Parani, e i te mau utuafare ta ratou i .farerei, oia! e aita anei ratou i vaiiho
i mûri i na taata 12, tei mairi no to ratou ma‘i? e aita anei ratou i faaruè i
te tahi pae i
roto i to ratou mau menema? Na to Farani râ e haapaô e faa-
k
POROIETANJ
VEA
Ua parau mai o Mr Vernier: « te ite oram^.
to’na î i te taata aliu unauna no te tiai i to te *
pahi tapaeraa mai, e na pureraa hanaliana e te .poroteraa i mua i te tii faa-
unauna
i taua mau
nei
i te uahu no Papeete, e
au
haamanaôraa i
meiiema ra.
te mau aito
i taoto aenei. A Miô maitai
e
a
tei hoi atu. A horoa atu ia ratou i te mau toroa maitatai
Te
iiere hoi ia ratou
».
fariiraa i ta tatou mau tamarü faèhau. — E te h.ui-taata
farii maitai i ta tatou
tamarü ua roto i te
porotetani e,
haapaôraa mâ e te anoi-ore. E mea tano anei to te tahi pae opueraa, e anoi i te mau pureraa i te
Atua i te mau peu otea no te tahi atuanotau mai? la haere tatou i taua reni
ra, e mea maitai ia faahope tatou na roto i te hamani roa i te tahi marae.
Na te mau paero ïa e mono 1 te mau ofai ereere-rarahi tahifco, e i reira atoa
a
mau
mau
te mau pureraa.
maoro ta’na ohipa, e ua teimaha hoi.
nei tatou i te orero-parau no te Peretiteni-mono. O tei haamauruuru
taata tahiti tei rave itoito i te mau ohipa ta,muta, faaapu, e taia, ei tu-
Apooi'aa Rahi no te Feniia. — Üa
Te
oaoa
i te
poheraa i te roo-ino, e e nunaa faatau noa e te hupehupe te taata tahiti. Mauruuru roa.
Teie ta matou faaitoitoraa i tei mârô noa i te ani i te Tavana Rahi
i te patana
uaina: a vaiiho i taua toroa ra! e ere teie i te toroa e ora te fenua.
Hau-Amui : Rusia-Paratane-3Iarite : L’a fifi roa ta ratou faaauraa i teienei.
E
iti te tiaturiraa ! Mai te huru ra te riro nei Rusia mai te hoê fee rahi
mea
potaataa e faatoro atea ra i to’na mau avei. Aita roa i roaa ta'na mau opuaraa mau, e ua
tupu faahou te mau roo tama'i. üa orero Churchill i te hoè
parau paari,
te
reo
e:
e
ei faaara ia Paratane mâ; e ua tahoo pari faaino Rusia ia’na, ma
hosana, i teie mahana:
taata haavare. Teie hoi te huru: i nanahi:
faasatauro !
Te fifi nei â Paratane i Initia e i Aiphiti.
orurehau e te pohe
Te haruru nei â te patiri no te
nei â te taata.
Ua fifi atoa to Farani i Initia-Taina. üa imihia râ te mau ravea e marû ai
te auahi. Na te Atimalala d’Argenlieu
taua ohipa rave atâ ra e amo nei.
ia Paniola e ia Farani, no to Farani hi«
naaro, ia faaorehia te Faatereraa fifi etaeta roa, e te piri-purutia. i reira. üa
Opani-roa-hia te mau otia no te fenua e no te moana, ei faataa-ê»raa iie iahi e
Te vai nei râ te
au^oreu-aa i ropu
te tahii
Te mau hoa e fa raîou mau faufuru
Papêêie. — Mme Beriiière 100. Mme J. Guilloux-lDoom 20. Brander 65.
Tiare 20. Rere 5. Noël Taaea 20. Pito 5. Taaroa v. 6. Terorovaetua 5. Mer*
Vin Alex. 15. Mme Lee-Tini 5. —
Vairao; Hamblin 5.
Tivaitoa; M. B. 26.
Faaa:
Pepe v.^15. Tapuahi 5. Penetu
Uturoa; Taaroa 6. M®'‘“ Spelta 5. Debrie 5. Gilbert 6.
_
_
Mauruuru-Merci:
.
.
,
,
Amuihla: 340 farane.
iMPSOfBRlB EUIE F. JUVENÏIN — RüE du COMMAKDAMT DBaTKEMAU.
^
Fait partie de Vea Porotetani 1946