EPM_Vea Porotetani_194604.pdf
- Texte
-
fe
46
0
te Matahiti
AITA’TU
—
EPERERA 1946
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA
HOO I TE MATAHITI
G.
:
lESU.
—
I Korinetia 3, 11
E TOEU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Eï haamana'oraa I fe ava’e
mafahifl 30
E hoa i
4.
IA HAAMAÜ MAOKI RA
RA O
HOÊ
Hih'i
—
no
Eperera,
no
fe fafu.
haamana'o tatou i te ava’e no Eperera, e i te
hepetoma, i reira i ite hia’i te utua riaria no ta tatou mau hara, tei
tuuhia i nia i ho i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara a
to te
no
mâ e, a
ao.
A feruri tatou, e a
hi‘o hoi, i te mau mea ta te Fatu i faaoromai
te ora ia tatou.
O vai mâ i rotopu ia tatou o tei haamoê i te peu maitai no te taata Tahiti, haapiihia e te hui-Tupuna, oia hoi ; A pahono i te maitai
e
tana i arao,
ia
noaa
roto i te maitai ?
na
Eiaha tatou e faarue i te peu maitai ! Eiaha tatou e pahono
hoe taoa faahiahia-roa-ino na roto i te hoe taoa ino-roa-ino.
No reira, e homa e, eaha te taoa ta tatou
horoa-faahope ia’na iho ei taoa faatau aroha
i te
i te Fatu o tei
te Atua ?
e pupu
a
E haamauruuru anei tatou ia’na
na roto i te mau ohipa marôrôtaiva, te taiata, te taero-ava, te eiâ, te haavare, e te tahi atu
mau ohipa taviniraa i te varua faufau ?
E ita roa ïa E horoa râ tatou i to tatou maitai, ei haamauruuru>
raa ia’na, oia hoi, te aau tatarahapa, te haerea afaro, e te itoito i te
mau ohipa o te faaroo ra.
A rohi, a faaitoito, a haamana'o i ta tatou roo I
noa, te
-
I tê i8 no Eperera, i te pô, a haamana'o tatou i tei tupu
i lérusalêma i te tahi mahana maha, i te pô.
Ë tae aéra
I te
nci
te hora mau ra,
amüraamaa ra. No te
parahi attira lesu-here e te mau pipi tino 12
aha? Teie; « Hinaaro rahî to‘u i te amu i teie
Pâsa, o Vau e outou aloa, a pohe atu ai au
hoi teie i pupuhia e ana, no ratou,,, e no tatou.
»
O te tamaaraa hopea
2
V K A
Ei tahoèraa ! ia riro ratou
to’na
no
tino, toto
ra
tau toto teie
e
to’na
no
maniihia ei
e
P
O^R 0 T E T A N1
e
tatou ei hoè
tae noa’tu i te
e
toto ! O tau tino teie
ra
matararaa-hara,
a amu, a
e
hopea. Tino
ofatihia
inu,
no
outou»
reira outou
e na
ei mana'oraa ia‘u.
E teie atoa te tahi
parau tutuu no te Fatu tei fatata i te pohe: « a
horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia’i... e ia tavini te tahi i
te tahi
».
E inaha.
Tino 12.
Auê,
ua
.
i taua
.
Auê,
Satani i roto ia luda,
parau lesu ia Petero: e ore te moa e
hunaraa i to
Auê, i taua pô
1 taua
pô
ra, e
.
te
mauiui,
taoto te
ua
e
mauê atu te
mau
pipi ma te riaria rahi
—
e
pipi.
E Simona
raro
i te repo ra,
te taoto
e,
i te hora iti hoê nei ?
ara
tiaa rahi taata
E Rabi !
«
Rabi !»
e
luda iho teie!
e
te
Fatu !
e
o oe
a
-
faarue
pohe, e parahi outou, e ara ! »
Are‘a râ, i te hora i pure û'ana ai oia, no te rahi
ta to ratou raatira
no
te
mai te toto putua,
outou,
no te
a‘era
aore
e
tia
ati riaria rahi.
haere mai, ma te turama
e
Te hoho'a
na
»
Aue! te taoto nei te hui-faaroo i te taime
Inaha !
3 atoa
tei roto lesu i te ô i Gesetemane.
.
i mairi ai to’na hou i
mau
ia outou te
a
ta‘u Varua i te mauiui rahi
roa
Ta’na ïa i parau.
O
auanei,
Fatu.
ra.
Ua ati
aaoa
i roto i te
hoo oia i to’na Fatu.
e ua
ite ia‘u.
oe
atu ai i to ratou
«
pô iho â, i haaraata’i te amahamaharaa
ua tomo
e
e
te ‘o‘e, e te omore.
parau, ma te
feia huna ia lesu
ma
ho‘i ia lesu. O '
te
reo
haavare
e:
te Fatu !
I taua
mata
«
pô ra, ua arataihia te Mesia i te tahu'a rahi. Ua haaviiviihia To’na
here, tuha’tura te tahi pae i te huare i nia ia’na, moto atura ia’na.
O to ratou râ teie nei hora, e o te manaraa o te
pouri »
Faraide, i te i9
no
i
1 te
poipoi
roa, ua
Eperera, a haamana‘0 i te mahana
pohe ai lesu.
faautuahia oia
e
te
Apooraa Sunederi, ei taata faa-
inaina Atua. Ua taiâ te Tavana Rahi Roma i te huiraatira Ati-Iuda tei
hua e : a faarue i tena, a faasatauro ! a faasatauro !
A
puro'u tatou i to tatou
tohu-hia mai
tahito
maiti fanau-tahi
roa
no
te huru. Ua
mai â
te Atua
mata !
na
Teitei,
faaheihia oia
Te taata hara-ore,
roto i te ture
ma
ua
e
te
mau
hanahana
te Arii
Peropheta, te Ta-
faautuahia oia mai te hoê
te hei taratara
roroa
pii-
; ua
taata ino-
patitihia oia i
nia i te Satauro tei faatiahia i nia i te mou'a- Oaoa to hade! Ati ihora te
f^ua i te pouri ;
Aue te
aueue atura.
Ua maheuheu
mauiui riaria i te rahi
e
te
mau
menema.
,
.
VEA
Inaha !
no
roto mai i te
POROTETANI
pouri to te Fatu
reo
3
oto i pii mai ai : Lama,
Lama, Sabachatani! E
i mûri iho: ua oti ! Taupe atura oia i To’na upoo
aroha, tuu atura i To’na varua. — E i te ahiahi roa, ua tanuhia oia.
*
Mahana maa, i te 20: Te sabati Ati-Iuda teie: Te taoto nei te
Fatu i roto i te menema paohia i roto i te mato. Aita râ to te feia mana
Ati-Iuda mana'o i taoto, no reira ratou i tuu ai i te mau tiai, e ratou i tamau ai i te ofai ma te
tapau e te tapa‘o-mana no te Sunederi.
Sabati, ite 21
no
a
haamana'o i te mahana taaè
roa
te tahi pae,
te tahi atu pae.
oaoaraa no
ei ririraa
e
e
Eperera,
tei riro ei
O
no
I te poipoi roa, ua haere haapeepee te hoê mau vatiine rii ma te oto
te toètoè e te teimatia, no te
rapaau i te tino pohe note
Fatu, ei ohipa
aroha
hopea. Na vai
iriti i te ofai? E nahea te
e
mau
faehau ia ratou?
E inaha! auê i te maere rahi e! aita e faehau faahou, ua horo. — Te
ofai teimaha? ua hurihia ïa. Aita e hau‘a
pohe, e e mea anaana te auvaha
no te menema. — Ua tia faahou te Fatu! Ua vf te
pohe! — Pohe! teihea to tara? Hade! teihea to rê? O te reo teie ta te Sabati keretitiano e
pii
oaoa
noâ mai.
Te Satauro.
O te
no
te
raau tarava ïa tei haapa'ohia e te Hau-Roma ei ravea riaria
taparahi i te taata hara. Te pou-tumu, mea faatia tahitohia i
te vahi faataahia, e na te taata faautuahia ihoe amo i te raau tarava
tae roa i te vahi tei reira te pou-tumu. Ua amo lesu i taua raau
tarava ra... Aita te taata patitihia e aore ra taamuhia i nia i te Satauro i pohe vave. Ua tautau noa, e 2 e aore ra e 3 mahana, i te pô
toètoè e i te mahana veavea, e tae noa’tu i te pohe-roa-raa. Ua riro
hoi to lesu poheraa oioi ei maereraa.
e
Te faaite nei te tuatapaparaa Roma e, ua hau atu i te 10.000 te
Ati-Iuda tei faa-satauro-hia i te haamouraa ia lerusalema. Ua pau
te raau i te hamaniraa i te mau Satauro.
Te Satauro ninamu : o te tapa'o faaora ïa no te ohipa haapae i te
taero. Ua milioni te feia tei ora no roto mai i te rima no te po¬
he e te feia hoo-ava, na roto i taua tapa‘o Satauro ra.
maa
,,
Te Satauro uteute : o te tapa'o ïa no te mau ohipa utuuturaa i te
ma‘i-tino e te tautururaa i te raau ati. Ua milioni e ua milioni
te feia tei faaorahia na roto i taua tapa'o Satauro ra.
mau
^
Te Satauro
no
ia’na, eita’toa
e
lesu
:
eita
e
tia ia taio i te rahiraa taata
nehenehe ia taio i te rahiraa tei pohe
faarue vahavaha ia’na.
na
o
teiîora
roto i te
4
PUROTETANI
VEA
IravR-parau na M' O. Moreau.
Tiafaahouraa,
-
Mareko XVI:
O tetoru ïa
üa parau
«
'
■
te ofai î te
O te
’
1
•
.
;
' '
. •
^
'
*
V
■
ihora hdi ratou ihô, ûa vai e hüri
üpütà'o te menema ra ia tatou y »
mahana,. i ,te ahiahi roa, i nia i te mou'a ra.i
Golagota, i te vahi i ti‘a noa’i na Satauro e toru n.o te mahana,,
mai'nei na vahiné rii toq-toru,tei haere pee-
O
riaria. Ihaha ! teie
mai i taua taime tatai-ao ra.
..
hapre ra ri^tou ma te oto o te aau i temeneroa i,,hunahia:’i
Fatu, tai ratou i hinaaro i te ti-aturi e ,i te faatura. ■
^
pee
Te
te
"
l. ’Te mailai
e
lé hdpe O le
T) Teie te maitai
:
>
màîi vahiné.
Üa rahi to ratou here ia lesu-Mesia i ta to
ïa i. te taata). ■ Ua ite hoi ratou .e, e faehau.etene,
tei tiai à te menema. Noa’tu.! Eita te aroha- e-pohe ! '
ratou ,mata‘u
la roaa tatou
ia tatou te
mau
e
te
ati,
e aore ra, e
maitai atoa tei
noaa
te pouri, eiah'a’toà e'
tfioë"^
ia tatou na roto mai ia lesuia ta¬
Mesia. Ati atu tatou la’na o.tei ore i faaea te aroha mai
tou nei,
'
.2) Teie-.ta ratou hape: üa moè.ia,ratou e... eita-te; Fatu .e tae te pohe. Ua t te Parau na te: Atua i te mau Parau nor
te Ora, e no te Maramarama, e hb te Faartoitoraà. Eaha hoi’
tatoue taià piuepine ai^
'
peahia
■
pahonoraa mana.
-,
^ i
1)^ Uafa'âorehia hoi te maii tapearaa a te taata nei. 'Eita te Fatu ^
nehenehe ia tapeahia. Ua hurihia te upüta-bfài, ual horo'atü te'
II. Te
■
e
mau
faehau liai.
Èita Ta’na parau e faaorehla. .rEiaha, tatou, e faarpo npa i te.;
faataupupu o te taata.
2) E Fatu Ora to tatou, e, te riro nei oia ei tumü no te oravi
apî. Eiaha e parahi i té menema, haere râ i te’vahi é farerei aU'
la’na ra. 1 reira oia e poroi mai ai ia tatou i te ûhipa api.
3) üà tîa faâhou’mai lesu-Mesia mai te pohe mai ra. Eita ta-^
tou e haarnori i te.hoê Atua pohe. Eita tatou e mata'u faahou
I té pohe: ua vî te pohe. No, tatou te ora-mure-ore.
parau
,
.
^
Opani: Kolosa III 1-4.
'
u.i
t
VÊA^
PO RO TET AM
5
Eperera.
Taioraa.lahiti ;
Parorpi-miia, ei Eperera, o Maraamu te vahiné.
.1 te .tua a.Taa'oa, o Au-unuunu, ua unuunu ïa te hoê o te ravaai,
e anotau yero,. la Eperera e Me.
,Teie hoi te auraa : Te faata-ê hia te oaoa, e taime no te vaiiho, e
faarqehia te hôe no te feia ta‘ia, e anotau vero, maraamu te mata'i.
.
Taioraa
no
roto i te Bihilia :-
ExG(io;13 î 4 : I tae mai ai outou nei, i te marama nei o Abiba.
Abiba ; teie .te auraa ; huero sitona tupu apî. E anotau no tetu,
puraa raau.
ATisawçi..
—
'
‘
,
Nehemia 2 : 1 : E tae a'era i te marama ra ia
iHi-'o atoa Esetera.3 : .7.-
Parau atoa. hia
:
Te hoi hépefomà peapéa rahï.
Ta te.hoâ hepetpnia.oto e haapii mai. Tauà hepetoma ra, ote mau
haavaraa ïa i te mau hara rarahû
1. To te,AUYah,a-;turp faaite papu ma te mata‘u-or^i te tahi paeau
i te mau turpu e tupu npa.’i te mo i terahiraa i jroto i teie fenua faa.
,
hiatija rôa.
— Teie ïa : te paruparu no te tahi mau metua, te mairi
i te raau haapiiraa, te faaroo-ore, te hoè mau hoho'a tia-ore
i roto i te teata, te mau vahi inuraa maa taero, e te ravai-ore no te
mau ture-fenua.
'2. Eiàhà te tàatà e'iriii îaahou i te btôheraa na roto i te tiaturi i
nôa
raa
ohipa pifao ei parururaa i ta ratou mau bhipa taparahi i te taatatupü. üa'ta!e i fe'faite no to te màtï' haava faabromairaa. Eaha e
ore ai î ua 'ite te mau hâava e ua a‘b-noa-hia tè Evanelia ei haamaràmataiti'araa i taua feia râ, e aita raioM •i/aaT^oo. ‘
3. Eiaha roa te taata e irai i te ora na roto i te haavàre. E hàra
ràhi te haavare, b’eita hoê maitâi no roto ià’na.
te
Parau faaararaa i fe feia Mefua Porofefani.
O outou. tei tüu i ta outou mautamarii i te haapiiraa “Ecole Cen¬
e tei hinaaro, na roto i to outou tiaraa Porotetani, ia haapii
atoa hià ta outou mau tamarii i te Parau a te Atua, a papaï outou i
te hoê lai ta poto i te Faatere no taua haapiiraa ra, ma te faaite i to
trale’’,
hinaàro. - Àita e tahodraa ! Na te hoê pipi-orometua e tii ia
râtou i te thàu Sabatî i te hora9, e i te maumahana maha i te hora
7 é te a'fa. — A papài, eiaha e haamoê, o te riro teie ei hünaraa i to
outou
i
oe'Haapa‘oraa-Faaroo.
6
VEA
POROTETANl
flo Rurutu mfi mai
I Hurutu nei i te 4
no
Tenuare,
e au i te hora 4 i te taperaa mahana,
Papeete mai i to matou Tavana Hau i te
Tenuare e tupu ai te hoè ati rahi roa, ta te hi‘o
i tae mai ai te hoè niuniu
na
faaiteraa mai e, i te 15 ho
fetia e mana'o nei e, e haamata na Rarotoa mâ te haere mai i Rurutu mâ.
Ati rahi roa, miti, matai, e te faaite atoahia râ te puairaa, 20 kilometera
te tere i te
hora,
e
400 metera to’na teitei. I teie faito
Rurutu, aita i raeahia ia Rurutu
e
Oioi rahi to te Tavana-Hau i te
tavana mataeinaa
e
ta’na
Apooraa,
ra
moè
e
ïa
roa
o
400 metera te teitei.
haaputuputu mai i to’na feia toroa, te
no te
feruriraa
e, e
nafea te fenua i te
parururaa ia’na i roto i teie ati rahi potoroa e tupu no ananahi a‘e. E ua
faaoti ratou ia faatupuhia i nia i te fenua nei te hoè pureraa i taua
pô ra.
Ua farii-oioi-hia teie manao e te mau orometua, mai te faauê atu i to
ratou
mau
ia
vea
hora 8 i taua
pô
faahope mai to te Paroika’toa i te pureraa, e e
i haamata’i te mau pureraa i roto i na Paroika
ra
au
e
3
i te
no
Rurutu.
Aue ïa pureraa i te faahiahia e ! tei api roa i te taata no te mau tare : tamarii, taurearea, te mau ruau, te man feia eere i te mea tae pinepine i te
mau pureraa. 1 teie
pô, ua tae paatoa mai.
O vau râ, ua
vau i taua tuhaa ohipa ra na roto i te himene amui,
faatia paatoa i te taata i nia : « O lehova mana mau, no oe ana‘e te hau e
maitai ai... »
Te a'oraa: Malaki 4: 2 v.m. I mûri iho, te mau
pure pahono. E ua faaotihia i te hora 11 1/2 na roto i te himene-amui,
faatia paatoa i nia: « Te haamaitai nei matou ia oe e te Atua »
faatere
—
Purara’tura te taata i te
i taoto
mau
utuafare mai te mana‘ona‘o
e
aita te vetahi
poipoi noa a‘e.
Poipoi a‘e, ua vaiihohia te Apooraa Tuhaa no te faatupu i te pure haapae. Eiaha e amu e te inu i na hora 11 e tae i te hora 4 i te ahiahi, e
ia haamo'ahia, mai te mau papaa, te mau tinito e te mau taata maohi, e
pae
ua
e
reira hia.
na
Ua ravehia ïa pureraa i roto i te mau fare pureraa ma te tura rahi. E
4 parau
loana 3
E
ua
:
ta‘u i a‘o: Salamo 35: 13; Isaia 58: 6; Oto leremia 13: 19,
10. Ua pure atoa hia te mau pure pahono.
tae i te hora 4 te haavariraa i taua
tapu ra. Aue teie pureraa i te
e mea pinepine Ru¬
teie mau pure haapae, aita râ i au mai teie te huru.
topa te hora e te taime tei tohuhia e te niuniu i mûri,
faahiahia ! Te tahoê maite te taata. E
rutu i te
e
rave
i
E inaha ! ua
aita i farereihia taua ati
Te
haapapu atu nei râ
te huru
noa
râ,
anaana
e
e
tou fenua.
ra.
vau i taua mahana ra: e mahana pouri roa, mai
tupu te mata'i, e aore te ûa ; aita râ e mataM, ûa rii
tae noa’tu i te hora 4 i te ahiahi, ua maramarama te ra'i, ua
mahana. 1 reira to matou iteraa, ua aroha mai te Atua i to ma¬
ia hio
te
maere roa vau,
e
VEA
f
Te
POROTËTANi
aniraa i anihia i te Atua
mau
roto i te
7
pureraa; ia paruru
mâ, Rimatara, Rurutu, Tubuai, Raivavae,
Rapa, Maareva, Tahiti, Makatea, etc. e ia faatoro mai te Rima Manahope
no te Atua i nia iho i te
puairaa no taua ati ra, e faatioi atu na te mau
te Atua i te
na
mau
fenua Rarotoa
mau
.
vahi aita
e
fenua
reira.
o
*
Papaihia
Arahiti, orometua.
:
E pahi teîe e fere mai nei.
Taua
pahi
te toeà
0
te
“ Saggittaire ” ïa.
ra, o
rahi,
te oaoa
ma
«
E te tiai nei tatou ia’na
te mea, o te faurao teie e faauta mai nei i
Bataillon du Pacifique », oia hoi ta tatou mau tano
marii faehau.
o
e
E tae atoa mai te tahi feia toro‘a i te pae o te Hau e i te pae
te faaroo, ei mono i tei rohirohi. Manava ia oe ! Ta ‘ Faiere”
orero i to te moana mai.
E te tiai atoa nei tatou i te
pahi ma te oto rahi,
tamarii no te ma‘i, e te tahi
te mairi nei te tahi pae
mea ua ma‘ue-è atu...
E te tiai atoa nei tatou ia’na
faarooraa
te maa
e
rahi te
ua
ma
te mea,
pae, no te
peapea rahi no to tatou
e faauta mai. A tae Jioi
te
taero ta’na
maa
no
taparahi i to Tahiti mâ nei.
Aita’toa
e
ravea
!
teretere-au-rua-nei te maitaj
te
e
te ino.
parau Rii Apî.
Papeete:
i te 26
.faaroo to Tahiti mâ i te boè oreroraa parau
e Mr Vernier, no te faaiteraa i te taaèraa
mai no te mau tamarii Tahiti, na nia ia Saggittaire. Të faaûta mai nei taua
pahi ra e 700 e tiahapa taata. E 385 faèhau fenua e to te moana iroto i taua
taiôraa ra. 90 faèhau e 60 matelo Tahiti, e te tahi mau vahiné ta ratou i faaipoipo i te fenua ê, e to ratou mau tamarii, E 2 to Mr Vernier tere i Mar¬
seille, no te farerei i ta tatou mau tamarii tahiti. Hoè no te farerei ia ratou i
na
''
roto
roto
no
i te niuniu-reva
i to ratou
puhapa,
mati
:
ua
Orerohia
faatupu i te hoè
mataitai atoa
ite mata oia i to ratou
oaoa e te
peapea atoa. Aita anei te mau tamarii i hoahia i
utuafare ta ratou i .farerei, oia! e aita anei ratou i vaiiho
no te
i te hoè tafetiaraa hanahana. I te piti
!y
revaraa.
^
Parani,
E
e
revaraa
i te
mau
i mûri i na taata
te
tahi pae
12, tei mairi
i roto i to
no
o
pureraa e no te
te tere,
to ratou ma‘i?
ua
e
aita anei ratou i faaruè i
ratou mau menema? Na to Farani râ e
haapaô
e
faa-
k
i taua
unauna
nei
POROIETANJ
VEA
no
pahi tapaeraa mai,
haamanaôraa i
meiiema ra.
mau
i te uahu
au
Papeete,
e
Ua parau mai o Mr Vernier: « te ite oram^.
to’na î i te taata aliu unauna no te tiai i to te *
hanaliana e te .poroteraa i mua i te tii faa-
e na pureraa
aito i taoto aenei. A Miô maitai
te mau
tei hoi atu. A horoa atu ia ratou i te
mau
e
a
toroa maitatai
iiere hoi ia ratou
».
E te h.ui-taata porotetani e,
mau haapaôraa mâ e te anoi-ore. E mea tano anei to te tahi pae opueraa, e anoi i te mau pureraa i te
Atua i te mau peu otea no te tahi atuanotau mai? la haere tatou i taua reni
ra, e mea maitai ia faahope tatou na roto i te hamani roa i te tahi marae.
Na te mau paero ïa e mono 1 te mau ofai ereere-rarahi tahifco, e i reira atoa
Te
a
fariiraa i ta tatou
farii maitai i ta tatou
te
mau
tamarü faèhau.
mau
mau
tamarü
ua
—
roto i te
pureraa.
no te Feniia. — Üa maoro ta’na ohipa, e ua teimaha hoi.
nei tatou i te orero-parau no te Peretiteni-mono. O tei haamauruuru
taata tahiti tei rave itoito i te mau ohipa ta,muta, faaapu, e taia, ei tu-
Apooi'aa Rahi
Te
oaoa
i te
e e nunaa faatau noa e te hupehupe te taata tahiti. MaTeie ta matou faaitoitoraa i tei mârô noa i te ani i te Tavana Rahi
poheraa i te roo-ino,
uruuru roa.
i te patana
uaina:
Hau-Amui
E
:
a
:
iti te tiaturiraa ! Mai te huru
mea
e ere teie i te toroa e ora te fenua.
L’a fifi roa ta ratou faaauraa i teienei.
vaiiho i taua toroa ra!
Rusia-Paratane-3Iarite
ra te
riro nei Rusia mai te hoê fee rahi
faatoro atea ra i to’na mau avei. Aita roa i roaa ta'na mau opuaraa mau, e ua
tupu faahou te mau roo tama'i. üa orero Churchill i te hoè
parau paari, ei faaara ia Paratane mâ; e ua tahoo pari faaino Rusia ia’na, ma
potaataa
te
reo
e:
e
hosana, i teie mahana:
taata haavare. Teie hoi te huru: i nanahi:
e
faasatauro !
Te fifi nei â Paratane i Initia
orurehau
e
te
e
i
Aiphiti. Te haruru nei â te patiri
no te
pohe nei â te taata.
Ua fifi atoa to Farani i Initia-Taina. üa imihia râ te
mau ravea e
marû ai
te auahi. Na te Atimalala
d’Argenlieu taua ohipa rave atâ ra e amo nei.
i ropu ia Paniola e ia Farani, no to Farani hi«
naaro, ia faaorehia te Faatereraa fifi etaeta roa, e te piri-purutia. i reira. üa
Opani-roa-hia te mau otia no te fenua e no te moana, ei faataa-ê»raa iie iahi e
Te vai nei râ te
te
au^oreu-aa
tahii
Te mau hoa
Papêêie.
—
e
fa raîou mau faufuru
Mme Beriiière 100. Mme J. Guilloux-lDoom 20. Brander 65.
Tiare 20. Rere 5. Noël Taaea 20. Pito 5. Taaroa
Vin Alex. 15. Mme Lee-Tini 5.
Vairao; Hamblin 5.
Faaa:
—
v.
6. Terorovaetua 5. Mer*
Pepe v.^15. Tapuahi 5. Penetu
Spelta 5. Debrie 5. Gilbert 6.
Uturoa; Taaroa 6. M®'‘“
Tivaitoa; M. B. 26.
_
_
Mauruuru-Merci:
iMPSOfBRlB EUIE F. JUVENÏIN
—
.
.
,
,
Amuihla: 340 farane.
RüE du COMMAKDAMT DBaTKEMAU.
^
Fait partie de Vea Porotetani 1946