EPM_Vea Porotetani_194603.pdf
- extracted text
-
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O IESÜ. — I Korinetîa 3, 11
HOO I TE MATAHITI
G.
flih'î 3.
MâTI 1946
te 46 0 te Matahiti
HOÊ : E TOEU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
A hfo na, e te fenua here e, i te hï‘o-hipa: eaha ta
oe e lte nei, te hipahiparaa ia oe iho i te hfo-hipa ?
Te maitai anaè anei ?
Teie ta te hio-hipa e faahoi papu mai : ua haami ‘omi ‘ohia to mata
aiai i te rahiraa hara tei papaihia i te ture fenua !
Mai te matahiti 1940 e tae noa'tu i te matahiti 1945,
rahiraa no te mau hara tei papaihia :
10.895.
Teie te mau hara rarahi tei haavahia :
Teie te mau hara taparahi taata :
Teie te rahiraa tamarii api tei haavahia
3.293.
teie hoi te
22.
171.
E hoa ino ma e ! e mea au anei teie hioraa i te hoê fenua tei parau-noa-hia, ,e fenua Pure Atua ?
Eita anei to tatou aau e puta e e mauiui ?
A rohi, a faaitoito, a farii na i ta
Paulo piiraa i to Roma, i to'na
piiraa e : « e na reira hoi tatou, no te mea ua ite tatou e ua taeroa
i te hora araraa to tatou taoto !... Ua poto roa te rui, ua fatata roa
te ao ; e teie nei, e haapae atu tatou i te mau ohipa o te pouri, e ahu
tatou i te ahu o te ao ». (Roma 13:11, 12),
Te oaoa nei ra tatou i te tahi pae, o tei faaitoito ia ratou iho i te
haapae. Mai te matahiti 1940 e tae noa’tu i te matahiti 1945, ua pa¬
paihia 1900 par au haapaû i te taero ava, te pere, te faaturi, etc.
1900 parau-haapae... 14.000parau-hara, aita anei e ravea ia tauihia teie tau numera ? mai teie te huriraa :
*
14,000 parau-haapae...
1.900 parau-hara !
üliâa parau tahUo no Maü
Taioiaa tahiti:
Pipiri, te ore ra te maa, ia Fepuare e Matîi
I te tua 0 Pipiri, o taa-oa, te ore ra te uru, ia Mati e Ëperefas
2
VEA
POROTETANl
Pipiri ia Fepuare, o Pipiri-maa-i-te-fenua te vahiné - « E ai atu te hoa
tare, e ore e ite e, o te hoa here oe » e parau tahito ïa. Uta-rf
i te tara
utaraa o honu rii
A
ia
unuunu
e
te upoa
i tua.
Mati, ua unuunu ma-te-tai te vahiné. — E anotau vero.
Taioraa Ati-Iuda. ADARA, auraa: puai e te hanahana! (Fepuare’
e
Mati). Esera 6: 15
ra o
ADARA
marama, oia
»
«
Oti roa a‘e ra te hiero i te mahana 3 o te marama
Esetera 3 : 7 ;
;
hoi te
marama ra o
A taio atoa: Esetera 3;
«
e
tae a‘e ra i te ahuru
ma
piti o te
ADARA.
13; 9: 15, 19.
Taioraa Roma. Mati:
o
te i‘oa ïa
no
te idolo
no
te
tamai, e no
te fetia-ura.
E te mau
ava‘e
pipi
no
lesu, a hio i te mau mea ta te Fatu i haapa'o i na
Fepuare e Mati !
Fepuare: matahiti 28 no lésa (oia hoi 781 no Roma).
To loane farereiraa ia lesu. “A hi'ona iteArenio
a te A tua ”, te faariroloane, o Anedera, o Simona (oia hoi Kepha : Petero) e o Philipa ei pipi. I taua avaè ra to Natanaela faîraa ia lesu ei arii no Iseraela.
hia nei
o
Fepuare-Mati : To lesu ho'iraa’tu i Galilea e to’na Semeio matamua i
Kana. Te haamata nei oia i ta’na haapiiraa i te mau Sunago. 1 Nazareta
to’na taioraa i te tohu no Isaia, e no te mea, ua patoi etaetahia e to Naaareta, haere ê atura oia i Kaperenaumi.
Mati matahiti 29
(782 no Roma).
Te faaora nei oia i te hapepa, e i fe potii
iti na laeiro, tavana no te Su¬
nago, e te vahiné i pohe i te ma‘i tapahi. 1 reira atoa to’na faaararaa i te
mata no na
matapô, e to’na tiavaru i te mau demoni i rapae i te hoè taata.
ra ia Levi a Alephaia
(Mataio) ei pipi no’na.
Te aruehia nei lesu e te nunaa, area râ te mau
Pharisea, aore roa ratou i
Ua titau atoa oia i te telono
farii ia’na.
Mati matahiti 30
(783 no Roma).
Te haapii nei lesu i roto i te
Sunago no Kaperenaumi i te parait flô te
pane no te rai mai, e te maheaitu nei te rahiraa taata ia’na o tei faaite i
te huru no to’na ra pohe. 1 to ratou iteraa
e, aita te Mesia i tae mai no^
te faatia ia Iseraela ei Basileia hanahana i te
pae o te tino, riri atura ratou,
faarue atura ! Aita râ Petero
ma
i faarue.
&
Fepuate paehopea matahiti 30 (784 no Roma)
To lesu faatia-faahouraa ia Lazaro
tiafaahouraa
e
te
ora!) Te
ratou tere i ludea I
roto mai i te pôhé.
(O vau td
manaonao nei te mau pipi ma te riaria i to ^
no
VEA
POROTETANI
3
To lesu faaineineraa i
Epheraima, i to’na tere hopea i lerusalema, te oire arii tei taparahi i te mau peropheta. Haere atura oia e ta’na
mau pipi i leriko, faaea atura i o Zakaio ! O te Sabati hopea ïa. Mataio 20:
,18. “ Inaha, te haere nei tatou i lerusalema, e e tuuhia te tamaiti a te
taata nei i te feia tahu'a rarahi... e e faahapa mai ratou ia’na ia pohe
Mati matahlti 1797 (2550 no
Homa).
To lesu taeraa mai i Tahiti nei, na roto i ta’na mau
pipi, o tei tapae i
Matavai i te Sabati 5 no Mati. Ua hoe mai to Paea e to Arue no te hoo
i te
mau
te 7
tauhaa, no te mea, aita te mau efene i ite i le ture no te Sabati. I
no Mati
to te mau orometua haereraa i uta mai te hanahana rahi. I
reira to Pômare pupuraa
i te otue i Matavai i te mau orometua ei puhaohipa.
pa mure ore no ratou, e no ta ratou mau
Mati matahiti 4946
(2.69Q no Roma).
Eaha hoi to tatou huru i teie nei avaè no Mati ? Te ohipa anei lesu na
roto ia tatou nei ?
Eaha fena i fo rima na?
e Maria e,
eaha tena i to rima na ?
E piha alabata anaè, e monoi hau ‘a noanoa, e te Atua e, ei pûpû
i nia î te avae no lesu here. Inaha, ua î roa te fare ta lesu e ta’na
mau
pipi i parahi, i taua hau‘a noanoa ra i te mau vahi atoa i parau-
hia’i te Evanelia nei.
e Abela e, eaha tena i to rima na ?
E mamoe iti poria no roto i to‘u nana, e te Atua e ! tau e hinaaro
e pûpû atu
ia oe ei Tusia.
Ua na reira mau oia, e ua pee te hau‘a noanoa o taua tüsia ra i
nia i te rai, e teie â te mauruuru'nei te Atua i taua tusia maitai roa ra.
eaha tena i to rima na ?
« A rave i te reira, e ia riro'ei ravea i roto i to oe
rima, ei faatupu i to‘u mau hinaaro » !
E ua na reira mau oia, e ua rave i te mau tapao, tei riro ei mae*reraa nato Aiphiti e na to Iseraela atoa.
e teie nei vahin‘è ivi e, eaha tena i to rima na ?
E piti tau lepeta rii, e tau Fatu ! e moni iti haihâi roa, o te taatoa
râ ïa 0 ta‘u faufaa, e te hinaaro nei au i te tuu i te reira i roto i te
e Mose
e,
E râau anaë !
‘
piha vairaa tao'a no oe ra.
Ua na reira mau oia, e ua riro ta’na horoa ei hioraa i mua i te aro
i te ao taatoa nei.
eaha tena i to rima na ?
no te taata e rave rahi i roto
« Teriimarama v. e,
4
VEA
PüROTETANI
B nira iti, e te Fatu e, tirara ! « A faariro i te ohipa o taua nira'iti
ra, ei ohipa na‘u » !
E ua na reira Teriimarama vahiné ! e e mea rahi te mau ahu tei
noaa ia’na,
ei taütururaa i te taata veve, e te mau tara, ei tauturu-t
ohipa no te faaroo.
raa i te mau
Toofa tane e, eaha tena i to rima na ?
E tipi noa, e te Fatu e, e aita atu ai ! — A faariro i te mau ohipa
O taua tipi ra, ei ohipa na‘u.
E ua na reira Toofa tane, e ua rave itoito oia i te mau ohipa tapu
vahie e te mau faaapuraa, ei haamaitairaa i to’na utuafare e ei taue
tururaa i te mau aufauraa faatupuraa parau.
E homa, ua tuu atoa mai te Atua i te hoè taleni i to tatou rima, a
faanavai maite tatou i taua taleni iti ra no to tatou Fatu, o tei horoa ia’na iho no tatou,
Purune-Paraitia.
Haarnaramaramaraa
1. E uiraa tei tae mai: Te maoro nei to matou peapea fenua
i te haavaraa, ua rahi te pau e aitâ i hau. Aita anei e ravea?
Teie te pahonoraa: e ravea! la tae na pae e piti i mua i te
Haava iho no te faahauraa. Noa’tu te ohipa i roto i te rima no
te
mau
paruru, e oti noa i te Haava
ia faahau i te peapea. — E
ture teie 1
E homa, eiaha outou e rû noa i te afai i ta- outou mau pea¬
pea i te vahi rahi - a mata na râ i te farerei i te Tavana, e a aore
i te orometua e ta’na apooraa, e aore i te Haava iho no te imi
i te hau. Aita ïa
e
pauraaf O te maitai anaè!
^
*
2. E parau maere tei tae mai: E piti rata tei faaite mai, e faaore i te Vea no mea e no mea, no te mea, ua pô te mata, eita
e ite faahou ia taio !
Teie te pahonoraa: E pa‘i, aita anei hoè taata mata araara no
e no te taio atu 1 te mau parau atoa i te matapô .
te aratai
H U AH IN E
A tua mai â,
aita i taea i to^u faito
t
______________
Te
pa
reo
aito teie no Raiti t.
no
Maroe, tei mairihia e Tehapa-
1, ma‘i-moa na te arii. Teie te auraa : e moa faatitoraa na
^
VËA
POROTETAM
te arii. Teie to’na toro'a mau, te amo
hoi; te
mau
i nia i te
maa
i
i te
mau
5
tauhaa’toa, oia
pupuhia’i i mua 1 te arli ei ô i to’na taeraa
fenua.
I reira te arii i ratere mai
na
te moana e faaite
mai ai i te
tauhaa ; ei reira’toa te arii no te
fenua iho faaiteraa mal i te aito-tuiroo no to’na fenua ; i reira
na aito nel e tia’i no te mehairaa,
i reira i faauta’i i te mau
aito,
te amo i teie
no
taata’toa i te
roa
tauhaa teiraaha i nia i te tahi
mau
noa’tu i te taime
teimaha
mau
e
e
mai ai te tahi aito e:
parau
aito, te parau ra oia ma te vî-ore :
â, aita i taea i to‘u faite ».
reira
na
Atirâ....
ua
vau.
Are'a te tahi
I
te tahi e tae
« A tuu mai
ai !
pae e « huro »
E homa e, te ora net â o
Raiti tane te aito vî orel üa
ruau
i teie nei, e ua pô to’na mata. Noa’tu râ to’na rohirohi, ua
hoe noa oia i te vaa no te tapapa i te mau pureraa, e na te hoê
roa
tamarii itl i faaite ia’na i te e'a. Ua
na
reira oia e tae roa mai
i teie nel tau, ei hUoraa i mua i te tahi pae tei
noa i te mau ohipa no te arii ra o lesu Mesia.
faarue faatau
pii oioi e ; « Atira, ua teimaha roa
ia Raiti tane o tei parau noa ei «A
E au ratou i te “ aito ” tei
Aita r\ ratou i
vau ».
au
tuu mai â, aita 1 taea i to'u faito i te amo i te ohipa no ta‘u Fatù ».
Tuafapdparaa parau tahifo
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
1) Te hoê matahiti tumu 1815,
E matahiti
tumu
roa
Evanelia i Tahiti nei.
te
—
teie
i roto i te
tuatapaparaa parau no te Hau
Teie te mau tapa'o :
a) To te arii ra to Pômare ani-onoono-raa ia bapetizohia oia i roto i
haapiiraa Evanelia i mua i te aro o to’na mau taata. Ua roaa ihoâ i
te arii te hoê ite hohonu rahi no te Parau a e Atua
i te reira tau, e ua hii te mau ture no te Parau a te Atua. E te faaitoito ra oia i ta’na tamahine iti hoê roa ia Aimata, ia taio, e ia tamau aau
i te hoê buka iti : te aratairaa o te faaroo, ta’na i haapono atu ia’na ra i
naaro
mau
oia i te pee
Tahiti.
b) To te tahu'a rahi ra to Patii fariiraa i te Evanelia i Eimeo : Mai
mai â te aueueraa to’na aau i to’na hi’oraa i te mau ohipa faahiahia rahi, e rave rahi râ i Papetoai, i roto i te Haapiiraa Evanelia e i roto
i te mau fare pureraa i te sabati. Haere atura oia e faaroo i te hoê a'oraa
mua jii
VEA
6
POROTETANl
la’na i a'o i te mau taata no Taaroarii ; e ua puta roa to’na aau
mau parau i a'ohia e Noti, e ua faaite atura oia ia
Noti i ta'na opuaraa, mai te parau atu e : ua ite oe e Noti I ananahi, ia
poipoi, e tahu vau i te hoê auahi iti rahi, e ei reira vau e huri-tumu ai
i te mau idolo e rave rahi ta‘u e haapa'o nei, i roto i taua auahi ra, mai te
faaherehere -ore i te hoê, e ia mou roa’tu ratou. Ua ravai, e ua ravai roa
to‘u tiaauraa i teie mau idolo pohe, e te fauîaa-ore, e te vare noa te taata
ia ratou. E ua ite papu atura vau e : te vai mau nei te hoê Atua mo‘a, e
te Ora, ia au i ta oe i a‘o mai nei. Ua mana'o râ o Noti e ; e ere i te
parau mau, e parau rii faahoata noa. Ua na ô .mai ra o Patii : ananahi oe
na Noti,
i to’na faarooraa i te
e
ite ai !
I te hoiraa mai
o
Noti i Papetoai, ua
i te mau orometua, e i te mau pipi
ratou oaoa e to ratou mata‘u. Te
faaite atu oia i te opuaraa a Patii
haapii Evanelia. Ua tupu apipiti to
mata'u
ra
hoi ratou
e:
ia tahuhia i te
faatupu ïa te taata i te tiarepu rahi, e te
taparahiraa taata. Aita hoi i taa i te feia faaroo e ; ua haaatihia ratou e te
auahi te
mau
atua no
Faatoai,
e
hoê tiaa rahi taata haamori idolo e te hamani ino.
Aita râ teie aito tuiroo rahi o Patii i haapa‘o-ore i ta’na parau.
Ua haa-
putu oia, e to’na mau hoa, i te hoê pueraa rahi vahie i tahatai, i pihaiiho
i le marae rahi tei reira ta’na raveraveraa i te mau peu etene i te matamua ra. No te faarooraa to te mataeinaa taatoa i te opuaraa a te tahu'a,
ua
amui mai te taata e rave rahi i taua vahi mau ra, no te mataitairaa i te
hopea 0 te reira ohipa. E ua mana'o papu roa te feia i amui mai e l e
tahoohia o Patii e teie nei mau idolo. No te mea oia teie e haamou nei
e e
taihitumu roa nei i te mau atua no te fenua i roto i te auahi ûra.
(te vai aturâ)
Vairaa Lafa.
E lata na M.^ Vernier ( hopearaa )
e
riro outou i te ani mai e : aita’nei e fare pureraa i taua mau cire
San Francisco e i New-York? Tei te pae tino noa anei te taata ? Tei te
ohipa noa no teie nei ao anei ?
Te pahono ne au: Aita! Rave rahi te mau haapûraa no te feia faaroo, e
e mau pureraa hanahana rahi e te mahanahana ta maua i tapapa i na oire e
piti ta maua i faaea. I ônei a piti aenei fare pureraa porotetani reo farani ta
maua i tapapa, e fare nainai te tahi, e fare huru rahi e te ateatea te tahi. üa
pupuhia mai te a'oraa ia‘u no te Sabati i mua, ia tia i te Fatu. — Area râ te
mau fare pureraa reo paratane, e mea rahi roa ïa. E mau fare ofai, hanahana
ra, i
mau
ËOROÎETANl
VËA
1
roa, oia atoa te pureraa. ( Aita hoè maniania ! V. P. ). E te mau himene hoi,
tei himenehia e te hui-faaroo taatoa. Ua tupu to maua oto rahi i te faarooraa
i ônei e i San Francisco i te
te
mau
Paroita.
—
mau otoraa himene tei himenehia i
Paofai e i
E te mana'o noa ra vau e: ahiri te hoè mau pupu himene
Paofai, no Arue, no Uturoa, etc. e himene atoa i ônei, i roto i teie mau
no
fare-pure, e riro ïa ei oaoaraa rahi na te feia faaroo.
E mea here rahi te hui-faaroo i Marite nei i te mau taata eê
hoè â faaroo. O ta maua
e
Ua oaoa roa maua i Tarafonia, i te farerei-maitai-raa i te hoè
roo
e
te
hoè
mau
hoa
no
e
te
purutia,
ite noa nei mai te haamaitai i te Atua.
Tahiti, mai ia
mau fetii faa¬
Stuart e ta’na tamahine. Ma¬
dame Seap, O Warren Higgins, o Henri e o Charlotte Goltz, o
Frédéric Vonegut, o Lucie Chave, o
Bail (Pirae). Oia’toa i
Mersman,
New York
0
nei, te farerei noa nei maua i te hoè mau taata tei here ia maua na roto i te
Fatu, i ore ai maua i parahi moemoe roa’i i te fenua ê nei.
E faaoti au i teie epitetole
huru roa, mai te poroi i te mau orometua herehia e te aau, tae noa’tu i te mau diakono, e te mau paroita, e te mau tavana,
i to maua aroha tumu i roto i te Mesia.
Na Verenie mâ.
Parau api: I teie taime, te faaroo nei au e. ua tapae mai i New York, i
nanahi, e 80 mataro taratoni e to Tahiti; te hoi nei ratou i te aia! Eita maua
e farereî ia ratou, no te mea ua reva ratou i Tarafonia i teie mahana! E riro
ê, ia tae noa’tu maua i Farani, ua reva ê mai te mau tamarii faehau tahiti,
na
te Fatu e tauturu i to ratou tere.
Tia noa ihora vau i to'u ra fare araraa,
e ua haapapu aéra vau i nia i fa'u fare...
2ïa'i ihora vau la ite au.,, (Habakuka 2:1)
Eaha hoi te mea ta'u
Teie ïa>
e
e
ite nei?
parau oaoa no
Vaiaau, no Ralatéa mai :
'
1) Ua topa mai te hau no te rai mai, i nia i teie paroîka^apî.
Teie taua hau ra, ua faaôhia e 5 tino i roto i te Ekalesia, i te
avaè Noema. Ua haapaohia te tahi faaipoipraa Paroika, e 14 taata
tei b i roto i te pupu imi-mana'o.
2) Ua oti té fare-amuirâa î te aroarohîâ î te ohé, ê iîiêâ üehë-»
paraihia te fare i te peni api. Ua oti atoa te aua
üehe roa, e ua
Korona, e ua oti atoa te Bufubiki. Ua faaavariliia i teiefanau,
VÊA
§
POROTËTANI
3) Teie hoi te mau i'oa no te mau tamuta tei faatere i te parolka
roto i teie mau ohipa: o Tutapu, Naehu, Ariitu, Tehare, Lui.
A faaitoito e to Vaiaau, ia itehia teie huru hau anaè i nia iho
na
ia
oe.
Opoa. E parau oaoa’toa. Eaha e ore ai? E mea maitai te feia tahoè, o Tavana mâ e o Orometua mâ i te faatere i te
fenua. Ua haamauhia hoè arauiraa api i Fareatai, ei haapûraa i
te feia ia purara ê i te pae varua.
I
nua
I Uturoa.
—
Ua faatupu faahouhia te hoè Apooraa Melua ei tau-
ohipa no te mau orometua-haapii tamarii i to ratou
te mau himene tane i vaiihohia i te mau
tururaa i te
toroa teimaha. Aita
oi’oa
rarahi.
/ Tiva e i Vaüoare.
te hoè mau
Tia
noa
—
Ua iteahia i reira, ma te mauruuru r?hi,
hiopoaraa himene-raaitatai.
ihora
vau
i to‘u ra tare âraraa... e ua faaroo vau
i te auê no te hoè mau taata tei taparahihia,
riri.
Te mauhaa? Te
Eita
vau
e
faaite,
e
te tumu : pifao, eïa,
opahi, te auri, etc.
teihea taua mau ohipa riaria e te haaraà
tupuraa, ua parare èna te roo. Atira ïa.
la hoi te faaroo i te ite, e tupu te ino i te rahi. Eita e ore.
i te
Moni tauturu i te Ve'a
Papeete ; T. A. : 25. * Roo a Tapea : 20. - Tirahuri a Teave ; 5. •
Simone a Mareura : 10. - Aetua v. : 6. Tara Colombel : 25. - Vairua
Tama : 15. - Trafton : 5. Tara a Taputu : 5. - Tani v. : 5. - Boaza ; 10.
Amaru v. 16. - Ariiura 15. -Raiarii Wolher 5. - Bethmann 60. * Noël
Taea 25. * Jean Guilloux 5. - Teura Aumoa 85. Teotahi 15. - Teheiporoura 6. * Mme Brown 100. -
Maraetefau 80. - Atoni 6. - Pirae :
X 15. - Scholermann 10. - Faaa : Airitera 20.
-
Mataiea : Teroonui
5. - Orofara : Tutea 10. - Makatea : Tairua 15. - Afareaitu : Marau
V.
6. * Uturoa ; Madame Chevalier 6. - Kaukura : Parara Richmond
26. ” Atuona : Tevao v. 15. - Triffe 50. - Taiohae ; V, Doom 10,.
Amuihia 710 farane,
MAURUURU, e homa î
Imprimerie Ehb F, Jttvbutin — PAPbeîe, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1946