EPM_Vea Porotetani_194603.pdf
- Texte
-
te 46
0
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O IESÜ.
HOO I TE MATAHITI
G.
flih'î 3.
MâTI 1946
Matahiti
te
HOÊ
:
—
I Korinetîa 3, 11
E TOEU TARA.
PREISS, Directeur-Gérant.
A hfo na, e te fenua here e, i te
oe e lte nei, te hipahiparaa ia oe
Te maitai anaè anei ?
hï‘o-hipa: eaha ta
iho i te hfo-hipa ?
Teie ta te hio-hipa e faahoi papu mai : ua haami ‘omi ‘ohia to mata
aiai i te rahiraa hara tei papaihia i te ture fenua !
e tae noa'tu i te matahiti 1945, teie hoi te
hara tei papaihia :
10.895.
Teie te mau hara rarahi tei haavahia :
3.293.
Teie te mau hara taparahi taata :
22.
Teie te rahiraa tamarii api tei haavahia
171.
Mai te matahiti 1940
rahiraa
no
te
E hoa ino
mau
ma e
rau-noa-hia,
,e
!
e mea au
anei teie hioraa i te hoê fenua tei pa-
fenua Pure Atua ?
Eita anei to tatou
aau e
puta e e mauiui ?
farii na i ta Paulo piiraa i to Roma, i to'na
reira hoi tatou, no te mea ua ite tatou e ua taeroa
i te hora araraa to tatou taoto !... Ua poto roa te rui, ua fatata roa
te ao ; e teie nei, e haapae atu tatou i te mau ohipa o te pouri, e ahu
tatou i te ahu o te ao ». (Roma 13:11, 12),
Te oaoa nei ra tatou i te tahi pae, o tei faaitoito ia ratou iho i te
haapae. Mai te matahiti 1940 e tae noa’tu i te matahiti 1945, ua pa¬
paihia 1900 par au haapaû i te taero ava, te pere, te faaturi, etc.
1900 parau-haapae... 14.000parau-hara, aita anei e ravea ia tauihia teie tau numera ? mai teie te huriraa :
14,000 parau-haapae...
1.900 parau-hara !
A rohi, a faaitoito, a
piiraa
e : « e na
*
üliâa parau tahUo no Maü
Taioiaa tahiti:
Pipiri, te
I te tua 0
te maa, ia Fepuare e Matîi
Pipiri, o taa-oa, te ore ra te uru, ia
ore ra
Mati
e
Ëperefas
2
VEA
Pipiri ia Fepuare,
tare, e ore
o
i te tara
utaraa
A
honu rii
o
ia
unuunu
e
POROTETANl
Pipiri-maa-i-te-fenua te vahiné
ite
e
Mati,
te hoa here
e, o
te upoa
oe
»
e
«
-
parau
E ai atu te hoa
tahito ïa. Uta-rf
i tua.
ua unuunu
ma-te-tai te vahiné.
—
E anotau
vero.
Taioraa Ati-Iuda. ADARA,
e
auraa: puai e te hanahana! (Fepuare’
Oti roa a‘e ra te hiero i te mahana 3 o te marama
Esetera 3 : 7 ; « e tae a‘e ra i te ahuru ma piti o te
Mati). Esera 6: 15
ra o
ADARA
marama,
»
;
oia hoi te
«
marama ra o
A taio atoa: Esetera 3;
ADARA.
13; 9: 15, 19.
Taioraa Roma. Mati:
o
te i‘oa ïa
no
te idolo
no
te
tamai,
e no
te fetia-ura.
E te
ava‘e
mau
pipi
Fepuare
e
no lesu,
Mati !
hio i te
a
mau mea ta te Fatu i
haapa'o i
na
Fepuare: matahiti 28
no lésa (oia hoi 781 no Roma).
To loane farereiraa ia lesu. “A hi'ona iteArenio a te A tua
”, te faariroloane, o Anedera, o Simona (oia hoi Kepha : Petero) e o Philipa ei pipi. I taua avaè ra to Natanaela faîraa ia lesu ei arii no Iseraela.
hia nei
o
Fepuare-Mati : To lesu ho'iraa’tu i Galilea e to’na Semeio matamua i
Kana. Te haamata nei oia i ta’na haapiiraa i te mau Sunago. 1 Nazareta
to’na taioraa i te tohu no Isaia, e no te mea, ua patoi etaetahia e to Naaareta, haere ê atura oia i Kaperenaumi.
Mati matahiti 29
(782
no
Roma).
Te faaora nei oia i te
hapepa, e i fe potii iti na laeiro, tavana no te Su¬
nago, e te vahiné i pohe i te ma‘i tapahi. 1 reira atoa to’na faaararaa i te
mata no na matapô, e to’na tiavaru i te mau demoni i
rapae i te hoè taata.
Ua titau atoa oia i te telono ra ia Levi a Alephaia
(Mataio) ei pipi no’na.
Te aruehia nei lesu
e
te nunaa, area
râ te
mau
Pharisea, aore
roa ratou
i
farii ia’na.
Mati matahiti 30
(783
no
Roma).
Te haapii nei lesu i roto i te
Sunago no Kaperenaumi i te parait flô te
pane no te rai mai, e te maheaitu nei te rahiraa taata ia’na o tei faaite i
te huru no to’na ra pohe. 1 to ratou iteraa
e, aita te Mesia i tae mai no^
te faatia ia Iseraela ei Basileia hanahana i te
pae o te tino, riri atura ratou,
faarue atura ! Aita râ Petero ma i faarue.
&
Fepuate paehopea matahiti 30 (784 no
To lesu faatia-faahouraa ia Lazaro
tiafaahouraa
e
te
ora!) Te
ratou tere i ludea I
Roma)
roto mai i te pôhé.
(O vau td
manaonao nei te mau pipi ma te riaria i to ^
no
POROTETANI
VEA
3
To lesu faaineineraa i
Epheraima, i to’na tere hopea i lerusalema, te oire arii tei taparahi i te mau peropheta. Haere atura oia e ta’na
mau pipi i leriko, faaea atura i o Zakaio ! O te Sabati hopea ïa. Mataio 20:
,18. “ Inaha, te haere nei tatou
taata nei i te feia tahu'a rarahi...
Mati matahlti 1797
(2550
i
e e
no
lerusalema, e e tuuhia te tamaiti
faahapa mai ratou ia’na ia pohe
Homa).
To lesu taeraa mai i Tahiti nei, na roto i ta’na mau
Matavai i te Sabati 5
i te
mau
te 7
no
tauhaa,
no
Mati to te
Mati. Ua hoe mai to Paea
no
a te
e
pipi,
o
to Arue
tei tapae i
no
te hoo
te mea, aita te mau efene i ite i le ture no te Sabati. I
orometua haereraa i uta mai te hanahana rahi. I
mau
reira to Pômare pupuraa
i te otue i Matavai i te mau orometua ei puharatou mau ohipa.
pa mure ore no ratou, e no ta
Mati matahiti 4946
(2.69Q
no
Roma).
Eaha hoi to tatou huru i teie nei avaè
no
Mati ? Te ohipa anei lesu na
roto ia tatou nei ?
Eaha fena i fo rima na?
e
Maria e, eaha tena i to rima na ?
e monoi hau ‘a noanoa, e te Atua e, ei pûpû
lesu here. Inaha, ua î roa te fare ta lesu e ta’na
mau pipi i parahi, i taua hau‘a noanoa ra i te mau vahi atoa i parauhia’i te Evanelia nei.
E piha
i nia î te
Abela
e
E
e
alabata anaè,
avae no
e,
mamoe
eaha tena i to rima
iti poria no roto
pûpû atu ia
?
na
i to‘u
nana, e
te Atua e ! tau
e
hinaaro
ei Tusia.
oe
Ua na reira mau oia, e ua pee te
nia i te rai, e teie â te mauruuru'nei te
hau‘a noanoa o taua tüsia ra i
Atua i taua tusia maitai roa ra.
i to rima na ?
i te reira,
rima, ei faatupu i to‘u mau hinaaro
e
e
Mose e, eaha tena
E râau anaë ! « A
rave
»
ia riro'ei
ravea
i roto i to
oe
!
i te mau tapao, tei riro ei mae*reraa nato Aiphiti e na to Iseraela atoa.
e teie nei vahin‘è ivi e, eaha tena i to rima na ?
E piti tau lepeta rii, e tau Fatu ! e moni iti haihâi roa, o te taatoa
râ ïa 0 ta‘u faufaa, e te hinaaro nei au i te tuu i te reira i roto i te
E
ua na
reira
mau
oia,
e ua rave
‘
piha vairaa tao'a
no oe ra.
reira mau oia, e ua riro ta’na horoa ei hioraa
te taata e rave rahi i roto i te ao taatoa nei.
Ua
no
«
na
Teriimarama
v. e,
eaha tena i to rima na ?
i
mua
i te
aro
4
VEA
B nira iti,
e
te Fatu e, tirara ! « A faariro i te ohipa o taua
ei ohipa na‘u
ra,
E
ua na
noaa
raa
PüROTETANI
nira'iti
!
»
reira Teriimarama vahiné !
ia’na, ei taütururaa i te taata
mau ohipa no te faaroo.
e e mea
veve, e
te
rahi te
mau
mau
ahu tei
tara, ei tauturu-t
i te
Toofa tane e, eaha tena i to rima na ?
E tipi noa, e te Fatu e, e aita atu ai ! — A faariro i te mau ohipa
O taua tipi ra, ei ohipa na‘u.
E ua na reira Toofa tane, e ua rave itoito oia i te mau ohipa tapu
vahie e te mau faaapuraa, ei haamaitairaa i to’na utuafare e ei taue
tururaa i te
aufauraa faatupuraa parau.
mau
E homa, ua tuu atoa mai te Atua i te hoè taleni i to tatou rima, a
faanavai maite tatou i taua taleni iti ra no to tatou Fatu, o tei horoa
ia’na iho
no
tatou,
Purune-Paraitia.
Haarnaramaramaraa
1. E uiraa tei tae mai: Te maoro nei to matou peapea fenua
i te haavaraa, ua rahi te pau e aitâ i hau. Aita anei e ravea?
Teie te pahonoraa: e ravea! la tae na pae e piti i mua i te
Haava iho no te faahauraa. Noa’tu te ohipa i roto i te rima no
te
mau
oti
paruru, e
noa
i te Haava ia faahau i te
peapea.
—
E
ture teie 1
E homa, eiaha outou e rû noa i te afai i ta- outou mau pea¬
pea i te vahi rahi - a mata na râ i te farerei
i te orometua e ta’na apooraa, e aore i te
i te hau. Aita ïa
e
i te Tavana, e a aore
Haava iho no te imi
pauraaf O te maitai anaè!
^
2. E parau maere
ore i te Vea no mea
e ite faahou ia taio !
Teie te
te aratai
*
E piti rata tei faaite mai,
tei tae mai:
e
no
mea,
no
e
faa-
te mea, ua pô te mata, eita
pahonoraa: E pa‘i, aita anei hoè taata mata araara
e no te taio atu 1 te mau parau atoa i te matapô
no
.
H U AH IN E
A tua mai
t
â, aita i taea i to^u faito
______________
Te
pa
reo
aito teie
no
Raiti t.
no
Maroe, tei mairihia
^
e
Tehapa-
1, ma‘i-moa na te arii. Teie te auraa : e moa faatitoraa
na
VËA
POROTETAM
te arii. Teie to’na toro'a mau, te amo
hoi; te
mau
i nia i te
maa
i
pupuhia’i i
te
no
na
aito nel
e
taata’toa i te
tia’i
;
roa
te
no
e
no
to’na fenua ;
e
mai ai te tahi aito e:
aito, te parau ra oia ma te vî-ore :
â, aita i taea i to‘u faite ».
na
reira
mau
te tahi e tae
Atirâ....
ua
vau.
Are'a te tahi
I
no te
i reira
i reira i faauta’i i te
mehairaa,
parau
mai ai i te
ei reira’toa te arii
tauhaa teiraaha i nia i te tahi
mau
noa’tu i te taime
teimaha
tauhaa’toa, oia
te moana e faaite
tauhaa
i teie mau
amo
fenua iho faaiteraa mal i te aito-tuiroo
na
mau
arli ei ô i to’na taeraa
fenua.
I reira te arii i ratere mai
aito,
i te
mua 1 te
5
pae e «
huro
«
A tuu mai
ai !
»
E homa e, te ora net â o
Raiti tane te aito vî orel üa
ruau
i teie nei, e ua pô to’na mata. Noa’tu râ to’na rohirohi, ua
hoe noa oia i te vaa no te tapapa i te mau pureraa, e na te hoê
tamarii itl i faaite ia’na i te e'a. Ua na reira oia e tae roa mai
roa
i teie nel tau, ei hUoraa i mua i te tahi pae
noa i te mau ohipa no te arii ra o lesu Mesia.
tei faarue faatau
pii oioi e ; « Atira, ua teimaha roa
ia Raiti tane o tei parau noa ei «A
E au ratou i te “ aito ” tei
vau ».
Aita r\ ratou i
au
tuu mai â, aita 1 taea i to'u
faito i te
Tuafapdparaa
amo
parau
i te ohipa no ta‘u Fatù ».
tahifo
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
1) Te hoê matahiti tumu 1815,
E matahiti
tumu
roa
Evanelia i Tahiti nei.
te
—
teie
i roto i te
Teie te
mau
tuatapaparaa parau no te Hau
tapa'o :
a) To te arii ra to Pômare ani-onoono-raa ia bapetizohia oia i roto i
haapiiraa Evanelia i mua i te aro o to’na mau taata. Ua roaa ihoâ i
rahi no te Parau a e Atua i te reira tau, e ua hii te mau ture no te Parau a te Atua. E te faaitoito ra oia i ta’na tamahine iti hoê roa ia Aimata, ia taio, e ia tamau aau
i te hoê buka iti : te aratairaa o te faaroo, ta’na i haapono atu ia’na ra i
te arii te hoê ite hohonu
naaro
mau
oia i te pee
Tahiti.
b) To te tahu'a rahi ra to Patii
mua
fariiraa i te Evanelia i Eimeo : Mai
to’na hi’oraa i te mau ohipa faahiarahi râ i Papetoai, i roto i te Haapiiraa Evanelia e i roto
fare pureraa i te sabati. Haere atura oia e faaroo i te hoê a'oraa
jii mai â te aueueraa to’na aau i
hia rahi, e rave
i te mau
VEA
6
POROTETANl
Noti, la’na i a'o i te mau taata no Taaroarii ; e ua puta roa to’na aau
mau parau i a'ohia e Noti, e ua faaite atura oia ia
Noti i ta'na opuaraa, mai te parau atu e : ua ite oe e Noti I ananahi, ia
poipoi, e tahu vau i te hoê auahi iti rahi, e ei reira vau e huri-tumu ai
i te mau idolo e rave rahi ta‘u e haapa'o nei, i roto i taua auahi ra, mai te
faaherehere -ore i te hoê, e ia mou roa’tu ratou. Ua ravai, e ua ravai roa
to‘u tiaauraa i teie mau idolo pohe, e te fauîaa-ore, e te vare noa te taata
ia ratou. E ua ite papu atura vau e : te vai mau nei te hoê Atua mo‘a, e
te Ora, ia au i ta oe i a‘o mai nei. Ua mana'o râ o Noti e ; e ere i te
parau mau, e parau rii faahoata noa. Ua na ô .mai ra o Patii : ananahi oe
na
i to’na faarooraa i te
e
ite ai !
I te hoiraa mai
i te
mau
o
Noti i Papetoai, ua
faaite atu oia i te opuaraa a Patii
pipi haapii Evanelia. Ua tupu apipiti to
orometua, e i te mau
ratou oaoa e to ratou mata‘u. Te
mata'u
hoi ratou
ra
e:
ia tahuhia i te
faatupu ïa te taata i te tiarepu rahi, e te
taparahiraa taata. Aita hoi i taa i te feia faaroo e ; ua haaatihia ratou e te
auahi te
mau
atua no
Faatoai,
e
hoê tiaa rahi taata haamori idolo
e
te hamani ino.
Aita râ teie aito tuiroo rahi o Patii i
haapa‘o-ore i ta’na parau. Ua haa-
putu oia, e to’na mau hoa, i te hoê pueraa rahi vahie i tahatai, i pihaiiho
i le marae rahi tei reira ta’na raveraveraa i te mau peu etene i te matamua ra. No te faarooraa to te mataeinaa taatoa i te opuaraa a te tahu'a,
amui mai te taata e rave rahi i taua vahi mau ra, no te mataitairaa i te
ua
hopea
0 te
tahoohia
e e
o
reira ohipa. E ua mana'o papu roa te feia i amui mai e l e
Patii
taihitumu
e
roa
teie nei
nei i te
mau
mau
idolo. No te
mea
oia teie
e
haamou nei
atua no te fenua i roto i te auahi ûra.
(te vai aturâ)
Vairaa Lafa.
E lata na M.^ Vernier
e
riro outou i te ani mai
e :
aita’nei
e
( hopearaa )
fare pureraa
i taua
cire
anei te taata ? Tei te
mau
e i New-York? Tei te pae tino noa
ohipa noa no teie nei ao anei ?
Te pahono ne au: Aita! Rave rahi te mau haapûraa no te feia faaroo, e
e mau pureraa hanahana rahi e te mahanahana ta maua i tapapa i na oire e
piti ta maua i faaea. I ônei a piti aenei fare pureraa porotetani reo farani ta
maua i tapapa, e fare nainai te tahi, e fare huru rahi e te ateatea te tahi. üa
pupuhia mai te a'oraa ia‘u no te Sabati i mua, ia tia i te Fatu. — Area râ te
mau fare pureraa reo paratane, e mea rahi roa ïa. E mau fare ofai, hanahana
ra,
i San Francisco
mau
ËOROÎETANl
VËA
1
oia atoa te pureraa. ( Aita hoè maniania ! V. P. ). E te mau himene hoi,
e te hui-faaroo taatoa. Ua
tupu to maua oto rahi i te faarooraa
roa,
tei himenehia
i ônei
te
e
mau
i San Francisco i te
Paroita.
Paofai,
no
fare-pure,
E
Arue,
no
e
here rahi
mea
hoè â faaroo. O
Ua
roo
e
dame
0
no
riro ïa ei
hoè
Seap,
Frédéric
mau
ore
E faaoti
hia
e
i to
maua
e
i
hoa
e
ite
noa
au
te aau,
nei
noa
ai
Paofai e i
pupu himene
himene atoa i ônei, i roto i teie
mau
mau
taata eê e te
purutia,
nei mai te haamaitai i te Atua.
Tarafonia, i te farerei-maitai-raa i te hoè mau fetii faa¬
no Tahiti, mai ia
Stuart e ta’na tamahine. Ma¬
maua
i te hoè
e o
mau
Charlotte Goltz, o
Mersman,
Bail (Pirae). Oia’toa i New York
taata tei here ia
maua na roto
i te
i parahi moemoe roa’i i te fenua ê nei.
maua
i teie
mau
te feia faaroo.
na
O Warren Higgins, o Henri
Vonegut, o Lucie Chave, o
nei, te farerei
Fatu, i
rahi
ahiri te hoè
hui-faaroo i Marite nei i te
ta maua
oaoa roa maua
te
noa ra vau e:
Uturoa, etc.
oaoaraa
te
otoraa himene tei himenehia i
mau
E te mana'o
—
epitetole huru
tae noa’tu i te
mau
roa, mai te poroi i te mau orometua herediakono, e te mau paroita, e te mau tavana,
aroha tumu i roto i te Mesia.
Na Verenie mâ.
Parau
nanahi,
e
e
api: I teie taime, te faaroo nei au e. ua tapae mai i New York, i
80 mataro taratoni e to Tahiti; te hoi nei ratou i te aia! Eita maua
farereî ia ratou, no te mea ua reva ratou
ê, ia tae noa’tu
na
te Fatu
e
maua
i Farani,
i Tarafonia i teie mahana! E riro
ê mai te mau tamarii faehau tahiti,
tauturu i to ratou tere.
Tia
fare araraa,
haapapu aéra vau i nia i fa'u fare...
noa
e ua
ihora
2ïa'i ihora
Eaha hoi te
Teie ïa>
ua reva
e
mea
vau
vau
i to'u
ra
la ite au.,,
(Habakuka 2:1)
ta'u e ite nei?
parau oaoa no
Vaiaau,
no
Ralatéa mai
:
'
1) Ua topa mai te hau no te rai mai, i nia i teie paroîka^apî.
Teie taua hau ra, ua faaôhia e 5 tino i roto i te Ekalesia, i te
avaè Noema. Ua haapaohia te tahi faaipoipraa Paroika, e 14 taata
tei b i roto i te pupu imi-mana'o.
2) Ua oti té fare-amuirâa î te aroarohîâ î te ohé, ê iîiêâ üehë-»
paraihia te fare i te peni api. Ua oti atoa te aua
üehe roa, e ua
Korona,
e ua
oti atoa te Bufubiki. Ua faaavariliia i teiefanau,
3) Teie hoi te
roto i teie
na
A faaitoito
ia
POROTËTANI
VÊA
§
e
tamuta tei faatere i te parolka
Tutapu, Naehu, Ariitu, Tehare, Lui.
Vaiaau, ia itehia teie huru hau anaè i nia iho
mau
mau
to
i'oa
no te mau
ohipa:
o
oe.
I
oaoa’toa. Eaha e ore ai? E mea maitai te fetahoè, o Tavana mâ e o Orometua mâ i te faatere i te
Ua haamauhia hoè arauiraa api i Fareatai, ei haapûraa i
ia purara ê i te pae varua.
Opoa. E
ia
nua
fenua.
te feia
parau
faahouhia te hoè Apooraa Melua ei tauohipa no te mau orometua-haapii tamarii i to ratou
teimaha. Aita te mau himene tane i vaiihohia i te mau
I Uturoa.
—
Ua faatupu
tururaa i te
toroa
oi’oa
rarahi.
/ Tiva
te hoè
Tia
—
Ua iteahia i reira, ma te mauruuru r?hi,
hiopoaraa himene-raaitatai.
mau
ihora
noa
vau
i to‘u
ra
tare âraraa... e ua faaroo vau
taparahihia, te tumu : pifao, eïa,
opahi, te auri, etc.
Eita vau e faaite, e teihea taua mau ohipa riaria e te haaraà
te tupuraa, ua parare èna te roo. Atira ïa.
la hoi te faaroo i te ite, e tupu te ino i te rahi. Eita e ore.
i te auê
riri.
i
i Vaüoare.
e
te hoè mau taata tei
no
Te mauhaa? Te
Moni tauturu i te Ve'a
Papeete ; T. A. : 25. * Roo a Tapea : 20. - Tirahuri a Teave ; 5. •
Simone a Mareura : 10. - Aetua v. : 6. Tara Colombel : 25. - Vairua
Tama : 15. - Trafton : 5. Tara a Taputu : 5. - Tani v. : 5. - Boaza ; 10.
Amaru
v.
Taea 25.
*
poroura
6.
X 15.
-
16. - Ariiura 15. -Raiarii Wolher 5. - Bethmann 60. * Noël
Jean Guilloux 5. - Teura Aumoa 85. Teotahi 15. - Tehei*
Mme Brown 100.
Scholermann 10.
-
-
Maraetefau 80.
Faaa : Airitera 20.
-
- Atoni 6. - Pirae :
Mataiea : Teroonui
Orofara : Tutea 10. - Makatea : Tairua 15. - Afareaitu : Marau
* Uturoa ; Madame Chevalier 6. - Kaukura : Parara Richmond
26. ” Atuona : Tevao v. 15. - Triffe 50. - Taiohae ; V, Doom 10,.
5.
-
V.
6.
Amuihia 710 farane,
Imprimerie Ehb F, Jttvbutin
MAURUURU,
—
e
PAPbeîe, tahiti,
homa î
Fait partie de Vea Porotetani 1946