EPM_Vea Porotetani_194602.pdf
- Texte
-
T« 46
0
te
Matahitî
AITA’TU
-
FEPUARE 1946
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O lESU.
HOÊ
HOO I TE MATAHITI
G.
Hibi 2.
-
:
—
I Korinetia 3, 11
E TOEÜ TAEA.
PREISS, Directeur-Gérant.
Parau faaite i te
Wraatira
Ei faaoreraa i te ma'i fiva-aau, o tei taparahi pinepine i te
e ei parururaa atoa i te m,a'i-iriti (Tétanos) e i te
ma‘i-arapoa riaria (Diphtérie) ua faaue etaeta te Hau ia patiahia
tatou paatoa na roto i na patiaraa e toru.
Ua ore roa te fiva aau i te raau fenua e rave rahi, na roto i teie
1)
taata tahiti...
■
ravea mararnararaa roa.
Ua haaroata te naau patiaraa i Paea, e ua haapao-maitai-hia. Ua
iti te feia tei horo-ê e tei tapuni, no to ratou riaria tumu-ore e te tiaturiraa i te tahi mau haapiiraa pouri tei naô mai e, e ohipa pohe te
e maa rohirohi
te poto roa... e mea raaoro râ
patiaraa. Inaha :
e
mau
iti
roa, e e maa
fiva iti marû
roa
te raaitai e roaa no roto mai i teia
patiaraa.
feia haamaramaramahia
outou, e farii mauruuru outou i te Ture Api, e i te mau taote e te
pupu taata utuutu, e haere atu i ô outou na, ma te aau here e te hi=
naaro, ia pra outoü e to outou mau utuafare i te pae o te tino.
2) Ei faaoreraa e ei païururaa i te raau ma‘i raraki Varua (amahamaha, eiâ, haavare, taero-ava, taiata, faaturi, etc.) otei taparahi
pinepine ia tatou, ua faaueue etaeta te Atua ia patiahia tatou paa-’
toa i te Raau-ora. Ua tono mai oia i te pupu taote e i te feia utuutu,
E te huiraatira porotetani e, no te mea e
»
e ua
mau
mahana
e
i te
mau
matahiti atoa, no te ra»
i te raau ma'i,
Noa’tü râ te pôte ô lê Mauîul, ê té ffiâôro-rôâ-rââ o te niaitai g
'ïiôââ mal na roto i teie rapaauraa ra, te rahi nei te feia e horo ê. @
n Tapunipunî noa. (Â hîo nâ ! te huru no te mau Sabati i Tahiti mâ
.'hiei, i teie nei anotaü ! ). Ei haapapuraâ i te maa parau paari papaihia
e loane : (loane 1: 6) : « I anaana mai na te raararaarama e te pouri,
aita rà te pouri, l farii atu,
paau
,
faataa oia i te
PüROTETÂNl
VKA
E te huiraatira porotetàni e, no te mea e feia
E farii mauruuru noa outou i te Ture Tahito,, e i te mau
haaraaramaramabi^
outou.
taote
tei haere i ô outou na, ma te aau here
e to outou mau utuafare i te pae tino
te pupu taata utnutu,
e
e
te hinaaro
e
i te pae varua.
rahi, ia
ora
^
outou
Salamo 103: 3, « oia tei faaora i ta oe atoa
faaora i to oe atoa ra mau ma‘i ».
ra mau
hapa,
e o
tei
TuaFoi-parau.
Te hoê ma‘i rahi riaria: O fe ITiaM
ie^sbelâ Ta.
Apokalupo 2; 20: Te vai nei rà ta‘u pariraa ia
vaiiho i teiia
I.
vahiné ia lezebela
na
Taua ma‘i
oe...
i
o oe
na...
ra :
a) Taua ma‘i ra, e ma‘i hairiiri ïa : E ma‘i pirau, hau‘a ino,
i te mata aiai, i te tino purotu, i te aau aroha, i te tura
amu
e
e
e
i le
mau
maitai atoa.
b) Taua via'i ra, e ma'i polie ta : Mai te mau avae no te fee
piri, e piri roa’i i te mea ta’na e tapea, oia’toa te mau pohe
tapiri atu ai i le taata tei pohe i te “ ma‘i lezebela”.
Aita e hiro'a faahou i taua taata ra, e pohe te aroha, te tura,
te oaoa mau e te hau ;
te
e no
e ino te roo no te toro'a, no te utuafare
haapa'oraa. Te faatupu nei oia, ma te raana‘o-ore, i te
oto, e te mihi
c) Taua ma'i
te raauiui aau.
e
ra, o te
IL To te Taote
Exodo 20: 14!
Maseli 5: 3:
«
e te taiata /
aita’tu, mana‘o i taua ma'i
faaturi ïa
Rahi,
Eiaha
e
roa e
ra:
faaturi».
hoi te raeli no te vaha
hopea ra, e au oia i te
raau maramara, e mai te ‘o'e mata-piti ra te ooi. Te rû nei ta’na
avae i te pohe, te horo mata'u-ore nei ta'na avae i hade».
Maseli 6: 32: 33: «ü tei na reira ra, ua taparahi ïa ia’na iho,
0 te pohe e te haamâ te noaa ia’na, ûana rahi to te taata pohehae»*
Ephesia 5: 5: «Ua ite hoi outou e, aore te faaturi, e le taata
faufau ra.,, aore ana'e ïa e ai‘a i te Basileia o te Mesia ra,^
0
le vahiné
no te
Atua
«Te topata noa
faaturi...
»,
ia
tae
mai
râ i
ra
te
■'
in. Nahea tatou i ieie “ma‘i
a) Te
Matajo
îezebela’’?
^
*
‘
farii nei tatou ia rapaauhia oia, ia au i tei papaihia : •'
37!
« A obiti, e faarue-è atu ; e ta pu, e faarye*è atu ».
POROTETÂNl
VEÂ
■■'p) Te
3
nei tatou: eiaha te ma'i e pee i nia ia tatou, ia
papaihia : Maseli 4 : lü3 : « E faaitoito i le liai i to aou
na, no le mea (Mataio lo ; 19), no roto mai hoi i te aau te mana‘o ino, te faaturi, te porenia, te eiâ, te haavare e ic faaino ».
paruru
I tei
i#.,
■Sf
OPANI
:
eiaha tatou
E homa ! eiaha tatou
e
faaherehere
tiahi râ i rapae.
ïa,
e te
îif
—
tahutahu,
noa
i
Apokalupo
e te
faaturi
taurumi
e
noa
i leie ma‘i
pirau,
teie nei vahiné ia lezebela.
:
lo:
«
a
To rapae au ra, e uri
».
Ei ?aahaainitRa@raâ
L î te matahiti 1819, ua faahepo te Apooraa Tavsna no Raiatea
i te feia faaturi, ia faaafaro ratou i to ratou haerea, Ua na ô mai
ratou : mai te mea, e patoi outou, e tia ia outou ia vaiiho i te parau a
te Atua, ta outou e mau na, no te mea aita roa ïa outou i hinaaro ia
haapa'o ia’na, mea maitai ïa te hoi atu outou i ta outou mau Dia¬
bolo. Eiaha e haavare noa’tu, eiaha atoa te fenua ia faainohia no ta
outou mau ohipa faufau,
IL Ua parau te hoê Faatere-Hau pâroo papaa e ; mai te mea te
vaiiho-fasherehere-noa nei ta‘u nunaa i te mau hara faaturi e te
taiata i rotopu ia’na, e mea huru maitai a‘e oia e ô i te hoê apoo hohonu, a faataoto ai ia’na iho i roto, e ia tapoihia oia, ia moe roa
to’na hau‘a ino.
III. Te mana'o nei tatou e, eaha hoi te faufaa ia hopu tatou i te
i te mau mahana atoa, e ia ahu i te ahu mâ, ia tahinuhinu i te
rouru i te monoi noanoa, e ia parai i te mata i te mau huru peni,
mai te mea ua pê te roto i te “ ma‘i lezebela ”.
pape
El
feruriraa.
Te animale ei bVoraa.
Te mamoè
:
Te
nounou
nei oia i to’na huruhuru teatea, e ia topa
.pia i te vahi varivari, eita oia e faaea i te tautoo
noa’tu i te taime oia i iritihia’i
e
i te pii,
e
taa
roto mai i te vahi ino.
maohi : la tae oia i te vahi paruparu, i reira to’na tavifivi-noa-raa mateoaoaiti rahi, e to’na taotoraa i taua vahi repo ra.
Ei mamoe ana‘e tatou, mai te mea, ua hi‘a tatou i te vahi ino,
Eiaha tatou e faaea, e tae noa’tu i te taime no to tatou faaorarahia.
■'
( Iritihia no roto mai i te hoê a‘oraa ).
-
*
Te puaa
no
VEA
POROTETANÎ
ii faaararaa.
“ Eiaha hoi to outou po6 0 paruhia i te puaa ”, Teie
eiaha te hoê mea maitai ia faaino-roa-hia.
Tou a poe ra : 0 to i‘oa ïa 0 Bir-Hakeim,
O Bir Hakeim, te vahi pâ roo, te tahua no te hoê sroraa taa-ê roa,
te vahi one e te ofaifai, te taotoraa hopea no ta tatou mau tamariiaito. I reira i tahe ai to ratou toto ; i reira te tahi pae i faaorahia’i
na roto i te ata rae'ume'u e te rupehu ; i reira te tahi pae i euhe i te
mau euheraa, ia ora ratou i te Atua no roto mai i te auahi !
O Bir Hakeim, ua haamoêhia'nei toi'oa otoraa hanahanae tetura ?
O Bir Hakeim i te aroha rahi e, no te aha to i‘oa i haruhia’i e i
tuuhia’i ei tiai i nia iho i te hoê fare-inuraa maa taero ?
Matflio 7:6
hoi te auraa :
:
e ara,
Afâta vairaa Lata
Tühaa I.
Jlaamauraa ofaS-fihi no te fare-putuputuraa
no
te pupu
iil (Ebene-E^era)
Mahina, i te 6
no
Titema 1945.
haamauraa ofai tihi na roto i te hoê himene fariiraa,
ia oti te reira, ua orero mai te orometua ra o H. Brémond i te mau parau aroharaa i te Peretiteni no te A.R.A. (Preiss),
e to’na mono (J. Charpier), e te mau auvaha-orometua (Tuhaa I e II),
e te mau diakono, e te mau manihini ( Pirae-Papenoo) na roto i te i‘oa
O te Apooraa Diakono no
Mahine, e te i‘oa o te amuiraa Ebene-Ezera
Uâ tupu ïa oro'a
na
te
paroika iho
;
(Pupu 111).
te tihi no te- fare ma“Tarapu”, i te matahiti 1797e ua iteahia to’na tupuraa i rotopu ia tatou i te mea e, ua vehe te tau, ua
mo‘e te tau no te eteneraa o Tahiti, te mau marae, te mau haamoriraa
etene o te reira tau. Tupuraa unaima to te reira tihi i roto i te aau no^
teie amuiraa Ebene-Ezera i roto i te tapa‘o no to ratou oaoa. Ma te pùpù
Mai te faaite atoa mai te orometua i te parau no
tamua i hamanihia i Matavai i te vahi ra o
atu i teie nei haamauraa
ofai-tihi i roto i te rima
o na
Peretiteni e te maU
auvaha.
Fait partie de Vea Porotetani 1946