EPM_Vea Porotetani_194512.pdf
- Texte
-
Te 45
O
te
MataWti
-
TITEMA 1945
klhi
-
12.
VEA PQROTETANI
AITA’TÜ
E NIU E TIA I TE
O TEi haamaühia RA, oiA Hoi
TAATA’TOA IA HAAMAD MAORI RA
Mesia RA O lESü. — I Korinetia 3, 11
TE
HOO I TE MATAHITI
G.
HOÊ ; B PITI TARA.
jPREISS, Directeur-Gérant.
pô Noëla, mafahifi 0000
—
Pô Noëla, mafahiH 1945
Luka ii, irava 8: “E tiai m'amoe tei taua fenuafà
tiairaa i ta ratou màu nànà i te mau araraa pô”.
ite
Tei roto mau to Iseraela i te pô aruirui no te ati e
mai te mea e, aiba e haapûraÂfaahou. Te faatîtîhià
ra ratou e to Roma, e na te hoê arii haavare i faatere ia ratou, oia
hoi O Heroda-Nui, Aue ! Ikaboda... ua ore te hinuhinu ia Iseraela
nei. Aue ! Afea te Mesia, te Arii-Faaora e tae mai ai ?
I taua pô ra : Te rave noa ra te piau Etene i ta ratou mau peu
pouri i te haaraoriraa i te mau idolo e te mau atua no te “ raaramarama ” na roto i te mau peu faufau rahi. Te mau nunag etene, to
te pae Apatoerau, Apatoa, Hitia ote râ, Tooa o te râ, iAUo^aqia nei
e i ludeà atoa hoi... Afea te maramarama o te Ora e tae mai
E hia tauasani pô tei tupu noa, mai te pô tahito auiui mai â, mar •
te tau i orure ai Adamu mâ i te Hau-Metua e i taparahi ai Kaina i
I taua pô ra :
te
maupohe
to'na teina iti
?^Ua tinirau ! Ejnaha !
Ua tia mai ra te hoê melahi a te Fatu i pihaiiho i te
tiai marnoe tei tia i te mau nànà i nia i të moo-aivi no ludea, e
ua ati ihora ratou i te maramarama i te anaana o te Fatu. . . .
Ua faaroo ratou i te him^e
no *9
no
ra‘i - e i te reo faahiahia e : “ Inaha hoi ! e parau maitai e te oaoa
teie. I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou i te oire no Davida.. •
oia hoi te Mesia ! ”
I taua pô ra :
mau
haamaitairaa
tiria rahi
te
Ua ite a'enei hoi te mata i te Ora, i haapaohia e te
i te mata o te taata atoa nei, e tiarama ei haamaramarama i te Etene... i te feia e parahi i te pouri i roto i te maru pohe..,.
I taua pô ra :
^
Fatu i
mua
ei hanahana no to
i
Iseraela.
fàrii oaoa ratou, e
te mau Magoi
I taua pô ra : Ua ite te tahi paé i te Ora, e ua
‘ua horo te mau tia'i marnoe i Betelehema, e ua reva
î to ratou tere-imi.
2
VEA
PORÔTETANl
1 taua pô ra :
leheraa iho
Ua ite te tahi atu pae
i lerusalema hoi.
e
-
|.j:
aita râ ratou i farii, i Bete-
1 taua pô ra : Aore â te tahi pae i ite,
Mai taua pô ra, ua parare te parau no Noela i te mau fenua atoa
ua tae i Oteania nei - e ua riro i reira ei Oroa-Rahi !
Ei oro‘a hanàhana i roto i te mau fare-pure, i reira te mau taata
aau-maitai
Ei
haamaitai ai,
e
e arue
ai i te Atua
no
Vl
ta'na horoa.
i reira te utuafare maitai e amui-tahi no te fàaoaoaraa ia ratoulraton iho na roto i te horoaraa i te mau tao‘a faatauaroha, ei haamanaoraa i to te Atua aroharaa mai i te taata nei.
oroa
oaoa,
Ei oro'a Etene, note feia tei pouri e tei taiva, o ratou tei faatupu
i to ratou mau peu haamoriràa paero e te tahopuraa ia Asetareta, te
atua-vahiné
no
te taiata
e
te
poreneia.
NOELA 19AS ; E te u‘i apî here e, e te mau taurearea e, ejo oe
to te Ekalesia e, mafhaere tatou paatoa i Betelehema, a tahopu atu
ai ia lesu iti, ma te afai i te ô ; te auro, te mura, te tapau libano,
da hoi : to tatou aau,
Eiaha roa tatou e amui i te feia aroha rahi tei faarue i te tiarama
tei haaraaramarama i te mau fenua etene, e tei riro ei hanahana. E
otohia ratou e lesu o tei parau i to lerusalema taiva i te na-ô-raa e ;
Luka XIX 42, 44
“ Ahiri
oe i ite na i teienei i to oe nei anotau, i te
!... e huri hoi te enemi ia oe i raro roa i te repp, e to tamarii atoa i roto ia oe na... o oe aore i haamanao i to oe
parau e
ora’i
:
oe na
iteraakir Siai
.
Te 9va‘e
no
Tifem«,
I mutaa ê ihora, i te tau no to te
hui-tupuna vai eteneraa, ua
parauhia teie nei ava‘e e;
1) Te-tai : Te-ia-ai-nui-ia-tuma, ia Titema ; te tupu ra te uru,
te ta-ai ra ïa i tè, hui-maa o te tae-vao i tai.
•
Teie te auraa: e ava'e no te amu-‘?ahi i te maa, te
tupu nei
te uru, e ua rahi te mau maa taetaevao. (Tei
iritihia),
2) Varehu ia Titema, o Oteatea te vahiné.
'
,
Teie te
auraa:
te ava'e teie
no
te
tupuraa
raau, e te û'araa
tiare-meia te vahiné.
I teie nei
râ,‘ i teie nei
teie nei ava,e:
1)
Te-tai
avearea
e
anotau ta tatou e tia
nei,
ua
parauhia
teoto, te-amu-rahi, maa-taero, ia Titema; tupu 1s
maa peu taetaevao.
^
hupehupe, te tahi
■
VEA
3
POROTETANI
e'ava'e faaineineraa i te mau peu huruèroa.
tihota no te hamaniraa pia - e te haaputuputuhia nei te naoni no te mau “ oro'a tamaaraa, ma te maa
taero” ei haamaitairaa e ei faaoaoaraa ia
(aita te Vea i ite
Teie hoi te auraa:
Te hoahia nei te mau pute
e :
ia vai ? )
2).
Tupuraa oaoa,
ia Titema, o
Teie te auraa: e ava'e
Aroha-Rahi te vahiné.
faaineineraa e te raveraa teie i te mau
ohipa haamaitairaa i te Atua o tei horoa mai ia Immanuela i te
pô Noëla, eo tei tiai ia tatou e tae noa’tu i te hopea no teie
matahiti, e ava'e ù'araa no te mau tiare no te here, te aroha,
te oaoa e te hau i roto i te mau utuafare maitatfii.
nei
Luka II 14 : «
Ei hau to teie nei ao,
mai te taata nei
To te
e
».
ohipa-aroha fahoeraa i te faata
I mûri a‘e i to te
ia ite-au-hia
eê.
Purutia taeraa i Farani, ua faatupu
a^a
ra¬
i te mau hamani-ino-raa i te mau Ati-Iuda. üa haapurarahia te mau utuafare, e ua taaê te
i te raau tamarii, e aita roa e farereiraa faahou i itea... mai te
ton i reira
hoa i te hoa, te metua
mea
e,
I to
taparahihia te tahi pae.
ratou hi'oraa i teie huru ati, ua amui-tahj^e
ua
2 orometua
Katorika e hoe orometua Porotetani, no te ohipa taaïy:a i te mau
tamarii Ati-Iuda tei vai-otare-noa e tei au.auhia e te nu^^s^utoi,
imira^H
mai te manu rii huru hehe, i te
te
haapûraa.
Noa’tu te ture etaeta roa, tei opani i teie mau ohipa aroha,
aiia na orometua nei i vî.
Na te tahi Perepitero i faaora e 4000 tamarii ; na te tahi atu
i tahuna i te hoe mau tamarii e rave rahi.
E 6000 ta te utuafare no te orometua Porotetani. i haru mai,
mai roto mai i te vaha no te Luko taehae.
Ua ati te mau orometua nota ratou ohipa. Ua opanihia te tahi
i roto‘i te hoe aua faaûtuaraa, ua haapeapea-noa-hia te tahi, e ua
haruhia ta’na mau faufaa o te paieti ; ua pupuhihia te taoete
e
tei horo nane noa,
hoe mau
(beau-frère) note orometua porotetani, ua tuuhia te orometua
vahiné i roto i te hoê vahl haamauiuiraa faito-ore, e ua tiavaruhia te tamaiti no te orometua i te hoê vahi moô, ei tahooraa.
,4ita râ ratou i vî.
Ua amui-tahi atoa e 5 va.hine katorika e e 5 vahiné porote¬
tani no teie ohipa-faapra i te mau tama Ati-Iuda, e iaaha.'ua riro
I......
VEA
PUROTETANI
hoê
no raton i te mau mutoi. E teie te utua no taua vahiné
ra;
tuuhia oia i roto i te hoê pape pihaa roa, ei
muria‘e, i roto
i te hoê pape toetoe roa, e ua na reira noa. Aita râ i
ua
pohe,
aita’toa râ i- vî.
Ua rahi râ te
aau-aroha,^
tamarii rii'tei
mau
ore
i
roaa
mai i
teie feia
e ua pohe te rahiraa i te mau hamani-ino-raa riaria
tei farerelhia
e
ratou.
Ua opanihia te tahi pae i roto i te mau pereoo
(pereoo-auri).
Ua tia-hopiri noa ratou, aita e maramarama, aita e.mata'i, aita
fare-iti,
e
hoê
te vahi
maoro o te
tereraa
o
te pereoo, ua
pohe
roa
te
tino i iritihia è tae noa’tu i
tei mama'ohia ei faaearaa ati no te mau tamarii. Te
ano
tahi pae, ua
^
te
e no
tamarii; aita to ratou
mau
pohe i roto i te
%
mau
mau
piha-mata‘i-taero.
Ei faaararaa.
I. Te Ye‘a Poroletani:. No te feia
te feia anaanatae
e
titau i te ite
te mana'o itoito...
te
e
paari,
tei opua i te faarahi i ta’na tao‘a varua... no outou i ferurihia'i e i neneihia’i
teie nei Ve'a, ia faufaahia outou i te faufaa mau.
no
e
E faatiV tiuei outou ia
a) Eiia
Ye‘a ? A hi‘o
i
parihia tatou
nehenehe i te
e
na
no
e :
Porotetani
nunaa
! 1.300 Ve‘a teie
ia taio i ta’na iho
neneihia
e
nei
no te
faaamu
taata
porotetani e 20.000 e tiahapa e vai i Oteania nei! E
mea ifi roa, e ere anei?
b) Eita ratou e nehenehe e aufau i te tahi moni iti ei tauturu
i te Auvaha no te Haapa'oraa Porotetani i Oteania nei.
na
A
feruri pa'i
Teie te hoo
no
:
te hoê
hoê
»
E inaha !
e maa
E teie le hoo
puohu
Eita anei
II Te
mau
e
j te mahana hoê
4 tara;
:
1 toata.
auauahi ana'e tera.
no
te maa mau:
Hoê Ve‘a i te ava'e hoê:
i te matahiti hoê:
avaava
omou avaava ;
e
maraa
1 toata
3 ïa tara
? E
tiahapa, oia hoi
(15 farane iti).
maraa
aito no Tesu Mena:
e
:
12 Ve'a
Mauruuru.
!
o
tei faataahia
no
te
mau
ohipa
Pô-Matahiti, i te Matahlti-Api e i te Hepetoma-pureraa : a
haamana‘0 i te Ture a Mose, irava 3:
'Eiaha roa oe e faahiti
îaufaa-ore noa i te i‘oa o te Atua ra, o leho'va ”.
i
te
VEA
POROTETANI
E homa e ! eiaha roa tatou e rave i te
ohipa anoi, mai tei
itehia i te tahi mau tau ! oia hoi, te tahi mau “ aito no
te Mesia ” tei faaitoito ia vetahi è no nia mai i te
Terono, e o tei ite¬
hia
mua a‘e, e aore ra i mûri iho. i to ratou
huru haamâ
üa aniania te mata, e ua
peretete-haere te tino, e ua î te
hau'a uaina e te pia... « E mea maitai a‘e teie huru
taata ia
taamuhia te hoê tutau-auri rahi i to’na
arapoa e ia taorahia oia
i roto i te moana
topatô » ( Luka XVIII, 2
na
roa.
).
III. îe maitiraa i te
nei
:
E
nie
:
Teie
tupu i te 9
mau
mdo
no
te
Apooraa Rahi
no le Fenua
Titema ! 975 matahiti hou lesu,
no
ua ino Iseraela i te amahamaha. Eaha e ore ai? Ua faarirohia te
Apooraa
Feia Paari ei mea faufaa-ore, e ua tiaturi te
upoo-faatere, o Rehoboama, i te mana'o no te Apooraa-Taurearea ! Ei faaararaa noa ! !
IV. Te mau taata atoa o le hinaaro i te
to’na
nohoraa
:
Mission
Paris 14®“^
V.
^
Tuatapaparaa Barau-Tahito
te matahiti i
no
payai atu ia M. Ver¬
[de Paris, 102 Bc») ^ago,
:
A faaoromai ! E tiai i te Ve‘a
!
mua
Afata vairaa Lata
Te oro‘a haamauraa ia Paie Paheroo
(Tehexi^M. ma)
I te Sabati, i te 9 no Setepa, ua tupu te hoê oro'a rahi
hanahana e te
ruperupe rahi, no le haamauraahia o Paie a Paheroo, oia hoi o Teheura
mâ ei orometua
E
orometua,
i to te
no
Pirae.
rahi te taata tei tairuru mai i taüa
rave
e rave
aua
I to te
rahi te
mau
oroa
ra, to te
Paroika, te
mau
manihini atoa tei tae atoa mai, e tae noa’tu
orometua.
mau
orometua tonoraa i roto i te
tia to te Paroika taatoa i
nia,
e ua
fare-pure, tei î i le taata, ua
himene i te hoê himene fariiraa nave-
te hanahana.
nave e
»
Na
na
orometua
too-piti, Mi' Charpier
>
raua o
te pureraa.
Preiss, i haapa'o i/
Na
Preiss te a'oraà no roto i te buka a Ezekiela,
pene
XXXIV. Te parau no te tiai mamoe tarahuhia, cita oia e
haapa'o i te raamoe, vaiiho npa oia i te nànà, ia hahae-noa-hia na e te uri taehae e ia taumi-
4
hia
c
i te
mau
e
le tiai ino. Te faaara nei oia
e
te faaitoito nei i te orometua
tiai atoa, eiaha ratou e riro mai teie
mau
tiai ino ta le
faaara nei, ia riro râ ratou ei tiai maitai tei horoa i le
mee,
ia
au
ia lesu, te tiai
mamoe maitai
ora
apî e
Peropheta
no
te
ma-
(loane X, ir. Il ). Ua faaara atoa-
!
1
VEA
6
POROTETANl
Ë
hia te
nànà, eiaha oia e riro mai te nànà ino, teoteo, taiva, haapa‘o-ore,
e te auraro-ore, ta te Peropheta e ta. te Ezekiela e faaara nei, ia riro rà te
Faroika ei nànà maitai, haapa‘0, faaroo i te reo o te tiai maitai.
Inaha! ia oti te a'oraa, ua haamauhi Teheura ei orometua no Pirae nei,
pûpûraa e ; tera mai to oe orometua, o Teheura mâ, a
poihere ia raua, e tae noa’tu i te hopea, eiaha e, no teie noa mahana e ananahi, eita ïa e here faahou. la oti te oreroraa a Paraita, ua pùpù atoa o
Tearo, te orometua no Arue tei faateremai i to Pirae, i te mana faatereraa
i roto i te rima o te orometua apî, e ua farii poupou Teheura i te mau
pùpùraa. Oia iho tei faatere i te bro'a bapetizoraa ( Luka XVllI ), i te oro'a
Euphari ( Salamo XXVI, 6).
la oti te pureraa, ua tomohia te îare-orometua nehenehe roa e te ravai
maitai, e ua opanihia taua ohfpa ra na rqto i te tamaaraa tei faanahonahoroto i te
na
i: I i
hia
e
c
reo
te Paroika.
ç
Ua faaea matou, to te aua, no te
haapa'o i te
pureraa
ahiahi,
e
no-te
putuputuraa pô. Na Brémond, orometua, te pureraa fetii, e na te orometua
apî te irava tuaroi (Luka II, 14) : « ia haamaitaihia le Atua i nia i te ra‘i
teitei, ei Hau to teie nei ao, e ia ite-au-hia-mai te/taata ».
î.’i
Ua ravehia teie tuaroiraa na roto i te anaanatae e tae noa’tu i -te ao ;
o
matou
remona
râ, ua hoi matou i te tuMraa pô i nia i to matou mou‘a, i Henei.
Vaitape.
^
Crest-Drôme
Na te
E
Ua
au mau
papai
hoa
mau
no
here e, ia ora outou i te
au
( Farani ).
te Ve’a,
aroha
o
te Atua.
•
la outou i te maü parau rii apî no to maua tere, i Taiohae,
New-York. I reira tatou e tuati ai i teie Episetole iti.
i San Francisco e i
E 28 mahana
reva’tu i Farani
i'I'
tane to taua
maua
na
pahi
i taua oire rahi tuiroo no
parité. Ineine atura no te
pahi rahi faauta faehau marite. E 22.000
te tere rahi ( 2Q maile i te hora hoê) Te tii ra taua
nia i te hoê
ra, e
ra i e 7.000 faehau marite i Marseille. E tere fanao i te pae o tè miti.
Ua farerei atura matou i taua raoana Atelanetita, e te Mediteraneani, mai te
pahi
mau ati tei tupu i reira i te tau tama'i néi. Ehia pahi maii raro i taua na moana, i te ohipa o te mau pahi-hopu? Ehia
ihitai tei painu to ratou mau tino e téi pohe i reira?
haamana‘o i te
tatai tei topa
pahi nei i Marseille i te 30 ho Atete, i le ahiahi roa. 1 to
i reira to matou farereiraa — a tahi roa ra —
riaria no te tama'i. Ua 10 ç ua 10 te mau pahi rarahi e te mai-
Ua tapae te
matou ôraa i roto i te ava,
i te hoho'a
tatai tei
,
i.-i.
\\
È-MSi.
V.
haapararihia
e
te Purutia i te mau mahana hopea
te tarava noa
J (I
atau e i te pae aui — te araa
haapûpûraa-auahi i nia i te miti —
Te au ra te mau ava-pahi i reira mai te tahi aua rahi tanuraa mai. Hoê
â parau no te mau uahu, e te mau fare vairaa tauhaa ; ua topitahia, ua
pau i te auahi, e te vai ano noa nei, maoti ra te vetahi — aore rea —
lei tataihia e te Marite. E mea aroha rahi e te faatupu oto. E te mau fare
rarahi, i te hiti miti, ua pau ana‘e i te auahi, aita e haamaramarama, aita
e tapoi, e mau patu anate, te vai tahaa noa ra te mau aroa. E haamana'oraa i te reo mihi no te oto a jeremia (I, 12): e hi‘o mai, e te feia e
haere ra, e haamana'o i te huru o te oto e au i to‘u nei oto i tei faatupura
to ratou
noa ra
mau
tino tutae-auri-hia i te pae
to ratou mau tira e to ratou mau
hia mai ia‘u nei!
I to
tapaeraa, ua tupu te oaoa rahi i to
tamaiti here, ia Charles, e i ta’na vahiné
maua
maua
farerei faahouraa i
faaipoipo, e i mûri iho,
ia Henri, o tei na te tîtîraa mai na Purutia. Aue te oaoa e! Aue te oto
rahi e! Te oto noa ra matou too-maha i te haamanaoraa i na tamarii
here tei ore i amui mai. Ua pupu raua i to raua tino i nia i te fata no
te Hau-Metua, ia tiamâ te fenua nei ! Ei te Atua raua, i te ra‘i teitei e tae
to
maua
noa’tu i te mahana rahi no te Fatu, amene !
^
Ua farerei faahou maua i te mau utafare taeae ;
^Teaveura), ia André ( Teotahitua ), e ia
tou. Aita o outou e mo'eraa.
"fehani,
ia Paulo, ia Frédéric
e te
aroha’tu nei ia ou-
i to ratou aau...
André, tei pohe
Te opua nei maua i te hoê tere mou‘a, i te menema no
i te Vercors, i te 21 no Tiurai 1944. E 55 ratou i te aua
te mahana e haere atoa’i maua i te.menema no Albert, i
Aita
maua
i taé i Paris.
..
ua
hoê. Te vai ra
te pae i Nice.
iatata râ.
la tiai mai te Atua Hau ia outou paatoa.
Na Verenie mâ.
( Ua papai mai M*' Vernier i te hoê lata roa e te nehenehe no Marite
faahou ia’na i roto i teie nei Ve‘a. ...
faaôhia râ i te mau Ve'a i mua nei ).
mai, aita râ e ravea no te faaô
e
parau Rahi Apî.
E hamani-ino-hia’nei te
haapa'oraa Faaroo-Paero ?
Hau e: e 500.000 fare-pureraa,no taua
Üa taiohia i roto i te Ve‘a a te
Haapa'oraa Paero e vai i Farani nei, e e 400.000 ta te Hau-Metua i opua
e 6 opani ia ratou. Ei tao'a faatau-aroha i te nunaa!
Eita paha 0 Diabolo tane, te atua rahi no taua Haapa'oraa ra, e farii noa
ma te maniania-ore, e te patoi-ore, e te tahoo-ore.
Te ui nei te mana'o, e i Tahiti mâ nei, eaha hoî te huru no taua Haapa‘oraa Paero i te anotau hopea nei? Na te mau huru e faaite mai i te huru.,
•
*
*
■
8
VEA
POROÎETANl
parau Rii Apî.
1 ô tatou nei:
I te H
Noema, ua haapa'ohia na pureraa rarahi, i te
pae katolika e i te pae porotetani, ei haamana‘oraa i te feia’toa i pohe i te
tama‘i : i te mau faehau, to te fenua, to te moana e to te
reva, te feia hereai‘a tei hamani-ino-hia, etc... tFa amuî amui te
paroika no Betela e to Paofai
i roto i te fare-pure aorai, e ua tae atoa mai te Tavana
rahi, apeehia e te mau
mana atoa’ Na M'
Charpier te a'oraa i te reo tahiti, e na
Preiss i orero
mai i te reo farani. Ua navenave te mau
himene, e ua tura te okipa. Âhiri
te feia himene reo tahiti i
pau mai, aue te umereraa i te harururaa rahi e !
E 2 taata toro'a i tae api mai, o te hoè
papai-parau-rahi no te Tavana
Rahi, e te hoè Tayana-Hau. la ora rau'a e to raua utuafare i te Atua, e te
tiaturi nei tatou e e nau taata hi'oraa maitai raua i te nunaa tahiti e i te
no
Haapa'oraa Evanelia.
Sau Metua: Ua oti te mau maitiraa i Farani e i te mau Aihuaraau. Teie
hoho'a: e 3 paeau politika tèi upootia. Ua riro te rê matamua i te
paeau
« Communiste
», e mea atea rqa i te Faaroo. Te rê piti: i te paeau « Socia¬
liste ». Te vai nei te tahi pae hui-faaroo i roto. Te rê toru : i te
paeau
Fait partie de Vea Porotetani 1945