EPM_Vea Porotetani_194512.pdf
- extracted text
-
Te 45 O te MataWti
-
TITEMA 1945
klhi 12.
-
VEA PQROTETANI
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAD MAORI RA
O TEi haamaühia RA, oiA Hoi
TE Mesia RA O lESü. —
HOO I TE MATAHITI
G.
I Korinetia 3, 11
HOÊ ; B PITI TARA.
jPREISS, Directeur-Gérant.
pô Noëla, mafahifi 0000 — Pô Noëla, mafahiH 1945
Luka ii, irava 8: “E tiai m'amoe tei taua fenuafà
tiairaa i ta ratou màu nànà i te mau araraa pô”.
ite
Tei roto mau to Iseraela i te pô aruirui no te ati e
mai te mea e, aiba e haapûraÂfaahou. Te faatîtîhià
ra ratou e to Roma, e na te hoê arii haavare i faatere ia ratou, oia
hoi O Heroda-Nui, Aue ! Ikaboda... ua ore te hinuhinu ia Iseraela
nei. Aue ! Afea te Mesia, te Arii-Faaora e tae mai ai ?
I taua pô ra : Te rave noa ra te piau Etene i ta ratou mau peu
pouri i te haaraoriraa i te mau idolo e te mau atua no te “ raaramarama ” na roto i te mau peu faufau rahi. Te mau nunag etene, to
te pae Apatoerau, Apatoa, Hitia ote râ, Tooa o te râ, iAUo^aqia nei
e i ludeà atoa hoi... Afea te maramarama o te Ora e tae mai
E hia tauasani pô tei tupu noa, mai te pô tahito auiui mai â, mar •
te tau i orure ai Adamu mâ i te Hau-Metua e i taparahi ai Kaina i
I taua pô ra :
te maupohe
to'na teina iti
?^Ua tinirau ! Ejnaha !
I taua pô ra : Ua tia mai ra te hoê melahi a te Fatu i
pihaiiho i te
tiai marnoe tei tia i te mau nànà i nia i të moo-aivi no ludea, e
ua ati ihora ratou i te maramarama i te anaana o te Fatu. . . .
Ua faaroo ratou i te him^e
no *9
no
ra‘i - e i te reo faahiahia e : “ Inaha hoi ! e parau maitai e te oaoa
teie. I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou i te oire no Davida.. •
oia hoi te Mesia ! ”
mau
haamaitairaa
tiria rahi
I taua pô ra : Ua ite a'enei hoi te mata i te Ora, i
^
te
haapaohia e te
Fatu i mua i te mata o te taata atoa nei, e tiarama ei haamaramarama i te Etene... i te feia e parahi i te pouri i roto i te maru pohe..,.
ei hanahana no to Iseraela.
i
I taua pô ra : Ua ite te tahi paé i te Ora, e ua
fàrii oaoa ratou, e
Magoi
‘ua horo te mau tia'i marnoe i Betelehema, e ua reva te mau
î to ratou tere-imi.
2
VEA
PORÔTETANl
1 taua pô ra :
Ua ite te tahi atu pae - aita râ ratou i farii, i Beteleheraa iho e i lerusalema hoi.
1 taua pô ra : Aore â te tahi pae i ite,
Mai taua pô ra, ua parare te parau no Noela i te
ua tae
Vl
mau
fenua atoa
i Oteania nei - e ua riro i reira ei Oroa-Rahi !
Ei oro‘a hanàhana i roto i te mau fare-pure, i reira te mau taata
aau-maitai e haamaitai ai, e arue ai i te Atua no ta'na horoa.
Ei oroa oaoa, i reira te utuafare maitai e amui-tahi no te fàaoaoaraa ia
ratoulraton iho na roto i te horoaraa i te mau tao‘a faatauaroha, ei haamanaoraa i to te Atua aroharaa mai i te taata nei.
Ei oro'a Etene, note feia tei pouri e tei taiva, o ratou tei faatupu
i to ratou mau peu haamoriràa paero e te tahopuraa ia Asetareta, te
atua-vahiné no te taiata e te poreneia.
NOELA 19AS ; E te u‘i apî here e, e te mau taurearea e, ejo oe
to te Ekalesia e, mafhaere tatou paatoa i Betelehema, a tahopu atu
ai ia lesu iti, ma te afai i te ô ; te auro, te mura, te tapau libano,
da hoi : to tatou aau,
Eiaha roa tatou e amui i te feia aroha rahi tei faarue i te tiarama
tei haaraaramarama i te mau fenua etene, e tei riro ei hanahana. E
otohia ratou e lesu o tei parau i to lerusalema taiva i te na-ô-raa e ;
Luka XIX 42, 44 : “ Ahiri oe i ite na i teienei i to oe nei anotau, i te
parau e ora’i oe na !... e huri hoi te enemi ia oe i raro roa i te re-
pp, e to tamarii atoa i roto ia oe na... o oe aore i haamanao i to oe
iteraakir Siai
.
Te 9va‘e no Tifem«,
I mutaa ê ihora, i te tau no to te
hui-tupuna vai eteneraa, ua
parauhia teie nei ava‘e e;
1) Te-tai : Te-ia-ai-nui-ia-tuma, ia Titema ; te tupu ra te uru,
te ta-ai ra ïa i tè, hui-maa o te tae-vao i tai.
•
Teie te auraa: e ava'e no te amu-‘?ahi i te maa, te
tupu nei
te uru, e ua rahi te mau maa taetaevao. (Tei
iritihia),
2) Varehu ia Titema, o Oteatea te vahiné.
'
,
Teie te
auraa:
te ava'e teie
no
te
tupuraa raau,
e
te û'araa ■
tiare-meia te vahiné.
I teie nei
|.j:
râ,‘ i teie nei anotau ta tatou e tia nei, ua parauhia
teie nei ava,e:
1) Te-tai e teoto, te-amu-rahi, maa-taero, ia Titema; tupu 1s
avearea hupehupe, te tahi maa peu taetaevao.
^
VEA
3
POROTETANI
e'ava'e faaineineraa i te mau peu huruèroa.
e te haaputuputuhia nei te naoni no te mau “ oro'a tamaaraa, ma te maa
taero” ei haamaitairaa e ei faaoaoaraa ia
(aita te Vea i ite
Teie hoi te auraa:
Te hoahia nei te mau pute tihota no te hamaniraa pia -
e :
ia vai ? )
Titema, o Aroha-Rahi te vahiné.
faaineineraa e te raveraa teie i te mau
ohipa haamaitairaa i te Atua o tei horoa mai ia Immanuela i te
pô Noëla, eo tei tiai ia tatou e tae noa’tu i te hopea no teie nei
2).
Tupuraa oaoa, ia
Teie te auraa: e ava'e
matahiti, e ava'e ù'araa no te mau tiare no te here,
hau i roto i te mau utuafare maitatfii.
te aroha,
te oaoa e te
Luka II 14 : «
Ei hau to teie nei ao,
mai te taata nei
To te ohipa-aroha fahoeraa
I mûri a‘e i to te
e
ia ite-au-hia
».
i te faata eê.
Purutia taeraa i Farani, ua faatupu
a^a ra¬
i te mau hamani-ino-raa i te mau Ati-Iuda. üa haapurarahia te mau utuafare, e ua taaê te
i te raau tamarii, e aita roa e farereiraa faahou i itea... mai te
ton i reira
hoa i te hoa, te metua
taparahihia te tahi pae.
I to ratou hi'oraa i teie huru ati, ua amui-tahj^e 2 orometua
mea
e,
ua
Katorika e hoe orometua Porotetani, no te ohipa taaïy:a i te mau
tamarii Ati-Iuda tei vai-otare-noa e tei au.auhia e te nu^^s^utoi,
imira^H
mai te manu rii huru hehe, i te
te
haapûraa.
Noa’tu te ture etaeta roa, tei opani i teie mau ohipa aroha,
aiia na orometua nei i vî.
Na te tahi Perepitero i faaora e 4000 tamarii ; na te tahi atu
i tahuna i te hoe mau tamarii e rave rahi.
E 6000 ta te utuafare no te orometua Porotetani. i haru mai,
mai roto mai i te vaha no te Luko taehae.
Ua ati te mau orometua nota ratou ohipa. Ua opanihia te tahi
i roto‘i te hoe aua faaûtuaraa, ua haapeapea-noa-hia te tahi, e ua
haruhia ta’na mau faufaa o te paieti ; ua pupuhihia te taoete
e
tei horo nane noa,
hoe mau
(beau-frère) note orometua porotetani, ua tuuhia te orometua
vahiné i roto i te hoê vahl haamauiuiraa faito-ore, e ua tiavaruhia te tamaiti no te orometua i te hoê vahi moô, ei tahooraa.
,4ita râ ratou i vî.
Ua amui-tahi atoa e 5 va.hine katorika e e 5 vahiné porote¬
tani no teie ohipa-faapra i te mau tama Ati-Iuda, e iaaha.'ua riro
I......
VEA
PUROTETANI
hoê no raton i te
mau mutoi. E teie te utua no taua vahiné
ra;
tuuhia oia i roto i te hoê pape pihaa roa, ei
muria‘e, i roto
ua
i te hoê pape toetoe roa,
aita’toa râ i- vî.
Ua rahi râ te
e
ua
reira
na
tamarii rii'tei
mau
ore
noa.
Aita râ i pohe,
roaa
mai i
i
teie feia
aau-aroha,^ e ua pohe te rahiraa i te mau hamani-ino-raa riaria
tei farerelhia
e
ratou.
Ua opanihia te tahi pae i roto i te mau pereoo
(pereoo-auri).
Ua tia-hopiri noa ratou, aita e maramarama, aita e.mata'i, aita
fare-iti,
e
te
e no
maoro o te
tereraa o te pereoo, ua pohe roa te
hoê mau tamarii; aita to ratou mau tino i iritihia è tae noa’tu i
te vahi ano tei mama'ohia ei faaearaa ati no te mau tamarii. Te
tahi pae, ua
^
pohe i roto i te mau piha-mata‘i-taero.
%
Ei faaararaa.
I. Te Ye‘a Poroletani:. No te feia
te feia anaanatae
e
titau i te ite
te mana'o itoito...
e
te
paari,
tei opua i te faarahi i ta’na tao‘a varua... no outou i ferurihia'i e i neneihia’i
teie nei Ve'a, ia faufaahia outou i te faufaa mau.
no
e
E faatiV tiuei outou ia
a) Eiia
Ye‘a ? A hi‘o
i
parihia tatou e :
nehenehe i te
e
na !
no
Porotetani
nunaa
1.300 Ve‘a teie
ia taio i ta’na iho
neneihia
e
nei
no te
faaamu
taata
porotetani e 20.000 e tiahapa e vai i Oteania nei! E
mea ifi roa, e ere anei?
b) Eita ratou e nehenehe e aufau i te tahi moni iti ei tauturu
i te Auvaha no te Haapa'oraa Porotetani i Oteania nei.
na
feruri pa'i :
Teie te hoo no te hoê puohu avaava j te mahana hoê :
»
hoê omou avaava ; 1 toata.
A
E inaha !
e maa
E teie le hoo
auauahi ana'e tera.
no
te maa mau:
Hoê Ve‘a i te ava'e hoê:
i te matahiti hoê:
Eita anei
e
e
maraa
II Te mau aito
4 tara;
no
1 toata
3 ïa tara (15
? E
Mauruuru.
maraa !
Tesu Mena:
tiahapa, oia hoi : 12 Ve'a
farane iti).
e
o
tei faataahia
no te mau
ohipa
Pô-Matahiti, i te Matahlti-Api e i te Hepetoma-pureraa : a
haamana‘0 i te Ture a Mose, irava 3:
'Eiaha roa oe e faahiti
îaufaa-ore noa i te i‘oa o te Atua ra, o leho'va ”.
i
te
VEA
POROTETANI
E homa e ! eiaha roa tatou e rave i te
ohipa anoi, mai tei
itehia i te tahi mau tau ! oia hoi, te tahi mau “ aito no
te Mesia ” tei faaitoito ia vetahi è no nia mai i te
Terono,
hia
e o
tei ite¬
a‘e, e aore ra i mûri iho. i to ratou huru haamâ
roa. üa aniania te mata, e ua
peretete-haere te tino, e ua î te
hau'a uaina e te pia... « E mea maitai a‘e teie huru
taata ia
na
mua
taamuhia te hoê tutau-auri rahi i to’na
arapoa e ia taorahia oia
i roto i te moana
topatô »
( Luka XVIII, 2 ).
III. îe maitiraa i te
mdo no te Apooraa Rahi no le Fenua
nei : E tupu i te 9 no Titema ! 975 matahiti hou
mau
lesu, ua ino Iseraela i te amahamaha. Eaha e ore ai? Ua faarirohia te
Apooraa
Feia Paari ei mea faufaa-ore, e ua tiaturi te
upoo-faatere, o Rehoboama, i te mana'o no te Apooraa-Taurearea ! Ei faaararaa noa ! !
IV. Te
nie :
mau
Teie
taata atoa
to’na
o
nohoraa :
le hinaaro i te
payai
Mission
[de Paris,
Paris 14®“^
V.
^
Tuatapaparaa Barau-Tahito : A faaoromai ! E tiai i te Ve‘a
te matahiti i
no
atu ia M. Ver¬
102 Bc») ^ago,
!
mua
Afata vairaa Lata
Te oro‘a haamauraa ia Paie Paheroo
(Tehexi^M. ma)
I te Sabati, i te 9 no Setepa, ua tupu te hoê oro'a rahi
hanahana e te
ruperupe rahi, no le haamauraahia o Paie a Paheroo, oia hoi o Teheura
mâ ei orometua no Pirae.
E
rahi te taata tei tairuru mai i taüa oroa
ra, to te Paroika, te mau
orometua, e rave rahi te mau manihini atoa tei tae atoa mai, e tae noa’tu
i to te aua orometua.
rave
I to te
mau
orometua tonoraa i roto i te
fare-pure, tei
tia to te Paroika taatoa i
nave e
î i le taata, ua
nia, e ua himene i te hoê himene fariiraa nave-
te hanahana.
»
Na
na
orometua
too-piti, Mi' Charpier
te pureraa.
>
raua o
Preiss, i haapa'o i/
Na
Preiss te a'oraà no roto i te buka a Ezekiela,
pene
XXXIV. Te parau no te tiai mamoe tarahuhia, cita oia e
haapa'o i te raamoe, vaiiho npa oia i te nànà, ia hahae-noa-hia na e te uri taehae e ia taumi-
4
hia
c
i te
mau
e
le tiai ino. Te faaara nei oia
e te faaitoito nei i te orometua
apî e
tiai atoa, eiaha ratou e riro mai teie mau tiai ino ta le
Peropheta
faaara nei, ia riro râ ratou ei tiai maitai tei horoa i le
mee,
ora
no
te
ma-
ia au ia lesu, te tiai mamoe maitai (loane X, ir. Il ). Ua faaara atoa-
!
1
VEA
6
POROTETANl
Ë
hia te
nànà, eiaha oia e riro mai te nànà ino, teoteo, taiva, haapa‘o-ore,
e te auraro-ore, ta te Peropheta e ta. te Ezekiela e faaara nei, ia riro rà te
Faroika ei nànà maitai, haapa‘0, faaroo i te reo o te tiai maitai.
Inaha! ia oti te a'oraa, ua haamauhi Teheura ei orometua no Pirae nei,
pûpûraa e ; tera mai to oe orometua, o Teheura mâ, a
poihere ia raua, e tae noa’tu i te hopea, eiaha e, no teie noa mahana e ananahi, eita ïa e here faahou. la oti te oreroraa a Paraita, ua pùpù atoa o
Tearo, te orometua no Arue tei faateremai i to Pirae, i te mana faatereraa
i roto i te rima o te orometua apî, e ua farii poupou Teheura i te mau
pùpùraa. Oia iho tei faatere i te bro'a bapetizoraa ( Luka XVllI ), i te oro'a
Euphari ( Salamo XXVI, 6).
la oti te pureraa, ua tomohia te îare-orometua nehenehe roa e te ravai
maitai, e ua opanihia taua ohfpa ra na rqto i te tamaaraa tei faanahonahoroto i te
na
i: I i
hia
e
c
reo
te Paroika.
ç
Ua faaea matou, to te aua, no te
haapa'o i te pureraa ahiahi, e no-te
putuputuraa pô. Na Brémond, orometua, te pureraa fetii, e na te orometua
apî te irava tuaroi (Luka II, 14) : « ia haamaitaihia le Atua i nia i te ra‘i
teitei, ei Hau to teie nei ao, e ia ite-au-hia-mai te/taata ».
î.’i
Ua ravehia teie tuaroiraa na roto i te anaanatae e tae noa’tu i -te ao ;
o
matou
remona
râ, ua hoi matou i te tuMraa pô i nia i to matou mou‘a, i Henei.
Vaitape.
^
Crest-Drôme
Na te
E
Ua
au mau
mau
hoa
no
( Farani ).
te Ve’a,
here e, ia ora outou i te
aroha o te Atua.
•
papai au la outou i te maü parau rii apî no to maua tere, i Taiohae,
New-York. I reira tatou e tuati ai i teie Episetole iti.
i San Francisco e i
E 28 mahana maua i taua oire rahi tuiroo no
parité. Ineine atura no te
rahi faauta faehau marite. E 22.000
tane to taua pahi ra, e te tere rahi ( 2Q maile i te hora hoê) Te tii ra taua
pahi ra i e 7.000 faehau marite i Marseille. E tere fanao i te pae o tè miti.
Ua farerei atura matou i taua raoana Atelanetita, e te Mediteraneani, mai te
haamana‘o i te mau ati tei tupu i reira i te tau tama'i néi. Ehia pahi maitatai tei topa i raro i taua na moana, i te ohipa o te mau pahi-hopu? Ehia
ihitai tei painu to ratou mau tino e téi pohe i reira?
reva’tu i Farani
i'I'
na
nia i te hoê pahi
pahi nei i Marseille i te 30 ho Atete, i le ahiahi roa. 1 to
i reira to matou farereiraa — a tahi roa ra —
i te hoho'a riaria no te tama'i. Ua 10 ç ua 10 te mau pahi rarahi e te maiUa tapae te
matou ôraa i roto i te ava,
tatai tei
,
i.-i. \\
È-MSi.
V.
haapararihia e te Purutia i te mau mahana hopea
te tarava noa
J (I
ra
to ratou
noa ra
Te
mau tino
tutae-auri-hia i te pae atau e i te pae aui
—
te araa
to ratou mau tira e to ratou mau haapûpûraa-auahi i nia i te miti —
au ra
te
â parau no
mau
ava-pahi i reira mai te tahi aua rahi tanuraa
te mau uahu, e te mau fare vairaa tauhaa ; ua
mai. Hoê
topitahia, ua
pau i te auahi, e te vai ano noa nei, maoti ra te vetahi — aore rea —
lei tataihia e te Marite. E mea aroha rahi e te faatupu oto. E te mau fare
i te auahi, aita e haamaramarama, aita
tapoi, e mau patu anate, te vai tahaa noa ra te mau aroa. E haamana'oraa i te reo mihi no te oto a jeremia (I, 12): e hi‘o mai, e te feia e
haere ra, e haamana'o i te huru o te oto e au i to‘u nei oto i tei faatupurarahi, i te hiti miti, ua pau ana‘e
e
hia mai ia‘u nei!
tapaeraa, ua tupu te oaoa rahi i to maua farerei faahouraa i
here, ia Charles, e i ta’na vahiné faaipoipo, e i mûri iho,
ia Henri, o tei na te tîtîraa mai na Purutia. Aue te oaoa e! Aue te oto
rahi e! Te oto noa ra matou too-maha i te haamanaoraa i na tamarii
here tei ore i amui mai. Ua pupu raua i to raua tino i nia i te fata no
te Hau-Metua, ia tiamâ te fenua nei ! Ei te Atua raua, i te ra‘i teitei e tae
noa’tu i te mahana rahi no te Fatu, amene !
^
Ua farerei faahou maua i te mau utafare taeae ; ia Paulo, ia Frédéric
I to
maua
to maua tamaiti
^Teaveura), ia André ( Teotahitua ), e ia "fehani, e te aroha’tu nei ia outou. Aita o outou e mo'eraa. i to
Te opua
ratou aau...
nei maua i te hoê tere mou‘a, i te menema no André, tei pohe
i te Vercors, i te 21 no Tiurai 1944. E 55 ratou i te aua hoê. Te vai ra
te mahana e haere atoa’i maua i te.menema no Albert, i te pae i Nice.
Aita
maua
i taé i Paris.
..
ua iatata
râ.
la tiai mai te Atua Hau ia outou paatoa.
Na Verenie mâ.
( Ua papai mai M*' Vernier i te hoê lata roa e te nehenehe no Marite
faahou ia’na i roto i teie nei Ve‘a. ...
e faaôhia râ i te mau Ve'a i mua nei ).
mai, aita râ e ravea no te faaô
parau Rahi Apî.
E hamani-ino-hia’nei te haapa'oraa Faaroo-Paero ?
Üa taiohia i roto i te Ve‘a a te Hau e: e 500.000 fare-pureraa,no taua
Haapa'oraa Paero e vai i Farani nei, e e 400.000 ta te Hau-Metua i opua
e 6 opani ia ratou. Ei tao'a faatau-aroha i te nunaa!
Eita paha 0 Diabolo tane, te atua rahi no taua Haapa'oraa ra, e farii noa
ma te maniania-ore, e te patoi-ore, e te tahoo-ore.
Te ui nei te mana'o, e i Tahiti mâ nei, eaha hoî te huru no taua Haapa‘oraa Paero i te anotau hopea nei? Na te mau huru e faaite mai i te huru.,
•
*
*
■
8
VEA
POROÎETANl
parau Rii Apî.
1 ô tatou nei:
I te H
Noema, ua haapa'ohia na pureraa rarahi, i te
pae katolika e i te pae porotetani, ei haamana‘oraa i te feia’toa i pohe i te
tama‘i : i te mau faehau, to te fenua, to te moana e to te
reva, te feia hereai‘a tei hamani-ino-hia, etc... tFa amuî amui te
paroika no Betela e to Paofai
i roto i te fare-pure aorai, e ua tae atoa mai te Tavana
rahi, apeehia e te mau
mana atoa’ Na M'
Charpier te a'oraa i te reo tahiti, e na
Preiss i orero
mai i te reo farani. Ua navenave te mau
himene, e ua tura te okipa. Âhiri
te feia himene reo tahiti i
pau mai, aue te umereraa i te harururaa rahi e !
E 2 taata toro'a i tae api mai, o te hoè
papai-parau-rahi no te Tavana
Rahi, e te hoè Tayana-Hau. la ora rau'a e to raua utuafare i te Atua, e te
tiaturi nei tatou e e nau taata hi'oraa maitai raua i te nunaa tahiti e i te
no
Haapa'oraa Evanelia.
te
Sau Metua: Ua oti te mau maitiraa i Farani e i te mau Aihuaraau.
hoho'a: e 3 paeau politika tèi upootia. Ua riro te rê matamua i te
Communiste », e mea atea rqa i te Faaroo. Te rê piti: i te paeau
«
Teie
paeau
Socia¬
liste ». Te vai nei te tahi pae hui-faaroo i roto. Te rê toru : i te
paeau <' Ré¬
publicain Populaire », e mea piri ratou i te faaroo.
Ua^anCai te Apooraa Rahi no te Hau-Metua no te maiti i te Peretiteni
faatere, e ua tahoê te mana'o i nia ia de Gaulle. I mûri iho rà, ua fifi ta’na
ohipa maiti i te mau melo no te tomite faatere ( Apoora Ministres ) o te paeau
«
“
Communiste ” téi etaeta roa te mana‘o, e ua faata,ta oia i te faahoi i to’na
toro‘a. I teienei râ, ua topa atura te hau.
Hau-Amui: Tei roto noâ te vahiné ra: o Teao i te mauiui fanau, e aita ta’na
tamaiti iti o Tehau i fanauhia mai. I teienei, te tuturu matamata-atua nei te
tahi melo
no te Plau-Amui i te tahi melo, mai te
mea, e. aita e tiaturiraa faahou te tahi i te tahif Ua vî te Tapone, e teienei, te
taparahi nei te mau Tinito
ratou ratou ih'b.
Ua.faatiamâhia Taina-Farani, e te mau motu rarahi Holane, e inaha, te
taparahi nei te tahi mau maohi i tei faaora ia ratou.
Te hae nei te Arabia i te Ati-luda, e na roto i te
puai to ratou faaheporaa
i te mau Basileia rarahi, eiaha te Ati-luda ia
haaparahi-faahouhia i Kanaana !
No to te tahi mau taata rave ohipa faaea-noa-raa i Marite e i
Baratane,
ua
rahi te ati. E hamani-ino-raa teie i te
mau nunaa
veavea
roa
tei tiaturi
puai i te mau tao‘a no tena mau fenua mai ei tauturu na ratou.
Te fernri-noa-hia te parau no te topita rahi riaria, oia hoi: “bombe atomi¬
que”. Nahea, e tapea-etaeta-noa-hia’néi taua mauhefîi puai ra e te tahi pae,
aore ra e haapararehia’nei oia ? Teie to tatou mana‘o : e mea faufaa-ore teie mau
feruriraa rohirohi, ia ore te mau nunaa e farii i te Parau a te Atua ei
haa tumu, e tupu faahou te tama'i, eita e ore !
Hau. A tiaoro noa : A hoi vave mai, ô lesu e !
mau-
A pure noa .• la tae to oê ra
Moni tauturu i te Ve‘a
Papeete : Noël Taea ^0 ; Simone Maraeura 10 ; Marthe Doom ; 20 ; Ger¬
20; Mataaro Fariuriu 20; Marshal 10. Ilaapape: Aline Sue 20.
main Lévy
Maiaiea: Taataparea 5.
la amuihia ; 125 fariné.
Imprimerie Elie F, Jüventin — papeexe, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945